POVIJEST4. RAZRED

HRVATSKA I SVIJET NA POETKU 20. STOLJEA

EUROPA I SVIJET UOI PRVOG SVJETSKOG RATAEUROPSKE DRAVE I NJIHOVI ODNOSI- sile: Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemaka, Italija- njemaki kancelar Otto von Bismarck nakon pobjede u Francusko-pruskom ratu formira vojno- politike saveze sa ciljem stvaranja saveznika i onemoguavanja oporavka Francuske

ISTONA KRIZA (1875.-1878.): ustanak protiv osmanlijske vlati u BIH -> strani diplomati zahtijevaju reforme u OC -> neuspjeno guenje ustanka -> ustanak u Srbiji, Bugarskoj i CG -> Rusija staje u obranu "slavenske brae" (ustvari eli tjesnace i Sredozemlje) - > Velika Britanija eli zadrati prevlast na moru -> 1878. BERLINSKI KONGRES - Rumunjska, Bugarska, Srbija i CG - neovisne, BIH - pod upravom A-U, -> poetak raspada Osmanlijskog Carstva.

VOJNI SAVEZI - novonastale drave - Njemaka i Italija ele kolonije, stare kolonijalne sile ih ne ele izgubiti - dva saveza: Antanta (1907.): zemlje zadovoljne svojim poloajem (VB, Francuska i Rusija) i Trojni savez (1882.): zemlje koje ele kolonije (Njemaka, Italija A-U)

KOLONIJALIZAM- osvajanje i iskoritavanje prekomorskih zemalja od strane europskih sila: Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Njemaka, Italija, Belgija, Portugal- svrha: 1. sirovine, 2. radna snaga, 3. trite - velik dio pljakanja obavljale privatne kompanije koje kasnije dolaze u spregu s dravom koja se nekako mora financirati kako bi drala kolonije pod kontrolom. Izgovor za kolonijalizam je uvoenje "civilizacije" u divlje krajeve svijeta.

PODJELA INTERESNIH SFERA I SUKOBI OKO KOLONIJAVelika Britanija: dominioni (autonomna podruja pod nominalnom vlau britanske krune): Kanada, Juna Afrika, Australija, Novi Zeland, kolonije: Indija, Novi Zeland, Hong Kong (opijumski ratovi), Australija, Cipar, Egipat, Juna Afrika, Bocvana (Zambija), Rodezija (Zimbabve), Uganda, Nigerija, Sudan - najvea dobit od kolonija - supersilaFrancuska: Alir Legija stranaca, Senegal, Tunis, Maroko, Madagaskar, Obala Bjelokosti, Laos, Kamboda, Vijetnam - manje gospodarski iskoristiva podrujaNjemaka: 1884. - Namibija, Kamerun, Togo, Istona Afrika Italija: 1895. Etiopija (obranio ju car Menelik), Eritreja, Somalija, LibijaBelgija: Kongo (privatno vlasnitvo kralja Leopolda - brutalna vlast, kasnije dravno vlasnitvo)SAD: 1898. oduzela panjolskoj Puerto Rico, Kubu i FilipineKina: gospodarski ovisna o velikim silama - opijum - dva rata protiv VB (1839.-1843. i 1856.-1860.)SUKOBI:Opijumski ratovi: Kina pokuala zaustaviti prodaju opijuma, a Britanci ih napali jer su bili vrlo ovisni - Kina izgubila ratove i bila prisiljena na velike ustupkeRat Japana i Rusije 1904.: rat usmjeren protiv Kine, ali je Rusija izgubila luku Port ArthurBurski rat (1899.-1902.): VB se bori protiv Bura (potomci Nizozemaca u Junoj Africi) zbog pokrajina Transvaal i Oranje u kojima ima dijamanata - VB pobijedilaBokserski ustanak (1900.): ustanak Kineza protiv gospodarskog iskoritavanja VB (aka na grbu)Najkrai rat u povijesti (1897.): zbog nepoudnog sultana Zanzibara VB bombardirala vladarsku rezidenciju - 500 mrtvih u 38 minutaNamibija (1904.): narodi Herero i Nama pobunili se protiv Njemake, ubijeno 50 000 Hereroa i 10 000 Nama

KRIZE 1890.-1914.- velike sile (vojni savezi) mijeaju se u lokalne ratove i izazivaju meunarodne krizeMaroknaske krize: Njemaka se protivi francuskom preuzimanju Maroka. Prva kriza (1905): Francuska uz podrku VB pokuava preuzeti Maroko, tome se protivi Njemaka jer tamo ima trite. Njemaki kancelar Bernhard von Bulow nagovorio Vilima II da govorom u luci Tanger podri neovisnost marokanskog vladara - meunarodna kriza rijeena ugovorom u Agecirasu 1906. - Maroko ostaje slobodan, ali interesna zona Francuske to joj omoguava gospodarsko iskoritavanje.Druga kriza (1911.) Zbog gospodarskog iskoritavanja dolazi do ustanka protiv Francuza. Njemaka alje topovnjau Panther u luku Agadir i trai Maroko ili neku drugu koloniju od Francuza - dobili pogranini dio Konga.Aneksijska kriza (1908.): Nakon pobjede mladoturske revolucije u OC, A-U pripojila BIH. Tome se protivi Srbija koju podrava Rusija, a A-U podrava Njemaka. Aneksija odobrena 1909. Berlinskim sporazumom.Balkanski savez (1912.): zbog propadanja OC Balkan krizno podruje, Rusija eli iriti svoj utjecaj na tetu OC - lanice: Grka, Srbija, CG, BugarskaBalkanski ratovi:Prvi balkanski rat (1912.): lanice Balkanskg saveza objavile rat OC - pobijedile, OC ostaje mali teritorij oko Carigrada - 1913. ugovorom u Londonu nastaje nova drava: Albanija. Drugi balkanski rat (1913.) - Bugarska napala Grku i Srbiju zbog Makedonije - na stranu Srbije i Grke staju CG, Rumunjska i OC - poraz Bugarske.

GOSPODARSTVO- ubrzani razvoj i bogatstvo velesila zbog kolonijalizma, cvate kapitalizam- 2. industrijska revolucija donosi napredak znanosti i proizvodnje, te bolju kvalitetu ivota- razvoj gradova - velike graevine (Eiffelov toranj, neboderi)- razvoj srednjeg sloja - sitna buroazija (vlasnici malih proizvodnji i trgovina)- drava potie konkurenciju i zabranjuje monopole (trustovi - udruenja tvrtki koje tee monopoliziranju)

DRUTVENI ODNOSI- buroazija (vlasnici tvornica ili trgovina) tee sve boljem ivotu, poloaj radnika je ipak neto bolji (ogranieno radno vrijeme, bolji uvjeti, zabranjen rad djece)- marksisti - komunisti ele revoluciju i preuzimanje tvornica - Radnika internacionala 1864. - svjetsko udruenje komunista - pobijediti one koji imaju politiku mo- ostali smatraju da je to tetno za radnike jer ih dovodi u sukob sa zakonom - osnivaju sindikate - ne dovode u pitanje postojee zakone, ali se bore putem trajkova- prve radnike stranke u parlamentima: nose naziv radnike, socijalistike, socijaldemokratske

POLOAJ ENA, SUFRAETSKI POKRET- patrijarhalno drutvo - siromane ene rade, ali su slabije plaene, bogate se brinu za kuu, djecu i zabavu, muevi zarauju, ene nemaju pravo politikog ili nekog drugog glasa- John Stuart Mill - podlonost jednog spola drugom je pogrena- Susan B. Anthony - ena ne treba ovisiti o zatiti mukarca, treba se tititi sama- sufraetski pokret (suffragium - pravo glasa) - VB - Emmeline Pankhurst, SAD - Lucy Burns i Alice Paul, Novi Zeland - Kate Sheppard, prve izborile pravo glasa - 1893. Sufraetkinje se bore pisanom rijeju, prosvjedima, trpe grubosti od policije (prisilno hranjenje u zatvoru)- u zapadnoj Europi pravo glasa dobivaju nakon 1. svjetskog rataTEHNIKA, ZNANOST, UMJETNOST I SPORT POETKOM 20. STOLJEA

RAZVOJ ZNANOSTI

- James Maxwell - elektromagnetni valovi- 1895. Wilhelm Conrad Rontgen - X zrake - snimanje unutranjosti ovjekova tijela- Henry Becquerel - svojstva radioaktivnosti - raspadanje atoma i tetno zraenje- Pierre i Maria Curie - radij i polonij- 1897. Joseph Thompson - elektron - atomska estica - nositelj elektrinog naboja- 1905. Albert Einstein - teorija relativnosti - Nobelova nagrada za fiziku 1921. - 1859. Charles Darwin - teorija evolucije - "Postanak vrsta"- Niels Bohr - danski fiziar - kvantna teorija o grai atoma - utemeljitelj atomske fizike- Karl Marx - kritika kapitalistikog drutva - diktarura proletarijata - komunizam- Emile Durkheim - drutvena zbivanja oblikuju ovjeka - ne obratno- Max Weber - vjera, ideje i velike povijesne linosti oblikuju ljudsko drutvo- Madison Grant - antropolog - izloio Pigmeja u zoolokom vrtu - Cesare Lombroso - kriminolog - antropometrija - pseudoznanost- 1909. Andrija Mohorovii - meteorolog i seizmolog - Mohoroviiev diskontinuitet- Dragutin Gorjanovi Kramberger - prouavao krapinskog praovjeka - postojanje praljudi- Franz Boas - antropologija - znanost - protiv superiornosti bijelaca i antropometrije- Sigmund Freud - psihoanaliza - postoji svjesni i podsvjesni ivot - snovi, seksualnost- Ivan Kukuljevi Sakcinski - otac moderne hrvatske historiografije

ISTRAIVANJE ZEMLJE

- (1849. - 1856.) David Livingstone istrauje unutranjost Afrike - Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi, nestao je u Africi, pa ga je pronaao drugi istraiva - Henry Morton Stanley 1871. na obali jezera Tanganjika - Livingstone se ne vraa u Europu, a Stanley istrauje porjeje rijeke Kongo.- Richard Burton i John Speke - potraga za izvorom Nila - jezera Tanganjika i Viktorija- 1911. Roald Amundsen (Norveanin) i Robert Scott (Britanac) - Juni pol

RAZVOJ TEHNOLOGIJE

- druga industrijska revolucija - nafta i elektrina energija- Nikola Tesla - elektromotor izmjenine struje, radio- Thomas Alva Edison - istosmjerna struja, arulja, fonograf- 1876. Nicolaus August Otto - benzinski motor- 1885. Karl Benz - prvi automobil- 1903. Henry Ford - Ford Motor Company - pokretna traka- 1903. Orville i Wilbur Wright - avion - Hrvatska - Slavoljub Penkala 1910. - 1850. - telegrafski kabel preko La Manchea- 1879. Alexander Graham Bell - telefon - Zagreb 1881. - beina telegrafija - Nikola Tesla, Edison, Guglielmo Marconi - telegraf- 1867. Alfred Nobel (veanin) - donamit - 1900. - Nobelova nagrada

UMJETNOST

- modernizam - originalnost, kritika drutava, protiv konvencija - Arthur Rimbaud, Mato - 1910. - 1930. avangarda - nov nain umjetnikog izraavanja (secesija)

GLAZBA I FILM

- Auguste i Louis Lumiere - kinematograf "Radnici izlaze iz tvornice" - prvi film- Edisonov fonograf i gramofon Emilea Berlinera popularizirali glazbu

ALTRENATIVNI STILOVI IVOTA, AUTSAJDERI I MANJINE

- porast kriminala u prenapuenim gradovima - bolje organizirana policija i zatvori- kolonijalne sile alju kriminalce u kolonije - VB - Australija, Francuska - Vraji otok- boemi - pisci i slikari - ne potuju konvencionalna pravila ponaanja - Rimbaud, Gauguin- rasizam u Americi, antisemitizam u Europi, netrpeljivost prema Romima- homoseksualizam kanjiv zatvorom - Oscar Wilde- abolicionizam - protiv zakonski regulirane prostitucije Josephine Butler, Milica Bogdanovi- krivo shvaanje mentalnih bolesti - prva umobolnica u Hrvatskoj tek 1879. u Stenjevcu

POPULARIZACIJA SPORTA

- popularizacija zbog vika slobodnog vremena, organiziraju se klubovi- 1896. Pierre Coubertin - moderne Olimpijske igre u Ateni- nogomet, boks, baseball - postaju profesionalni, a sportai omiljeni- 1874. gimnastika obavezan predmet u kolama- 1909. Hrvatski sportski savez

HRVATSKA UOI 1. SVJETSKOG RATA

1867. - A - U nagodba - zajednike vojska, financije i vanjska politika za cijelu dravu

1868. - H - U nagodba - pod vlau Ugarske, ima zasebnog bana i Sabor - autonomija

1883. - vladavina Khuena Hedervaryja - maarizacija i poticanje nacionalne i regionalne mrnje (Narodna stranka - reimska, netrpeljivost izmeu Hrvata i Srba, lokalna netrpeljivost, reimski sudovi, lo izborni zakon,

1895. - u znak protesta protiv Khuenove vladavine studenti spalili maarsku zastavu na Trgu bana Jelaia (Stjepan Radi, Vladimir Vidri)

1903. - Narodni pokret protiv maarizacije (financijska neovisnost, demokratizacija) - otputen Khuen, odlazi u Maarsku predsjednik ministara - ban Teodor Pejaevi - Politika novog kursa (pravai) A. Trumbi i F. Supilo ujedinjavanje Dalmacije, Istre i Banske Hrvatske pod vlau bana, trijalizam, suradnja s maarskim, talijanskim i srpskim politiarima u A-U protiv Bea

1904. - braa Antun i Stjepan Radi osnivaju HPSS. Do 1918. malo uspjeha, jer malo seljaka glasa - protiv maarizacije, za ope pravo glasa, asopis Dom, javni nastupi

1905. Rijeka i Zadarska rezolucija - program politike novog kursa - Hrvatsko-srpska koalicija - pravai Trumbi i Supilo + Svetozar Pribievi - cilj trijalizam, pa ak i ruenje A-U i jugoslavenstvo

1906. Koalicija pobjeuje na izborima za Hrvatski sabor, na to se zgraa Josip Frank (ista stranka prava)

1907. eljeznika pragmatika kako su Maari izgradili hrvatske eljeznice, tamo se treba govoriti maarskim jezikom (Ferenc Kossuth). lanovi Koalicije daju ostavke, rasputa se Hrvatski sabor

1908. ban Pavao Rauch zagovara dualizam, cilj mu je unititi Koaliciju, podrka Franka - aneksija BIH

1909. Friedjungov proces, ostavka Frane Supila, na elu Svetozar Pribievi

1910. ban Nikola Tomai, snien cenzus, H-s koalicija ima veinu

1912. rasputen Sabor i uveden Komesarijat - Slavko Cuvaj (nije ban ve komesar)

1913. povuena Pragmatika, Koalicija dobiva veinu u Saboru, dolazi na vlast, postaju oportunisti - sve prisutnija ideologija jugoslavizma

HRVATSKA I SVIJET NA POETKU 20. STOLJEA - PITANJA

1. Vojno-politiki savezi - kada i zato nastaju, koje su im lanice?2. Kolonijalizam - to je, koja mu je svrha i izgovor?3. Nabroj kolonije velikih sila - VB, Francuske, Njemake, Italije, Belgije, SAD?4. Sukobi oko kolonija - Opijumski ratovi, rat Japana i Rusije, Burski rat, Bokserski ustanak, najkrai rat u povijesti, Namibija?5. Krize 1890. - 1914. - Marokanske krize, Aneksijska, Balkanski savez, Balkanski ratovi?6. Gospodarstvo?7. Drutveni odnosi?8. Poloaj ena?9. Znanost 20. st. - James Maxwell, Wilhelm Conrad Roentgen, Henry Becquerel, Maria i Pierre Curie, Joseph Thomson, Albert Einstein, Charles Darwin, Niels Bohr?10. Sociolozi 20. st. - Marx, Durkheim, Weber?11. Antropologija - to je, najistaknutiji antropolozi?12. Andrija Mohorovii, Dragutin Gorjanovi Kramberger, Sigmund Freud, Ivan Kukuljevi Sakcinski?13. Istraivanje Zemlje - David Livingstone, Henry Morton Stanley, Richard Burton i John Speke, Roald Amundsen i Robert Scott?14. Tehnologija 20. st. - Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Nicolaus August Otto, Karl Benz, Henry Ford, braa Wright, Alexander Graham Bell, beina telegrafija, Alfred Nobel?15. Umjetnost 20. st. - modernizam, avangarda, secesija?16. Glazba i film 20. st. - braa Lumiere, fonograf, gramofon?17. Sport 20. st. - zato dolazi do popularizacije, koji sportovi postaju posebno popularni, moderne Olimpijske igre?18. A-U nagodba - koji dijelovi Hrvatske pripadaju Cislajtaniji, a koji Translajtaniji?19. H-U nagodba - koji je poloaj Hrvatske u odnosu na Maarsku?20. Vladavina Khuena Hedervaryja?21. Politika novog kursa?22. Hrvatska puka seljaka stranka?23. Rijeka i Zadarska rezolucija, Hrvatsko-srpska koalicija od nastanka do 1913.?24. eljeznika pragmatika?25. Banovi Teodor Pejaevi i Pavao Rauch?26. Friedjungov proces?27. Komesarijat - razlog zato je uveden, kako funkcionira, tko je komesar?

HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA

UZROCI I POVOD PRVOGA SVJETSKOG RATA

SARAJEVSKI ATENTAT

- 1878. Berlinskim kongresom BIH dolazi pod administrativnu vlast A-U- 1908. potaknuta strahom od mladoturskog pokreta u OC Austro-Ugarska proglaava aneksiju- uskoro se javlja nezadovoljstvo zbog loe A-U uprave i snanog utjecaja Srbije i jugoslavenske ideje- Njemaka i A-U slijede politiku "Drang nach Osten" - irenje prema europskom jugoistoku na raun OC, a najvei pobornik te politike bio je austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand- Franjo Ferdinand doao je u posjet Sarajevu kako bi sudjelovao u vojnim vjebama - 28. 6. 1914. provezao se ulicama Sarajeva kako bi ga pozdravilo mnotvo. Meu okupljenima bilo je 9 predstavnika organizacije "Mlada Bosna" - cilj im je bio atentat na prijestolonasljednika. Zauzeli su pozicije uzdu rute kojom je trebao proi Ferdinand i ekali dobru priliku. Nedjeljko abrinovi bacio je bombu na automobil, ali se odbila i ranila 20 ljudi. Tada je auto promijenio smjer i krenuo u gradsku vjenicu, taman ispred Gavrila Principa koji je igrom sluaja ubio i Franju Ferdinanda i suprugu Sofiju.

POZADINA ATENTATA, SUKOB IZMEU AUSTRO-UGARSKE I SRBIJE- Organizacija "Mlada Bosna" borila se protiv habsburke vlasti u BIH i okupljala veinom mlade ljude koji su smatrali da je nasilje jedini nain za to. Bili su pod snanim utjecajem Srbije (Crna ruka) i njegovali jugoslavensku ideju. Nekoliko mjeseci uoi atentata pripadnici "Mlade Bosne" odlaze u Beograd i dobivaju oruje od "Crne ruke", a moda i srbijanske vlade- A-U sumnja u umjeanost srbijanske vlade u atentat i uvjetuju istragu na njihovom teritoriju - to je ustvari uvreda za samostalnu dravu i Srbija to odbija.- 28. srpnja 1914. A-U objavljuje rat Srbiji

REAKCIJE EUROPSKIH DRAVA

- rat izmeu A-U i Srbije u samo je nekoliko dana prerastao u europski, a potom i svjetski rat.- Rusija kao lanica Antante provodi mobilizaciju kako bi pomogla Srbiji, a njoj rat objavljuje Njemaka koja kao lanica Trojnog saveza podrava A-U- njemaka je vojska poetkom kolovoza zauzela Belgiju - Schliffenov plan iznenaditi Francuze kroz neutralnu Belgiju, poraziti Francusku na brzinu, okrenuti se prema Rusiji koja ne moe toliko brzo mobilizirati vojsku, iako je bila neutralna - Britanija objavila rat- Njemakoj je bio cilj preko Belgije, gdje nema utvrenu granicu, napasti Francusku- Italija ne podrava (lanica Trojnog saveza) A-U jer nije bila izvjetena na vrijeme- sve drave provode mobilizaciju, propaganda iri oduevljenje meu graanima, jer svi misle da rat nee trajati dugo i da e od njega nekako profitirati, ali pomou novog oruja rat je trajao vie od etiri godine, nitko nije profitirao i zavrio je viemilijunskim rtvama.

PRVE RATNE GODINE

ZARAENE STRANE

ANTANTATROJNI SAVEZ(Centralne sile)

1. Britansko Carstvo 1. Njemako Carstvo

2. Francuska2. Austro-ugarska Monarhija

3. Rusko Carstvo3. OC (1914.) - CENTRALNE SILE

4. Kraljevina Italija (od 1915.)4. Bugarska (1915.)

5. Kraljevina Srbija

6. SAD (od 1917.)

+ 25 zemalja (kolonija ili dominiona)

BOJITA

BOJITEGODINAZEMLJEPODRUJE

ZAPADNO1914. - 1918.VB, Fr. Njem.granica Njem. s Belgijom i Franc.

ISTONO1914. - 1917.Rus.A-U, Njem.Galicija, Bukovina

BALKANSKO1914. - 1915.Srb. A-USava, Drina

NA SOI1915. - 1918.Italija A-Ugranica It. i A-U

SOLUNSKO1915. - 1918.Srb.A-U, Njem.Grka

1914. GODINA

BALKANSKO BOJITE (oko Save i Drine)- bojie gdje je rat zapoeo i odrale se prve bitke- krajem srpnja 1914. A-U vojska granatira Beograd, a polovicom idueg mjeseca izvela je invaziju na Srbiju BITKA NA PLANINI CERU (1914.) - Oskar Potiorek smatrao je da e na brzinu pregaziti Srbiju, ali je zaboravio da imaju iskusnu vojsku iz Balkanskih ratova koja je pobijedila pod vodstvom Stepe Stepanovia na uenje cijele EuropeBITKA NA RIJECI KOLUBARI (1914.) - Potiorek napada Srbiju iz dva smjera - preko Drine i Save na Beograd - Srbija se skoro predala, ali je umirovljeni general ivoin Mii okupio Prvu armiju, predao Beograd i stavio vojsku na rijeku Kolubaru gdje je doekao i pobijedio umornu austrijsku vojsku- srpska obrana bila je uspjena dok se u rujnu 1915. na strani Trojnog saveza u rat nije ukljuila Bugarska. Srpska se vojska povukla preko Albanije na otok Krf gdje e se pridruiti Antanti i nastaje Solunsko bojite.

ZAPADNO BOJITE (granica Njemake s Belgijom i Francuskom)- njemaka je vojska nakon zauzimaanja Belgije krajem kolovoza krenula u Francusku- francuska je obrana slaba unato pomoi VB i Nijemci dolaze do rijeke Marne blizu Pariza gdje su zaustavljeni - u sjevernoj Francuskoj stvara se Zapadno bojite najpoznatije po rovovskom ratu koji e trajati etiri godineBITKA NA RIJECI MARNI (1914.) - njemaka 1. i 2. armija pribliavaju se Parizu, poinju skretati jugoistono izlaui desno krilo saveznicima. Joseph Joffre (glavni zapovjednik francuske vojske) uoio je tu greku i napada njemako desno krilo. Njemaki general Von Kluck je tijekom okretanja otvorio 50 km iroku rupu u linijama. Nijemci su bili nadomak pobjede kada je iz Pariza dolo 600 Renault taksija s 6000 branitelja. Njemaki general von Moltke pretrpio je ivani slom i Nijemci se povlae na rijeku Aisnu kako bi se pregrupirali, tamo prave rovove gdje e ostati jo nekoliko godina. Tako je naputen Schlieffenov plan i poinje dugi rovovski rat, statian i krvav. U bitci je sudjelovalo 2 milijuna vojnika, a poginulo 500 000.

ISTONO BOJITE (Galicija i Bukovina)- uspjesi njemake i A-U vojske u bitci kod Tannenberga, potiskuju Ruse iz dananje Poljske, te od tada Rusi s promjenjivim uspjehom brane vlastiti teritorij

BITKA KOD TANNENBERGA (1914.) - odluujua bitka za istonu Prusku izmeu Njemake, A-U i Rusije. Rusi su koristili radio kako bi prenosili plan napada, ali nisu ifrirali poruke, jer su mislili da Nijemci nee nai ruskog prevoditelja prevarili su se! Cilj je zauzimanje Kalinjingrada. Nijemci su Rusima presjekli liniju opskrbe i prisilili ih na predaju. Naelnik logora novog zapovjednika fronta Paula von Hindenburga Erich Ludendorff iz oblinjeg mjesta Tannenberga poslao je telegram o pobjedi, a Hindenburg je inzistirao da se bitka zove Bitka kod Tannenberga, jer su na istom mjestu Slaveni (Poljsko-litavska Unija) 1410. pobijedili Teutonce. Ruski general Samsonov radije se ubio nego da caru javi o porazu.

- u rat ulazi Osmanlijsko Carstvo na strani Trojnog saveza, te savez mijenja ime u Centralne sile

1915. GODINA

- u svibnju 1915. u rat ulazi Italija na strani Antante koja joj je 26. travnja 1915. Londonskim ugovorom obeala: Trst, juni Tirol, Istru, vei dio Dalmacije i Albaniju.

BOJITE NA RIJECI SOI (TALIJANSKO BOJITE) - nije od presudne vanosti za tijek rata, veih uspjeha ima A-U koju Talijani jedva dre na granici

SOLUNSKO BOJITE (Grka)- Centralne sile bore se protiv izbjegle srpsko-crnogorske vojske, kojima pomae britansko- francuska vojska- ulazak OC u rat na strani Tr. saveza neobino je vano zbog tjesnaca koje Antanta ne smije dobiti, jer bi tada imala veliku strateku prednost- Winston Churchill predlae invaziju na Dardaneli i regrutira mnoge mladie iz Australije i Novog Zelanda

DARDANELSKA OPERACIJA - Britanci dolaze s flotom od 17 brodova, a Turci se brane zastarjelom artiljerijom, pomau im Nijemci. Cilj je osvojiti Galipolje i izbaciti OC iz rata. Problem Britanije je to nemaju dovoljno dobre pjeake kako bi osvojili obalu. Pokuavaju iskrcavanje gdje su izgubili puno vojnika zbog obalnih mina, ali i zbog njemakih podmornica i torpeda. Tada u borbu ulaze i britanske podmornice E-2 i E-11 koje su Nijemcima nanijele velike gubitke. Ipak, dok su Britanci u Egiptu obuili pjeake, Turci su se pregrupirali i Britanci u konanici gube - npr. izgubili 9 brodova od 17- presudan element ovog sukoba je ulazak Bugarske u rat na strani Centralnih sila 1915.

1916. GODINA

ZAPADNO BOJITE- pozicijski rat ukopavanja u rovove zbog opastnosti od novog oruja: topnitva i strojnica. Rovovi su okrueni bodljikavom icom, tako da je svaki izlazak jako opasan i na taj se nain gubilo puno vojnika.

BITKA KOD VERDUNA - najdua i najkrvavija bitka rata. Erich von Falkenhayn birao je mjesto odakle se Francuzi ne mogu povui to teritorijalno to zbog nacionalnog ponosa - put za Pariz bi tada bio otvoren. Bitka poinje tekim bombardiranjem koje je trajalo 9 sati. Ispaljeno je milijun granata iz 1200 topova na 40 km dugom bojitu. Nijemci po prvi puta koriste bacae plamena kako bi oistili francuske rovove. Uskoro bitka za Nijemce postaje teka jer se od granatiranja bojite pretvorilo u kaljuu i doli su u domet francuskih topova. Nijemci 22. 6. prvi puta koriste bojne otrove. Ipak, prisiljeni su se povui na rijeku Somme. Njemaka vojska je iscrpljena, Falkenhayn smijenjen, na njegovo mjesto dolazi Paul von Hindenburg. U toj je bitci sudjelovalo 70% francuske vojske i u povijesti je poznata kao "Verdunskii mlin za meso" - poginulo 700 000 vojnika.

BITKA KOD RIJEKE SOMME - poetak poraza Nijemaca na Zapadnom bojitu mnogi ju nazivaju muljevitim grobom njemake kopnene vojske - cilj: odvui Nijemce s Verduna. Prvi dan Britanci su u boj poslali 57 470 vojnika, poginulo je 19 240 to je bio dan s najvie rtava u 1. svjetskom ratu. Ispod njemakih rovova Britanci su sagradili svoje u kojima je bilo i do 20 tona eksploziva. Britanci su bitku namjeravali poeti bombardiranjem njemakih poloaja, ali su Nijemci du cijelog fronta napravili bunkere 20 metara pod zemljom sa strujom i ventilacijom gdje su i ivjeli. Gubitci su bili toliki da do kraja kolovoza Britanci alju novost tenkove, koji su bili jo uvijek vrlo neusavreni - 7 ih se pokvarilo, 17 zapelo u rovovima, ali 25 je uspjelo. Ciljevi su bili zauzeti u manje od 30 minuta. Tenkovi su znaili revoluciju u ratovanju.

NOVO ORUJE

- rovovsko ratovanje bilo je novo i teko, od bolesti, preko stalnog straha za ivot. Uz sve to pojavili su se i bojni otrovi - prvo klor, koji izaziva sljepou, oteenje plua i smrt, a kasnije najvie iperit nazvan po francuskom gradu Ypresu gdje je prvi puta iskuan - uskoro je izumljena i plinska maska. Tenkove uvode Britanci u bitci kod Somme, iako punu primjenu doivljavaju u 2. sv. r. Podmornice s torpedima bile su vaan izum pogotovo protiv VB koja je mo temeljila na mornarici. Nijemci koriste zeppeline za bombardiranje, ali su vrlo ranjivi. Avioni su koriteni za izvianje i bombardiranje, ali i za zrane bitke. Piloti su vrlo cijenjeni (Crveni barun).

DRUTVENE PROMJENE

- proirene ovlasti vlada i strogo kanjavan graanski neposluh (zatvor, smrt)- nepotrebno stradavaju graani nepoeljnog porijekla (Nijemci u Britaniji)- izraena ratna propaganda- u nedostatku mukaraca ene poinju raditi - zbog toga kasnije dobivaju pravo glasa- u sluaju rata gospodarstvo prvo procvjeta, "troe kao da e rat", ali kasnije propada zbog nedostatka trita i radne snage

KRAJ RATA

PROTIV RATA- velike rtve, rovovski rat i ratni trokovi smanjili su oduevljenje. U Britaniji dolazi do prisilnog novaenja, mnogi odbijaju ii u rat, a mnogi i dezertiraju (zeleni kader u A-U). U Francuskoj 1917. masovni neposluh vojnika jer smatraju da ih zapovjednici rtvuju bez razloga. Antiratno raspoloenje dovodi do revolucije u Rusiji- ratu se protivi i Crkva - papa Benedikt XV pozvao je na mir. Sredite antiratnog pokreta bila je vicarska - tamo su odlazili svi koji nisu htjeli rat, a postojao je i Crveni kri koji je slao toliko potrebnu pomo.

SAD ULAZI U RAT- njemake su podmornice potapale brodove neutralnih zemalja koji su nosili pomo Antanti, tako i amerike brodove. Amerika i Antanta imali su ugovor da e ih Amerika opskrbljivati na kredit koji e VB i Francuska vratiti poslije rata. - posebno je tragino bilo potapanje broda Lusitania 1915. pri kojem je poginulo vie od 1000 putnika. - ameriki predsjenik Thomas Woodrow Wilson zastupa politiku izolacionizma, ali Amerika ipak u travnju 1917. ulazi u rat iz dva razloga: 1. potapanje amerikih brodova 2. ako Antanta izgubi nikada nee moi naplatiti ratne kredite- Amerika uskoro postaje presudan faktor za pobjedu Antante

KRAJ RATA- Rusija zbog revolucije mora sklopiti mir s Centralnim silama - 3. oujka 1918. u Brest-Litovsku. (dananji Brest u Bjelorusiji)- rezultat: Rusija izlazi iz rata i odrie se: Poljske, Litve, Latvije, Finske, Estonije, Ukrajine i Gruzije sve su postale samostalne osim Gruzije koja je ula u sastav Osmanlijskog Carstva.- potpisnici: Rusija Lav Trocki, Njemaka Max Hoffman, OC Mehmed Talat paa- to je omoguilo Njemakoj prebacivanje vojske na Zapadno bojite i opi napad. Strategija brzog rata zvala se Kaiserschlacht, poela je u proljee i u poetku je imala fenomenalan uspjeh, pogotovo na britanskom podruju - marali Hindenburg i Ludendorf koristili su dalekometne topove i sa 120 km tukli po Parizu. Obilato su koristili i zrakoplove. Uskoro dolazi do neuspjeha, manjka ljudstva i pada morala. Vojnici s Istonog bojita donose boljeviku propagandu.- 1918. na Zapadno bojite stiu Amerikanci i donose pobjedu Antanti, njemaka se vojska povlai, car Vilim II prisiljen na kapitulaciju, A-U se raspada zbog unutarnjih problema.- nakon Bugarske, OC, A-U i Njemaka potpisuje kapitulaciju 11. studenog 1918. u umi kod Compiegnea, u vagonu. Istog datuma A-U car Karlo I potpisuje abdikaciju.

POSLJEDICE PRVOGA SVJETSKOG RATA- abdikacija posljednjeg austro-ugarskog cara Karla I i raspad A-U- Njemaka postaje republika - Vilim II naputa zemlju - Rusija - ubijena carska obitelj - vladavina boljevika- mrtvo 10 milijuna ljudi, ranjeno 20 milijuna- zbog straha od daljnjih sukoba na Parikoj mirovnoj konferenciji osnovana je Liga naroda, vojno i politiko udruenje europskih zemalja s ciljem odravanja mira i sigurnosti - neuspjena

RUSKA REVOLUCIJA

FEBRUARSKA REVOLUCIJA

- teak poloaj Rusije u ratu: porazi u bitkama, puno mrtvih, gubitak teritorija, siromatvo, glad - sve to dovodi do nezadovoljstva tadanjom vlau- neredi i demonstracije u Petrogradu (veljaa 1917.) - vojska staje na stranu naroda -> Februarska revolucija -> car se odrie vlasti- u Dumi dolazi do izbora privremene vlade na ijem je elu knez Lvov. Najavljuju reforme, ali su neuinkoviti (ratno stanje, kaotina situacija, nastavak rata sa sredinjim silama)- jaanje socijademokratske stranke - osnivanje sovjeta (vijea radnika, seljaka i vojnika): podjela na frakcije: menjevici i boljevici. - menjevici: u prijevodu "manjinci" jer su 1903. kada je dolo do raskola u stranci bili manjina - pristaju ui u privremenu vladu, ak Aleksandar Karenski dolazi na elo vlade.- boljevici (ruski bolje = vie): protive se politici privremene vlade i najavljuju revoluciju. - poetkom 1917. veinu sovjeta kontroliraju menjevici

OKTOBARSKA REVOLUCIJA

- boljevici s Vladimirom Iljiem Uljanovom (Lenjinom) na elu ele izgradnju novog drutvenog ureenja (Marx). - nezadovoljni su privremenom vladom (ne prekidanje rata, ouvanje poloaja plemstva, korupcija)- Travanjske teze 1917.: Lenjin najavljuje izlazak iz rata, vlast sovjeta, ukidanje privatnog vlasnitva, predaju zemlje seljacima, tvornice e pripasti radnicima- 1905. - 1917. Lenjin ivi u emigraciji u vicarskoj i postoji pretpostavka da su mu Nijemci namjerno dozvolili povratak u Rusiju preko njihovog teritorija da ju dodatno oslabe- meu samim boljevicima postoji skupina koja priznaje privremenu vladu (Zinovjev, Kamenjev, Staljin). Lenjina podrava poznati revolucionar i intelektualac Lav Trocki- u listopadu (oktobru) 1917. boljevici su zauzeli sjedite privremene vlade u Zimskom dvorcu, nekadanjoj carskoj rezidenciji. Ministri vlade su uhieni, a Kamenski je uspio pobjei. Slab otpor je brzo skren i boljevici preuzimaju vlast.- u zemlji jo uvijek vlada kaos i bezvlae, ali pravi problemi za boljevike tek poinju: neprijatelji revolucije uskoro e se konsolidirati i doi e do graanskog rata.

HRVATSKA U VRIJEME 1. SVJETSKOG RATA

IVOT U RATNO VRIJEME- ukinute mnoge slobode: sloboda tiska, inovnici smiju otvarati pisma graana, mnotvo dounika - vlada nezadovoljstvo zbog rata, mnogi politiari u zatvoru ili u emigraciji- gospodarski problemi: vojska seljacima uzima stoku i hranu, prisilno iseljavanje sa "podruja ratnog djelovanja" (ponajprije Istra - Bojite na Soi)- ivot na rubu gladi, prisilno novaenje i problemi od prije stvorili su nepovjerenje prema vlasti

U AUSTRO-UGARSKOJ VOJSCI- mnogi vani Hrvati sudjeluju u ratu: Krlea - preivio ofenzivu generala Brusilova, Josip Broz - zarobljen na Istonom bojitu, uspio pobjei iz progonstva i prikljuiti se revoluciji 1917., Fran Galovi poginuo je na Srpskom bojitu na poetku rata- junoslavenskim zarobljenicima u Rusiji srpski asnici predlagali su da se pridrue srpskoj vojsci (kao junoslavenskoj) na strani Antante, neki su ili dobrovoljno, neki ne, pa su ih zvali "silovoljci" i nije im bilo dozvoljeno boriti se pod svojim nacionalnim obiljejima, ve srpskim, nametnuta im je gruba disciplina i ivotarili su na rubu gladi - 1916. dolazi do pobune uguene u krvi. - teko stanje u mornarici - 1918. mornari u Puli zatvoreni i na 10 godina zbog neposluha. U veljai iste godine izbila je pobuna moranra u Boki Kotorskoj - traili su jednostrani prekid rata, etvorica organizatora osueni na smrt dok je zapovjednik mornarice Maksimilijan Njegovan smijenjen zbog hrvatskog porijekla. - na Talijanskom bojitu vee domoljublje zbog Londonskog ugovora - zeleni kader - vojni dezerteri - skrivaju se po umama - pljakaju lokalno stanovnitvo

HRVATSKI POLITIARI U INOZEMSTVU- mnogi hrvatski politiari sumnjieni za protudravno djelovanje: politika novog kursa, Hrvatsko- srpska koalicija - zalau se za jedinstvo slavenskih naroda u Monarhiji -> odlaze u emigraciju- 1915. u Parizu osnovan JUGOSLAVENSKI ODBOR (Hr., Srb., Slo.) raspad A-U, Ante Trumbi i Frano Supilo - sjedite odbora u Londonu - ujedinjenje junoslavenskih naroda i drava- problemi: - Srbi ne ele uniju, ve veliku Srbiju - Talijani ele hrvatsku obalu - Londonski ugovor - zemlje smatraju da se prvo treba ujediniti, pa onda razmiljati o konceptu drave Frano Supilo zbog toga odlazi iz Odbora- ujedinjenjene drave: Slovenija, Hrvatska, BIH, Srbija, Crna Gora - nije vaan nain, ali treba biti to prije zbog rata i talijanske opasnosti, a nakon toga e se dogovoriti o ustroju drave. Ne uzimaju u obzir da Srbija kao najmonija od junoslavenskih drava i lanica Antante to ujedinjenje vidi kao irenje svog teritorija. - Frano Supilo inzistirao je da se prvo provede dogovor o ustroju drave i garancija nacionalne ravnopravnosti, a onda provodi ujedinjenje, kada su se svi ogluili na to - 1916. istupio iz Odbora

KRFSKA DEKLARACIJA: 1917.- Srbija gubi saveznika - Rusiju i spremna je na pregovore s Jugoslavenskim odborom- potpisnici: JO (Ante Trumbi) + Srbijanska vlada (Nikola Pai)- Jugoslavenski odbor eli federaciju, Srbija centralizam- nova drava bit e parlamentarna demokracija i monarhija s dinastijom Karaorevi na elu- nije dravni dokument, jer ga nisu potpisale drave. Pai kasnije povlai svoj potpis.

UZROK I POVODRATA

ZARAENE STRANE, BOJITA

1914.

1915.

1916.

1917.

1918.POSLJEDICE

HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME 1. SV. RATA - PITANJA

1. Periodizacija?2. Bosna pod vlau A-U (Berlinski kongres, aneksija, reakcije na vlast)?3. Drang nach Osten?4. Sarajevski atentat?5. Sukob izmeu A-U i Srbije zbog Sarajevskog atentata?6. Najave rata?7. to je Schliffenov plan?8. Nabroj lanice zaraenih strana i bojita (zemljovid)?9. 1914. - Balkansko bojite?10. 1914. - Zapadno bojite?11. 1914. - Istono bojite?12. Kada i zato Trojni savez mijenja ime?13. Ulazak Italije u rat, Londonski ugovor, Bojite na rijeci Soi?14. Solunsko bojite - Dardanelska operacija?15. Bitka kod Verduna?16. Bitka kod Somme?17. Novo oruje?18. Drutvene promjene?19. Zato dolazi do antiratnog raspoloenja?20. Kada i zato SAD ulazi u rat?21. Mir u Brest-Litovsku?22. Kaiserschlacht?23. Kapitulacija Njemake i A-U?24. Posljedice 1. sv. rata?25. Februarska revolucija?26. Privremena vlada u Rusiji i njeni rezultati?27. Socijaldemokratska stranka, zato jaa, frakcije, predstavnici?28. Vladimir Ilji Uljanov i Travanjske teze?29. Oktobarska revolucija?30. ivot u Hrvatskoj u ratno vrijeme?31. Poznati Hrvati u ratu?32. Tko su silovoljci?33. Stanje u mornarici i zeleni kader?34. Jugoslavenski odbor - tko, gdje, zemlje, program, problemi?35. Kako veina Jugoslavenskog odbora zamilja ujedinjenje i to Frano Supilo misli o tome?36. Krfska deklaracija?

HRVATSKA I SVIJET IZMEU 2 SVJETSKA RATA - RAZDOBLJE DO VELIKE GOSPODARSKE KRIZE (1920. - 1929.)

HRVATSKA U SASTAVU DRAVE SLOVENACA, HRVATA I SRBA

1. POPUNI LENTU DRAVAMA U KOJIMA SE HRVATSKA NALAZILA:

________________________________________________________________________7. st 925. 1102. 1527. 1868. 29. 10. 1918. 1. 12. 1918.

2. ZAOKRUI TOAN ODGOVOR:

- Raspad A-U omoguilo je: a) loa vlast b) gubitak u ratu c) Wilsonovih 14 toaka d) revolucija u Rusiji

- Jugoslavenski klub (zastupniko tijelo Slov., Hrv. i Srb. pri Carevinskom vijeu) Zagrebakom deklaracijom trai: a) liberalizaciju vlasti b) abdikaciju kralja Karla I c) neovisnu dravu SHS d) trijalizam

- Dokument kojim car Karlo I slavenskim narodima nudi trijalizam (odbijen) zove se:a) Adresa b) Manifest c) Deklaracija d) Povelja narodima

- Odluka Narodnog vijea SHS o prekidanju odnosa s A-U od 29. 10. 1918. proglaena je u:a) Hrvatskom saboru b) Carevinskom vijeu c) H-U parlamentu d) Narodnoj skuptini

- Razlog "srljanja" u zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom je:a) financijske tekoe b) propast A-U c) talijanska okupacija d) jugoslavenska ideja

3. DOPUNI REENICU:

a) U listopadu 1918. u Zagrebu je osnovano _____________________kao sredinje politiko predstavnitvo tih triju naroda.

b) Narodno vijee ine predstavnici:_____________________________________________.

c) Hrvatski sabor u stvaranju Drave SHS svoje ovlasti prenosi na: _____________________.

d) Nakon rata epidemija __________________ pokosila je stanovnitvo.

e) Drava SHS sastoji se od: ___________, ____________, ____________, ___________.

f) Dva koncepta ujedinjenja: Svetozar Pribievi ____________, Stjepan Radi____________.

3. SPOJI POJMOVE:

a) Anton Koroecameriki predsjednik - 14 toakab) Svetozar Pribievi i Ante Paveli (stariji)predsjednik NV Drave SHSc) Viribus Unitis najvei hrvatski ratni brod d) Thomas Woodrow Wilson vojni dezerteri, skrivaju se u umie) Karlo Ipotpredsjenici NV Drave SHSf) zeleni kaderposljednji A-U car - ManifestUKLJUIVANJE HRVATSKE U KRALJEVSTVO SHS

ENEVSKA DEKLARACIJA

- 6. - 9. 11. 1918. - NARODNO VIJEE (Koroec) + JO (Trumbi) + SRPSKA VLADA (Pai) = utemeljena jugoslavenska drava.- Vlada: 6 ministara Narodno vijee + 6 ministara Srbija jedni polau zakletvu Narodnom vijeu, a drugi kralju.- Budui ustav na naelu ravnopravnosti (zajedniki poslovi: vojska, vanjski, gospodarstvo)- Samostalni poslovi - za Srbiju - Srpska vlada, za Dravu SHS - Narodno vijee- Drava SHS nije priznata drava i gubitnica je u ratu - enevska deklaracija je potpisana pod utjecajem Engleske i Francuske, tako da je povoljna za Dravu SHS- Pai opozvao svoj potpis, jer nije htio dravu pod uvjetima ravnopravnosti, Deklaracija propada, a pregovori se prenose u Srbiju gdje se rauna na pomo Svetozara Pribievia koji je srpski orjentiran.

RASPRAVE U NARODNOM VIJEU

- Pribievi: brzo i bezuvjetno ujedinjenje- Srbi nisu za ravnopravno ujedninjenje nemaju izbora - gubitnici u ratu, talijanska vojska na teritoriju- 28 lanova otii e s Naputkom u Beograd - unutarnje ureenje drave treba odrediti Ustavotvorna skuptina i to dvotreinskom veinom glasova, do tada bi vladao regent Aleksandar- Radi: prvo treba uspostaviti sporazum o federaciji, a onda formirati dravu Ne srljajte kao guske u maglu

PROGLAENJE KRALJEVSTVA SHS - PRVOPROSINAKI AKT

- 25. 11. 1918. Vojvodina ujedinjena sa Srbijom- 26. 11. 1918. Crna Gora pripojena Srbiji- 1. 12. 1918. regent Aleksandar Karaorevi primio delegaciju s A. Paveliem i S. Pribieviem na elu. Nisu donijeli "Naputak", jer ga je Srpska vlada odbila, donijeli su Adresu nabrzinu izmijenjen dokument, na temelju kojeg nastaje KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA - Hrvatska gubi dravni identitet. - Prvi kralj KRALJEVSTVA SHS PETAR I KARAOREVI ubrzo je formirana i nova vlada: Ante Trumbi - ministar vanjskih poslova, Svetozar Pribievi - ministar unutarnjih poslova.

POSLJEDICE RATA

- najvei problem nove drave je nacionalno pitanje izmeu Hrvata i Srba - neravnopravnost nesrpskih naroda- vlast centralizirana - kralj i vlada u Beogradu - vlade se esto mijenjaju i premijeri su veinom Srbi- regent Aleksandar vlada do 1921. samostalno - obznanama - ukazi sa snagom zakona - lanove parlamenta bira kralj- teko gospodarsko stanje, pogotovo u ratom opustoenim dijelovima - primarna aktivnost - zaostala poljoprivreda - nestaica, glad..

EUROPA NAKON PRVOGA SVJETSKOG RATA

WILSONOVIH 14 TOAKA

- dokument koji je ameriki predsjednik Thomas Woodrow Wilson predstavio u Kongresu 8. 1. 1918. i isplanirao kako treba izgledati poslijeratna Europa - idealist, nema pojma o politikoj tradiciji Europe - 14 TOAKA: 1. Mirovni ugovori moraju biti javni, 2. Slobodna plovidba morima, 3. Sloboda trgovine, 4. Naoruanje smanjiti na potrebe nune obrane, 5. Rijeiti pitanje kolonija na ope zadovoljstvo, 6. Graani Rusije sami trebaju odluiti o svojoj politikoj sudbini, 7. Obnoviti neovisnost Belgije,8. Obnoviti Francusku u prijeratnim granicama, 9. Granice Italije prema naelu samoodreenja, 10. Narodi A-U imaju pravo na samostalnost, 11. Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru obnoviti u prijeratnm granicama, 12. Narodima OC treba omoguiti samostalnost, 13. Utemeljiti neovisnu Poljsku, 14. Ustrojiti svjetsku organizaciju za odravanje mira

MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU

- 1919. - 1920. - velika etvorica: Thomas Woodrow Wilson - predsjednik SAD-a, LLoyd George - premijer VB, George Clemenceau - premijer Francuske, Vittorio Orlando - premijer Italije- manje pobjednike zemlje imaju manja prava, zemlje gubitnice nikakava, Rusija nije ni pozvana- stvara se novi zemljovid i politiko ureenje Europe (versailleski poredak) - podreeno interesu velikih sila (VB i Francuska, kasnije SAD provodi politiku izolacionizma) - Vittorio Orlando brzo naputa konferenciju zbog nezadovoljstva nepotovanjem Londonskog ugovora - Wilson smatra da je to osvajaka politika - kasnije rijeeno Rapallskim ugovorom- MIROVNI UGOVOR S NJEMAKOM (VERSAILLES) zakljuen 28. 6. 1919.1. Priznati da je iskljuiv krivac2. Alsace i Lorraine Francuskoj3. Schleswig Danskoj4. Pogranini gradovi Belgiji5. Saar saveznicima na 15 godina6. Rajnska oblast demilitarizirana7. Koridor i Gdanjsk Poljskoj8. 5 milijardi dolara odtete za 30 godina9. Demilitarizacija - Njemaka smije imati samo 100 000 vojnika

- Engleska je za poputanje Njemakoj zbog straha od komunizma iz Rusije, Francuska strogo iz straha od novih njemakih osvajanja eli njeno trajno slabljenje - ispunila veinu svojih zahtjeva- ostali mirovni ugovori - Austrija Saint Germain, Maarska Trianon, OC Sevres, Bugarska Neuilly priznanje neovisnosti novonastalih drava - nisu teki uvjeti kao za Njemaku- Novoosnovane zemlje: Kraljevstvo SHS, Maarska, Austrija, ehoslovaka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Irska

- Woodrow Wilson smatra da je Versailleski sporazum nepravedan, ali ga je potpisao zbog VB i Francuske, ali nije ga ratificirao Kongres- ostale saveznice nagraene: Rumunjska dobiva maarsku Transilvaniju (Erdelj), Grka dobiva istonu Trakiju od Bugarske, Australija dobiva njemaku Novu Gvineju

POLITIKE I DRUTVENE PROMJENE U EUROPI

- promjene dravnih granica koje nisu uvijek potovale etniku cjelovitost drava uzrokovale su velike migracije- A-U - nestala s lica zemlje - nastaju: Kraljevstvo SHS, Austrija, Maarska, ehoslovaka- TURSKA - saveznici okupirali OC i u Versaillesu dijelili njegov teritorij. Dolazi do otpora na ijem je elu stajao Mustafa Kemal Ataturk, formirao vojsku, istjerao saveznike iz Male Azije i oko Istambula i 1923. proglasio Republiku Tursku - NJEMAKA - republika - kancelar socijaldemokrat Friedrich Ebert - zbog protesta vojne elite (Hindenburg) u zemlji, formirani su Freikorpsi koji krvavo gue ustanke - formirana je vlada i Njemaka je kratko demokratska drava- MAARSKA - Bela Kun 1919. formira Maarsku Sovjetsku Republiku - revoluciju uguile Rumunjska, eka i SHS - Kun emigrirao u Rusiju. - pobjednice: Francuska - brzo se gospodarski oporavila, Italija - u gospodarskoj krizi koja e dovesti do faizma, Japan - eli postati velesila - razvija politiku militarizma

HRVATSKA U KRALJEVSTVU SHS - POETNE GODINE

1. Kako HSP reagira na ujedinjenje?________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. to su prosinake rtve?________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Koja je valuta u Hrvatskoj do 1918.?___________________________________________

4. Koja je valuta u Hrvatskoj od 1918.?___________________________________________

5. Zato se krune markiraju?________________________________________________________________________________________________________________________________________________

6. Koji je omjer krune i dinara? _______________________________________________

7. Zakon o igosanju stoke?___________________________________________________ ________________________________________________________________________

8. U emu se oituje vojno nasilje u SHS?________________________________________________________________________

9. Objasni gospodarsku neujednaenost razliitih zemalja u okviru SHS i imaju li jednak tretman?_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Koja je najzastupljenija gospodarska grana u Kraljevstvu SHS i zato?________________________________________________________________________

11. Objasni jadransko pitanje?_________________________________________________________________________________________________________________________

12. Rapallski ugovor?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

13. Objasni problem Rijeke? __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

DJELOVANJE NAJVEE HRVATSKE POLITIKE STRANKE

HPSS DO STVARANJA KRALJEVSTVA SHS>> 1904. Antun i Stjepan Radi protiv imovinskog cenzusa na glasanje, zastupaju prava seljaka kao najveeg broja glasaa - glasa samo 2%, a kasnije 10% stanovnitva>> zastupaju povijesno pravo na dravnu cjelovitost>> HPSS + frankovci = Hrvatski dravnopravni demokratski blok uskoro se raspada, jer je Radi umjesto ideje austroslavizma prigrlio jugoslavizam kao politiku realnost, ali pod uvjetima federacije i politike ravnopravnosti

PRVI VIESTRANAKI IZBORI U KRALJEVSTVU SHS>> 2 godine bezustavno stanje - centralizacija>> 1920. izbori za ustavotvornu skuptinu ne glasaju ene, vojnici, suci, policajci

DEMOKRATSKA STRANKA (92 ) Hrvatsko-srpska koalicija - Ljuba Davidovi i Svetozar Pribievi - centralizam i unitarizam, stapanje nacija u jednu - jugoslavensku, Pribievi je kasnije shvatio svoju greku i sa dijelom pristalica osnovao Samostalnu demokratsku stranku koja je okupljala "preanske" Srbe s programom federalizma.

NARODNA RADIKALNA STRAKA (91) Nikola Pai - centralizam uz srpsku hegemoniju za koju smatra da ju Srbija zasluuje kao veinski narod i pobjednica u ratu - glavni oslonac reima do 1929.

KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE (58) Zalae se za stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije, djeluje u cijeloj dravi i osvaja previe glasova za tadanju vlast - 1920. kralj Aleksandar ju zabranjuje "Obznanom" - od tada je ilegalna

HRVATSKA PUKA SELJAKA STRANKA (50) Radi od 1904. obilazi sela i radi na obrazovanju seljaka i ukljuivanju u politiki ivot - isplatilo se jer postaju najveom hrvatskom strankom - zalau se za stvaranje federativne republike i zato stranka mijenja ime u Hrvatska republikanska seljaka stranka zbog ega je Radi opet zavrio u zatvoru

HRVATI U OSTALIM POLITIKIM STRANKAMA

1. Hrvatska stranka prava (ista stranka prava - frankovci) - na elu Vladimir Prebeg, a kasnije Ante Paveli. Protive se nainu ujedinjenja zbog nemogunosti samoodreanja hrvatskog naroda. Osvajaju samo dva mjesta na izborima 2. Hrvatska zajednica - starevianci + Napredna demokratska stranka. Predsjednik je Matko Laginja i zalau se za federalizam - 4 mandata na izborima, a 1921. s HRSS-om i Strankom prava tvore Hrvatski blok. 3. Hrvatska puka stranka - "klerikalna" - surauje sa Slovenskom ljudskom strankom. Smatraju da su Slovenci, Hrvati i Srbi jedan narod, ali su za federalno ureenje. Najvie uspjeha imaju u Dalmaciji.

EUROPA I SVIJET 1920.- 1929.

LIBERALNE DEMOKRACIJE- veina sila u Europi - liberalne demokracije - drutva u kojima vladaju graani - u to vrijeme samo bogati- ene dobivaju pravo glasa tek poslije 1. sv. rata - sufraetkinje (VB i SAD). Pravo su glasa prvo dobile u Novom Zelandu 1893., a u Hrvatskoj glasuju tek od 1945. - liberalizam - ope pravo glasa, ljudska prava, sloboda tiska, odvajanje Crkve od drave...- trino gospodarstvo - dio liberalnog uenja - nemijeanje drave u gospodarstvo- u okviru liberalizma promiu se prava radnika na trajkove, ak i radnike stranke ulaze u parlamente - laburisti u VB, razne socijalistike i socijaldemokratske stranke- komunizam - sve zastupljeniji i promie revoluciju po uzoru na Rusiju, ali mnoge komunistike stranke ipak su parlamentarne. Zbog njihovih radiklanih stavova esto su zabranjivani (npr. KPJ) Komunistiki pokret ujedinjen je Treom Komunistikom Internacionalom - Kominternom - dominiraju Rusi kao jedina komunistika zemlja

VELIKA BRITANIJA- ire imperij Palestina, Mezopotamija - postoje znakovi krize (npr. Indija)- 1916. pobuna u Irskoj, -> pobjeda stranke Sinn Fein (mi sami) na izborima 1918. -> 1921. samostalnost Republike Irske pod formalnom vlau britanske krune (katolika) Commonwealth do 49. Sjeverna Irska (VB)- provode izolaciju od ostatka Europe zalau se za ravnoteu snaga i poputanje Njemakoj zbog straha od komunizma iz SSSR-a- smanjeno iskoritavanje kolonija, a samim tim i trite -> nezaposlenost > sindikati - trajkovi -> laburistika stranka postaje popularna- 1926. Commonwealth zajednica neovisnih drava odanih kruni: trgovina, kolstvo, zdravstvo

FRANCUSKA- postaje hegemon zbog povlaenja VB, eli unitenje Njemake -> 1920. Mala Antanta: ehoslovaka, Rumunjska, SHS ouvanje versailleskog sustava- zbog oslobaanja industrijskog sjevera i povrataka Alsacea i Lorrainea postaje industrijski mona - npr. cvjeta automobilska industrija (Citroen, Peugeot, Renault...)- radnici u loem poloaju: najvee stranke - radikali i socijalisti -> vlade nestabilne -> 1926. Vlada nacionalnog jedinstva - predsjednik Raymond Poincare, ali najzamjeeniji politiar: Aristide Briand - blaga politika prema Njemakoj

WEIMARSKA NJEMAKA- 1919. - 1933. - Reichstag zasjeda u Weimaru i donosi ustav demokratska republika - predsjednik ima velike ovlasti - decentralizacija- velika kriza, nemogunost plaanja reparacija - 1923. Ruhrska kriza Francuska i Belgija okupirale Ruhr zbog neplaanja reparacija - Dawesov plan stabilizacija marke, krediti za otplatu reparacija- Hitlerov pokuaj pua u Munchenu- Hindenburg - predsjednik- 1925. Locarn priznaje zapadne granice, pristupa Ligi naroda- 1929. Konferencija u Haagu Gustav Stresseman Youngov plan olakice za reparacije- 1932. Mir u Lausannei oprotene reparacije

SAD- gospodarski napredak zbog rata - nove tehnologije- dvostranaki sustav: Republikanska (konzervativna) i Demokratska (socijalna) stranka- provode politiku izolacionizma (nemijeanja u europske poslove) - Woodrow Wilson bio je demokrat, a od 1921. do 1933. vladaju republikanski predsjednici: William Harding, Calvin Coolidge i Herbert Hoover, kasnije duga vladavina demokrata Franklina Delanoa Roosevelta (1933. - 1945.)- SAD je najstarija demokratska drava, ali njihova demokracija ima puno mana - obespravljenost ena, Afroamerikanaca, domorodaca..., 20-ih popularan Ku Klux Klan- 1920. - 1933. uvedena je prohibicija (zabrana proizvodnje i konzumiranja alkoholnih pia) - uveo ju je predsjednik Herbert Hoover zloglasnim 18. amandmanom Ustava, koji nije zabranjivao konzumaciju, ali Volsteadov zakon je. Prohibicija nije zaustavila konzumaciju alkohola - 20. godine bile su najlue godine u Americi, samo je stvorila mafiju i ljude poput Ala Caponea.

TOTALITARNE TENDENCIJE I MIROVNI POKUAJI

KOMUNIZAM U RUSIJI- nakon revolucije boljevici su izgubili izbore za Ustavotvornu skuptinu (sijeanj 1918.) -> boljevici na elu s Lenjinom uvode diktaturu - obiljeja diktature: oduzeto pravo glasa "neprijateljima revolucije" (plemiima, sveenicima i mnogim drugim graanima), dravom vladaju sovjeti, odnosno boljevika vlada, obraunavanje s politikim neistomiljenicima, seljacima oduzimana hrana- protivnici boljevike vlasti: plemii, sveenstvo, poduzetnici, veleposjednici, bogati ljudi -> rat protiv boljevika- crveni: boljevici - vojsku predvodi Lav Trocki; bijeli: njihovi protivnici -> pomo britanske, amerike, talijanske i japanske vojske- Crvena armija -> pobjeda; strane trupe povlae se 1919. iz Rusije, zadnje uporite bijelih na poluotoku Krimu - do 1920. - Poljska napala Rusiju (1920.) - general Buoni suzbio Poljake do Varave- posljedice rata: milijunske trve, samoorganiziranje seljaka u obrani protiv obiju strana -> Zelena armija, uvrenje boljevike diktature- tajna policija - EKA - sukob s protivnicima boljevika- Lenjin - gospodarsko-politiki program (NEP) - seljaci mogu prodavati vikove hrane, obnovljeno poslovanje privatnim tvrtkama, drava kontrolira gospodarstvo- 1922. -> Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika

DOLAZAK FAISTA NA VLAST U ITALIJI- 1919. trajkovi u tvornicama fasci di combatimento borbeni sastavi- 1921. Faistika narodna stranka (prema latinskoj rijei fasces - snop) Benito Mussolini- program konfuzan - demokratske slobode i radnika prava + nacionalizam i kolonijalizam- nasilje protiv neistomiljenika - komunista, socijalista- 1921. Nacionalna faistika stranka - od marginalaca postaju nacionalna stranka- 1922. pohod na Rim - Vitorio Emanuele II povjerio sastav vlade Mussoliniju - 1926. zabranjen rad strankama - Faistiko veliko vijee diktatura- korporativna drava - 22 korporacije ili gilde koje su predstavljale radnike i poslodavce u raznim strukama, rad korporacija nadziru faisti - vrlo vaan razvoj ratne industrije- revizija Versaillesa imperijalizam- 1929. Lateranski sporazum Italija priznaje Vatikan- vrlo vaan kult linosti Il Duce (voa) - mnoge slike, reirani govori, kult hrabrosti, ekspanzija

JAPAN, INDIJA, KINAJapan - dobio vladu i parlament, no car, plemstvo i vojni krugovi ipak imaju najveu mo -> 1918. Hara Takashi prvi neplemiki premijer -> ojaao radniki pokret, ali je 1925. stavljen izvan zakona -> jaaju vojni krugovi (Drutvo crnog oceana i Drutvo rijeke Amur) - tee statusu velesile -> 1926. car Hirohito - slabljenje parlamenta, jaanje vojneeliteKina - 1911. prekinuta tisuljetna vlast careva -> nemodernizirana - interesna sfera Japana -> vlada skupina zemljoposjednika s povlasticama iz carskog doba -> Kuomintang + komunisti - na elu Sun Jat Sen, kasnije Chiang Kai - Shek - bore se i protiv privilegiranih i protiv Japana. Polovicom 20. st. komunisti s Mao Zedongom dolaze na vlastIndija - ele slobodu od VB -> 1885. Kongresna stranka, od 1920. pod vodstvom Mahatme Gandhija - ele neovisnost Indije -> pasivni otpor

LATINSKA AMERIKA- drave se oslobodile od panjolske i Portugala u prvoj polovici 19. st. - njeguju monokulturu (proizvodnja samo jedne kulture) - "banana drave" - ovisne o Americi (United Fruit Company)- nestabilna politika situacija - brojne diktature

LIGA NARODA- produkt 14 toaka predsjednika Wilsona- centar u enevi - skuptina - glavno tijelo gdje sjede predstavnici svih naroda (jedan narod jedan glas) - tajnik- vijee - stalne lanice: Francuska, VB, Japan, Italija + 4 - 11 privremenih- uspjeno posreduje u ratu Poljske i Rusije oko grada Vilne (Vilnius - Litva) -> 1923. uspjeno posredovala izmeu Albanije i Grke -> 1928. Briand - Kellogov pakt - zabrana rata, potpisale 54 drave- 30-ih godina poinje redati neuspjehe - Italija, Njemaka

OD VIDOVDANSKOG USTAVA DO ATENTATA U NARODNOJ SKUPTINI

VIDOVDANSKI USTAV

- HPSS - na 1. izborima osvojih 50 mandata - vie od svih drugih hrvatskih stranaka. Nakon izbora mijenja ime u Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS) - ne sudjeluje u Ustavotvornoj skuptini (krnja - bez HRSS i KPJ, Hrvatske zajednice, Jugoslavenskog kluba)- vodstvo HRSS odluilo se na vanparlamentarnu borbu (taktika). Iako ne sudjeluje u radu Ustavotvorne skuptine napravili nacrt ustava - konfederacija

- Vidovdanski ustav - 28. 6. 1921. (pravoslavni blagdan sv. Vida) - parlamentarna, ustavna, nasljedna monarhija s velikim ovlastima kralja -> kralj raspisuje izbore, saziva i rasputa Narodnu skuptinu (zakonodavna vlast), imenuje predsjednika vlade, imenuje lanove vlade -> centralizam - > zemlja podijeljena u 33 oblasti -> ustav nije izglasan dvotreinskom veinom (Krf, Narodno vijee SHS)

JAANJE HRSS I PROMJENA POLITIKE TAKTIKE

- protiv centralizma koji je sada ozakonjen Ustavom -> Radi putuje po Europi traei pomo- 1923. izbori -> HRSS (vanparlamentarna) osvojila 70 mandata - 2. u zemlji - ire se na Baku, Dalmaciju, BIH...- 1924. u Rusiji HRSS ulanjena u Seljaku internacionalu -> optueni za komunizam - zatvor- 1925. izbori -> 67 mandata iako je vodstvo bilo u zatvoru -> radikali nude Radiu pregovore i on ih prihvaa -> odrekao se republikanstva, potpisao da prihvaa Vidovdanski ustav i postao ministar prosvjete -> koalicijska vlada s radikalima, u vladi 4 lana HSS (novo ime stranke: Hrvatska seljaka stranka) -> vlada se zbog Radievog protivljenja centralizmu brzo raspala

SELJAKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA

- 1927. koalicija sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara Pribievia- Pribievi je s vremenom postao protivnik centralizma, a Radi odustao od republikanske ideje- Pribievi se borio za interese preanskih Srba, a Radiu su trebali njihovi glasovi- HSS (Radi) + Samostalna demokratska stranka (Pribievi) = Seljako-demokratska koalicija (SDK) - dva predsjednika (Radi, Pribievi) - stranke organizacijski i programski odvojene

ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE U NARODNOJ SKUPTINI

- SDK u Narodnoj skuptini ima 85 zastupnika, opasna oporbena snaga - osim argumentiranih sukoba (oko nepravednih poreza) i osobna prepucavanja- 20. 6. 1928. Punia Rai (radikal) sa govornice puca na zastupnike SDK -> usmrtio Pavla Radia i uru Basarieka, ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu- 8. 8. 1928. Stjepan Radi umire od posljedica ranjavanja - novi predsjednik Vlatko Maek- u Hrvatskoj ogorenje i sukobi s policijom -> ispraaj ubijenih zastupnika pretvorio se u masovni protest protiv hegemonije- lanovi SDK odbijaju sudjelovati u radu Narodne skuptine i unaprijed odbijaju sve njene odluke

RADIEV NACIONALNI POKRET

1904. - Antun i Stjepan Radi osnivaju HRVATSKU PUKU SELJAKU STRANKU selo temelj politike, ukinuti census na glasanje.

1913. samo 3 zastupnika mjesta u Hrvatskom saboru (A-U Monarhija)

1917. HPSS + frankovci HRVATSKI DRAVNOPRAVNI DEMOKRATSKI BLOK austroslavizam

1918. JUGOSLAVIZAM Ne srljajte kao guske u maglu

1920. izbori za ustavotvornu skuptinu odlinih 50 mandata (usprkos zatvoru)

1921. HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAKA STRANKA suprotstavljanje Vidovdanu, republikanstvo - HRVATSKI BLOK HRSS + HZ + HSP hrvatski nacionalni pokret na elu s Radiem

1923. raspada se Hrvatski blok izbori HRSS 69 zastupnikih mjesta (irenje BiH i Dalm.)

1924. HRSS u Seljakoj internacionali optueni za komunizam (KPJ 1920. zabranjena obznanom) vodstvo stranke u zatvoru

1925. skuptinski izbori 67 mandata, iako je vodstvo stranke u zatvoru - radikali moraju pregovarati - Radi iz zatvora alje pismo u Narodnu skuptinu da priznaje Vidovdanski ustav i monarhiju (proitao neak Pavle Radi) HRVATSKA SELJAKA STRANKA formira vladu s radikalima Radi ministar prosvjete Pai ne potuje uvjete sporazuma revizija ustava

1927. HSS (Stjepan Radi) + Samostalna demokratska stranka (Svetozar Pribievi) = SELJAKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA (SDK)

20. 6. 1928. ATENTAT U NARODNOJ SKUPTINI - radikal Punia Rai ubio Pavla Radia i uru Basarieka, ranio Stjepana Radia (podlegao ranama 8. 8. 1928.), Ivana Granu i Ivana Pernara.

HRVATSKA I SVIJET IZMEU DVA SVJETSKA RATA - RAZDOBLJE DO VELIKE KRIZE (1920.-1928.) - PONAVLJANJE

RIJEI KRIALJKU

1. Zakonodavno tijelo Drave SHS 2. Koja drava nije u Dravi SHS 3. Koroec odlazi u ......4. Ime predsjednika Drave SHS 5. Ratni brod eksplodirao 6. Ime hrvatskog potpredsjednika NV 7. Vodi glavnu rije nakon Koroecovog odlaska (ime) 8. Zapovjednik A-U mornarice u Puli (prezime) 9. Dokument kojim Karlo V pokuava spasiti A-U

POPUNI LENTU PODACIMA O RADIEVOJ STRANCI:

1904.

1917.

1918.

1920.

1921.

1924.

1925.

1927.

1928. -

HRVATSKA I SVIJET IZMEU DVA SVJETSKA RATA - PITANJA

1. Periodizacija?2. Hrvatske drave kroz povijest (lenta)?3. to je Zagrebaka deklaracija?4. Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba datum, elnitvo, narodi?5. Kada nastaje Drava SHS, koje ju zemlje ine, tko je na elu (zakonodavno tijelo)?6. Koji su problemi drave SHS, to je provizorij?7. enevska deklaracija?8. Rasprave u Narodnom vijeu - koncepcije ujedinjenja i njihovi zastupnici?9. to je Naputak, a to Adresa?10. Kada i od kojih zemalja nastaje Kraljevstvo SHS prvi kralj, zakonodavno tijelo, problemi?11. Kada i gdje se odrava mirovna konferencija nakon 1. sv. r. - velika etvorica - interesi?12. Wilsonovih 14 toaka?13. Kako je kanjena Njemaka?14. Kojim se zemljama sudi i gdje?15. Koje su novonastale zemlje?16. Koje je tvoje miljenje o Versailleskoj konferenciji?17. to s dogaa s A-U nakon Versaillesa?18. to se dogaa s OC nakon Versaillesa?19. Njemaka nakon Versaillesa?20. Maarska nakon Versaillesa?21. Prosinake rtve?22. Oznaavanje novanica i uvoenje dinara?23. Zakon o igosanju stoke i njegove posljedice?24. Zakon o agrarnoj reformi?25. Jadransko pitanje - Rapallski ugovor, pitanje Rijeke?26. Kada nastaje i koji je program HPSS?27. Koji je Radiev stav o ujedinjenju sa Srbijom?28. Prvi izbori u Kraljevstvu SHS, stranke pobjednice i njihovi programi?29. Program i elnici Hrvatske stranke prava, Hrvatske zajednice i Hrvatske puke stranke?30. Objasni pojmove: liberalna demokracija, sufraetkinje, liberalizam, trino gospodarstvo, komunizam - Kominterna?31. Opii poloaj poslijeratne VB?32. Opii poloaj poslijeratne Francuske!33. Weimarska Njemaka?34. SAD nakon 1. sv. rata - gospodarstvo, izolacionizam, stranke, "demokracija", prohibicija?35. Rusija - neprijatelji revolucije, graanski rat, obiljeja boljevikog reima, Lenjin i NEP, novo ime drave?36. Faizam u Italiji?37. Japan, Indija, Kina, Latinska Amerika?38. Liga naroda?39. Vidovdanski ustav - nain izglasavanja, sadraj, posljedice?40. Razvoj HSS od nastanka do atentata u Narodnoj skuptini (lenta)?41. Kada, kako i zato nastaje Seljako-demokratska koalicija?42. Opii atentat u Narodnoj skupitni!

HRVATSKA I SVIJET IZMEU 2 SVJETSKA RATA - U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE I NAKON NJE (1929. - 1939.)

EUROPA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE: ZBIVANJA U SAD-u

VELIKA PROIZVODNJA --- HIPERPRODUKCIJA ---- INFLACIJA ----- DIONICE --- auti, radio, zrakoplovi - proizvodnja vea od - pad vrijednosti - nadoknaditi umjetna gnojiva, traktori potranje novca gubitke

VELIKA KRIZA -------------- EUROPA ---------------------- NEW DEAL 1933.- praveliko trgovanje -VB, Franc. Australija - F. D. Roosevelt - plan izlaska iz k. dionicama - Njemaka - najugroenija 1. javni radovi- 25. 10. 1929. CRNI PETAK - SSSR i Italija - najmanje 2. kreditiranje poljoprivrede- propast tvornica i banaka, 3. dravni krediti za industriju nezaposlenost, glad 4. propisane cijene

HOOVEROVO DOBA- slobodno gospodarstvo bez uplitanja drave pokazalo se opasnim - ameriki predsjednici Herbert Hoover i Franklin Delano Roosevelt odreenim mjerama pokuavaju vratiti stabilnost- Hoover (1929. - 1933.) bio je prvi predsjednik ija se vlada bavila gospodarstvom- zamolio korporacije da ne otputaju radnike, smanjio poreze, Korporacija za financiranje i rekonstrukcije - drava posuuje novac tvrtkama kako bi se oporavile, na njegov prijedlog dozvoljeno je Njemakoj da godinu dana ne plaa ratnu odtetu- bez obzira na mjere, kriza je sve dublja, a Hoover nepopularan

ROOSEVELTOVO DOBA- demokrat - New deal - novi dogovor, ili novo dijeljenje karata - drava intervenira u gospodarstvu, ali na drugi nain: 1. javni radovi za nezaposlene 2. posredovanje u vanjskoj trgovini 3. ukinuta prohibicija 4. kontrola konkurencije 5. propisane cijene- slobodno udruivanje radnika u sindikate, propisana minimalna plaa, veliki porezi na prihode tvrtkama...- 1936. Roosevelt pobijedio na izborima, a gospodarski rast jednak onome iz 1929., ali ipak velika je nazaposlenost - neki smatraju da se Amerika izvukla iz krize ulaskom u 2. sv. rat.

EUROPA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE - SSSR I NJEMAKA

STALJINOVA VLAST U SSSR-u (1924. - 1953.)- 1924. umire V. I. Uljanov J. V. Dugavili (predsjednik Komunistike partije SSSR-a)- uklonio konkurenciju -> Lav Trocki - 1925. smijenjen i izbaen iz partije, 1929. protjeran. 1940. ubijen u Meksiku, Kamenjev i Zinovjev - 1936. optueni za kontrarevoluciju - osueni na smrt, Buharin dvije godine kasnije doivio istu sudbinu- ukinut NEP - dravno gospodarstvo - petoljetka (planiranje gospodarstva na 5 godina)- 1928. kolektivizacija na selu (kolhozi i sovhozi) nasilno glad (seljaci nemotivirani)- kolhozi -> zadran privid privatnog vlasnitva, sovhozi -> seljaci nadniari na dravnoj zemlji- kulaci -> bogati seljaci optueni za propast kolektivizacije - zatvarani, ubijani - ulae se u teku industiriju i elektrifikaciju, a ne u robu iroke potronje- strahovlada, izraziti kult linosti -> EKA (NKVD - Narodni komesarijat za unutarnje poslove) - tajna policija -> istke (esto hapeni i sasvim nevini graani, mueni do priznanja) gulazi (radni logori u Sibiru gdje su zatvorenici mueni i ubijani bez posljedica) -> teror do granice paranoje

NACISTIKA STRANKA - u demokratskoj Weimarskoj Njemakoj postoje dvije skupine sklone uvoenju diktature: komunisti i nacisti- Nacionalsocijalistika radnika stranka - nacionalno orjentirana stranka sklona nasilju - na elu Adolf Hitler - u poetku slaba, neorganizirana stranka (uzor faisti) koja se sastajala u munchenskim pivnicama gdje je Hitler drao govore.- 1923. po uzoru na Mussolinijev "Mar na Rim" nacisti pokuavaju izvesti pu u Munchenu - neuspjeno -> Hitler osuen na 5 godina zatvora, ali puten je nakon godinu dana -> u zatvoru pie Mein Kampf (Moja borba) - kasnije biblija nacizma- 1929. u vrijeme velike krize nacisti postaju jako popularni jer vlada ogorenje u narodu -> nacisti obeaju ponitenje Versaillesa -> pobjeuju na izborima 1930. i 1932. - 1933. njemaki predsjednik Paul von Hindenburg poziva Hitlera da sastavi novu vladu -> Hitleru dodijeljen poloaj kancelara u nadi da e dokazati svoju nesposobnost i dati ostavku

CILJEVI NACISTA- glavni ideolog - Hitler - Mein kampf + Alfred Rosenberg- rasna teorija - Germani su arijevski narod (superioran) - ostale rase manje vrijedne - crnci - robovi, idovi - ukloniti, Slaveni - koristiti kao radnu snagu- ukinuti Versailles - ne plaati ratnu odtetu kako bi gospodarstvo moglo oivjeti- lebensraum - poveati njemaki ivotni prostor osvajanjima na istok (na tetu Slavena)- drava e biti diktatura pod vodstvom Nacistike stranke i Hitlera koji oekuju poslunost- Joseph Goebbels - ministar propagande koji je popularizirao Hitlera kojeg je veina do tada smatrala smijenim

NACISTI NA VLASTI

- 1933. nacisti zapalili zgradu Reichstaga i optuili komuniste kako bi ih maknuli kao konkurenciju -> uhienja, spremanje u logore Dachau i Oranienburg -> uobiajeno zatvaranje politikih neistomiljenika- zabranjen rad svim strankama, kada je Hinenburg umro, nisu raspisani izbori - Hitler se samo proglasio voom - Fuhrerom i proglasio TREI REICH (Tree Carstvo - 1. SRCNJN, 2. Bismarck)- kult linosti - vou se ne samo slua, ve i oboava - totalna kontrola drutva - neistomiljenici u zatvorima ili bjee iz drave (Georg Elser, Einstein, Thomas Mann, Sigmund Freud) -> idovi bjee po Europi, u Ameriku, a najvie u Palestinu gdje e kasnije osnovati dravu Izrael

NURNBERKI ZAKONI- 1933. - zabrana posjeivanja idovskih lijenika, odvjetnika, trgovaca, zabranjen im je rad u javnim slubama- 1935. - Nurnberki zakoni - idovi proglaeni graanima drugog reda- politika rasne segregacije - potpuna odvojenost idova - obavezna Davidova zvijezda na ramenu- 1938. Herschel Grunszpan - kada je uo da su mu ubili obitelj - uao je u njemaku ambasadu u Parizu i ubio diplomata -> Kristalna no - nacisti ubijali idove, razbijali trgovine i izloge - vie tisua idova u logorima, zaplijenjena imovina- mrnja protiv Roma, Jehovinih svjedoka, mentalnih bolesnika, alkoholiara, homoseksualaca...

HRVATSKA U DOBA MONARHISTIKE DIKTATURE

UZROK

TIJEK

POSLJEDICE

NASTAVAK REIMSKIH NASILJA I HRVATSKOG OTPORA

OKTROIRANI USTAV

- Nezadovoljstvo Velike B. i Francuske diktaturom- 3. 9. 1931. OKTROIRANI USTAV: dvodomni parlament: Narodna skuptina i Senat zakoni su prihvaeni kada ih potpie kraljNS izabrani zastupnici po jednoj listiSENAT senatori banski vjenici koje bira kraljVLADA imenuje kralj, odgovorna njemu, a ne Skuptini- centralizam prikriveni apsolutizam

REPRESIJA I OTPOR

- reim se obraunava s neistomiljenicima - Pribievi interniran u selu Brus, Antun Koroec na Hvaru- montirani procesi i ubojstva - Josip Predavec (HSS) osuen na 2 i pol godine zatvora, potom ubijen, Vladko Maek - zatvor, ubrzo puten- esta ubojstva komunista, ali i lanova HSP - Milan ufflay, pokuaj ubojstva Mile Budaka- demonstracije u Hrvatskoj, brutalno guene- 1932. skupina ustaa napala endarmerijsku stanicu u likom selu Bruani (Velebitski ili Liki ustanak) - akcija izvedena traljavo - ustanici uhieni- HSS - inzistira na mirnom rjeavanju sukoba s Beogradom -> 1932. u Zagrebu odran sastanak vodstva SDK + Ante Trumbi (HFSS) + Mile Budak (HSP) = Zagrebake punktacije (toke)

ZAGREBAKE PUNKTACIJE

- 5. - 7. 11. skuptina SDK +Trumbi + Budak ZAGREBAKE PUNKTACIJE: suverenitet, ukidanje hegemonije, konkretan prijedlog dravnog ureenja- Maek uhien kao prvi potpisnik - 3 godine zatvora u Sremskoj Mitrovici- prozvane separatistikim programom, to nema smisla jer su potpisnici i preanski Srbi

UBOJSTVO KRALJA ALEKSANDRA, USPOSTAVA NAMJESNITVA

- atentat uz potporu Italije i Maarske koje imaju pretenzije na hrvataki teritorij- organizator: Eugen Dido Kvaternik, atentator: Veliko Kerin- 9. 10. 1934. kralj se iskrcava u Marseilleu, te autom kree prema gradskoj vjenici ubijeni Aleksandar i francuski minister vanjskih poslova Louis Barthou. Atentator Veliko Kerin Makedonac pri VMRO koji je kao instruktor obuavao ustae za izvoenje diverzija- NAMJESNITVO: Petar - malodoban Pavle Karaorevi, Radenko Stankovi lijenik, Ivo Perovi ban Savske banovine

MEUNARODNE NAPETOSTI OD 1930. DO 1939.

JAPANSKA OSVAJANJA razvoj militarizma zbog velike krize i Londonskog sporazuma, 1930. ograniena flota 1926. na vlasti car Hirohito - vojska vrlo mona - cilj: postati velesila na Istoku 1931. osvojena Mandurija Mandukuo do 1945. 1932. bombardiranje angaja, pokuaj dravnog udara - ubojstvo premijera Inukaija Tsuyoshija 1937. napad na cijelu Kinu - osvojen istok s gradovima Pekingom i angajem

ITALIJA 1935. Etiopija Haile Selassie 1939. Albanija kralj Ahmet Zogu - bjei, personalna unija - Vittorio Emanuele III

NJEMAKA 1935. opa vojna obaveza - krenje Versaillesa 1936. Rajnska oblast - demilitarizirana - krenje Versaillesa Siegfriedova linija prema Francuskoj i Belgiji 13. 3. 1938. Anschluss - Arthur Seyss Inquart Kurt Schuscnigg 1938. Munhenski sporazum (Chamberlain, Daladier) trai i dobiva Sudetsku oblast (eka) ubrzo nakon toga pripaja eku i pravi Slovaku - marionetsku republiku

PANJOLSKI GRAANSKI RAT 1931. svrgnut general Primo de Rivera 1936. Narodna fronta parlamentarna republika, agrarna reforma koja se nije svidjela bogatima i Crkvi (lanovi Fronte socijalisti, komunisti, anarhisti) desnica (veleposjednici, Crkva, vojni krugovi) - organiziraju Falange (po uzoru na faiste) zaraene strane: republikanci < - > faisti ili frankisti (Francisco Franco) 1936. - 1939. graanski rat zapoinje F. Franco - obranjeni Madrid i Barcelona povlai se u Maroko, dobiva podrku Njemake i Italije (Guernica), republikancima pomae samo SSSR, demokratske sile i Liga naroda podbacili. zahvaljujui petoj koloni Franco (caudillo) dolazi na vlast koju odrava terorom sve do 1975.

IDEOLOGIJEOSVAJANJAOSOBE NA VLASTI

JAPAN

ITALIJA

NJEMAKA

PANJOLSKA

BANOVINA HRVATSKA

NASTAVAK REIMSKIH NASILJA, DJELOVANJE HSS-A I KPJ- namjesnitvo nastavlja politiku centralizma i hegemonije kralja Aleksandra - nemiri u kojima sudjeluju andari i npr. etnike postrojbe- HSS osniva Hrvatsku seljaku zatitu (HSZ) - ima poluvojniko obiljee i slui za zatitu od reima - predstavljeni reimu kao zatita od komunizma na selu- ustae i komunisti imaju manje miroljubivu politiku - komunisti - kada su komunisti izjavili da se protiv diktature treba boriti orujem, poela su hapenja i ubojstva elnika (uro akovi), a veliki dio bjei u inozemstvo odakle nemaju dobar uvid u dogaaje u zemlji. Godine 1935. dolazi do krize koja pogoduje irenju komunizma i osnivaju se KP Hrvatske i Slovenije (1937.). Na elu KPJ Josip Broz Tito - uvodi dobru organizaciju iskustvima iz Rusije koja e se pokazati dragocjena u vrijeme 2. sv. rata - mnogi komunisti na poziv Kominterne bore se u panjolskom graanskom ratu

HRVATSKO PITANJE- 1934. dozvola rada politikim strankama -> 1935. raspisivanje izbora za Narodnu skuptinu- Udruena opozicija HSS + SDS + DS + Zemljoradnika str + JMO - Maek na elu - 37% - 67 mandata - Jugoslavenska nacionalna stranka (reimska) - 303 mandata -> predsjednik vlade Milan Stojadinovi formirao trostranaku vladu - radikali + Slovenska ljudska stranka + Jugoslavenska muslimanska organizacija = Jugoslavenska radikalna zajednica - JRZ - JEREZA (reimska)- Stojadinovi najavljuje i rjeavanje hrvatskog pitanja - prvi puta priznat nacionalni problem - hrvatsko pitanje - pitanje poloaja hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji - neravnopravnost, podjela teritorija, nasilje, gospodarsko iskoritavanje, zapoljavanje u dravnim slubama

ISELJAVANJE IZ HRVATSKE- manji broj ekonomskih, a vei broj politikih emigranata- migriranje u Junu Ameriku, Australiju, i razvijene europske drave- masovno iseljavanje Hrvata iz podruja pod talijanskom vlau - Jugoslavija ili prekomorske zemlje- politika emigracija - ustae - Italija, komunisti - SSSR

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK- 1937. zapoinju pregovori: pitanja - 1. koliko e jedinica imati preureena Kraljevina, 2. koji e stupanj autonomije imati Hrvatska - pregovori propadaju- 1938. - izbori - HSS u Savskoj i Primorskoj banovini 80% glasova -> Stojadinoviev poloaj slabi zbog udaljavanja od Francuske i pribliavanja Njemakoj -> knez Pavle predsjednikom vlade imenuje Dragiu Cvetkovia s prvim zadatkom rjeavanja hrvatskog pitanja- 26. kolovoza 1939. SPORAZUM CVETKOVI-MAEK - BANOVINA HRVATSKA -> osnovana i nova vlada kojoj je Cvetkovi predsjednik, a Maek potpredsjednik -> teritorij: Savska + Primorska banovina, te kotarevi s veinskim hrvatskim stanovnitvom -> poslovi: SAMOSTALNI: unutarnji poslovi, poljoprivreda, trgovina, obrt, industrija, zdravstvo, kolstvo, ZAJEDNIKI: financije, vojska, vanjski poslovi, pota, promet -> lanak 116. Oktroiranog ustava vladar sreuje stanje u dravi -> vlast ima Hrvatski sabor - ban Ivan ubai - Jugoslavija postaje federacija -> protivnici radikali, demokrati, dio HSS, frankovci, Srpski kulturni krug Srbi na okup -> stanje - nesazivanje sabora, siromatvo, inflacija, nezadovoljstvo Srba

ZNANOST, TEHNIKA, UMJETNOST, SPORT

RAZVOJ ZNANOSTIFIZIKA- 1905. teorija relativnosti - Albert Einstein - novo vienje svemira- kvantna fizika - u unutranjosti atoma vrijede drugi fizikalni zakoni (atomska bomba), Max Planck, Niels Bohr, Einstein - subatomske esticePSIHOLOGIJA- Sigmund Freud - psihoanaliza, podsvjesno, naglaena seksualnost, tumaenje snova- biheviorizam - SAD - psihijatar treba prouavati ponaanje, a ne um - metode prirodnih znanosti (eksperimenti, promatranje, dokazane injenice)SOCIOLOGIJA- nepopularna u totalitarizmu, SAD - funkcionalistika teorija - drutvo je ivi organizam u kojem svaki dio ima utvrenu funkciju - pragmatizam - filozofska teorijaPOVIJEST- ne promatraju se samo ratovi i vladari, ve svakodnevni ivot - Francuzi uvode metode sociologije, psihologije i geografije - prouavanje drutva u totalu

RAZVOJ TEHNOLOGIJE- primjena tehnologije u svakodnevici - Zapad -> zrakoplovi, telefoni, automobili, kuanski aparati- radio - brojne radiostanice, masovna proizvodnja aparata, obraanje dravnika- televizija - 1926. John Logie Baird - prvi prijenos 1936. - Olimpijske igre u Berlinu- radar (Radio Detection and Ranging) - radiovalovi - poloaj objekata na velikoj udaljenosti - prvi puta upotrijebile britanske zrane snage u 2. sv. ratu- sintetiki materijali - umjetna guma (jeftinija), najlon...- informatika - Claude Elwood Shannon - osmislio digitalni strujni krug - pohranjuje informacije pomou elektrine energije -> 1937. prvo raunalo "Atanasoff-Berry" -> Z3 - njemaka vojska -> Colossus - britanska vojska za deifriranje tajnih poruka -> 1946. ENIAC - SAD

KNJIEVNOST I GLAZBA- avangardni pokreti - dadaizam (infantilizam i okiranje), futurizam (spontanost, tehnologija, nasilje, rat), nadrealizam (Francuska - Andre Breton, nadahnue - Freud, istrauju podsvijest, iracionalno, drutveno angairani - komunizam, cijene film - Andaluzijski pas 1929. (Salvador Dali i Luis Bonuel)- modernizam - psiholoki roman - tehnika toka svijesti (James Joyce, Virginia Woolf, Franz Kafka, Miroslav Krlea, A. B. imi, Tin Ujevi, I. G. Kovai...)- izvan Europe - Miguel Asturias - Gvatemala - magini realizam - tipian za Latinsku Ameriku - bijedna svakodnevica ispreplie se s fantastikom i usmenom predajom, japanski pisac Ryunosuke Akutagawa - Rashomon - likovi priaju o istom dogaaju na razliit nain- glazba - Arnold Schonberg - 12-tonska glazbena ljestvica, Claude Debussy i Maurice Ravel (Francuska) - impresionizam (Bolero - stalno se ponavlja ista tema), George Gershwin (SAD) - elementi jazza, Bela Bartok (Maarska) - tradicionalna glazba

POPULARNA KULTURA- sve se vie novca troi na zabavu - tehniki napradak- radioaparat - prve radiostanice - privatno vlasnitvo - reklamiranje, zabava, glazba, sport - anrovska knjievnost - krimii (Agatha Christie, Edgar Wallace, Dashiell Hammet, Raymond Chandler), fantastika (H. P. Lovecraft), ljubii (Barbara Cartland)- glazba - jazz - okrilje afroamerike zajednice, brzo se iri, improvizacija, nekolovani glazbenici - kralj jazza Paul Whiteman, Louis Armstrong, Duke Ellington, Glenn Miller, Benny Goodman- blues - afroamerika tradicija, tugaljiv sadraj (Robert Johnson, Bessie Smith)- ansone - francuska tradicija - Edith Piaf, Vlaho Paljetak, kancone - iz Napulja - O sole mio, kabare - Njemaka - mjeavina koncerta i kazalita - satira

FILM- prednjai Amerika - Hollywood - do 30-ih - nijemi film, prvi uspjeni zvuni film - Pjeva jazza- drugi centar - Njemaka - mrani filmovi pod utjecajem ekspresionizma - Marlene Dietrich - pobjegla iz nacistike Njemake, kao i mnogi filmski umjetnici iz srednje Europe, i ostvarila karijeru u Hollywoodu - unose vie umjetnikog duha- sovjetski filmovi - slave revoluciju - inovativni - Sergej Eisenstein - redatelj - montaa bitna

SPORT- profesionalizam, popularizacija, velika vanost- Europa i Latinska Amerika - nogomet - utemeljeni klubovi, nacionalna prvenstva, reprezentacije, prvo svjetsko prvenstvo u Urugvaju 1930. - pobijedio Urugvaj- SAD - ameriki nogomet, baseball, boks - Jesse Owens - 1936. na Olimpijskim igrama u Berlinu osvojio 4 zlatne medalje (100 metara, skok u dalj, 200 metara, tafeta 4x100 metara) - Hitler mu nije htio estitati, ali drugoplasirani Lutz Long mu je javno estitao- u Hrvatskoj uz nogomet popularan i tenis (Franjo Punec, Josip Palada), hazena - sport slian dananjem rukometu - Concordia (zagrebaki klub) - 1. mjesto na svjetskom prvenstvu u Londonu

HRVATSKA I SVIJET IZMEU DVA SVJETSKA RATA - DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE I NAKON NJE - PITANJA

1. Periodizacija?2. Hrvatske drave kroz povijest (lenta)?3. Velika kriza u SAD-u (uzrok, vrijeme, obiljeja)?4. Hooverovo doba?5. Rooseveltovo doba, izlazak iz krize (New deal)?6. irenje krize na Europu, koje su zemlje najvie, a koje najmanje pogoene i zato?7. Obiljeja Staljinove vlasti u SSSR-u (trajanje, protivnici, petoljetka, kolhozi, sovhozi, kulaci, industrijalizacija, EKA, gulazi)?8. Nacionalsocijalistika stranka (voa, poetci, Munchenski pu, razlog jaanja, dolazak na vlast)?9. Opii nacistiku ideologiju (ideolozi, rasna teorija, reparacije, lebensraum, ureenje, propaganda)?10. Nacisti na vlasti?11. Nurnberki zakoni - Kristalna no?12. Razlog uvoenja monarhistike diktature - reakcija SDK?13. Monarhistika diktatura i njena obiljeja (nain vladavine, ime drave, teritorijalna podjela, predsjednik vlade, nacionalno pitanje)?14. Reakcije na monarhistiku diktaturu - HSS, HSP, komunisti?15. Oktroirani ustav (razlog donoenja, obiljeja)?16. Represija reima i otpor u Hrvatskoj - Zagrebake punktacije?17. Atentat u Marseilleu?18. Namjesnitvo?19. Japan i militarizam?20. Italija - osvajanja?21. irenje Njemake (krenje Versaillesa, Siegfriedova linija, anschluss, Munchenski sporazum)?22. panjolski graanski rat?23. HSS i komunisti u vrijeme namjesnitva?24. Izbori za Narodnu skuptinu 1935.?25. Hrvatsko pitanje?26. Sporazum Cvetkovi-Maek?27. Banovina Hrvatska (vlast, teritorij, stupanj autonomije, protivnici, gospodarsko stanje)?28. Razvoj znanosti (fizika, psihologija, sociologija, povijest)?29. Razvoj tehnologije (radio, televizija, radar, sintetiki materijali, informatika)?30. Knjievnost (avangarda, modernizam), glazba?31. Popularna kultura (radio, knjievnost, glazba)?32. Film (Amerika, Njemaka, Rusija)?33. Sport?

HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (1939.-1945.)

OD NAPADA NA POLJSKU DO OSVAJANJA GRKE

16. 3. 1939. - Hitler ulazi u Prag - europske velesile odluile prekinuti politiku poputanja

8. mj. 1939. - sporazum o nenapadanju sa SSSR-om - eventualna podjela Poljske i Baltika

1. 9. 1939. - napad na Poljsku bez objave rata - 3. 9. VB i Francuska najavile rat Njemakoj - SLUBENI POETAK 2. SVJETSKOG RATA-

- blitzkrieg - Hitler je shvatio da je njemakom porazu u 1. sv. r. pridonijelo dugo trajanje rata na istoj poziciji i rat na vie bojita - zato vodi rat brzo i uinkovito (Poljska se predala za nekoliko dana), prednosti - manji trokovi, potpora naroda

1939. - Staljin osvojio istonu Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i dijelove Rumunjske

1939. - Maginotova linija (bez pomaka) izmeu Njemake i Francuske - "lani rat"

9. 4. 1940. - Danska (ulaz na Baltik, poljoprivreda) i Norveka (priprema za napad na Britaniju) Danska je osvojena isti dan, a Norveka za 2 mjeseca (bitna luka Narvik) - zbog Vidikuna Quislinga - sinonim za domaeg izdajicu - objeen nakon rata

5. mj. 1940. - zemlje Beneluxa i Francuska -> 2 mil. ljudi preko Ardena -> Francuzi misle da je nemogue izvesti tenkovski napad, ne utvruju Ardene - loa odluka -> zemlje Beneluxa osvojene za 24 dana -> brzo napredovanje u Francuskoj (Dunquerque)

10.6. 1940. - Mussolini najavio rat Francuskoj i VB - nekoliko dana kasnije pada Pariz - >22. 6. 1940. Phillippe Petain potpisao primirje - Vichyjevska Francuska - neokupirani dio - marionetska drava (predsjednik Petain)

ljeto 1940. - atlanska obala od Nizozemske do Portugala pod vlau Njemake ->cilj - napasti VB - Chamberlaina kao premijera mijenja Winston Churchill (Britancima obeaje "krv, znoj i suze") -> Njemaka planira operaciju "Morski lav" - unititi zrakoplovstvo (RAF), industriju i staviti ih u defenzivan poloaj -> njemaki Luftwaffe i RAF biljee strane gubitke u spektakularnim zranim bitkama (lovci: Messerschmitt - Spitfire) - prednost Britanaca: radar i brzina proizvodnje aviona -> bez obzira na okrutna bombardiranja gradova Britanija nije osvojena, Hitler se okree istoku - SSSR

lipanj 1940. - Italija napada britanske kolonije u Africi - zbog neuspjeha 1941. Hitler alje generala Erwina Rommela (Pustinjska lisica) - cilj: osvajanje Sueskog kanala - prodor u naftom bogatu jugozapadnu Aziju

rujan 1940. - TROJNI PAKT - NJEMAKA + ITALIJA + JAPAN - dokument o suradnji i meusobnoj pomoi potpisan u Berlinu (1936. osovina Rim-Berlin, 1937. Njemaka i Japan - Antikominterna pakt) - paktu iste godine pristupile - Maarska, Rumunjska i Slovaka - 1941. - Bugarska i Jugoslavijajesen 1940. - Italija napada Grku - neuspjeno - Hitler alje pomo, napada Jugoslaviju i Grku 18. 4. 1941. - Jugoslavija pada pod vlast Njemake, neto kasnije i Grka

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 25. oujka 1941. Jugoslavija ulazi u Trojni pakt zato da Njemaka kad napadne SSSR ima sigurno zalee (juno krilo Istono bojite) 27. oujka 1941. oficirski pu, svrgnuta C-M vlada, premijer postaje Duan Simovi koji za kralja stavlja maloljetnog Petra 6. 4. 1941. bombardiran Beograd kralj bjei u London -> Jugoslavija okupirana

NASTANAK NDH Muss. i Hit. se slau da treba uspostaviti NDH s tim to Hitler na elu eli Maeka, a Mussolini Pavelia. Maek je odbio, Paveli nije. 10 travnja 1941. SLAVKO KVATERNIK PREKO RADIJA PROGLASIO NDH 15. travnja dolazi Paveli

USTROJ VLASTI - PODREENOST OKUPATORSKIM SILAMA

18. svibnja Rimski ugovori: 1. Hrvatskoj - teritorij od Omia do Dubrovnika i Podvelebitski dio 2. Nee dizati ratnu mornaricu 3. Italija jami nezavisnost Kraljevine Hrvatske grof od Spoleta trebao je postati Tomislav II - hrvatski kralj

USTROJ VLASTI dikatatura Pavelia 22 velike upe krajem travnja 1941. - rasni zakoni - idovi (logori), Romi (ubijeno skoro svih 15 000), Srbi (krive ih za nepravdu za vrijeme Jugoslavije - deportacija, pokrtavanje, fiziko istrebljenje - mnogi bjee u umu i pridruuju se partizanima), neistomiljenici ( u ustakim logorima ubijeno jako puno Hrvata) 1942. sabor - tri puta se sastajao, ali nije donio niti jedan zakon nema stranaka prijeki sudovi konc. logori Danica (Koprivnica), Tenja (Osijek), Jadovno (Gospi), Jasenovac (Novska) - 60 - 100 tisua rtava

ODNOS PREMA NJEMAKOJ I ITALIJI sjever - njemake postrojbe, jug- talijanske SIEGFRID KASCHE nadzire vladu EDMUND GLAISE VON HORSTENAU usmjerava djelovanje domobrana RAFAELE CARSERTANO pratio Paveliev rad i stvarao kaos

STANJE NA BOJITIMA I OSTALA ZBIVANJA U SVIJETU 1941. - 1943.

NAPAD NJEMAKE NA SSSR -> OPERACIJA BARBAROSSA osvojeno: Finska, Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska ustupila Bukovinu i Besarabiju Staljin do zadnjeg trenutka ne vjeruje u napad i zabranjuje pripreme -> vojska zastarjela - nestruni kadar - 1937. ubio 35 000 asnika taktika spaljene zemlje -> ruska zima -> zvjerstva Nijemaca nad inferiornim Slavenima

3 milijuna vojnika Wilhelm von Leeb (Njemaka)ISTONA PRUSKA Lenjingrad 1941. Kliment Jefremovi Vorilov (SSSR)

Fedor von Bock (Njemaka) POLJSKA Moskva 1941. Semjon Konstantinovi Timoenko (SSSR)

Geed von Runstedt -> Paulus (Njemaka) MAARSKA Ural - Kavkaz -> Staljingrad Semjon Mihailovi Buoni -> ukov (SSSR