Click here to load reader

Skripta - 2. kolokvij

  • View
    166

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Psihlogija

Text of Skripta - 2. kolokvij

PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJEUINCI VREMENA SPOLNOG SAZRIJEVANJA NA PONAANJE ADOLESCENTA - utvrena je prosjena dob u kojoj se razvijaju primarna i sekundarna spolna obiljeja, ali i velike varijacije u razvoju za sve pubertetske procese (npr. prosjeno dobivanje prve menstruacije u Europi i SAD je u dobi od 12,8 do 13,2 g., s tim da ima onih koje ponu menstruirati prije 10 ali i nakon 15). - inidividualni status spolne zrelosti odreuje se u odnosu na refereninu skupinu i postoje razliite mjere tog statusa: zrelost kostiju teina i visina sekundarne spolne karakteristike hormonalno funkcioniranje..

Kod djevojica za odreivanje ranog, prosjenog ili kasnog spolnog sazrijevanja najei koriten indikator je menstruacija - konstitucionalni faktori (naslijee), socioekonomski status, zdravstvena povijest, nain ishrane i tjelesne aktivnosti - relativni utjecaj ovih faktora teko odrediti jer su oni meusobno povezani U skupinama atletiarki kao i kod adolescentica s anoreksijom kanjenje menstruacije prisutnije je negoli u opoj populaciji, ali i kod gimnastiarki, trkaica i plesaica - neki to povezuju s prirodom ovih sportova, ali i s tjelesnim znaajkama pogodnim za te sportove i prevelikom potronjom energije tijekom intenzivnog treninga RAZLIITA BRZINA SPOLNOG RAZVOJA DJEAKA I DJEVOJICA je razlog tomu da ranije spolno sazrele djevojice ne samo da se razlikuju od svojih vrnjakinja nego se jo vie razlikuju i od svojih vrnjaka (najvei raskorak u razvoju), dok one koje kasnije sazrijevaju su slinije mukim vrnjacima. U osamdesetim godinama vodilo se rauna o 4 faktora bitna za objanjavanje promjena u ponaanju adolescenata: 1. bioloka dob razina tjelesne i spolne zrelosti 2. kognitivna dob razina intelektualnog funkcioniranja 3. kronoloka dob koliina ivotnog iskustva 4. stupanj kolovanja ono to je adolescent uspio nauiti - u uvjetima kontrole faktora 2. 3. i 4. mogue je dobiti jednoznanu sliku o utjecaju vremena spolnog sazrijevanja na ponaanje adolescenata Tijekom socijalizacije tzv. socijalni sat (internalizirane norme ponaanja za pojedinu dob) odreuje individualna oekivanja razvojnih promjena - sve to je ranije i kasnije moe uroditi intrapersonalnim ali i interpersonalnim konfliktima

1

- intrapersonalni konflikti mogu biti pojaani i zbog mogue asinkronije izmeu kronoloke, bioloke, kognitivne i socijalne dobi (djevojica moe spolno ranije sazreti, ali emotivno i kognitivno moe biti jednaka svojim kronolokim vrnjakinjama to e vjerojatno utjecati drukije na njezinu kolsku prilagodbu nego da je ranije sazrela u svim podrujima) Posljedice ranijeg ili kasnijeg spolnog razvoja ovise i o kontekstualnim faktorima - ako odrasli rano ili kasno sazrijevanje smatraju devijantnim, to moe utjecati na njihove postupke prema takvoj djeci Rano sazrele djevojice - podaci iz 70/80-ih godina prolog stoljea govore da rano sazrele djevojice izvjeuju o manje sree i veem broju problema u koli - kasnije provedena istraivanja pokazuju da postoje pozitivni i negativni efekti ranijeg spolnog sazrijevanja - pozitivni efekti: povoljniji status u grupi vrnjaka i vee samopouzdanje - negativni efekti: novija istraivanja pokazuju loije tjelesno samopoimanje (porast grudi, tjelesne teine, obujam bokova) i opa negativna samoevaluacija kod ranije sazrelih djevojica u 6. i 7. razredu osnovne kole - nie samopotovanje ali posredovano poveanom roditeljskom kontrolom dovodi do vee sklonosti ranije sazrelih adolescentica devijantnom ponaanju, ali i ti se efekti poslije gube - kad dou u srednju kolu izgledaju kao odrasle ene, ranije zapoinju heteroseksualne veze te s tim u vezi imaju vie problema od kronolokih vrnjakinja - usprkos takvim problemima u dobi od 17 godina imaju pozitivnije samopoimanje Rano sazreli djeaci - njihovo ranije sazrijevanje povezano s njihovom pozitivnom samoevaluacijom - budui da su vii i snaniji, imaju razvijenije miie i bolje koordinirani pri sportskim aktivnostima, sve to znai da imaju prednost u drutvu vrnjaka (preferiraju ih vrnjakinje, nastavnici te voditelji sportskih timova); ranije stupaju u heteroseksualne odnose - neki odrasli zaboravljaju na mogunost asinkronog razvoja pa od svih ranije spolno sazrelih mladia oekuju zrelije ponaanje i veu odgovornost, to moe izazvati interpersonalne konflikte pa i devijantna ponaanja - za razliku od djevojica, efekti ranijeg spolnog sazrijevanja na devijantno ponaanje djeaka zadravaju se i u odrasloj dobi Kasno sazrele djevojice - za razliku od rano sazrelih djevojica koje imaju vie problema u osnovnoj, kasno sazrele imaju vie problema u srednjoj koli - vrnjakinje ih ee ignoriraju pri organiziranju zajednikih izvankolskih aktivnosti pa se one vie drue s mukim vrnjacima prosjenog spolnog razvoja - u odnosima s odraslima kasno sazrele imaju manje problema od ranije sazrelih, no u usporedbi s njima, sklonije su samoodbacivanju i manje su sretne

2

Kasno sazreli djeaci - kasnije spolno sazrijevanje (vie nego u djevojica) moe izazvati socijalnu inferiornost budui da takvi djeaci nemaju one tjelesne atribute kakvima se u toj dobi tei (koji su socijalno preferirani) - zakanjeli pubertet povezan je s niim tjelesnim rastom u odnosu na rast onih koji su ranije sazreli kao i s manjom tjelesnom masom pa imaju negativno ope i tjelesno samopouzdanje - oni su znaajno agresivniji, posebice prema roditeljima - u odnosima s vrnjacima osjeaju se odbaenima, a nerijetko se ponaaju provokativno i nametljivo ne bi li zadobili bolji status meu vrnjacima - negativni stavovi iz tog razdoblja ivota zadravaju se i poslije, pa se kasnije spolno sazreli mukarci kasnije odluuju za brak, a neki od njih ne postiu zadovoljavajui profesionalni status - drugi pak prednjae svojim postignuima u kolovanju kao i u kasnijem profesionalnom djelovanju (kasniji spolni razvoj nema jednoznane efekte)

TJELESNO SAMOPOIMANJE ADOLESCENATA - tjelesne promjene u vezi sa spolnim razvojem imaju utjecaj na tjelesno samopoimanje tijekom adolescencije Tjelesno samopoimanje je viedimenzionalni konstrukt u kojem treba razlikovati 3 komponente; 1. perceptivno iskustvo izgleda tijela 2. stav prema vlastitom tjelesnom izgledu 3. bihevioralna komponenta koja se odnosi na neprestano provjeravanje vlastita izgleda, to je osobito izraeno u adolescenciji Tjelesni izgled - djeji tjelesni izgled u pubertetu se ponekad tako drastino promijene u relativno kratkom vremenu da tjelesni izgled postaje jedna od najvanijih briga adolescenata i povezana je s drutvenim normama i kulturnim modelima o preferiranom tjelesnom izgledu koje utjeu na vlastitu percepciju tijela - adolescenti oba spola usmjeravaju se na evaluaciju svoje i tue tjelesne privlanosti na osnovi internaliziranih drutvenih standarda - osim ope tjelesne privlanosti na osnovi tih standarda procjenjuju se i pojedini dijelovi tijela koji na razliite naine doprinose opoj slici tijela - procjena pak pojedinih dijelova tijela poneto je razliita s obzirom na dob i spol; vie mladia nego djevojaka dri da su rastom nii od prosjeka, a ak polovina misli da imaju manje grudi od prosjeka - znaajan doprinos slici tijela daje tjelesna teina; zabrinutost oko tjelesne teine vea je u djevojaka nego u mladia, ali i jedni i drugi procjenjuju da pretjerana tjelesna teina utjee na njihov socijalni poloaj meu vrnjacima - opa tjelesna privlanost, izgled lica i tjelesna teina vrlo su vane za ope tjelesno samopoimanje i u kasnoj adolescenciji

3

Zadovoljstvo tijelom - mladi ljudi mogu prema svome tijelu imati pozitivne ili negativne stavove - vie autora iznosi podatke istraivanja koji upuuju na to da su djevojke i ene manje zadovoljne svoj im tjelesnim izgledom od mukaraca - nepovoljna slika tijela prisutnija u mlaih adolescentica vie negoli u kasnoj adolescenciji; u djevojaka od 14-18 godina raste zadovoljstvo tijelom, te perifernim dijelovima tijela (ake, stopala) - nezadovoljstvo tijelom povezano je s depresijom; djevojke prvenstveno nezadovoljne svojom teinom, koom, figurom u cjelini, dok su mladii nezadovoljni kosom, kvalitetom glasa i opim izgledom - mnogi mladi koji su nezadovoljni teinom pribjegavaju vjebanju i dijeti koja se prakticira na tri naina; 1. izbjegavanjem jela 2. ograniavanjem koliine hrane 3. izbjegavanjem neke hrane - tenja za vitkou, u ekstremnim sluajevima, udruena s jo nekim faktorima moe dovesti do poremeaja hranjenja - teke smetnje u prehrambenim navikama i ponaanju oznaene kao poremeaji hranjenja izgleda da su 'privilegija' bogatih drutava u kojima se nalazi sve vie sluajeva slubeno priznatih poremeaja a to anorexia nervosa i bulimia nervosa - oba poremeaja povezuje to to se uglavnom pojavljuju meu mlaim enama i oba su obiljeena pretjeranom brigom za tjelesni oblik i teinu Anoreksija nervoza - prema Amerikoj psihijatrijskoj udruzi odnosno DSM IV priruniku, da bi se dijagnosticirala anoreksija nervoza, osoba mora imati sve od navedenih simptoma; 1. odbijanje da se odri tjelesna teina na ili iznad minimalne teine za dob i visinu 2. izuzetan strah od dobivanja na teini ili debljanja, ak i u sluaju smanjene teine 3. poremeen nain na koji se doivljava oblik i teina tijela, pretjerani utjecaj oblika i teine tijela na samoprocjenjivanje ili odbijanje prihvaanja ozbiljnosti niske tjelesne teine 4. kod ena u generativnoj dobi postoji amenoreja, tj. izostanak najmanje tri uzastopna menstrualna ciklusa (bez trudnoe) - znaajno prisutnija u ena (95%) - znaajno prisutnija u populaciji bijelih negoli Afroamerikanaca (SAD) - ipak najee poinje u adolescenciji - prijanji podaci biljeili veu prisutnost u mladih vieg socioekonomskog statusa, dok noviji govore o njezinoj veoj estoi u pripadnica svih socioekonomskih skupina - zabiljeeni porast najee se dovodi u vezu s medijskim promoviranjem vitkosti kao imperativa pa se rigorozna dijeta smatra prethodnicom poremeaja hranjenja

4

- najvie pristalica ima stajalite da je poremeaj posljedica abnormalnog pritiska kojemu su od strane medija izloene ene kojima poruke sugeriraju da je jedina svrha i smisao njihova

Search related