Skripta Didaktika NM 2013

8/10/2019 Skripta Didaktika NM 2013

1/10

1. to je didaktika?

Didaktika je pedagoka disciplina kojaprouava ope zakonitosti nastave iuenja, ali i drugih oblika uenja i obrazovanja izvan nastave. Prouavabitne probleme odgoja i obrazovanja u procesima nastave i uenja, kao i u

drugim situacijama nastavnog procesa. Osnovni pojmovi didaktike suuenje, obrazovanje, nastava i odgoj.

2. Navedi i objasni zadatke didaktike.

a.Deskriptivni (opisni) opisuje !enomene koji ulaze u predmetizuavanja didaktike. Opisuje strukture i gra"u didaktikihproblema, dijelova i odnosa me"u tim dijelovima.

b.Eksplikativni (eksplorativni) otkriva i objanjava !enomene iz

predmeta prouavanja didaktike.

c. Normativni(aplikativni) nastoji aplicirati otkrivene i objanjene!enomene i zakonitosti nastave u neposredna proces nastave iuenja.

d.Futuristiki (prognostiki) predvi"a mogu#e ishode procesanastave, uenja, obrazovanja i drugih edukacijskih procesa.$ako"er se odnosi i na predvi"anje jo neotkrivenih, nepoznatihdidaktikih !enomena, kao i predvi"anja na temelju znanstvenihhipoteza o budu#em razvitku didaktikih !enomena i pojava.

3. Navedite podruja Bloomove taksonomije i kategorije unutarkognitivnog podruja.

a.Kognitivno podrujei. znanjeii. shva#anjeiii. primjenaiv. analizav. sinteza

vi. evaluacija

b.Afektivno podrujei. primanjeii. reagiranjeiii. usvajanjeiv. sistematiziranjev. karakteriziranje linosti

%


2/10

c. Psihomotorno podrujei. imitacijaii. manipulacijaiii. precizacija

iv. analizav. naturalizacija

4. Znaaj omenskog za razvoj didaktike.

&loga 'omenskog u povijesti didaktike je izrazito velika. od. %*+. napisaoje najpoznatije djelo tog vremena Didactica magna (-elika didaktika). & njojje sustavno izloio temeljne postave didaktike, sa posebnim !okusom nakolski rad, odn. nastavu. Po njemu didaktika nije samo vjetina uenja, ve# iodgoj i obrazovanje. /jegovo geslo je bilo Omnes, omnia, omnio (svakogase treba svemu nauiti didaktika je sveop#a vjetina svih da se svemu i

sasvim naue). & tom djelu je iznio neke osnovne postavke koje i danasostaju zacementirane u praksi i teoriji. &veo je kolski sat, kolski tjedan ikolsku godinu, uveo je razred i utemeljio je korijene nastave kakve danaspoznajemo. $vorac je znai razredno0satnog sustava, !rontalnog rada kaometode o0o rada, obveznatnosti kolovanja, nastave na materinjem jeziku,smatrao da uenje postupan proces, jasni, saeti i me"usobno povezaniuenici temelj su supjenog uenja.

!. to je pedeutologija?

1nanstvena grana pedagogijskih znanosti koja prouava osobine linostinastavnika u odnosu prema njegovoj funkciji sa psiholokog, sociolokog ikarakterolokog stajalita. Polazi od toga da je za vrenje nastavnikogzanimanja potrebno imati i odreena svojstva linosti, a nije dovoljno znatisamo ono to se predaje.

". to je didaktiki materijalizam?

Didaktika koncepcija izdvaja i naglaava materijalni zadatak nastave,

usvajanje znanja - "to vie znanja to bolja priprema za ivot" .

#. to je nastavni plan?

$o je temeljni dokument u kojem se odre"uju nastavni predmeti koji seostvaruju u odre"enom tipu kole ili neke druge odgojno0obrazovneinstitucije. Ovisi o koncepciji odgoja i obrazovanja.

2


3/10

/jime se utvr"uje3%. izbor nastavnih predmeta2. redoslijed ostvarivanja

4adri3

a. ciljb. zadatkec. svrhu

$. to je nastavni program?

/astavni program predstavlja operacionalizaciju nastavnog plana, tj.konkretnu primjenu stvari koje su odre"ene nastavnim planom u konkretnojsituaciji pouavanja. 4vaki nastavni predmet se operacionalizira.5oe biti3

- okvirni

- izvedbeni6itne odrednice nastavnog programa su3- ciljevi i metodiko0didaktiki zadaci- sadraj nastave (struktura i redoslijed)- opseg, dubina i sustav znanja- vjetine koje uenici moraju usvojiti- oblici rada- kadrovski uvjeti- izvori znanja

%&%'

Nastavni plan je temeljni dokument kojim se odreuju nastavni predmeti koji se ostvaruju u

odreenom tipu kole. Ovisi o koncepciji odgoja i obrazovanja iz koje proizlazi izbor nastavnih

predmeta, redoslijed ostvarivanja, potrebno vrijeme (ond sati! za svaki nastavni predmet i

ukupni nastavni plan.

Nastavni program drugi va"an dokument u procesu planiranja i programiranja. Nastavni

program je operacionalizacija nastavnog plana. #itne odrednice nastavnog programa su$ ciljevi,

didakti%ko-metodi%ki i odgojni zadaci, sadr"aj nastave (struktura i redoslijed!, opseg, dubina i

sustav znanja, vjetina i navika koje u%enici trebaju usvojiti. Osim toga treba imati metodi%ke i

materijalno-tehni%ke pretpostavke za ostvarivanje i izvore znanja za u%enike i nastavnike.

(. )lementi izvedbenog programa'

7


4/10


5/10

a. materijalni ili obrazovni odnosi se na usvajanje, prenoenje,stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija premanjihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i primjenjivosti.Odgovara na pitanje3 ;to uenik treba nauiti (koja znanja u kojemopsegu i kojem intenzitetu, koje vjetine i koje navike uenik

usvaja, stjee u procesu nastave).b. /unk+ionalni ili /ormalni odnosi se na razvoj sposobnosti i

intelektualno0emocionalnih !unkcija i aktivnosti. Odgovara napitanje3 koje spoznajne sposobnosti i !orme misaonog procesarazvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa.

c. odgojni zadatak odnosi se na !ormiranje i samo!ormiranjelinosti uenika i na izgra"ivanje karakternih i drugih osobinalinosti uenika. Odgovara na pitanje3 koje osobine linosti uenika

!ormiramo i samo!ormiramo u konkretnim uvjetima nastave.

12. to je izobrazba?

Pojam koji se odnosi na proces stjecanja znanja, vjetina i navika kojepojedinca osposobljavaju za obavljanje odre"ene djelatnosti.

13. to je obrazovanje?

Pojam obrazovanja se razliito shva#a. $ako se pod pojmom obrazovanjapodrazumijeva proces prenoenja, usvajanja, stjecanja, dolaenja,


6/10

Vjetinesu organizirani niz aktivnosti, integrirani sklopovi i nizovi radnji kojese brzo i precizno izvode i kod kojih postoje ?eksibilna i sistematskaorganizacija pokreta.

1!. to su navike?

Navike su automatizirane vjetine koje nastaju kao rezultat uvjebavanjaodre"enih vjetina.

1". to je nastava?

Nastava je centralni pojam u svim didaktikim teorijama i praksi. &tradicionalnoj didaktici shva#a se kao organizirana odgojno0obrazovna

djelatnost u kojoj sudjeluju3

a. uenikb. nastavnikc. nastavni sadraj

d. nastavna tehnologija

%li'/astava je centralni pojam u svim didaktikim teorijama i praksi. /astava seu tradicionalnom shva#anju de@nira kao racionalno organizirana odgojno0

obrazovna djelatnost u kojoj sudjeluju uenik, nastavnik i nastavni sadraji.$akvo shva#anje poznato je pod nazivom


7/10

a. 'ateherikib. 5ajeutikic. Beuristikid. Diskusija (debata)

b.Dokumentaijske

c. Demonstraijsked.!peraijske

1$. to su dijalo0ki impulsi i kakvi postoje?

Dijaloki impulsisu elementi dijaloga koji ga ubrzavaju i dopunjuju, kojimaje cilj provocirati dijalog. Postoje dvije vrste3

a.Verbalni

i. dopunska pitanjaii. potpitanjaiii. uvodnaiv. dopunskav. zavisna

b.Neverbalnii. personalni

%. gestine2. mimike i7. motorike prirode

ii. nepersonalni

%. nastavna sredstva

1(. bli+i rada u nastavi

a. #rontalni oblik radab. $ndividualnic. $ndividualiziranid. %ooperativni oblici rada&

i. partnerski rad (u paru)ii. grupni oblik radaiii. timski oblik rada

(&rontalni oblik rada bit rontalnog oblika rada je da se svi u%enici nalaze pred istom ciljevima i

zadacima u%enja i da je njihova aktivnost usmjerena na nastavnika.

'ndividualni i individualizirani oblik rada individualni samostalni oblik rada u kome mo"e

u%enik rjeavati neki zadatak bez razmjene inormacija sa drugim u%enicima

+


8/10

- individualizirani je onaj oblik rada koji je prilagoen svakome pojedinom u%eniku i

njegovim sposobnostima

ooperativni oblik rada$

Partnerski oblik rada (rad u paru) svoj izvor ima u sistemu pomaga%a, razvija prijateljske i

suradni%ke odnose i dr.

Grupni oblik rada rad u grupama )* -+. Nastavnik je acilitator

Timski oblik rada kooperativna socijalna orma u kojoj tim nastavnika i u%enika zajedni%ki

planiraju, ostvaruju i vrednuju cjelokupni proces u%enja.!

2*. rednosti i nedosta+i /rontalnog oblika rada

'rednosti&- omogu#uje da jedan uenik priblino postigne to i ostali uenici- omogu#uje uinkovito organiziranje uenja u velikoj skupini.- uenika se navodi na dodatni napor da bi usvojio in!ormacije- uenici se najkra#im putem dovode do ovladavanja nekih znanja- uspostavljaju se me"usobni odnosi u rjeavanju postavljenih

zadataka

(edostaci&- uenika stavlja u pasivnu poziciju- receptivno usvajanje znanja

- ne vodi rauna o raznim uenikim mogu#nostima- ne vodi rauna o razlikama me"u uenicima i njihovimmogu#nostima

- ne uvaava prethodnu pripremljenost uenika- ne personalizira rad s uenicima s obzirom na to kako treba uiti- ne vodi rauna o razliitom tempu napredovanja me"u

uenicima- onemogu#ava interakciju me"u uenicima

21. oja su temeljna pitanja i problemi didaktike?

$o su3 tko, to, kada, s kim, gdje, kako, ime, zato, i s kojom namjerom trebauiniti.

/jen predmet prouavanja usmjeren je na brojna teorijska i praktina pitanja iprobleme kao to su3 ciljevi i zadaci nastave i uenja, analiza procesa nastave

C


9/10

i uenja i zakonitosti tih procesa, istraivanje pravila i principa nastave iuenja, izbor i strukturiranje sadraja nastave i uenja, istraivanje metoda,tehniko0tehnolokih rjeenja, sredstava, strategije i puteva uenja iobrazovanja, organizacijskih !ormi i modela nastave i uenja kao i brojnihdrugih pitanja i problema komunikacijskih procesa vezanih za stjecanje

znanja, vjetina i navika, razvoj sposobnosti i stavova.

22. to je znanost?

1nanost je sistematizirano znanje o pojavama steeno istraivanjem ipotvr"eno logikim i empirijskim dokazima. 1nanost je sve ve#e pribliavanjeistini postupno napredovanje prema sve pouzdanijim teorijama. 1nanost jeobjektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima,injenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. 4teeno je iprovjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim

razmiljanjem. $ako"er, znanost nije samo skup znanja, ve# i nainrazmiljanja i gledanja stvarnosti. $aj se pogled temelji na razumu, logici,kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmiljanju.Drutvene, humanistike i dr. znanosti.

23. oji su konstitutivni elementi znanosti?

Predmet istraivanja (koji dio stvarnosti pouava).Pojmovni sustav (terminologija)1nanstvene hipoteze i teorije (polazita, stajalita)

5etode istraivanja (naini i putovi do spoznaja)1ada#e znanosti (na kakva pitanja treba odgovoriti)4ustav znanosti (struktura znanosti, discipline, poddiscipline..)

24. akav treba biti odnos izmeu znanosti i dru0tva?

& zadnjih *ak god. usred naglog razvoja in!ormacijske i raunalnetehnologije sve je primjetnije povezivanje i me"usobno integriranje drutva,znanosti, tehnologije i prakse.Dolazi do tendencije stvaranja jedinstvenog sustava u kojem je in!ormacija

sveprisutna i dostupna tako da krui razliitim dijelovima znanstvenog,tehnikog i proizvodnog sustava, te na taj nain snano utjee na drutvo idrutveni ivot./ikada prije nije znanost toliko utjecala i prodrla u svakodnevni ivot idrutvenu zbilju.&sred ovako naglog razvoja tehnologije dolazi do potrebe sve e#eg ipermanentnijeg obrazovanja, uenja i pra#enja napretka tehnologije. Eedanod tih aspekata je i uvo"enje te tehnologije u kole, koja ve# polako ali

F


10/10

sigurno mijenja lice klasinog odgojno0obrazovnog sustava, ali zasigurnone#e izmijeniti ulogu i vanost uitelja kao prenositelja in!ormacija.

2!. Znanje i razinestupnjevi usvajanja znanja4istem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnostikoje je pojedinac usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti.Ginjenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti kojepojedinac spoznaje perceptivnim putem.eneralizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, de@nicije, dokazi,kategorije>.

4tupnjevi znanja3%. 1nanje prisje#anja

2. 1nanje prepoznavanja7. 1nanje reprodukcije:. Operativno znanje*. 'reativno ili stvaralako znanje

2". 5urri+ulum?

H&II9H&J&5 je nastojanje da se pobolja proces planiranja i programiranja,da se u taj proces ukljue oni koji neposredno izvode odgojno0obrazovni rad.Hurriculum je pokuaj da se preko re!orme procesa planiranja i programiranja

re!ormira kolski sustav. jedan od zaetnika i utemeljitelja teorije curriculuma(krajem pedesetih i poetkom ezdesetih godina) je pedagog 4aul Iobinson(djelo3 KObrazovna re!orma kao revizija curriculumaL). On nastoji curriculumkao plan aktivnosti odgojno0obrazovne djelatnosti na nacionalnoj, lokalnoj iosobnoj razini pretvoriti u instrumentarij za promjene odgojno0obrazovnogsistema, i to prije svega kao promjene koje #e omogu#iti polaznicimaobrazovanja (uenicima) da se lake sna"u u brzim znanstveno0tehnolokim idrutvenim promjenama.

%

Documents

Skripta Didaktika NM 2013