52
Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne STUDENI - PROSINAC 2017. GOD. XX. • BR. 111 KORIŠTENJE DIVLJAČI NIJE, NITI SMIJE BITI JEDINI OBLIK SKRBI ZA DIVLJAČ SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA

SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

STUDENI - PROSINAC 2017. GOD. XX. • BR. 111

KORIŠTENJE DIVLJAČI NIJE, NITI SMIJE BITI JEDINI OBLIK SKRBI ZA DIVLJAČ

SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA

Page 2: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

Sretan Božić i Nova godina!

Page 3: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

3www.lovackisavez-hb.ba

POSJET ZAGREBAČKOM SAJMU LOVA I RIBOLOVA

SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA

LOV PREDATORA

JOŠ ĆE VODE VRBASOM PROTEĆI...

LOVAČKA VEČER LD “MOSOR” ŠIROKI BRIJEG

KARABINSKA MONOLITNA ZRNA

AFRIČKA SVINJSKA KUGA

SVEČANA KINOLOŠKA VEČER U POSUŠJU

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

07

09

12

24

32

39

41

43

Poštovani lovci, blagdan Božića je događaj koji nas nekom svojom unutarnjom snagom potiče na obiteljsku ljubav, zajedništvo i međusobno poštovanje.Kao takav blagdan Božića je svakom našem lovcu i svojevrstan poziv na promišljanje o ljudima u potrebi, na način da svakodnev-no, u skladu sa svojim mogućno-stima, pokazujemo spremnost biti solidarni s njima, ako nikako drukčije onda im barem uputimo svoju toplu ljudsku riječ.Naš odgovoran odnos u zaštiti prirode i divljači potvrda je naše ljubavi prema časnom lovačkom pozivu. Takav odnos temeljni je preduvjet za eliminaciju svih nečasnih radnji i događaja koje, nažalost, još uvijek nisu nestale iz lovstva.Moralnu snagu koju nam donosi i daje blagdan Božića moramo

iskoristiti i ugraditi u aktivnosti svojih lovačkih organizacija i udruga, svakodnevno promovi-rajući lovačku etiku i zajedništvo kao postulate svoga rada.Godina 2017., koja je na isteku, za Lovački savez Herceg Bosne i njegovo članstvo od iznimnog je značenja jer smo u njoj obilježili dvadeset petu obljetnicu uteme-ljenja Saveza. Sama obljetnica, i proslava, poticaj je svima nama za daljnji odgovoran rad, koji je naj-čvršće jamstvo za bolju budućnost lovstva u našem Savezu i u BiH.Bolji dani za lovstvo su pred nama, a da bi oni uistinu postali naša stvarnost moramo kroz odgovo-ran odnos prema ulogama koje imamo u lovstvu dati svoj mak-simum, od lovca kao pojedinca, preko lovačkih udruga, županij-skih vijeća za lovstvo, Upravnog odbora i Skupštine Saveza.Poštovani lovci, osobno i u ime Lovačkog saveza Herceg Bosne želim da proslavite blagdan Bo-žića u ljubavi i veselju, prije svega u svojim obiteljima i sa svojim prijateljima.Svim lovcima našega Saveza želim čestit Božić i porođenje Isusovo te sretnu i uspješnu novu, 2018. godinu.Dobra vam kob!

Predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin

Page 4: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ SAVEZA

Odličje prvoga reda dobili su: Vlado Marić, Marinko Ćor-luka i Tihomir Zucić iz HLU-a „Malič“ Grude; Krešo Ćavar, Vitomir Šantić, Stanko Anić i Mladen Skoko iz LD-a „Mosor“ Široki Brijeg; Venco Bakula (posmrtno), Ivan Kova (posmrt-no) i Luka Lončar (posmrtno) iz LD-a „Radovanj“ Posušje.

Odličje drugoga reda dobili su: Ivan Bušić, Zlatan Galić, Ivan Vuknić, Edvard Leventić, Jurica Tomas, Dragan Miloš, Dinko Pešorda, Ivan Zorić, Damnjan Ančić, Branislav Mi-jatović, Marinko Nikić i Krešo Bukić (posmrtno) iz HLU-a „Malič“ Grude; Vlado Vranješ, Zlatan Jelić, Dragan Đolo i Jozo Šušak iz LD-a „Mosor“ Široki Brijeg.

Odličje trećega reda dobili su: Nikola Sivrić, Marinko Pavlo-vić, Mirko Barać, Stjepan Filipović, Blago Pehar, Miroslav Pe-har, Nedjeljko Prskalo, Ilija Ostojić, Ilija Jerković, Mate Pehar, Ivan Grbavac, Jakiša Barbarić, Srećko Kordić, Zdravko Mršić, Ivan Soče, Miro Sulić, Pavo Galić, Ljubomir Juka i Ivan Pehar iz LD-a „Golub“ Čitluk; Karlo Ćavar, Ivica Ćavar, Marinko Zelenika, Mladen Ćavar, Vlado Bokšić, Mate Bošnjak, Ivan Naletilić, Toni Lasić, Dragan Mandić, Ivan Banoža, Bože Ku-tle, Miro Hrkać i Grgo Ćužić iz LD-a „Mosor“ Široki Brijeg.

DOBITNICI ODLIČJA

Lovačka odlikovanja i pri-znanja za rad u lovstvu dodjeljuju se za doprinos

unapređenju lovstva uzgojem i zaštitom prirode te razvojem lovne kulture i jačanjem lovač-ke organizacije, stoji u prvom članku Pravilnika o lovačkim odlikovanjima i priznanjima za rad u lovstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne. Prva lovačka odličja Lovački savez Herceg Bosne dodijelio je 1999. godine. Od tada do danas skoro sve naše članice u različitim prigodama, neke redovito svake godine, na ovaj način odaju priznanje svojim članovima. Članice Saveza koje do sada nisu dodijelile ni jed-no odličje: LU „Jadran“ Neum, LD „Jarebica kamenjarka“ Stolac, LD „Tetrijeb“ Kupres, LU „Vran“ Tomislavgrad, UL „Kuna“ Jajce, LD „Jastreb“ Do-bretići, LD „Lještarka“ Kiseljak i LD „Tetrijeb“ Kreševo, na taj način čine određenu nepravdu prema lovcima koji svojim radom i doprinosom „vuku“ udrugu. Ovom ćemo prilikom istaknuti dvije nelogičnosti kod dodjele odličja, a koje su uglavnom u suprotnosti s odredbama spo-menutog Pravilnika. Prva je postupnost kod dodjele odličja (Članak 4. Pravilnika), što znači da lovcima koji nemaju lovačko odličje treba dodijeliti odličje nižeg reda, osim ako je riječ o izvanredno velikim zaslugama. Kod prvih dodjela odličja naše-ga Saveza, kršenje ove odredbe moglo se tolerirati jer su lo-vačke udruge, prije utemelje-nja Saveza, rijetko dodjeljivale odličja. Danas, dakle dvadeset

pet godina nakon utemeljenja Saveza, praksa nepoštovanja načela postupnosti pri dodje-li odličja trebala bi biti rijet-kost. Pojedine udruge griješe što odličja dodjeljuju u većim vremenskim razmacima pa zaslužni lovci, posebice oni u ozbiljnijim godinama, „nemaju vremena“ za načelo postupno-sti. No neke udruge, primjeri-ce LU „Sava“ Orašje koja je od svih članica Saveza dodijelila najviše odličja (20 odličja Prvo-ga reda, 58 Drugoga reda i 114 Trećega reda), to rade redovito i u skladu s Pravilnikom.Druga nelogičnost je dodjela odličja posmrtno, postumno. Neke lovačke udruge uzele su u praksu da se svim umrlim lov-cima u tekućoj godini dodijeli lovačko odličje, ponekad i pr-vog reda iako prije toga lovac nije imao odličje nižeg reda. Pravilnik u svojim odredbama ne spominje dodjelu lovačkih odličja posmrtno, ali dodjelji-vati odličja svim umrlim lov-cima nema smisla. Na taj se način obezvrjeđuje sam rad koji je lovac za života uložio, a i vrijednost samog odličja. Naravno, u slučaju iznenadne smrti lovca s određenim za-slugama u lovstvu, to se može i treba učiniti, čime mu je po-kazana zahvalnost, a njegovoj će obitelji biti čast primiti to priznanje.Po onoj, o pokojniku sve najbo-lje, uravnilovka za umrle lovce trebala bi biti dostojan ispraćaj kolege i objava osmrtnice na stranicama Hoopa!. A odličja dajmo živima i zaslužnima.

Vlado Bošnjak

RAZLIČITA PRAKSA PRI DODJELI LOVAČKIH ODLIČJA

Odličja su za žive i zaslužnePrvo, pri dodjeli odličja treba poštovati načelo postupnosti, i drugo, što će odličje mrtvom lovcu, odličje je za žive i zaslužne članove udruge

4Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Page 5: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

5www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZA

CIC Koordinacijski Forum za srednju i jugoistočnu Europu, 8. i 9. studenoga 2017., održao je svoj sastanak u sjedi-štu ove krovne svjetske lovačke organizacije, u Budimpešti.Uz domaćine iz CIC-a pred-vođene počasnim predsjed-nikom Bernardom Lozeom, dopredsjednikom Arpadom Sarkanyjem i izvršnim direkto-rom Tamasom Marghescuom, sastanku su nazočila izaslan-stva lovačkih saveza Mađarske, Slovenije, Slovačke, Rusije, Rumunjske, Bosne i Hercego-vine, Albanije i Bugarske. Po dogovoru i uz suglasnost Lovačkog saveza Republi-ke Srpske i Saveza lovačkih organizacija u BiH, Bosnu i Hercegovinu predstavljao je Lovački savez Herceg Bosne. U izaslanstvu su bili predsjednik Saveza Slavko Marin, te Vlado Soldo i Ivica Lučić. Sastankom je predsjedao dopredsjednik CIC Koordi-nacijskog Foruma za srednju i jugoistočnu Europu dr. Imrich Šuba, uz asistenciju tajnika CIC-a dr. Kristofa Heckera i dopredsjednika CIC-a Tamasa Marghescua.Prvoga dana zasjedanja, nakon otvaranja Foruma i uvodnih pozdrava, uslijedila je svojevrsna komemoracija u znak sjećanja na preminulog predsjednika CIC Koordina-cijskog Foruma, Antona Tonija Vrščaja. Svi sudionici sastanka izrazili su duboko žaljenje zbog njegove rane i iznenadne smrti, ističući njegov dugogo-

dišnji predan rad na mjestu čelnog čovjeka CIC ogranka za srednju i jugoistočnu Europu.

IZBORNI I RADNI DIO SASTANKA

Nakon komemo-racije pristupilo se razmatranju usvoje-nih točaka dnevnog reda. Prva je bila, izbor novog pred-sjednika Foruma. Otvarajući raspravu, predsjedavajući Šuba je obrazložio potrebu izbora čelnog čo-vjeka, nakon čega je uslijedilo predlaganje kandidata. Predsjed-nik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin za novog je predsjednika predložio Slovaka dr. Imricha Šubu, uz obrazloženje da je dr. Šuba dugogodišnji dopredsjednik Fo-

ruma, ima kontinuitet u radu, dobre rezultate i potrebne kvalifikacije za tu dužnost. Uz manje-više ista ili slična obra-zloženja, Šubu su za predsjed-nika Foruma predložili i ostali lovački savezi. Nakon dosta

SASTANAK CIC KOORDINACIJSKOG FORUMA

Slovak dr. Imrich Šuba novi predsjednik Foruma

piše Ivica Lučić

nagovaranja i uvjeravanja, dr. Imrich Šuba prihvatio je kandidaturu te je jednoglasno izabran za predsjednika CIC Koordinacijskog foruma za srednju i jugoistočnu Europu u idućem jednogodišnjem man-datu. Za dopredsjednika Foru-ma, opet jednoglasno, izabran je Vasil Vasilev, predsjednik Lovačkog saveza Bugarske.U radnom dijelu sastanka prva je tema bila afrička svinjska groznica, o kojoj su vrlo kva-litetne prezentacije iznijeli dr. Imrich Šuba i Tamas Marghes-cu. Uslijedila je opširna, struč-na i zanimljiva rasprava o ovoj opasnoj i na našim prostorima malo poznatoj bolesti divljih i domaćih svinja. Prvi dan zasjedanja završio je izvješćem Arpada Sarkanyja, dopredsjednika CIC-a, o statusu smeđeg medvjeda u Rumunjskoj, odnosno o problemima oko gospodarenja i zabrane lova medvjeda u toj zemlji. Gotovo je nevjerojatan podatak da se brojno stanje medvjeda u Rumunjskoj pro-cjenjuje na oko 7000 jedinki, a da je lov medvjeda potpuno zabranjen!

Komemoracija za Antona Tonija Vrščaja

Radni sastanak CIC Foruma

Page 6: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

6

IZ SAVEZA

Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio i kao izvrstan glazbenik na gitari, zabavljajući goste tijekom cijele večeri.

STATUS ČAGLJA

Drugi dan zasjedanja zapo-čeo je temom: Status čaglja u zemljama članicama Foruma, odnosno zemljama srednje i jugoistočne Europe, o čemu su referirale sve zemlje sudionice Foruma.Veoma zapažen referat o stanju čaglja u Bosni i Herce-govini podnio je mr. sc. Vlado Soldo, predsjednik Stručnog vijeća za lovstvo Lovačkog sa-veza Herceg Bosne. Predstavio

je sistematiku, opis i raspro-stranjenost čaglja kao vrste, zatim pojavu čaglja te njegov zakonski i gospodarski status u BiH. Na kraju referata ponudio je sljedeće zaključke: 1. Prvi zlatni čagalj u BiH registriran je prije 39 godina (1976., općina Posušje), ali stalnu prisutnost čaglja u BiH možemo sa sigurnošću potvr-diti tek od 2010. godine kada dolazi do nagle ekspanzije rasprostranjenosti i povećanja brojnosti čaglja u BiH. 2. Prema teritorijalnoj raspro-stranjenosti mogu se izdvojiti tri regionalne – stalno nasta-njene populacije čaglja u BiH: a) Sjeverna nizinska popu-lacija: Najrasprostranjenija i najbrojnija populacija čaglja u BiH, nastanjuje nizinsko područje BiH, od sjeveroistoka

Na poziv predsjedni-ka Hrvatskog lovačkog saveza Đure Dečaka, izaslanstvo Lo-vačkog saveza Herceg Bosne posjetilo je manifestaciju „Dani lova i ribolova“, koja je od 20. do 22. listopada 2017. održana na Zagrebačkom velesajmu. Uz predsjednika Slavka Marina u izaslanstvu Saveza su bili Ilija Vrljić i Ivica Lučić.Uz brojne goste, otvorenju sajma nazočili su hrvatski mi-nistar poljoprivrede Tomislav Tolušić i gradonačelnik Zagre-ba Milan Bandić.Na otvorenju sajma predsjed-nik HLS-a Đuro Dečak izrazio je zadovoljstvo što se nakon deset godina ova manifestaci-ja vratila u Zagreb, istaknuvši da Hrvatska ima dva ovakva sajma, proljetni u Osijeku i je-senski u Varaždinu, i da se nada kako će oba naći svoje mjesto u godišnjem planu. Dečak je ukratko predstavio Hrvatski lovački savez te posebno po-zdravio predstavnike Lovačkog saveza Herceg Bosne i pred-stavnike Bugarskih šuma kao goste na ovome sajma.Zagrebački gradonačelnik Mi-lan Bandić pozdravio je oku-pljene izlagače i goste, zahvalio svima koji su uložili trud u or-

piše Ivica Lučićna granici sa Srbijom – preko Semberije i Majevice i širi se uz granicu s Hrvatskom uz rijeku Savu – duž cijele Bo-sanske Posavine i dalje prema zapadu, sve do općine Gradiš-ka na sjeverozapadu BiH; b) Južna populacija: Nasta-njuje južno područje BiH, od mora preko općina Neum, Čapljina i Stolac, zapadno do lijeve obale rijeke Neretve. Čagalj je stalno prisutan na ovom području, ali brojnost mu dosta varira; c) Jugoistočna populacija: Na-stanjuje jugoistočno granično područje BiH sa Srbijom i Crnom Gorom (Rudo i Foča). Ova populacija je stalna, ali brojnost joj također varira. 3. Sadašnja brojnost populacije čaglja nije uzrokovala značajne štete na divljači u lovištima u BiH, ali ekspanzija raspro-stranjenosti i naglo povećanje brojnosti čaglja u pojedinim lovištima u Posavini, upo-zorava na oprez i zahtijeva poduzimanje planskih mjera u budućem gospodarenju čagljem u BiH.Bilo je veoma zanimljivo čuti informacije o stanju i popu-lacijama čaglja u pojedinim zemljama, kao i o proble-mima s kojima se susreću u gospodarenju ovom vrstom.Nakon čaglja razmatrana je još jedna tema vezana za UNESCO-ovu kulturnu baštinu koja se odnosi na lovstvo i načine pristupanja UNESCO-ovoj kulturnoj baštini. Ovo vrlo sadržajno i uspješno dvodnevno zasjedanje CIC Koordinacijskog Foruma za srednju i jugoistočnu Euro-pu završilo je zajedničkim ručkom na kojem je pred-sjednik Saveza Slavko Marin iskoristio prigodu te čelnici-ma CIC-a i CIC Koordinacij-skog Foruma uručio Povelje dodijeljene ovim institucija-ma u povodu 25. obljetnice utemeljenja Lovačkog saveza Herceg Bosne.

Izaslanstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne na CIC Forumu

Povelja Saveza uručena novom predsjedniku Foruma Imrichu Šubi

Page 7: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ SAVEZA

ganizaciju sajma, a potom ribi-čima poželio bistro a lovcima dobru kob.U svojstvu izaslanika predsjed-nika hrvatske Vlade nazočnima se obratio ministar poljoprivre-de Tomislav Tolušić, istaknuvši značenje ovoga sajma za Mini-starstvo poljoprivrede i izraziv-ši potporu hrvatskom lovstvu i ribarstvu. Sajam je otvorio Đuro Dečak, predsjednik HLS-a. Uslijedilo je razgledanje štan-dova na kojima su uz Hrvatski

POSJET ZAGREBAČKOM SAJMU LOVA I RIBOLOVA

Raznovrsna ponuda svjetskih i domaćih proizvođača opreme za lov i ribolov

lovački savez, županijske lo-vačke saveze, Hrvatske šume i Veleučilište u Karlovcu, izlagali i poznati svjetski proizvođači poput Kettnera, Blasera i Swa-rowskog, te brojni domaći pro-izvođači kao M90, Chemisol, Biros, Feher, GUMB, Rusan-Mikron, a u predvorju se mo-gla razgledati i isprobati bogata ponuda terenskih vozila Mitsu-bishi Motorsa.Sajam je ponudio i druge sa-držaje: susrete lovačkih rogi-sta, edukacijska predavanja o

lovstvu, lovnom gospodarenju, naseljavanju i lovu divljači, predstavljanja novih knjiga iz oblasti lovstva, lovačkih kuha-rica, te edukativno-likovne ra-dionice za mlade koje su držale lovkinje Lovačke udruge „Da-ma-Dama“.Održana je i jako posjećena smo-tra lovačkih pasmina pasa, te vrlo zanimljiva prezentacija sokolara i lova s pticama grabljivicama, kao i edukacijska radionica o školi fotografiranja u prirodi. Nakon otvaranja i razgledanja

sajma uslijedio je ranije dogo-voreni radni sastanak pred-stavnika Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Her-ceg Bosne. Tema – zajedničko sudjelovanje u pripremi proje-kata prekogranične suradnje prema fondovima Europske unije vezanim za populaciju di-vokoze na Dinari, informatičko opremanje lovačkih društava, te zaštita jarebice kamenjarke. Dogovorene su konkretne ak-tivnosti koje će se zajednički provoditi u idućem razdoblju.

Obilazak i razgledanje sajma Na štandu Hrvatskog lovačkog saveza

Svečano otvorenje sajma Smotra lovačkih pasa

7www.lovackisavez-hb.ba

Page 8: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ SAVEZA

Nakon zagrebačkog sastanka predstavnika Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Herceg Bosne, 20. listo-pada i dogovora o zajedničkoj pripremi projekata prekogranične suradnje u zaštiti divljači, koji će biti upućeni fondovima Europske unije, 1. prosinca u Dubrovniku uslijedio je novi sastanak.Na sastanku su bili Mladen Bajić i Ivica Budor, dopredsjednik i tajnik Hrvatskog lovačkog saveza, Miloš Janković i Mladen Ćabak, tajnik Lovačkog saveza Crne Gore, te Ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza Her-ceg Bosne.Cilj sastanka bio je dogovor oko pokreta-nja zajedničkog projekta kojim će ova tri saveza aplicirati na program prekogranič-ne suradnje „Interreg IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora“. Kao partner odgovoran za pripremu i provedbu pro-jekta, Hrvatski lovački savez organizirao je i vodio ovaj sastanak, a projektnu je ideju

vrlo kvalitetno predstavio Tomislav Skoi-čić, voditelj projekta, uz stručnu asistenci-ju Ane Peček, vanjske suradnice HLS-a na ovome projektu. U raspravi nakon predstavljanja projekta nazočni su potvrdili da imaju problema u području praćenja lovnih vrsta i u ostalim svojim organizacijskim aktivnostima. Ne-dostupnost i nepostojanje adekvatnih baza podataka uzrokuju neinformiranost lova-ca, šire populacije, ali i institucija koje se bave lovstvom i zaštitom prirode i okoliša. Predstavnici triju lovačkih saveza također su naznačili da nemaju sustav zajednič-ke komunikacije koji bi mogli koristiti u kontroli pograničnih područja, nadzoru lovačkih aktivnosti, monitoringu lovnih vrsta, praćenju edukativnih aktivnosti u području lovstva i organizaciji događanja od zajedničkog interesa.Na temelju ovih činjenica lovački savezi odlučili su napraviti zajednički međuna-rodni projekt odgovornog gospodarenja lovnim vrstama, na primjeru jarebice kamenjarke koja je simbol krša a ima je

i u Hrvatskoj, i u BiH, i u Crnoj Gori. Kroz taj projekt treba provesti sljedeće aktivnosti:

• razviti metodologiju praćenja kame-njarke

• početi sustavno pratiti vrstu i inici-rati reintrodukciju vrste u područja gdje je nekoć obitavala

• ustanoviti nepoznate informacije o vrsti, promjene u prehrani i sl., u svrhu očuvanja postojećih staništa

• početi pratiti i bilježiti eventualne migracije vrste, odnosno odlazak s dosadašnjih staništa

• planirati održivo i odgovorno gos-podarenje tom vrstom kao lovnom divljači.

Projektom se također planira usposta-viti zajednički informacijsko-komuni-kacijski sustav triju lovačkih saveza u svrhu:

• praćenja odabrane vrste divljači u odabranim pograničnim područjima

• bolje suradnje u praćenju lovačkih aktivnosti u pograničnom području

• razmjene znanja, informacija i isku-stava iz lovstva, posebice edukativ-nih aktivnosti

• praćenja i prijenosa podataka izme-đu zemalja partnera na projektu

• primjene inovativnih metodologija praćenja relevantnih podataka

• lakše organizacije zajedničkih inici-jativa na pograničnim područjima

• bržeg i lakšeg usvajanja pravnih aka-ta koji se odnose na lovstvo a koje propisuju međunarodne organizacije

• izrade interaktivne karte za mapira-nje lokacija lovnih vrsta

• educiranja osoblja parterskih organi-zacija (prijenos znanja i iskustava iz-među zemalja partnera na projektu)

• promocije aktivnosti na projektu i podizanja svijesti javnosti o općim ulogama triju organizacija koje su partneri na projektu

• informativne kampanje u cilju oču-vanja biološke i ekološke raznoli-kosti kod svih organizacija koje su posredno uključene u projekt.

Sudionici sastanka odlučili su sudjelovati u zajedničkom projektu, uz obrazloženje da je kontrolirani lov cilj i interes lovač-kih saveza, te da je suradnja i razmjena informacija u prekograničnim područ-jima prijeko potrebna za poboljšanje gospodarenja lovnim vrstama i lovištima, odnosno u očuvanju bioraznolikosti živo-tinjskih vrsta i njihovih staništa.

SASTANAK PREDSTAVNIKA TRIJU SAVEZA U DUBROVNIKU

Dogovoren zajednički projekt prekogranične suradnje

piše Ivica Lučić

Predstavnici triju lovačkih saveza na sastanku u Dubrovniku

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.8

Page 9: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

9www.lovackisavez-hb.ba

Studeni i prosinac su mjeseci u kojim je sezona lova na veliki broj vrsta divljači u punom jeku. No ovdje će te-žišno biti govora o drugim gospodarskim mjerama koje su „Conditio sine qua non“, odnosno „Uvjet bez kojeg se ne može“. To su u prvom redu mjere uzgoja i zaštite divljači, mjere za smanjenje šteta od

divljači, mjere na uređenju lo-višta i sl. Ove mjere propisao je Zakon o lovstvu, odnosno Pravilnik o uvjetima gospoda-renja lovištima kao podzakon-ski propis. Lovno-gospodarska osnova daje okvir za ove mje-re za višegodišnje razdoblje. U godišnjem planu gospodarenja lovištem navedene se mjere konkretno i detaljno raščlanju-ju, sve temeljeno na podacima o matičnom fondu, planira-nom prirodnom prirastu, pla-

KORIŠTENJE DIVLJAČI NIJE, NITI SMIJE BITI JEDINI OBLIK SKRBI ZA DIVLJAČ

Dosljednom primjenom mjera zaštite, mjera uzgoja i mjera korištenja dobila bi se željena brojnost zdravih i trofejno jakih primjeraka divljači. Ako se uz to osigura povoljna starosna i spolna struktura divljači, stvorio bi se solidan matični fond divljači za iduću lovnu godinu. A to bi u konačnici trebao biti cilj svake lovačke udruge kojoj je lovište dodijeljeno na gospodarenje

niranim ispuštanjima divljači, planiranom lovu i planiranim prijelazima u više dobne razre-de, za sve gospodarski značaj-ne vrste divljači koje obitavaju u lovištu. Stoga je ovaj članak zapravo svojevrsni podsjetnik na naše obveze u lovištu, čime ćemo omogućiti da divljač što bezbolnije prođe kroz zimu koja je za divljač po mnogo čemu kritično razdoblje. Re-doslijed međunaslova ujedno predstavlja i stupanj prioriteta.

MJERE ZAŠTITE

Mjere zaštite koje se trebaju primijeniti u lovištu tijekom zime ne razlikuju se bitno od mjera zaštite u drugim razdo-bljima godine, osim u njihovu intenzitetu. Naime, tijekom zime, posebice za većeg snjež-nog pokrivača, divljač formira privremene zajednice u pri-rodnim zimovalištima, koje joj pomažu preživjeti uz što manji gubitak energije, što bi značilo

piše Ivica Drmić

SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA

DIVLJAČ I LOVIŠTE

Page 10: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

10Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

DIVLJAČ I LOVIŠTE

da bi maksimalno trebala sma-njiti svoje kretanje. U prvom redu potrebno je osigurati mir u lovištu. Njega uglavnom na-rušavaju prekobrojni predatori, zatim krivolovci, psi i mačke skitnice, a nesvjesno i drugi posjetitelji lovišta. Pritisak pre-datora na divljač jednim se di-jelom smanjuje redukcijskim odstrelom predatora do broja koji je podnošljiv za lovište, pri čemu ne smije biti ugrožen bi-ološki opstanak niti jedne vrste divljači. Najveća opasnost su krivolovci, koji apsolutno svje-sni odlaze na ovakva mjesta s ciljem nezakonitog prisvajanja imovinske koristi u vidu od-strijeljene divljači. Stoga ova-

kva područja moraju biti pod stalnim nadzorom lovočuvar-ske službe, odnosno lovačkih ophodnji kojima su dodijelje-ne specifične zadaće, kako bi divljač sačuvali od naprijed navedenih skupina. Dobro or-ganiziranom lovočuvarskom službom i lovačkim ophodnja-ma mogu se znatno umanjiti gubici divljači, što će osigurati veći matični fond divljači, a sa-mim tim i veći prirast divljači i brže dosezanje gospodarskog kapaciteta lovišta, odnosno veći broj divljači planirane za odstrel. Mjere zaštite divljači se nikada ne provode samostalno, već u kombinaciji s ostalim mjerama.

Stoga, lovci prilikom odlaska u lovište radi zaštite divljači izno-se nedostajuće količine hrane, a prate i brojnost te zdravstveno stanje divljači. Jedan od pre-duvjeta dobrih mjera zaštite divljači je dobro uspostavljena i funkcionalna lovočuvarska služba. Dobra lovočuvarska služba uglavnom treba djelo-vati mjerama odvraćanja po-tencijalnih krivolovaca, a tek onda poduzimanjem represiv-nih mjera. U tu svrhu lovoču-varska služba će, koristeći po-najprije visoke zatvorene čeke, provoditi redukcijski odstrel predatora, ali i prikupljati kori-sne podatke za Stručnu službu: brojnost divljači po vrstama, spolu, dobnoj i starosnoj struk-turi, zdravstveno stanje divljači i sl. Stručna služba na temelju dobivenih podataka može na-praviti objektivan plan kori-štenja divljači. Ako je ispunjen bilo koji uvjet u lovištu (snijeg preko 40 cm, poledica ili dru-ge prirodne nesreće), lov se mora zabraniti. Valja naglasiti da postoji izravan utjecaj re-zultata provedbe mjera zaštite na uspješnost primijenjenih ostalih gospodarskih mjera u lovištu.

MJERE UZGOJA

Tijekom zimskog razdoblja, u većoj ili manjoj mjeri lovište ili pojedini njegovi dijelovi prekri-veni su dubljim ili plićim snjež-nim pokrivačem. Zima kao najsuroviji dio godine, u kojem divljač uglavnom ne može naći dovoljne količine hrane, zahti-jeva intervenciju čovjeka koji joj mora pomoći. Najgora je ipak ledena kiša, koja u cijelosti okuje prirodu, u kom slučaju je divljač apsolutno ovisna o pomoći čovjeka. Preduvjeti za ovo su da u lovištu ima potre-ban broj lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata, da su redovito održavani i da im je omogućen nesmetan pristup. U prvom se redu to odnosi na prihranu divljači. Prihrana div-

ljači podrazumijeva da čovjek u lovište unese hrane prema vrsti i količini kojom će dopu-niti količinu hrane koju divljač može naći u slobodnoj priro-di. U lovište se unose različiti tipovi hrane: zrnata, kabasta, sočna, silaža, koncentrat, sol i mineralni dodaci te meso. Na-vedenu hranu potrebno je ili proizvesti ili kupiti na tržištu. Prihrana divljači ima učinka ako je u lovištu izgrađen i pra-vilno raspoređen potreban broj hranilišta koja moraju odgova-rati vrsti divljači. Bolje je ima-ti veći broj manjih hranilišta jer se na taj način poboljšava disperzija, odnosno smanjuju koncentriranja divljači u velike skupine, koje bi zasigurno bile predmet djelovanja određenih interesnih skupina. Kod rasporeda hranilišta mora se voditi računa da ona budu izgrađena na mjestima gdje su u prethodnom razdoblju zami-jećena veća grupiranja divlja-či tijekom zime. Obično su to južne ekspozicije terena, gdje je snijeg redovito najmanji i gdje se najkraće zadržava. Ovdje na posredan način dolaze do utje-caja mjere uređenja lovišta. Ako nema dovoljan broj hranilišta ili nisu održavana u potrebnoj mjeri dolazi do bržeg kvarenja iznesene hrane, koja pak može biti uzrok bolesti kod divljači, a sigurno je financijski gubitak za lovačku udrugu koja gospoda-ri lovištem. Idući preduvjet za prihranu je da se s iznošenjem hrane u hranilišta krenulo prije prvog snijega, kako bi se divljač na njih privikla. Kada se usta-novi da divljač posjećuje hra-nilišta, što se može uočiti po nađenim tragovima, hranilišta se trebaju redovito dopunjava-ti, a pokvarena hrana koja je za divljač neupotrebljiva mora se ukloniti iz hranilišta. Zrnata hrana i koncentrat, ovi-sno o vrsti divljači, nudi se u koritima ispod jasala u koja se izlaže voluminozna hrana (po-najprije sijeno) za preživače, automatskim i/ili priručnim

Page 11: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

11www.lovackisavez-hb.ba

DIVLJAČ I LOVIŠTE

hranilicama za medvjede i div-lje svinje ili ispod nadstrešnica za poljske koke. Voluminozna hrana izlaže se u kombinirana hranilišta, ali i na improvizira-na hranilišta uz drvo te u ma-lenim, natkrivenim stogovima. Sočna hrana i silaža izlaže se divljači na njivama u lovištu i nju divljač sama pronalazi. Sol i mineralne dodatke divljači se nudi u posebno izgrađenim solilima, koja moraju biti po-punjena dovoljnim količinama prije prvog većeg snijega. Meso se uglavnom iznosi za krupne predatore (medvjed, vuk i ris), kao i za sitne predatore (lisi-ca, kuna zlatica i bjelica, divlja mačka i sl.). Broj ovih hranilišta treba biti ograničen, a trebaju biti izgrađena dovoljno dale-ko od naselja, iz sigurnosnih razloga. Meso za medvjeda treba iznositi i ranije kako bi medvjed pravodobno formirao pričuvu potrebnu za sigurno razdoblje hibernacije. Osim visokog snježnog omotača, u slučaju dugotrajnih ekstremno niskih temperatura, s kakvim se sve češće susrećemo, može doći do smrzavanja vodenih

površina, zbog čega je voda za divljač dostupna samo iz neza-mrznute hrane. Iznošenjem hrane za prihra-nu smanjuju se i štete koje bi učinila divljač: iznošenje mesa drugi je način smanjenja priti-ska predatora na divljač, a izno-šenjem hrane za srneću i jelen-sku divljač smanjuju se štete u šumarstvu i voćnjacima, koje bi nastale odgrizanjem pupova, odnosno vršnih dijelova, kao i guljenjem, odnosno glodanjem kore mladih stabala. Treba na-pomenuti da se i priroda sama pobrinula za divljač da lakše prebrodi zimske poteškoće. Promjena metabolizma, hiber-nacija i embriotenija kod poje-dinih vrsta divljači, privremena udruživanja u krda samo su neka od prirodnih rješenja pri-lagodbe divljači na surove pri-rodne uvjete. U uzgojne mjere spadaju i uzgojno-selektivni i sanitarni odstrel divljači, koji bi trebali obavljati djelatnici Stručne službe (ili još bolje lov-ci turisti, uz stručne pratitelje, ako za to imaju interesa). Postoje razmišljanja u dijelu lovačke populacije da srneća

divljač ne jede ponuđeno sije-no, iz čega se izvlači pogrešan zaključak da sijeno nije po-trebno iznositi srnećoj divljači. Ovo je predrasuda, da ne kaže-mo dogma, jer nije znanstve-no dokazana. Naime, znanost u normativu hrane za srneću divljač, između ostalog, propi-suje i sijeno kao vrstu hrane. Druga je stvar što je srneća div-ljač izbirljiva, odnosno što neće svakakvu vrstu sijena, o čemu bi lovci trebali povesti računa. Lovci bi prvo trebali provjeriti je li položaj njihova hranili-šta dobar, odnosno posjećuje li uopće divljač to hranilište. Ako je odgovor potvrdan, pre-poručuje se da se iznese sijeno od osušene djeteline, lucerke ili grahorice, koje je prije toga bilo pravilno skladišteno. Ako je odgovor negativan, hranilište nije funkcionalno te se prepo-ručuje premještaj hranilišta na novu lokaciju, o čijem izboru je bilo riječi.

MJERE KORIŠTENJA

Ova mjera gospodarenja, naža-lost, jedina je koja zanima dio

članstva u lovačkim udruga-ma. U okviru ove mjere Struč-na služba planira, a pripadnici Stručne službe, lovci članovi, gosti i lovci turisti vrše odstrel planiranih količina divljači. Ni-kako se ne bi smjelo dogoditi da se neselektivno odstreljuje sva divljač koja iziđe pred lovce. I ovdje se ponajprije misli na uz-gojno-selektivni i sanitarni od-strel divljači, kojim se iz lovišta uklanjaju uzgojno nevrijedna grla koja nikada ne bi postala trofejna divljač, bolesna div-ljač, zatim redukcijski odstrel predatora kojim se svode na podnošljivu mjeru i na koncu, u okviru dopuštenih odstrelnih kvota za pojedine vrste divljači, odstrel starih, odnosno trofej-no zrelih grla divljači.Planinski, a zatim brdski dije-lovi lovišta svakako su najslo-ženiji za provedbu navedenih mjera iz više razloga: klimat-ski uvjeti su najsuroviji, slabo su prometno povezani, rela-tivno teže prohodni i slabo pregledni. O ovom treba vo-diti računa pri planiranju di-namike aktivnosti, kako bi se spriječilo da nas upad snijega iznenadi. Ako se ovo učini, bit će potrebno uložiti puno manje napora u ostatku ovog teškog razdoblja. Dosljednom primjenom napri-jed navedenih mjera trebala bi se dobiti željena brojnost zdra-vih i trofejno jakih primjeraka divljači, što je u izravnoj mjeri s vremenom i stupnjem rea-liziranja istih. Jer, kao što se kaže u poslovici „Ut sementem feceris ita metes“ ili u prijevo-du „Kako siješ tako ćeš i žnje-ti“. Ako se provedbom mjera pri tome još osigura i povolj-na dobna, starosna te spolna struktura divljači, stvorio bi se solidan matični fond divljači za iduću lovnu godinu, koji bi tre-bao osigurati zdravu, trofejno vrjedniju i brojniju divljač. Ovo bi u konačnici trebao biti cilj sva-ke lovačke udruge kojoj je lovište dodijeljeno na gospodarenje.

Page 12: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

DIVLJAČ I LOVIŠTE

Uzgoj i zaštita divljači podrazumi-jevaju postupke i radnje kojima se pomaže razmnožavanje i opstanak divljači, što je propisano člankom 14. Zakona o lovstvu i lovnogospodarskom osnovom. To se osobito postiže smanjenjem broja štetni-ka, uklanjanjem pasa i mačaka skitnica,

čuvanjem lovišta te suzbijanjem nezako-nitog lova. Za vrijeme lovostaja određena se divljač ne smije loviti, proganjati ili na-mjerno uznemirivati. Kao doprinos uzgoju divljači u zimskom razdoblju obvezno treba navesti redoviti odstrel prekobrojnih predatora te interventni lov iz sanitarnih i selektivnih razloga starih i trofejno dozre-lih jedinki kako bi, za sljedeću reproduk-tivnu sezonu, kod svih vrsta divljači ostala

planovima predviđena brojnost zdravih i reproduktivno najkvalitetnijih jedinki i što povoljnija spolna i starosna struktura (kod krupne divljači). Mjerama zaštite štiti se mir u lovištu, koji mogu narušiti krivo-lovci ili prekobrojni predatori, a mjerama uzgoja se, u kritičnim zimskim razdo-bljima, osigurava prihranjivanje divljači hranom. U mjere zaštite obvezno treba uvrstiti i najstrožu kontrolu primjene odredbe iz članka 57. Zakona o lovstvu, kojom je „divljač zabranjeno uznemirivati i loviti u vrijeme kad je na prostoru na kojem je ugrožena poplavom, snijegom, požarom, poledicom i prirodnim nesre-ćama“. Planiranje gospodarskih mjera u lovištu (zaštita i uzgoj divljači, uređenje lovišta, korištenje lovišta i divljači, mjere za smanjenje šteta od divljači) obveza je predviđena Zakonom o lovstvu i pod-zakonskim aktima. Njihov oblik i opseg utvrđuje se u lovnogospodarskim osno-

vama, a potanko se razrađuju u redovitim godišnjim pla-novima gospodarenja gdje se te mjere definiraju u skladu s podacima o proljetnom stanju pojedinih vrsta divljači i predviđenim promjenama koje donosi godišnja dinami-ka razvoja (prirast priplodom i prelazak u više dobne razre-de) kod pojedinih populacija. Normalno je da se u godiš-njim planovima, uz oblik i opseg pojedinih mjera, utvrde i rokovi njihova izvršenja, kako bi poduzete mjere dale očekivane učinke.

ZAŠTITA LOVIŠTA

Ovo vrijedi i kad su u pitanju mjere zaštite i uzgoja divlja-či. Mjerama zaštite lovišta i divljači, u današnjim uvjetima gospodarenja lovištima, pripa-da prvo mjesto. O uspješnosti poduzetih mjera zaštite ovise rezultati ostalih gospodarskih mjera. Ovim se mjerama štiti

LOV PREDATORAO nama lovcima ovisi puno togaMjere koje poduzmemo (ili ne poduzmemo) izravno utječu na broj divljači koja će izaći iz zime i dočekati proljeće te u kakvoj će kondi-ciji biti. A to je bitan preduvjet za razmno-žavanje koje slijedi u proljeće i početkom ljeta

piše Tomislav Mihaljević

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.12

Page 13: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

DIVLJAČ I LOVIŠTE

mir u lovištu, prati se zdravstveno stanje i razvojni proces svih populacija divljači, nadzire se stanje infrastrukturnih objekata i prate se posljedice nastale prirodnim po-javama. Organizirana čuvarska služba tre-ba učinkovito zaštititi populacije divljači u lovištu kako bi divljač, svaka posebno i u punom broju, kroz tekuće reproduktivne i razvojne procese postigla optimalne, pla-nom predviđene rezultate. Zadaci stručne i čuvarske službe u zimskom su razdoblju intenzivniji nego u ostalim godišnjim dobima. Naglašenija se pozornost pokla-nja događanjima u lovištu u razdobljima s debljim snježnim pokrivačem, kad je divljači otežano kretanje pa je povećana opasnost od predatora (pasa, vukova i dr.) i osobito od krivolovaca, koji mogu ozbilj-no poremetiti planirane razvojne procese kod divljači i zacrtane gospodarske ciljeve. Savjesno praćenje zdravstvenog stanja i razvojnog procesa populacija divljači i izvješće o uočenom, stalan je zadatak čuvarske službe i svih aktera u lovištu, a posebno pred sezonu i tijekom korištenja lovišta i divljači. Na temelju podataka terenskog osoblja, stručna služba lovišta načinit će konkretan prijedlog korištenja divljači u kojem će, kod krupne divljači,

predvidjeti da se iz lovišta najprije izluče ozlijeđene, na bolest sumnjive i uzgojno nepoželjne jedinke, a tek potom i trofejno dozrele, a kod sitne da se iskoristi rea-lan godišnji prirast kako bi se u sljedeću reproduktivnu sezonu ušlo s poželjnom i (lovnogospodarskom osnovom) plani-ranom spolnom i starosnom strukturom populacija. Uloga je infrastrukturnih objekata predviđenih osnovom da do-prinesu lakšem postizanju očekivanih rezultata u gospodarenju lovištem. Objekti trebaju biti uporabljivi tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima, sa stano-višta zaštite, pozornost posvećujemo za-tvorenim čekama (uz hranilišta) iz kojih se, u noćima s mjesečinom, prati stanje krupne divljači i predatora, na temelju tih podataka odlučuje se o odabiru jedinki za izlučivanje. Istodobno se ustanovljuje brojnost s kojom se, u idućoj reproduktiv-noj sezoni, može računati kod onih vrsta (medvjed i divokoza, primjerice) koje u razdoblju proljetnog prebrojavanja (zbog dužeg trajanja zimskih uvjeta) mogu biti nedostupne. S ciljem zaštite, dužna se pozornost poklanja i očuvanju oznaka gra-nica lovišta, brine se o prohodnosti staza za komunikaciju do hranilišta (kako bi

ona bila dostupna divljači i radnicima koji se o njima staraju), čeka, koliba i drugih lovnotehničkih objekata.

ZIMI JE DOŽIVLJAJ LOVITI, ALI...

Smanjenje broja predatora jedna je od vrlo značajnih mjera uzgoja i zaštite divljači. Nazočnost krupnih i sitnih predatora, vuka, čaglja, lisice, kuna i drugih divljih životinja iz reda zvijeri u nekim našim lovištima, zahvaljujući njihovoj velikoj reproduktivnoj sposobnosti znatno je po-većana. Predatori, ako im je brojnost na-rasla, znaju činiti značajne štete u lovištu, ali i stočarima. Osobito u tome prednjače vukovi i čagljevi koji ponekad u hladnim zimskim mjesecima znaju desetkovati uz-gojnu divljač ali i stada ovaca, koza, konje, krave i druge domaće životinje. Cijeneći biologiju predatora, potrebno ih je svesti na broj koji ne ugrožava uzgojnu divljač i ne utječe na imovini fizičkih i pravnih osoba. Smanjenje broja predatora vrši se odstrelom, obično su to organizirane haj-ke. Hajka je poseban način lova predatora u kojoj sudjeluju lovci lovačke udruge koja je zadužena za gospodarenje lovištem. Dužnost je i obveza svakog lovca odstrel

www.lovackisavez-hb.ba13

Page 14: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

DIVLJAČ I LOVIŠTE

štetnika u lovištu te uklanjanje iz lovišta pasa skitnica, od ko-jih je, to znamo, proteklih zima stradala brojna srneća divljač. Smanjenjem broja predatora divljač će se manje uznemi-rivati i imat će mir za velikih hladnoća i duboka snijega.Sanitarnim odstrelom nužno je izlučiti slabe i bolesne jedinke koje bi ionako teško preživjele zimu. Veterinarskim pregledi-ma mesa odstrijeljene divljači trebalo bi utvrditi zdravstveno stanje divljači te poduzeti određene mjere liječenja div-ljači kroz hranidbu ili drugim načinima, ako postoje zarazna ili parazitarna oboljenja. Poja-čanim ophodnjama lovočuvar-skih službi nužno je spriječiti svaki vid krivolova i uznemiri-vanja divljači, koji su za velikih snjegova prilično izraženi i učestali kao pojava. Znamo da je lov zimi poseban doživljaj za svakog lovca, ali treba voditi računa o poštovanju zakonskih odredbi te lovačkoj etici (ne pucati na sve što se kreće te dati divljači priliku da uma-kne), dubini snijega, kalendaru lova, načinu lova. U slučaju elementarne nepogode nužno je privremeno zabraniti lov te pojačati aktivnosti oko iznoše-nja hrane u lovište, probijanja šumskih staza da bi divljač što lakše mogla doći do hranilišta.

LOV PRIGONOM ILI HAJKOM

Ovaj način grupnog lova znači da lovci na stajalištima i čekama dočekuju divljač koju im goniči prigone. Ovim se načinom love predatori (vukovi, lisice, čagljevi). U ovaj način lova ubrajamo kružni lov u kojem se lovci i hajkači pokreću prema jednom odre-đenom mjestu u središtu kruga i tom prilikom lovci pucaju na divljač koja izlazi iz njega.Lov na lisice jedan je od najomiljenijih lovova isku-snih lovaca. Lisica je životinja sumraka, koja u predvečerje polazi u potragu za hranom

i aktivna je cijelu noć. Ovaj lukavi predator lovi se zimi, poglavito radi krzna. Lisici se teško može približiti i najčešće se lovi pucanjem na daljinu. Lisica je jedan od predatora u prirodi koji lovcima u lovištu zna učiniti velike štete ponaj-prije ako je u pitanju sitna div-ljač, zec i pernata divljač. Nije rijetkost da učini štetu odno-seći domaću perad. Također je poznato da su lisice podložne opakom virusu bjesnoće pa su zato dodatna opasnost za ljude i domaće životinje. Vuk je grabežljivac (predator) i potrebno mu je otprilike 5 kg mesa na dan. Radi pronalaska plijena, na dan može prijeći i 150 kilometara. Omiljeni plijen su mu sve vrste srneće divljači, kao i lisice, zečevi, mali sisavci, ali i domaće životinje kao što su koze, ovce, manja goveda i psi. Vuk se pari u siječnju ili veljači, poslije parenja čopori se razbijaju i mužjaci žive odvoje-no sve do jeseni, a ženka ostaje sa svojim pomlatkom. U prirodi vuk nema neprijatelja. Zbog svoje izrazite štetnosti u Bosni

i Hercegovini je nezaštićen, a lovi se čekanjem i hajkom. Trofej od vuka su kosti lubanje i krzno s glavom. Lov na vuka zahtijeva izuzetno strpljenje i veliku upornost, mnoge dane i neprespavane noći čekanja i golem napor da se dođe do staništa te divljači.Čagalj je sisavac iz porodice pasa. U potrazi za hranom, često stvara poteškoće seljani-ma. Vrlo se često zna dogo-diti da ga ljudi zbog izgleda zamijene s lisicom. Teritorijalna je životinja. Čagalj živi često u malim obiteljskim skupinama, čoporima. Mužjak i ženka obič-no ostaju doživotno zajedno. Dan provodi skrivajući se u grmlju, a predvečer kreće u lov koji traje do jutra. Ako lovi krupnu divljač ili stoku, čagalj ne ide sam već u čoporu. Čagalj je osobito opasan za mladun-čad srne, a ugrožene su i druge vrste divljači, primjerice fazani te zečevi. Zahvaljujući svojem izvrsnom sluhu i brzini, čagalj je najbolji lovac-grabežljivac. Lovinu komada kao i lisica. Kad nema ulova malih preživača,

lovi vodozemce, guštere, sve vrste ptica, glodavce i insekte. Čagalj se proširio Europom s uzmicanjem vuka. Smanjenje populacije vuka potiče sve veće i dalje širenje čaglja. Čagalj je sve prisutniji i u našim lovišti-ma. Lovi se čekanjem i hajkom.Možemo, na kraju, zaključiti da o nama samima najviše ovi-si koliko će divljači i u kakvoj kondiciji izaći iz zime i doče-kati proljeće. A to je bitan pre-duvjet za razmnožavanje koje slijedi u proljeće i početkom ljeta. Svakodnevna nazočnost lovaca u lovištima pozitivno utječe na smanjenje krivolo-va i bolje poznavanje općeg stanja u lovištu. Osim toga, svaki izlazak može se iskoristiti da se odstrijele predatori, jer na hranilištima, naviknuti na prisustvo divljači, sigurno će se pojavljivati lisice, čagljevi i vukovi. Uz to, u zimskom se razdoblju može najlakše proci-jeniti brojnost pojedinih vrsta. Tada nema lišća te se životinje lakše uočavaju, a i tragovi u snijegu mogu mnogo toga reći onomu tko ih zna čitati.

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.14

Page 15: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

15

Winchester Varmint X sačmeno streljivo punjeno je Winche-

sterovom Shot-Lok tehnolo-gijom, a ona sadrži tekući gel koji u metku okružuje sačmu u čašici i stvrdnjava se. Kada se takav metak ispuca, sva sačma koja izađe iz cijevi ostaje okru-gla, ne deformira se, jer stvrd-nuti gel puca na sitne dijelove te djeluje kao mazivo. Rezultat svega su izrazito uski posipi na velikim udaljenostima.Prethodnik ovoga originalno dizajniranog metka bio je na-

mijenjen samo za lov divljih purana, zatim je sličan kon-cept primijenjen na lov pernate divljači, a kao novost za 2016. godinu Shot-Lok tehnologija proširila se i na streljivo za pre-datore.Izrađuje se, kako smo naveli, u kalibru 12, i to u promjerima sačme od 4 i 4,5 milimetara. Istina, streljivo za predatore obično je puno krupnije, 5,5 ili 6,2 milimetra, ali se ovo teme-lji na gustoći posipa. Dokaz je meta čaglja na koju je pucano s 54 metra udaljenosti, gdje je

SAČMENO STRELJIVO ZA PREDATORE

Varmint X WinchesterProšle godine Winchester je lansirao sačmeno streljivo ka-libra 12 u liniji Varmint X, namijenjeno za lov predatora

posip sačme veći za 30 posto od posipa klasičnog metka.Nema sumnje da je Winche-sterova Shot-Lok tehnologija dovela do revolucije u sačme-nom streljivu. Vukovi, čaglje-vi, lisice, jazavci, kune i ostali predatori morat će se „suočiti“ s novim Winchester Varmint X sačmenim streljivom nami-jenjenim izričito za njih i to na nešto većim udaljenostima od uobičajenih.

Početna brzina ovog strelji-va je 396 metara u sekundi na ustima cijevi. Trenutačno je ovo novo Winchester Varmint X streljivo dostupno u kalibru 12/76 mm, s nabojem težine 42,5 g te promjera sačme od 4 i 4,5 milimetara.Za sada ne znamo kad će biti dostupno lovcima na tržištu u Bosni i Hercegovini.

Mladen Bešlić

Prikaz posipa streljiva Varmint X na meti čaglja, pucano s udaljenosti od 55 m

www.lovackisavez-hb.ba

Page 16: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

16Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Rezultatima koji su postignuti u lovnom streljaštvu u proteklih

nekoliko godina možemo biti u potpunosti zadovoljni. Učinjeni su krupni pomaci na rezultatskom i organizacij-skom planu. Posebice je velik napredak u izgradnji streljana. Dvije su bile u funkciji prije utemeljenja Saveza (Široki Brijeg i Mostar), a izgrađeno je devet novih (Orašje, Domalje-vac, Busovača, Kreševo, Ku-pres, Čitluk, Čapljina, Neum i Grude). Na tim se streljanama svake godine organiziraju natjecanja različitih razina, od lokalne do savezne. Godišnji kalendar natjecanja u lovnom streljaštvu na razini Saveza i njegovih članica impresivan je

i jedan je od najjačih u zemlja-ma našeg okruženja. Naravno, u sve to uloženo je dosta truda i novca, o entuzijazma pojedi-naca da i ne govorimo. Naš Hoop! riječju i fotografi-jom redovito prati događanja u lovnom streljaštvu. No u posljednje vrijeme ima prigo-vora, uglavnom od pojedinaca koji baš i ne simpatiziraju lovno streljaštvo, da se na fotografijama s natjecanja vrte iste osobe i da to čitateljima postaje pomalo dosadno, odnosno da se rezultati i trud organizatora stavljaju u drugi plan. Koliko je to dosadno, teško je procjenjivati, ali je činjenica da su na fotografija-ma gotovo uvijek iste osobe, isti strijelci. Naime, ekipe koje

su formirane po lovačkim udrugama prije desetak i više godina, i danas su na sceni. Natječu se uglavnom isti strijelci, najčešće i pobjeđuju. Novih lica gotovo i nema. Događa se i ovo, ako netko iz ustaljene ekipe iz nekog razlo-ga ne može doći na natjecanje, nema mu zamjene. Projekt „Hercegovačka liga“ u lovnom streljaštvu, pokrenut prije četi-ri godine, u svojoj ideji upravo je trebao afirmirati mlađe strijelce kroz pojedinačni vid natjecanja, no odziv je izostao. Nikako se ne može opravdati da lovačke udruge koje imaju bogatu tradiciju u lovnom streljaštvu, imaju streljanu, ne mogu sastaviti ekipu od tri člana za svako kolo Lige!

Zašto je to tako? Što će biti kad godine života, a kod nekih se strijelaca to već dogodi-lo, učine svoje? Hoće li nam streljane ostati prazne? Gdje su mladi strijelci? Hoće li nam krivulja dobrih rezultata s po-četka teksta strmoglavo padati i gdje će se zaustaviti?Na ova i još neka pitanja treba žurno ponuditi odgovore. Baza lovnog streljaštva su lo-vačke udruge. Tu treba tražiti uzroke stagnacije i načine revitalizacije. Rješenja ima i trebaju se naći. Evo zadatka za Povjerenstvo za lovno streljaš-tvo Lovačkog saveza Herceg Bosne i njegova predsjednika Ivicu Bačića.

Vlado Bošnjak

ZAŠTO SE U LOVNOM STRELJAŠTVU GODINAMA VRTE UGLAVNOM ISTI LJUDI

Ista imena i fotografije samo su odraz stvarnosti

U posljednje vrijeme ima prigovora da je previše lovnog streljaštva u Hoopu!, još više da se na njegovim stranicama vrte imena i fotografije uglavnom istih ljudi. Lovno je streljaš-tvo dio lovačkih aktivnosti, i to poželjan dio, a kako Hoop! pokušava pratiti događanja u lovstvu, nema razloga da tako ne bude i s lovnim streljaštvom. A što se tiče prigovora o istim ljudima, Hoop! je tu nemoćan. Problem je u tome što se već godinama u lovnom streljaštvu vrte isti ljudi, koji uglavnom pobjeđuju na natjecanjima. Ti ljudi zaslužuju pohvalu a ne prijekor, nisu oni krivi što nema dovoljno novih, mlađih strijelaca

Page 17: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

17www.lovackisavez-hb.ba

Gotovo dva puna mjeseca prošla su od proslave našega

slavnog sveca i zaštitnika – svetog Huberta. Neka vam se ne čini da je to bilo tako davno i da nam Njegova zaštita i pomoć nisu potrebni, budu-ći da naša „lovačka dolina“ obiluje bezbrojnim seansama, stotinama vrsta ludila, neču-venim oblicima nemorala (ne samo lovačkoga) i uzavrelim oblicima nevidljivih kemijskih procesa u glavama pojedinaca koji se množe poput vinske mušice. Kao da se i sveti Hubert ove godine „povampi-rio“. Dojaha na nekom divljem konju, onako mlad, pustopašan i ohol kakav je i bio u svojoj mladosti, dakle bez oreola svetosti, i rastjera „plašljive“ lovce „na buljuke“, kako epski pjesnik znade reći.

ZABORAVLJENE "SITNICE"

Dakle, trećega studenog, kao i svake godine, po našim starim dobrim običajima i odlukama svih normativnih (s)lagali-ca, mi lovci smo u slavnom Širokome nazočili svetoj misi u Njegovu čast i slavu. Vo-ljom i znanjem elokventnoga i dragog mi fra Dane Karačića osvježili smo svoja znanja o Svecu i dobili vrlo stručne poduke i pouke o kršćanskim kazivanjima i stavovima o su-vremenom pogledu na lov, baš onako kako se obraćamo lov-cima pripravnicima, mladim lovcima koji bi uskoro trebali položiti lovački ispit. Izrijekom fra Dane: čuvati, zaštititi, uzga-jati, njegovati, uspostaviti nuž-nu ravnotežu, i samo u slučaju

ustanovljenog viška neke vrste, taj višak i odstrijeliti! Što, kako, kada i gdje odstrijeliti – o tome kazuju usvojene norme! I sva je mudrost lovačka u tome, nema nikakve druge filozofije! Ima samo još jedna „sitnica“. Nije lovište (priroda) i divljač u nje-mu vlasništvo samo lovaca, to je općedruštvena imovina koja im se može svakoga trenutka uzeti iz ruku, ako ne gospoda-re na zadovoljavajući način. Tu „sitnicu“ bi lovci češće trebali imati na umu!Na uobičajenoj kavici poslije svete mise – to je tradicija duga nekoliko desetljeća – po-tuljeni, postiđeni i pokisli, ne samo od kišice koja je žalosno rominjala, prebrojismo glave koje su slušale i sudjelovale u misnom slavlju, i ustvrdismo da je samo svaki dvadeseti (!) lovac naše goleme udruge bio zainteresiran za proslavu. Čud-na neka vremena, dekadencija (malodušje) nagriza zdrav razum i sve pozitivne pokušaje buđenja lovačke populacije dovodi do besmisla...

INVERZIJA U LOVSTVU

U razgovornom traženju uzro-ka te sramotne i nemoralne strane, došli smo do „kolega koji su se jako danas umorili u lovištu“, tjerajući još onih nekoliko svinja koje su zaostale od nemilosrdnog progona pri proteklim izlascima u praznu prirodu! Duboko me se dojmi-la dosjetka Mladenova, što je, na spoznaju da je nekoliko po-jedinaca lovilo čak i na Dušni dan (a tada se nikada ne lovi u kršćanskim sredinama), izusti: „Što možemo očekivati za lov,

divljač i svetu misu, kada ti isti ljudi ne poštuju niti Svesvete, ni svoje mrtve, ni njihove duše, niti Boga, nit čovjeka...“Kao da me je fra Dane prisluš-kivao, kada je prilično uvjerlji-vo na misi naglasio kako lovac ne smije lov stavljati ispred svete mise, i pogotovo ispred obiteljskih obveza i dužno-sti. Gotovo na isti način sam molio svoje Uzarićane (a tako tražimo i od lovaca pripravni-ka) da izgrade svijest o tome kako lov, puška, divljač, čašica, pas... nikada ne smiju biti ispred i iznad čovjeka lovca, a ako pak ima takvih, njima nije mjesto među lovcima, oni su tamo zalutali.Nastavismo uz kavu o psima, a onda Žara tako mudro otkri da je došlo do inverzije u lov-stvu: „Do sada su lovci išli po

prirodi i za njima i oko njih su tragali njihovi ljubimci, a sada obrnuto, psi pokorno nose neke naprave i jure lovištem gotovo pravolinijski, a za njima tutnje oznojeni i izbezumljeni lovci s mobitelima pred očima, kao da će im onaj jadni pas basnoslovno bogatstvo do-nijeti. Ako se onima tehnički oboružanim psima slučajno u trag umiješaju ‘sukerine’ koje ne nose zadnje krike tehnike, obično ih na kakvu zgodnu klancu uspavaju, jer smetaju.“Zaključismo, kako su to uvijek ili pretežito oni najmlađi, bezrazložno amnestirajući one stare „lopuže“ koje im često daju podršku i savjete u sulu-dim radnjama. Neće, valjda, starci trčati po ljutinama i grabovini. Zaključak se name-tao sam po sebi: Krivi smo mi

Nije lovište (priroda) i divljač u njemu vlasniš-tvo samo lovaca, to je općedruštvena imovina koja im se može svakoga trenutka uzeti iz ruku, ako ne gospodare na zadovoljavajući način. Tu „sitnicu“ bi lovci češće trebali imati na umu

LD „Mosor“ Široki Brijeg

SVETI HUBERT

Page 18: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

18Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

koji vodimo društva i koji se oportuno odnosimo naspram tih svih pojava i pojedinaca uz pomoć države, pa kakva je da je!

VRIJEDNOST ILI FIKCIJA

Dobismo i jedan posve konkretan prijedlog: da svaka sekcija ima pravo odstraniti drskoga lovca koji ne pokazuje želju za ispriku i popravak. Pojadili su mi se neki moji znanci, kako im čak iz inozem-

stva preko društvenih mreža stižu vrlo ogavne i morbidne poruke, pune uvreda i prijet-nji, o čemu bi, valjda, trebalo izvijestiti policijska tijela. Ta-kve treba jednostavno brisati iz popisa lovaca, jer oni šire negativne silnice i u lovu i u ži-votu uopće. A kao prvi primjer odlučnosti i spremnosti ljudi da se bore protiv tih ljudskih predatora, predložismo da se hitno iz lovstva ukloni bivši predsjednik Skupštine Lovač-kog saveza Herceg Bosne. Ali,

kad već svašta vidimo u suvre-menom lovstvu, dopustite još jednu nelogičnost: da budemo istodobno i tužitelji i branitelji našemu „snalažljivom“! Ipak ga nemojte brisati, jer Njega su mediji samo prvoga prokazali kao nečasna i pohlepna a ta-kvih, i još gorih, imate u svakoj sredini! On barem goji vrijedne sinove, i to nije beznačajno, dapače! Naš bi narod mudro rekao za priliku koja se teško ostvaruje, poput ove: Mučno kćeri da te beg uzme a cigani ti

Tradicionalno, već osamnaesti put, lovci LD-a „Sokol“ Nova Bila u žu-pnoj su crkvi u Brajkovićima obilježi-

li Sv. Huberta, svetom misom koja je služena u spomen na umrle lovce. Misu je predvodio fra Ivo Marković, uz koncelebraciju župnika fra Leona Pendića. U nadahnutoj propovije-di fra Ivo je istaknuo da „lovaštvo“ postoji od postanka ljudskog roda. Ono je dar od Boga, kao što je dar od Boga i priroda s cjeloku-pnom florom i faunom. U prirodi treba odr-žavati biološku ravnotežu. Lovci nisu samo za ubijanje, kao što je to uvriježeno razmi-šljanje onih koji nisu lovci. Znamo dobro da je zadaća lovaca služiti prirodi, pomagati očuvanje životinjskih vrsta i čuvati šume i divljač od uništenja. Na koncu propovije-

di čestitao je lovcima blagdan sv. Huberta i zaželio sreću i dobro zdravlje. Lovci i gosti, njih pedesetak, pozorno su slušali propovi-jed, skrušeno se pomolili Bogu i zajedno se poslije mise fotografirali. Po običaju svi nazočni su se pridružili do-

mjenku u župnoj dvorani. Nakon pozdrav-nih riječi predsjednika Društva Drage Mar-janovića, nastavljeno je druženje uz pjesmu i nezaobilaznu šljivovicu.

Drago Marjanović

oko kuće hodaju! No, izgleda da je došlo vrijeme da su Cigani mnogo bliži Bogu od begova. Sami razlučite, ima li što sveti Hubert (ne onaj s početka tek-sta već sveti) i danas učiniti za nas, kada smo već davno zabo-ravili što smo trebali usvojiti od svetaca poput Ćirila i Metoda: suživot, moral, pismenost, kultura, prosvjećivanje, vjera..., ili su to samo fikcije i optereće-nja u današnjemu modernome svijetu!

Blago Lasić

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

SVETI HUBERT

Lovci na sv. misi u BrajkovićimaPredsjednik Drago Marjanović pozdravlja okupljene lovce

Domjenak u župnoj dvorani

Page 19: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

19www.lovackisavez-hb.ba

Odlukom Skupštine Društva, domaćin ovogodišnje proslave

blagdana sv. Huberta bile su sekcije Međugorje i Bijako-vići, a sv. misa slavljena je u crkvi sv. Jakova u Međugorju u 18 sati.Otkako se proslava Sv. Huberta organizira po župama, odziv lovac svake je godine sve veći i sve je teže prihvatiti se uloge domaćina. Stoga sekcijama domaćinima dobro dođe financijska potpora od strane Upravnog odbora Društva, koja nije izostala ni ove godine.S obzirom na to da je u sekciji Međugorje 80 lova-ca, a u sekciji Bijakovići 25, odziv na misu bio je jako dobar. Misu je predvodio fra Marinko Šakota, župnik župe Međugorje, i u propovijedi poticao lovce da lov shvate prije svega kao druženje i da

budu istinski čuvari prirode i divljači.Poslije misnog slavlja, oko dvjesto lovaca i prijatelja lova nastavilo je družiti se u župnoj dvorani uz gangu, bećarac i blagodati sa stola. Posebno su oduševili mladi lovci sekcija Međugorje i Bijakovići koji su cijelu večer doslovce letjeli dvoranom poslužujući goste, tako da su stariji lovci mogli samo sjediti i uživati. Iz ovakve organizacije prepoznaju su mnoge stvari, ponajprije kva-litetan rad s mladim lovcima u sekcijama.Sekcije Međugorje i Bijako-vići odlično su organizirale ovogodišnju proslavu blagda-na sv. Huberta, stoga obje, a poglavito njihovi predsjednici Filip Kozina i Dragan Kikaš, zaslužuju čestitke i iskrenu zahvalu.

Gojko Prskalo

LD „Golub“ Čitluk

SVETI HUBERTMisu je predvodio fra Marinko Šakota, međugorski župnik

Fra Marinko Šakota u društvu lovaca i predsjednika Društva Tomislava Filipovića

Organizatori, predstavnici sekcije Međugorje

Organizatori, predstavnici sekcije Bijakovići

Page 20: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

20Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Treći studenog ove godine lovci LO „Vitez“ tradicionalno su obilježili blagdan sv. Huberta.

Sveta misa bila je posvećena svim poginulim i preminulim članovima ove lovačke udruge. Da bi joj mogao nazočiti što veći broj lovaca, misa je slavljena u večernjem terminu u župnoj crkvi sv. Juraja Mučenika. Misno slavlje predvodio je fra Silvano Di Benedetto. Svetoj misi prisustvovalo je oko 50 lovaca, a nešto manje na skromnom domjenku, organiziranom nakon svete mise u prostorijama lovačkog doma. Lovci su sudjelovali u dije-lu ukupnih troškova organiziranja domjenka, a drugi, „nepokriveni“ dio troškova odobren je i isplaćen iz blagajne. S obzirom na to da je LO „Vitez“ organizator više događaja, pri čemu je domjenak jedan od njego-vih dijelova, odlučeno je da jedna lovna jedinica bude domaćin svih domjenaka koji se organiziraju u toj godini. Ove godine to je „Hum“, najbrojnija lovna jedinica, koja je sve dosadašnje zadaće iz ovog plana riješila na visokoj razini. Druženje uz dobro jelo i kapljicu upotpunjeno je pjesmom i svirkom na gitari našega kolege Slavka Mlakića i harmonici njegova prijatelja Ćire. Kako je riječ o iskusnim zabavljačima koji znaju „pogoditi u dušu“, prisutni lovci su se vrlo često pridruživali te je lovački dom bio mjesto prave fešte.Dolazak članstva na ovogodišnje obilježavanje Sv. Huberta u blagom je porastu u odnosu na prošlu godinu, i to je razlog za zadovoljstvo. Ono na čemu treba poraditi je podizanje razine lovačke etike kako bi dio član-stva shvatio da je Sv. Hubert jedan od značajnijih lovačkih događaja na koji se dolazi u lovačkoj odori, pa makar ona bila i radna. Bolja i takva nego dolazak u trapericama.

Ivica Drmić

LO „Vitez“, Vitez

SVETI HUBERT

Zabavni dio domjenka

Na svetoj misi

Fotografija za lovački album

Page 21: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

21www.lovackisavez-hb.ba

Jedanaestu godinu novo-travnički lovci obilježavaju blagdan svoga zaštitnika, sv.

Huberta. Svečanost je počela mi-mohodom od prostorija Društva do spomen-obilježja poginulim braniteljima HVO-a, paljenjem svijeća i odavanjem počasti, na-kon čega su se lovci glavnom no-votravničkom ulicom uputili u crkvu Presvetog Trojstva u kojoj je slavljena sv. misa za sve premi-nule i žive lovce Društva.Pet godina zaredom misa je slavljena u crkvi Uzašašća Gos-podinova, a ove godine u crkvi Presvetog Trojstva u kojoj sto-luje župnik don Anto Ledić, koji se uvijek rado odzivao na pozive lovaca na suradnju i koji je i ovaj put, kao uvod u sv. misu, uputio lovcima nekoliko korisnih preporuka i preporu-čio ih Božjoj milosti.

Sv. misu predvodio je prof. dr. Pavo Jurišić, počasni član Društva, a koncelebrirali su don Anto Ledić, don Miljenko Džalto i don Miodrag Brkan. U propovijedi, don Pavo je, iz-među ostaloga, podsjetio da svi trebamo razmišljati o ljepoti onoga što je Bog stvorio, o lje-poti prirode, i čuvati to za sebe i buduće naraštaje. Uloga lova-ca u tome je nenadomjestiva. Poslije sv. mise upriličen je do-mjenak u restoranu „Oskar“. Tom su se prigodom okuplje-nim lovcima najprije obratili tajnik Društva Anto Cvitano-vić i predsjednik Društva Stipo Zlatunić-Bećar, a onda i Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne i član ovoga Društva.

Anto Cvitanović

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

SVETI HUBERT

Na oltaru za vrijeme mise Lovci u crkvi

Svečani mimohod

Počast poginulim braniteljima

Domjenak u restoranu „Oskar“

Page 22: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

22Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Treći studenog 2017. u 18 sati u župnoj crkvi sv. Ante i Ivana u Roškom Polju svetu misu u povodu blagdana sv. Huberta, zaštitnika lovaca, služio je

župnik fra Jozo Radoš-Đoka. Na misu je došlo tridesetak lovaca. U skrušenoj molitvi prisjetili smo se pokojnih lo-vaca, među njima i našega pokojnog župnika fra Marka Jukića koji je bio i ostao dio nas. Osim molitve za umrle po zagovoru sv. Huberta, fra Jozo je zazvao Božji blagoslov na sve živuće lovce napomenuvši kako prirodu kao Božji dar trebamo više čuvati i njegovati. Naveo je primjer sv. Franje koji je živio s prirodom diveći se Božjim stvoren-jima. U tom bi smjeru trebali ići i sami lovci, s puno ljubavi i zajedništva. Poslije svete mise upriličen je domjenak u lovačkoj kući u Rogovima.

Ante Đikić

Poslije toliko iščekivanja i ispunjavanja ko-jekakvih uvjeta od strane lovaca i lovačkih udruga, Ministarstvo poljoprivrede, vodo-

privrede i šumarstva Županije Središnja Bosna „smilovalo“ se i odobrilo otvaranje lovne sezone, što je jako obradovalo sve ovdašnje lovce.Lovačka sekcija Brestovsko ovogodišnju je lovnu sezonu otvorila u dijelu lovišta gdje su, nakon predanog rada, obnovili svoju lovačku kuću. Ra-deći na kući na neki su način liječili svoje neza-dovoljstvo zbog dugotrajnog „mudrovanja“ oko načina dodjele lovišta na upravljanje, svjesni da je čitav proces mogao ići brže i jednostavnije bez utjecaja „moćnika“ koji nisu željeli poslušati glas lovaca, dakle onih koji najviše rade u lovištu i vode brigu o njemu.Zadovoljstvo lovaca LD-a „Lještarka i sekcije Brestovsko bilo je još veće kad su 19. studenoga u dijelu lovišta „Zahor-Zavrtaljka“ odstrijelili ve-pra teškog oko 120 kg. Sretni strijelac bistra oka i sigurne ruke bio je mladi lovac Anto Budimir.

Rade Tomić

LD “Lještarka” Kiseljak

Dan koji vrijedi zabilježiti i slovom i slikom

LU „Zavelim“ Roško Polje

SVETI HUBERTPoslije sv. mise u crkvi

Zadovoljstvo na otvaranju lovne sezone

Nakon dugo vremena, odstrijeljen vepar

Page 23: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

23www.lovackisavez-hb.ba

Nakon minute šutnje za poginule hrvatske bra-nitelje i umrle čitluč-

ke lovce, predsjednik Društva Tomislav Filipović prigodnim je riječima pozdravio nazočne lovce i poželio im dobru kob u nadolazećoj lovnoj sezoni, te zahvalio sponzorima bez kojih, po njegovim riječima, ne bi bilo moguće organizirati ovakvu priredbu.U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne okupljene je pozdravio Ilija Vrljić, predsjednik Skupšti-ne Saveza.Lovce i njihove goste, jelo i piće te kompletno druženje blago-slovio je fra Goran Azinović.U svečanom dijelu programa predsjednik Društva Tomislav Filipović uručio je 19-erici čla-nova Društva Odličja trećeg reda Lovačkog saveza Herceg Bosne, diplome dvojici poča-snih članova Društva, diplo-me 32 članova Društva koji su

Druženje na još jednoj lovačkoj večeriLD „Golub“ Čitluk

lovački ispit položili 16. rujna 2017. u Čitluku te 27 zahvalnica zaslužnima za boljitak i razvoj matičnih sekcija.Naravno, lovačka večer ne ide bez tombole i bogatih nagrada. Ove ih je godine bilo 65, među njima i pet lovačkih pušaka. Najatraktivniju nagradu, lovač-ki karabin Sabatti Rover, dobio je Jakov Sivrić, član sekcije Me-đugorje. Cijena karabina je 1900 KM, a darovalo ga je Central osiguranje.LD „Golub“ zahvaljuje svim sponzorima koji su na bilo koji način doprinijeli da se uspješno organizira jedno ovakvo druže-nje lovaca i njihovih simpatize-ra. Među tim sponzorima valja, ipak, izdvojiti „Central osigu-ranje“, Ivana Paponju, vlasnika UMBRO SPORTA iz Ljubuš-kog, Općinu Čitluk i hotel „Kak-tus“ iz Čitluka.

Gojko Prskalo

U nazočnosti oko 450 uzvanika, svoju ovo-godišnju lovačku večer LD „Golub“ upriliči-lo je 30. rujna u hotelu „Kaktus“ u Čitluku

Upravni odbor Društva, organizator lovačke večeri Gojko Prskalo, tajnik Društva

Lovački karabin Jakovu Sivriću uručio je Filip Kozina, član Upravnog odbora Društva

Predsjednik Tomislav Filipović uručio je diplome Iliji i Anamariji Tomić, bratu i sestri

Page 24: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

24Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Teško je nabrojiti kakvim su sve epitetima u pro-teklom razdoblju na-

zivali lovce LD-a „Uskoplje“, a još je teže nabrojiti društvene i političke strukture koje su svo-jim pritiscima pokušale nago-voriti čelnike Društva da, kao i svi ostali u Središnjoj Bosni, potpišu sporazum koji bi omo-gućio formiranje nove udruge i time, navodno, riješio lovnu problematiku u općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Ipak, po riječi-ma predsjednika Društva Pere Perića, stanje se nije pomaklo s mrtve točke. „Mi čvrsto osta-jemo pri svojim stavovima i uvjereni smo da model ‘jedna

općina jedno lovište’ ne nudi rješenja za ključne probleme, dapače, on bi u našem slučaju bio poguban za oba društva koja egzistiraju u našoj općini, zato što je izrazito neučinkovit, nepodnošljivo skup, suprotan svim načelima koje zagovara struka i, na kraju, odskače od europskih lovačkih standarda“, govori nam Perić nakon sastan-ka u zgradi općine na kojem su, uz čelnike dvaju društava, sudjelovali predstavnici resor-noga županijskog ministarstva i lokalne vlasti. Navodeći kako je više nego očito da pred-stavnici resornog ministarstva otvoreno podržavaju samo jed-

nu stranu, da nemaju sluha za argumente koje je naveo, Perić se posebno osvrnuo na verbal-ni ispad tajnice ministarstva na spomenutom sastanku čije su riječi „Bujrum na Kupres“ samo potvrdile visoku razinu komunikacijske oholosti i ne-poštovanja temeljnih postulata učinkovite komunikacije.Iz ovog bi se dalo zaključiti da je rješavanje problema oko for-miranja lovišta u Uskoplju do-živjelo neuspjeh i prije nego što je počelo. Treba biti realan i ka-zati da smo svi sukrivci za takvo stanje. Netko više, a netko malo manje. Krivi smo što smo pali u zamku općeg društvenog ne-zadovoljstva pa to prenosimo u područja koja su nas, do sada, upravo štitila od toga. Krivi smo što drugomu pokušava-mo nametnuti svoje mišljenje pri tome podcjenjujući njegov razum i mogućnost pravilna razlučivanja. Krivi smo što ni-smo svjesni neizmjerne ljuba-vi običnog lovca prema svom kraju, prirodi i običajima. Krivi smo što više vjerujemo neko-mu iz tzv. viših središta moći (i na temelju njegovih savjeta sve činimo kako bismo eliminira-

li drugo društvo), nego svome susjedu koji će ti prvi pomoći ako te, ne daj Bože, ujede zmi-ja ili ti se pokvari vozilo. Krivi smo što smo izgubili međusob-no povjerenje.Kako dalje? Jednostavno, di-jalogom i prijedlozima ali bez skrivenih namjera, otvoreno, sa svim kartama na stolu. Svima je jasno da prijedlog „jedna op-ćina jedno lovište“ ne odgova-ra članovima LD-a „Uskoplje“ zato što se boje za svoju opstoj-nost. Svjesni su da kao malo-brojnije društvo neće imati jed-naku mogućnost odlučivanja u lovištu, a veći financijski izdaci, što osnivanje ovakvog lovišta zasigurno podrazumijeva, zna-čajno bi smanjili interes pučan-stva za lovom te time rezultirali gašenjem društva. S druge pak strane za čelnike LD-a „Ra-dovina“ ovaj bi model značio prvi integracijski korak koji bi osigurao dominaciju u lovištu, gašenje malobrojnijeg društva te time, naravno, i monopol u odlučivanju.„Slušaj mali, sad će tebi tvoj Pajo reć, u ovom ti je našem Uskoplju sve nakaradno, dva imena u jednoj općini, dvi škole pod jednim krovom, dva doma zdravlja, sad oće i nas lovce da uguraju, da izvineš, u jedno pr-kno a svi vide da to ne fercera“ kao i inače iskren je bio naš ju-nak te nastavi, „jedne ti prilike, ja malo popio i zagubio šešir u birtiji, sutradan idem u crkvu sa svojom Sebešičkom kad me zaustavi konobar i on će meni, ‘Pajo jel ovo tvoj šešir’ a ja ni pet ni šest, ‘ma jok Bogarca ti poljubim, ja sam svoj izgubio’ sasu ti ja na njega, i taj dan sam jedini put u životu na glavi noso dva šešira sve dok nisam sreo Luku i metno njemu jedan“, za-ključi Pajo u svome tonu.Još će vode Vrbasom proteći dok se lovci u općini Gornji Vakuf-Uskoplje ne dogovore je li Pajina glava za dva šešira ili jedan treba dati Luki.

Velimir Šekerija

Još će vode Vrbasom proteći…LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

Uskopaljski lovci su za dijalog, ali bez skrivenih namjera

Page 25: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

25www.lovackisavez-hb.ba

Ovosezonski lov na divlju svinju čekom trajao je od 28. svibnja

do 25. lipnja, nastavljen je od 12. kolovoza do 24. rujna, i produžen do daljnjega zbog šteta koje divlje svinje prave na poljoprivrednim kulturama. Čuvanje parcela isključivo s

Lov divljih svinja čekom, pogonom i prigonom u 2017./18.

LD „Fazan“ Odžak

• 22. listopada 2017. – zborno mjesto kod stola u Ritu (Rit od skele do ritskog puta)

• 29. listopada 2017. – zborno mjesto igralište Vrbovac (Kadar – Borik)

• 5. studenoga 2017. – zborno mjesto Nova Lađa (Mera do Peri-ća rampe)

• 12. studenoga 2017. – zborno mjesto igralište Vrbovac (Ninoš – Kadar)

• 19. studenoga 2017. – zborno mjesto kod stola u Ritu (groblje na Kadru do ritskog puta)

• 26. studenoga 2017. – zborno mjesto Donja Dubica kod silosa (Mera donji dio Vojskove do Perića rampe)

• 3. prosinca 2017. – zborno mjesto igralište Vrbovac (Kadar – Borik)

• 10. prosinca 2017. – zborno mjesto kod stola u Ritu (groblje na Kadru do ritskog puta)

• 17. prosinca 2017. – zborno mjesto Nova Lađa (Mera do Perića rampe)

• 24. prosinca 2017. – zborno mjesto igralište Vrbovac (Kadar – Borik)

• 2. siječnja 2018. – zborno mjesto Donja Dubica kod silosa (Mera donji dio Vojskove do Perića rampe)

• 7. siječnja 2018. – zborno mjesto igralište Vrbovac (Kadar – Borik).

U lovu mogu sudjelovati samo lovci koji posjeduju dozvolu za lov divljih svinja, osim 2. siječnja 2018., kada mogu sudjelovati svi članovi Društva. Lovi se od 8 do 16 sati. Lovci koji ne dođu na vrijeme ne mogu sudjelovati u lovu. Lovi se jedan pogon u tijeku lovnog dana. Lovci sa sobom moraju nositi odobrenje za lov divljih svinja i obilježavajući prsluk.Gdje se lovi u ravnici (Rit, Mera), lovi se puškama sačmaricama i kombinacijama, bez upotrebe karabinskog zrna. U dijelu lo-višta (Ninoš, Kočijaš, Kadar i desna strana puta Odžak – Brod) može se loviti i karabinima i kombinacijama.U vrijeme lova divljih svinja naznačeno u kalendaru, nije dopu-šten lov ostale divljači.Lovac koji posjeduje pse obučene za lov divljih svinja može u jednom lovnom danu povesti najviše dva psa. Psi koji budu gonili srneću divljač bit će isključeni iz lova.Lovac gost može voditi u lov psa samo u sljedeće dane: 29. listo-pada, 19. studenoga i 24. prosinca 2017., uz dozvolu za lovca u kojoj će biti naveden broj rodovnika i pasmina psa.

Kalendar i pravila lova divljih svinja pogonom i hajkom:

čeka i zasjeda dopušteno je samo nedjeljom.U dosadašnjem dijelu sezone s čeke je odstrijeljeno devet ve-prova. Odstrel su izvršili: Anto Guberac, Martin Herceg, Za-jim Đuherić, Dragan Guberac, Juro Vucić, Zoran Stanić, Anto Herceg i Marijan Guberac. Od-

strijeljeno je i dvoje nazimadi, učinili su to Almedin Ahmeto-vić i Anto Herceg. Dana 22. listopada 2017. otvo-rena je lovna sezona na divlju svinju pogonom i prigonom. U tri dosadašnja lova odstri-jeljen je samo jedan vepar, 5. studenoga odstrijelio ga je Mijo Božić. Prvi dan lova u lovu su sudjelovala 23 lovca, drugi dan,

29. listopada, 15 lovaca, a treći dan, 5. studenoga, 19 lovaca. Godišnjim planom gospoda-renje planirano je odstrijeliti 20 divljih svinja. Do sada ih je odstrijeljeno 11, a s obzirom na to da tek slijedi glavni dio sezone, plan odstrela vjerojat-no će biti ispunjen.

Nedžad Garić

Dosadašnji dio sezone lova na vepra bio je uspješan

Page 26: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Zajedničkih snagama Lovačka udruga „Sava“ Orašje i Ribička udruga

„Šaran“ Orašje organiziraju jedno od iznimno posjećenih i tradicionalnih natjecanja u kuhanju lovačkog čobanca i fiš-paprikaša kao dar svojoj općini za njezin Dan općine. Ako se zna da u općini Orašje sva sela imaju lovačke sekcije, onda nije teško pretpostaviti da upravo taj sadržaj okupi stotine ljubitelja specijaliteta iz kotlića, koji dođu kušati slasne posavske delicije. Ove godine spremili su čak 300 litara čobanca i 200 litara fiša i uz to ocijenili najbolje. Njima

LU „Sava“ Orašje

Lovci i ribiči iz Orašja priredili gastro-festival

je prigodne nagrade uručio načelnik Općine Orašje Stanko Vincetić.

MAJSTORI KOTLIĆA

Majstori kotlića strpljivo su kuhali, birali začine i dodavali svatko svoju tajnu kako bi do-bili najbolji okus, boju i pikan-tnost, a Orašjem se širio miris fiša i čobanca. Za pripremu odličnog čobanca i fiš-paprika-ša Općina je osigurala različite vrste mesa te savske vrste riba, kao i kompletne začine, a sve ekipe imale su na raspolaganju četiri sata za kuhanje. Na na-tjecanju u pripremi najboljeg

čobanca prvo mjesto osvojila je ekipa iz Oštre Luke, drugo mjesto pripalo je Orašju, a treće mjesto lovačkoj sekciji iz Kostrča.

VAŽNO JE SUDJELOVATI

– Ovo je tradicijsko okupljanje u kojem je važno sudjelo-vali. Zanimljivo je da uvijek pričamo o prvim nagrada i pobjednicima, a zapravo su svi pobjednici jer vidite na kraju da apsolutno nije ništa ostalo niti u jednom kotliću a skuhali smo oko 300 litara čobanca. Sudjelovalo je svih deset lovač-kih sekcija s pojačanjem Oldti-mer kluba „Posavac“ iz Orašja. Dakle, nijanse su odlučivale, ali smo ipak morali proglasiti najbolje – kazao nam je pred-sjednik LU-a „Sava“ Orašje Marinko Džoić.

– U kuhanju fiša sudjelovalo je šest ekipa, iz svih sekcija. Prvo mjesto uzela je ekipa iz Tolise (Pavo Dominković), drugo mjesto uzela je ekipa iz Oštre Luke-Boka (Kedžo i Jerko), a treće mjesto sekcija Donja Mahala (Ivo Davidović). Sudjelovali su još ekipe poli-cije (Orašje i Matići), sekcija

Da lov u Uskoplju ni ove godine neće biti odobren, svjesni su

lovci već odavno. Međutim, zahvaljujući dobroj surad-nji sa susjednim društvima, prije svega s LD-om „Vepar“ iz Rame, uskopaljski lovci su u protekle dvije godine nekoliko puta odlazili u goste kolegama iz Rame te time djelomice zadovoljavali svoje lovačke

apetite. Kolektivnih odlazaka je bilo i na Kupres i u Posuš-je, doduše u znatno manjem broju. Ovakav vid suradnje je nastavljen i ove godine.A da ljubav prema lovu ne mogu ugasiti nikakve zabrane i ograničenja, pokazuje pri-mjer lovaca iz lovačke sekcije Dobrošin. Članovi ove sekcije, Dominko Jurina, Zoran Blaže-vić i Miroslav Blažević, preko

Preko Rame, Kupresa pa do Češke Republike

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

Sudjelovale su brojne ekipe lovaca i ribiča Odlično vrijeme i odlično ukupno ozračje

Živković i Džoić, predsjednici RU Šaran i LU Sava

Zoran Blažević s odstrijeljenim jelenom

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.26

Page 27: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Kostrč (Drago Dominković) i sekcija Dominković – po-jašnjava predsjednik Ribičke udruge „Šaran“ Orašje Mario Živković.

NAJBOLJI OŠTROLUČANI

Među brojnim sudionici-ma manifestacije izdvajao se profesionalnom odjećom kuhara Iljo Orkić iz Tolise. – Radim u Istri u Vrsaru u jednoj renomiranoj i vodećoj tvrtki u Hrvatskoj, no ovakvo druženje s lovcima i ribičima iz Posavi-ne posebno je i nezamjenjivo, kaže nam Iljo i dodaje da se kod pripreme lovačkog čoban-ca kuhanje doista mora oboža-vati, da bi jelo uspjelo. Lovački čobanac oštrolučke ekipe koju su činili Karti, Anto, Marijani-ca, Roka i Toni bio je najbolji i zaslužio prvo mjesto, a bili su i najveselija ekipa ne odmičući

se od tamburaša koji su pratili cijelu manifestaciju. – Naša lovačka sekcija okuplja oko 50 lovaca i odlična smo ekipa, mi-slim i među brojnijim u općini.

Svoj lovački čobanac pripre-mili smo na tradicijski način s govedinom i srnetinom, uz luk, meso i još neke dodatke, ali ne možemo baš sve otkriti

jer kako ćemo ponovno biti među pobjednicima, kazao nam je Marijanica.

Nada Koturić

lovno-turističkog paket-aran-žmana sudjelovali su od 1. do 3. prosinca u trofejnom lovu na jelena u Taboru, Češka Republika. Domaćin ovog lova bilo je Lovačko društvo „Polesi Vesec“ u Kostelcu. Domaćini, Martin i Ljubo Dvorak, dali su sve od sebe kako bi ovaj lovački izlet bio što bogatiji i sadržajniji. Uz upoznavanje lovišta i razgledavanja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, domaćini su gostima predsta-vili tamošnje lovačke običaje i stoljetnu tradiciju. Najmirniju ruku i najbistrije oko imao je Zoran Blažević

koji je odstrijelio jelena muž-jaka starog 11 godina i time opravdao titulu najboljeg strijelca u dobroškoj sekciji. „Ovo je jedno predivno isku-stvo koje bi, naravno ako je u mogućnosti, svaki lovac tre-bao doživjeti. Treba učiti od ovih ljudi koji su atraktivnom ponudom, prihvatljivim ci-jenama i vrhunskom organi-zacijom lov učinili profitabil-nim. Nezaboravno iskustvo s prepuno uspomena koje ću zasigurno prepričavati i, nadam se, svojim unucima“, govori nam Zoran.

Velimir Šekerija

Tamburaši na lovačkoj fešti Načelnik općine Vincetić podijelio je prigodne darove najboljim ekipama

Pobjednička ekipa u pripremi čobanca

Martin Dvorak i Zoran Blažević

27www.lovackisavez-hb.ba

Page 28: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

28Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Pred oko 700 lovaca, nji-hovih prijatelja i gostiju, uz raznolik i bogat pro-

gram, 28. listopada na tereni-ma malih sportova u Boderištu održana je ovogodišnja lovačka večer LSUG-a „Jarebica“ Štrep-ci, Brčko Distrikt BiH.Lovačkoj večeri prethodila je sveta misa kod spomeni-ka braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Misu je predvodio župnik župe Boće, vlč. Filip Maršić.Poslije svete mise, predstavnici Lovačkog saveza Herceg Bosne

i Županijskog vijeća za lovstvo, te predsjednik LSUG „Jarebi-ca“ položili su vijenac i zapalili svijeće u čast poginulim bra-niteljima i poginulim i umrlim lovcima, a poslije je izmoljeno i opijelo.Posebna atrakcija ove večeri bilo je tradicionalno pečenje bika na ražnju.– Već treću godinu organi-ziramo lovačku večer, gdje okupljamo većinu svoga član-stva, ali i predstavnike lovačkih udruga koje egzistiraju u Brčko Distriktu i Posavini – u Orašju, Domaljevcu, Odžaku i Čeliću, a pozvali smo i naše dobre prijatelje, članove Lovačkog društva „Tuzla“ – rekao je

LSUG „Jarebica“ Štrepci

Treća lovačka večerToma Anđelović, predsjednik LSUG-a „Jarebica“ Štrepci.Predsjednik Anđelović po-novno je istaknuo krucijalni „lovački“ problem u Brčko Dis-triktu – zabranu lova od kraja 2009. godine: „Pokušajmo naći optimalno rješenje da se lov u Brčko Distriktu jednoga dana otvori. Najveći je problem, po nama, što se lovstvo ne doživljava kao dobro od općeg interesa i kao gospodarska grana. Uz potporu stručnjaka iz Lovačkog saveza Herceg Bosne, na raspolaganju smo

mjerodavnom Odjelu Vlade Brčko Distrikta u pronalaže-nju najboljeg rješenja ovoga problema.“Župnik župe Boće, vlč. Filip Maršić, lovcima iz svoje, ali i okolnih župa poručio je sljede-će: „Sv. Hubert živio je krajem 7. i početkom 8. stoljeća. Bio je iz bogate obitelji. U početku nije bio vjernik. Pri porodu mu je umrla žena i ostao je udovac. Imao je sina. Sina je povjerio svom bratu, a on se povukao u osamu u prirodu. Na Veliki petak išao je ustrije-liti jelena. No kad mu se među rogovima jelena ukazao križ, nije ga htio ustrijeliti, odustao je. Protumačio je to kao znak

Vijenac i svijeće u čast poginulim braniteljima i umrlim lovcima

Ugodno lovačko ozračje u dvorani

Gosti i domaćini na lovačkoj večeri

Page 29: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

da se na Veliki petak treba pokloniti križu, a ne ići u lov. Stoga i naše lovce potičemo da ne idu bez nedjeljne molitve u lov. Lov je mnogo manje zbog samog lova, a u većoj mjeri zbog druženja u prirodi, gdje je čovjek bliži Bogu.“Dopredsjednik Lovačkog save-za Herceg Bosne, Pavo Kosić, u izjavi za nazočne predstavni-ke medija istaknuo je: „Lovački savez Herceg Bosne, u sklopu pomoći koju redovito pruža svojim članicama, daje punu potporu rješavanju nagomi-lanih problema u lovstvu u Brčko Distriktu. A njegovoj članici, Lovačko-sportskoj

ugledni gospodarstvenici koji su izdašno potpomogli organiza-ciju večeri, te Saša Tanjić, pred-stojnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodar-stvo Vlade Brčko Distrikta.Odgovorne osobe iz Udruge i članstvo nadaju se da će njihov problem uskoro biti riješen, a do tada im ostaje okupljati se i družiti na ovakav način.Lovačka večer završena je bogatom lovačkom tombo-lom u kojoj je glavnu nagradu – vrijednu lovačku pušku – dobio Anto Pranjić-Bubo, član sekcije Gornji Zovik.

Filip Filipović

udruzi ‹Jarebica› Štrepci, za-brana lova koja traje već osam godina doista je velik problem.“

Večeri su prisustvovali hrvatski predstavnici u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Brčko Distrikta,

Viteška mjesna zajednica Krčevine i ove je godi-ne bila domaćin smotre

kazandžija i izvornog bećarca, sedmi put. Cilj ove priredbe je okupljanje, druženje i zbližava-nje ljudi koji poštuju istu tradi-ciju i slične običaje te pokazati da raznolikost može značiti bogatstvo. Smotra ima i natje-cateljski karakter, jer se svake godine proglašavaju pobjednič-ke ekipe u različitim kategorija-ma proizvodnje. Ove se godine pekla domaća šljivovica i vilja-movka. Kao i do sada, rezultat je u nekom drugom, trećem planu. Na smotri su predstav-ljeni običaji i izvorna glazba iz različitih područja Bosne i Her-

cegovine i Republike Hrvatske, kao i raznovrsne delicije iz tih krajeva, koje se pripremaju po receptima naših baka. Naravno, najbrojnije su i ovaj put bile ekipe s područja Sre-dišnje Bosne, a od udaljenijih mjesta treba istaknuti Split, Liv-no, Kreševo, Jajce i Županju. Fra Ivan Kasalo i fra Jure Periša, koji su u proteklom razdoblju služ-bovali u Vitezu, doveli su u Vitez ekipu iz župe Vidoši kraj Livna. Među ekipama su bile i ekipe udruga s područja općine Vitez – HPD „Vitez“ (planinari) i LO „Vitez“ Vitez, koja je uglavnom bila sačinjena od lovaca iz lovnih jedinica „Kuber“ i „Jelovac“. Vitežani su se i ovaj put poka-

zali kao dobri domaćini, o čemu svjedoči podatak da je dio su-dionika na smotru došao dan prije, a sa smotre otišao dan poslije. O zadovoljstvu ljudi koji su bili natjecatelji ili posjetitelji smotre najbolje svjedoči izjava člana muške pjevačke skupine „Sinđir“ iz Županje, koji je re-kao: „Kada vidim ovoliki broj kazana na jednome mjestu, meni je srce veliko kao kuća.“ Pečeni odojak na ražnju, čvarci, krvavice, slanina, pečenje ispod sača, čobanac u različitim inači-cama, grah u ćupu, kulen, pršut,

LO „Vitez“, Vitez

Njegovanje tradicije i običajalivanjski sir, samo su neke od delicija koje su pripremljene i besplatno podijeljene sudionici-ma i nekoliko tisuća posjetitelja smotre. Broj ekipa koje se natje-ču i broj posjetitelja u stalnom je porastu, što je još jedan dokaz kvalitete ove smotre.Sve pohvale viteškim lovcima koji su sudjelovali na smotri, bilo da su predstavljali svoju lo-vačku udrugu, bilo da su pred-stavljali svoje mjesne zajednice, jer su ovoj aktivnosti dali pri-oritet u odnosu na lovni dan. Umjesto rekapitulacije može se reći da je smotra bila ugođaj za sva ljudska osjetila.

Ivica Drmić

Vrijednu lovačku pušku na tomboli je dobio Anto Pranjić-Bubo

Nastup muške pjevačke skupine „Sinđir“ iz Županje Viteški lovci u društvu kolega iz Županje

29www.lovackisavez-hb.ba

Page 30: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

30Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

U sklopu redovite akcije „Škola u prirodi“, učenici Osnovne škole

Vladimira Nazora, Područna škola u Potočanima, s učite-ljicama Ivankom Dubravac i Sanjom Antunović te učiteljem Markom Grgićem, 2. listopada ove godine posjetili su lovačku kuću sekcije „Lipa“ na lokali-tetu Potočanskih bara. Tom su prilikom obišli hranilište za fazane te hranilište i solilo za srneću divljač, kao lovnouzgoj-ne objekte.Grupovođa lovne grupe Ilija Grgić objasnio im je ulogu hranilišta i solila u lovištu te što sve lovci moraju činiti na njihovu održavanju, odgovara-jući usput na zanimljiva pitanja učenika.Prilikom povratka u lovačku kuću učenici su razgledali jed-nu zatvorenu čeku i nekoliko zasjeda, kao lovnotehničke objekte, a lovac Jozan Pudić objasnio im je čemu služe ti objekti.Lovočuvar Mersed Koso-vac govorio je učenicima o

lovočuvarskoj službi u lovištu i također bio zasut pitanjima na koja je strpljivo odgovarao. Nakon kratkog razgledavanja lovačke kuće, lovci su djecu počastili doručkom – tradici-onalnim lovačkim ražnjićima.„Škola u prirodi“ kao specifi-čan, obvezujući oblik nastave, organizira se i realizira na teritoriju općine Odžak u prirodnom ambijentu, u uvje-tima koji omogućuju pouku i učenje. Lovačko društvo „Fazan“ Odžak uvijek će se rado odazvati i pomoći škola-ma da realiziraju ovakav oblik aktivnosti učenika u prirodi. Cilj nam je lovca prikazati prije svega kao uzgajivača i zaštitnika divljači u prirodi, što on stvarno i jest. Broj od 35 trenutačnih članova lovačkog podmlatka školskog uzrasta u Društvu mogao bi se, poslije ovog susreta u prirodi, poveća-ti. Na zadovoljstvo sadašnjih, ali i budućih lovaca ovoga Društva.

Nedžad Garić

LD „Fazan“ Odžak

Škola u prirodiDjeca i učitelji s lovcima ispred lovačke kuće sekcije „Lipa“ Prvi susret sa solilom za divljač

Roštilj na lovački način

Djeca su bila jako radoznala, a kako i ne bi...

Page 31: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

31www.lovackisavez-hb.ba

LD „Fazan“ Odžak

U povodu Sv. Huberta, 4. studenoga 2017. u motelu „Nova Lađa“ u No-vome Gradu, LD „Fazan“ Odžak

upriličilo je lovačku čobanijadu, koja će od ove godine postati tradicionalnom.Natjecanje u pripremanju čobanca počelo je u 10 sati, a svoje kulinarske vještine iskušale su četiri ekipe, po jedna iz svake sekcije Društva: „Bosne“, „Kadra“, „Lipe“ i „Save“. Peti kotlić pripremao se izvan konkurencije. Skuhano je oko 150 litara čobanca i sve je besplatno podijeljeno posjetiteljima.Organizator je dan prije ekipama osigurao materijal za pripremu čobanca, sve osim začina jer začin tradicionalno ostaje mala tajna majstora pripreme.Pet kotlića, svaki dobar na svoj način. No, što je bitno za najbolji? Svježe meso divlja-či. Optimalno tri vrste: srnetina, veprovi-na i junetina. Kuha se tri i pol sata, ovisno

Lovačka čobanijada 2017.o količini i vrsti mesa. Začini – slatka i ljuta paprika, sol, malo lovorova lista, a neki stavljaju i malo bijelog vina. Bitna je dobra volja i iskustvo, kažu lovci. Članovi ocjenjivačkog žirija: Anto Pera-nović, Huso Topalović i Jakov Ivanković, imali su težak zada-tak odabrati najbolji čobanac. Nijanse su presudile. Pobijedila je ekipa sekcije „Sava“, drugo mjesto osvojila je ekipa sekcije „Lipa“, a trećim mjestom morali su se zadovoljiti članovi sek-cije „Bosna“. Pehare najboljim kuharima uručio je predsjednik Društva Dragan Guberac. Osim natjecanja u pripremi čobanca, organizator se pobri-nuo i za dodatni sadržaj pa je tako „Grgić bend“ bio zadužen za zabavu. Bilo je veselo, a brojni

posjetitelji ostali su do kasno u noć.Cilj ove gastromanifestacije svojevrsni je team building lovaca. Ali i kontakt s građanima. Lovačka čobanijada bit će uvrštena kao jedan od prepoznatljivih kulinarskih događaja na području općine Odžak.

Nedžad Garić

Hrvojeva lovačka sreća

Stručni žiri

Pokali najboljim kuharima lovačkog čobanca

Mlada i probrana ekipa sekcije Ljubunčić uspješno je otvo-rila sezonu lova s goničima.

Sastanak na zbornom mjestu, kratak dogovor i „nervozni“ psi obilježili su to prohladno jutro. Svatko na svoju stranu i lov je počeo. Psi su se čuli na sve strane, a lovačka je sreća ovaj put bila na strani Hrvoja Križana koji je pred psima odstrijelio vepra. Poslije toga ekipa je u dobru raspoloženju provela cijeli dan.

Hrvoje Križan

LU „Livanjsko polje“ Lištani

Page 32: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

32Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Svoju ovogodišnju lovač-ku večer Lovačko druš-tvo „Mosor“ Široki Brijeg

upriličilo je u petak 24. stude-noga u Svadbenom salonu „La Viva“. Dok ovo ime ne „uđe u uho“, možda je bolje reći „kod Šone“. U lijepo uređenoj „La Vivi“ na lovačkoj se večeri okupilo oko 400 uzvanika, mahom člano-va Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, ali i lovaca iz su-sjednih lovačkih udruga. Od gostiju poimence ćemo spome-

nuti Miru Kraljevića, gradona-čelnika Širokog Brijega, Vinka Topića, predsjednika Gradskog vijeća Širokog Brijega, Slavka Marina, predsjednika Lovač-kog saveza Herceg Bosne, Ivicu

Lučića, tajnika Lovačkog save-za Herceg Bosne i Mirka Čola-ka, tajnika Kinološkog saveza Herceg-Bosne. Do 19.30, skoro sva mjesta u „La Vivi“ dobila su svog „vlasni-ka“. A Damac i Jozun s ulaznih su vrata javljali, bit će još go-stiju. Vidjevši da je „vrag odnio šalu“ i otprije upozoren da ima posla s lovcima koji mogu „i poist i popit“, a bilo je očigled-no da će ih biti poprilično više nego što mu je rečeno, vlasnik je na brzinu na ražanj dodao još

dva janjeta, za svaki slučaj. Zabava je počelo himnom hr-vatskog naroda i minutom šut-nje za umrle članove Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg i poginule hrvatske branitelje.

Uzvanicima se, kako i priliči, najprije obratio domaćin Krešo Ćavar, predsjednik Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, a zatim redom Miro Kraljević, Mirko Čolak i Slavko Marin. Jedini fratar na ovoj lovačkoj zabavi, fra Ivan Kvesić, najprije je izrazio zadovoljstvo što je u ovakvim prigodama redovito u društvu lovaca, a zatim se po-molio i blagoslovio nazočne i ono što će blagovati. U svečanom dijelu večeri, naj-prije je predsjednik Društva Krešo Ćavar uručio diplome i uvjerenja o položenom lo-vačkom ispitu 13-ero novih članova Društva. Blago Lasić, predsjednik Skupštine Druš-tva, uručio je diplomu poča-

snog člana Društva Blagi Grbe-šiću, članu sekcije Dobrkovići, a najviše posla imao je Slavko Marin, predsjednik Saveza, uručivši članovima Društva 21 odličje Saveza. Na kraju, bra-timili su se Lovačko društvo „Mosor“ Široki Brijeg i Lovač-ko društvo „Pavlovica“ Novi Travnik. Predsjednici društava, Krešo Ćavar i Stipo Zlatunić, razmijenili su Povelje o prija-teljstvu i prigodne darove, čime su i formalno ova dva lovačka društva iz dviju županija potvr-dila nakanu da nastave njego-vati prijateljske odnose. Između lovačkog gulaša s „prospitom“ purom kao prilo-gom i ukusne janjetine s ražnja, oko 21 sat, počelo je „prvo po-

Lovačka večer kod ŠoneLD „Mosor“ Široki Brijeg

Central osiguranjeJP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“

„Mepas“, Široki BrijegŽupanija Zapadnohercegovačka

Grad Široki BrijegGradsko vijeće Širokog Brijega

Svadbeni salon “La Viva”„Grom“, Posušje

LD „Mosor“ Široki Brijeg

SPONZORI LOVAČKIH PUŠAKA

Bratimljenje LD-a „Pavlovica“ Novi Travnik i LD-a „Mosor“ Široki Brijeg

Miro Hrkać sa svojim društvom

Lovačka družina iz Lovne jedinice Varda

Page 33: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

33www.lovackisavez-hb.ba

Radnu akciju kojoj je cilj bio obnavljanje postoje-ćih i izrada novih solila

i hranilišta u lovištu, naravno i napuniti ih solju, kukuruzom i ostalom hranom za divljač, LD „Pavlovica“ Novi Travnik orga-niziralo je 12. studenoga ove godine. Tom su prigodom lovci

Redovita radna akcijaLD „Pavlovica“ Novi Travnik

od svog novca kupili 500 kg soli i 500 kg kukuruza i sve to odni-jeli u lovište. U akciji su se istaknule sekcije Sebešić i Mravinjac koje su, uz ostalo, uspjele izgraditi još jed-no hranilište za srneću divljač, te sekcija Gradina koja je izgra-dila i jednu otvorenu čeku.

Akciju su vodili lovnici sekcija: Žarko Lozančić, Anto Gabrić, Fabijan Ramljak, Slavko Čabro i Mijat Ivoš, a sve to koordinirao je predsjednik Društva Stipo Zlatunić-Bećar. Kad je akcija uspješno završi-la, lovci su se najprije okrijepili slasnim lovačkim gulašom, a nakon toga nastavili su druži-ti se uz razgovor i pjesmu, te uz brojne pošalice u kojima je prednjačio Mario Ljubas.I ovaj put je bilo riječi o si-

tuaciji u kojoj se su našli no-votravnički, ali i drugi lovci iz Županije Središnja Bosna. Izražena je nada da se to više neće ponoviti, i odlučnost da lovci ove udruge, drugi put poslije rata, učine sve što mogu da obnove i uzgoje div-ljač u svome lovištu i na taj način saniraju štetne poslje-dice pogrešne odluke da lovci ne smiju u lovišta.

Anto Cvitanović

luvrijeme“ tombole. Djevojke i momci iz HKD-a „Vrila“ Mo-starski Gradac spretno su i brzo prodavali „brojeve“ koji mogu donijeti neku od 90 bogatih nagrada. Za to vrijeme iskusni voditelj Marinko Karačić samo što nije izgubio glas čitajući sponzore i dobitke. Devet lo-vačkih pušaka! Sve su nagrade

bile vrijedne, ali su puške naj-vrjednije i lovcima najatraktiv-nije. Tko li će ih dobiti? Šansa je veća, ako se kupi listić više…Oko ponoći je počelo „izvlače-nje tombole“. Sve je teklo brzo i bez zastoja, ali je ipak potrajalo gotovo sat i pol. Glavnu nagra-du, najskuplju lovačku pušku, dar Central osiguranja, dobio

je Mate Mikulić, član LD-a „Rujan“ Kočerin.Kad je izvučena zadnja nagra-da, za većinu uzvanika bio je to kraj lovačke večeri. Utihnule su i „Zlatne strune“. Ostala su „živa“ još samo tri-četiri stola.

Među njima i onaj sa Šoninim gostima. Naime, Šona je za ovu prigodu kupio trideset ulaznica i na lovačku večer pozvao svoje prijatelje. Svaka čast!

Dragan Naletilić

Lovci s Blata bili su dobro raspoloženi Predsjednik Saveza Slavko Marin uručio je odličja zaslužnim članovima „Mosora“

Okrepa na lovački način Nova sol u lovištu Čeka sekcije Gradina

Page 34: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

34Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Ne treba posebno naglašavati niti opisivati lovačke užitke pri lovu na divlju svinju, to su stvari

o kojima je dosta toga već napisano i o kojima većina lovaca zna dosta toga. Ra-zlog posebnom osvrtu na ovu vrstu lova je taj da je riječ o lovovima unutar lovišta LU-a „Cincar“ Livno, u organizaciji čla-nova matičnih sekcija, da je riječ o divlja-či koje donedavno nije bilo nikako ili ju je bilo vrlo malo na ovim terenima, i da je riječ o divljači koja nije trajno obitava-la u velikom dijelu lovišta, nego se radilo o viđanju i odstrelu u povremenim se-zonskim migracijama u kojima se divljač vrlo kratko ili nikako nije zadržavala.Svjesni „problema“, lovci pojedinci i pojedine ekipe se organiziraju i unutar svojih sekcija „uzimaju stvar u svoje ruke“ te počinju sustavno iznositi hranu u lovište, postavljati automatske hrani-

lice, uređivati lokve i kaljužišta, sve da bi se ova vrsta divljači trajno naselila na ovim terenima. Uzimajući u obzir sve to kao i opću ekspanziju ove vrste divljači, posljednjih godina informacije s tere-na su obećavajuće, te se primjećuje sve veći broj divljih svinja koje trajno obi-tavaju u lovištu. Svjesni uspjeha, kao i odgovornosti za gospodarenje lovištem, te poštujući Zakon o lovu i pravilnike o načina lova i vremenu lovostaja, na nama lovcima je da postojeće stanje za-držimo i daljnjim radom unaprijedimo.

LU „Cincar“ Livno

Divlja svinja polako postaje „domaća“ divljač

Oko 4 ujutro, lovočuvara Žarka Se-laka probudilo je zavijanje vuka nedaleko od njegove obiteljske

kuće na Garištima u Čitluk Selu. Žarko se brzo „snašao“ i uspio iz lovačke puške od-strijeliti vuka koji je bio udaljen 60-ak me-tara od kuće. Prema procjeni, vuk je težak 70-ak kilograma, dakle riječ je o kapitalcu.

Oliver Tadić

LD „Golub“ Čitluk

Zavijao pred kućom i tu – ostao

Jedan od jasnih pokazatelja uspješnog gospodarenja je planirani odstrel divlje svinje koji se provodi u lovištu LU-a „Cin-car“ Livno. Nema komercijalnog lova, od-strel vrše isključivo domaći lovci unutar svojih sekcija.

Ilija Bandov

Lovac Jako Brnić i članovi sekcije Borova Glava Lovac Ivan Marijan i članovi sekcije Priluka

Lovac Safet Džebo i članovi sekcije Vidoši

Pere Kelava i Ivica Šeremet, sekcija Tribanj

Žarko Selak

Page 35: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

35www.lovackisavez-hb.ba

Bez njega nema lova u sek-ciji Uzdol, na lokaciji Ko-pila. I ništa to ne bi bilo

neobično, da Marinko Džalto, o njemu je riječ, zbog bolesti nije ostao bez obje noge. Ni-jedan lov ne propušta jer, kako kaže, jednostavno ne može bez društva, svojih prijatelja lovaca, razgovora i šala na svoj račun i na račun drugih. Dugogodiš-nji je član Društva. Redovito je pokretao različite akcije i su-djelovao u njima. Bio je dobar majstor, i danas je, samo što to danas ne može djelotvorno pokazati. Ali je zato uvijek na

LD „Vepar“ Prozor-Rama

Ne može bez lovamjestu gdje se radi, te pomaže prijedlozima i savjetima. I raz-bija monotoniju, ako je uopće ima, vicevima i zezancijama. „Svi smo zaduženi za njega. Najčešće ga dovede sin Ićo. Ako ne može on, uskačemo mi lovci. Ostavimo ga na rav-noj čeki. I dok smo mi u lovu, za njega je zadužena lovkinja, moja žena Luce“, sa smiješkom ispriča Jozo Miličević, pred-sjednik sekcije Uzdol. Dodao je Jozo i nekoliko zezancija na račun njih dvoje, ali ne bismo o tome. „Marinko je dobar rad-nik i dobar lovac, ali ne može

djelovati punom snagom kao nekad. Poznaje lov i pravila, te-ren i organizaciju lova. Ako je divljač naišla na njega, nije ga prošla. Jako je dobar strijelac“,

tako je Marinka opisao lovac Ivan Zadro. Uostalom, svi za njega imaju samo riječi hvale.

Stanko Ćurčić

Početkom rujna ove godi-ne, u sklopu akcije „Vra-timo prirodi što smo od

nje uzeli“, u lovište LU „Sava“ pušteno je 85 zečeva. Zečevi su nabavljeni od Marinka Džoića, domaćeg uzgajivača i člana naše udruge, po cijeni od 165 KM po komadu. Puštanje zečeva orga-nizirano je po sekcijama, a sva-ka je sekcija dobila određen broj zečeva, ovisno o broju svojih članova. Pojedine sekcije Udruge i u prethodne su tri godine puštale zečeve u svoja lovišta. Nakon dvogodišnje zabrane lova na zečeve, a ponukani iskustvom tih sekcija i uz njihovu potvrdu

da se na tim terenima popravi-lo brojno stanje zeca, Upravni odbor Udruge donio je odluku o popunjavanju cijelog lovišta novim jedinkama zeca. Sve ove odluke i postupci dio su dugo-ročnog plana Udruge za revita-lizaciju lovišta nakon katastro-falnih poplava, a u svemu tome treba pohvaliti Upravni odbor Udruge koji ulaže dosta truda da udovolji svome članstvu i svakoj sekciji. Napomenimo i to da bi bilo nemoguće sve ovo re-alizirati, da nije bilo pomoći od strane Ministarstva poljoprivre-de i Uprave za šumarstvo.

Blaž Živković

LU „Sava“ Orašje

Lovište bogatije za 85 zečeva

Kad se pojave, vukovi u posuškom kraju, uosta-lom kao i drugdje, obič-

no napadaju domaću stoku, nerijetko i lovačke pse. Oko Batina, Graca i Vranića često se može vidjeti razna divljač, posebno vukovi, kako u ju-tarnjim ili večernjim satima, preko magistralne prometni-ce Posušje – Grude, prelazi iz jednog u drugi dio lovišta.Posljednjih nekoliko godina

LU „M. M. Bikan“ Vir

Begići odstrijelili vukaskupina Begića lovaca redo-vito odstrijeli barem jednu od ovih krvoločnih zvijeri. To im se posrećilo i ove godine, pa su tako potvrdili i sačuvali epitet „vukolovaca“. Odvojili su, naime, jednog trogodiš-njaka iz šesteročlane skupine (čopora) vukova, a spretni strijelac bio je iskusni lovac Marin Begić.

Mladen Bešlić

Puštanje zečeva u lovište Marin Begić s kolegama

Marinko Džalto sa svojim prijateljima lovcima

Page 36: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

36Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Dogovor koji su postigli Branko Leko-Liska i Stipo Zlatunić-Bećar

sa svojim suradnicima, preto-

čen je u djelo. Dakle, druženje grudskih i novotravničkih lovaca u subotu 28. listopada, a onda zajednički lov u nedjelju

29. listopada.Domaćin druženja i lova bila je sekcija Sebešić, u čijem su se lovačkom domu u Kolonama

okupili i grudski i novotrav-nički lovci. Na početku je Slavko Jakić, predsjednik sekcije Sebešić, pozdravio nazočne i izrazio uvjere-nje da će lovci iz Središnje Bosne ubuduće moći bez problema i prepreka češće organizirati ovakve susrete. Domaćin je na poseban način zahvalio Gruđanima i pozvao ih da se osjećaju kao u svome lovištu. Uvodni „obredi“ nisu dugo trajali jer je već čekao lovač-ki gulaš koji su pripremili Stipo Ivoš i Ivan Grubešić-Zino, naravno i prasetina koju su ispekli Ivica Franj-ga-Gile i Mijat Ivoš. Sve je to „zaliveno“ mošunjskom šljivkom, domaćom jabu-kovačom i kruškovačom, te pićima kojima su svoje domaćine počastili gosti iz Gruda: crnim i bijelim vinom te rakijom grozdom.Druženje je trajalo do jedan sat poslije pola noći, kad su lovci pošli na spavanje.Tih nekoliko sati odmora brzo je prošlo i svi su u 6 ujutro već pili prvu kavu.

Sve čvršće lovačko prijateljstvoLD „Pavlovica“ Novi Travnik

Malo potom je glavni lovnik Stipo Ivoš obavijestio lovce da će loviti u rajonu Gradi-ne i Zubera, da imaju pravo odstrijeliti divlju svinju, zeca i predatore, i da će lov trajati do 11 sati. Naravno, skrenuo im je pozornost na sigurnosnu stranu lova, bilo da je riječ o njima samima, bilo o možebit-nim slučajnim prolaznicima. Odredio je osam pogoniča, odgovorna osoba bio je Mijat Ivoš, lovnik sekcije Sebešić i uputio lovce da vozilima krenu na dogovorena odredišta gdje će ih on i predsjednik sekcije rasporediti po čekama. Čeke su bili na 1700 metara nadmorske visine, a tamo je lovce dočekao – snijeg. Mnogi su bili iznenađeni, ali i zado-voljni jer je poseban užitak loviti po snijegu.Lov je prošao u redu, ali ulova nije bilo. Svinje su se izvukle na vrijeme i samo ostavile trag u snijegu. Ostala divljač? I ona je dobro prošla. Zašto? Možda je „lovačka“, ali evo kako je to kolegama objasnio jedan od lovaca: „Znam da mi nećete vjerovati, ali sam doživio nešto nesvakidašnje s jednim zecom. Bio sam na čeki, bilo mi je hladno pa sam pošao prote-gnuti noge i malo se ugrijati. Kad odjednom, nešto me lupi po nogama, u prvi mah pomislio sam da je to moj sin Željko koji je bio odmah do mene, ali sam se silno iznena-dio kad sam vidio da je to bio zec. Imao sam vremena da ga odstrijelim, ali mi ga bi žao, te je odskakutao u šumu, uz moje riječi sram te bilo zašto to uradi.“Poslije lova druženje je nastav-ljeno u lovačkoj kući u Kolo-nama, gdje je svestrani Zino čekao s pečenom prasetinom. Bio je to na određeni način na-stavak druženja od jučer, a ovaj lijepi lovački susret završio je u kasnim večernjim satima nedjelje.

Anto Cvitanović

Okupljanje poslije lova

Odlazak na čeke

U lovačkom domu sekcije Sebešić

Page 37: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

www.lovackisavez-hb.ba

Od 33 lovca priprav-nika u 2017. godini, njih 32 položilo je

ispit 16. rujna u Čitluku, a jedan 4. listopada u Mostaru. Svi lovci pripravnici odradili su pripravnički staž u svojim matičnim sekcijama, a dodat-na je izobrazba organizirana 12., 13. i 14. rujna u uredu Društva. Na dodatnoj izo-brazbi predavači su bili: Ivica Lučić, Marijan Čilić i Mario Herceg, a teme: osnove lov-stva, kinologija i balistika.Svi su lovni pripravnici pokazali zavidno znanje i položili ispit.

Bez brige za budućnostLD „Golub“ Čitluk

Među lovcima pripravnicima ove su godine, prvi put u povijesti Društva, bile i lov-kinje: Anamarija Tomić, čla-nica sekcije Krehin Gradac i

Marija Lesko, članica sekcije Gornji Veliki Ograđenik.Iskrene čestitke svim novim lovcima na pokazanom zna-nju, a Anamariji i Mariji na

poseban način jer su „probile led“ za sve buduće lovkinje u Društvu.

Gojko Prskalo

Ovogodišnja sezona lova na nisku divljač u LD-u „Fazan“ Odžak otvore-

na je 8. listopada.Početak lova i lijepo jesensko nedjeljno jutro izmamili su na zborna mjesta 200-tinjak lova-ca. Lovilo se sekcijski, po lov-nim grupama, od 8 do 13 sati. Svaka je sekcija taj dan lovila na području gdje je zadužena za uzgoj i zaštitu divljači. Vođe lovnih grupa, prije pola-ska u lov, obavili su propisanu proceduru provjere, uputili lov-ce što se lovi te skrenuli pozor-nost na poštovanje sigurnosnih mjera u lovu i ekološke zahtjeve.Otvaranje lovne sezone na sitnu divljač poseban je događaj na

prostorima Bosanske Posavine. Lov na fazana i zeca lovci željno čekaju, to im je mala nagrada za sve ono što rade tijekom godine, osobito zimi, u lovištu. Ulov je bio u drugom planu, ali se ipak pokazalo da je lovi-šte bogato fazanskom i zečjom divljači. Po završetku lova lovci su se okupili na lovačkom ručku koji su sami organizirali. Na meni-ju je uglavnom bio lovački čo-banac i pečenje. Poslije ručka lovci su se nastavili družiti i prepričavati doživljaje lovačke doživljaje, najnovije ali i one iz prošlih lovova.

Nedžad Garić

LD „Fazan“ Odžak LD „Fazan“ Odžak

Prvi dan sezone lova na nisku divljač

Komisija za ocjenjivanje trofeja divljači u kojoj su bili Kemal Osmano-

vić, Dragan M. Martinović i Mersed Kosovac, uz asistenciju tajnika Društva, 29. rujna 2017. ocijenila je 25 rogova srnjaka i jedne kljove vepra te izdala isto toliko trofejnih listova.U medalji su tri srnjaka. Trofej u zlatu odstrijelio je počasni član Društva Muhamed Puzić, trofej u srebru Aziz Brkić, a trofej u bronci Nikola Herceg.Dvanaest srnjaka u rasponu je od 90 do 105 točaka, pet ih je od 80 do 90 točaka, dva su od

70 do 80 točaka, dva su do 70 točaka. Jedan trofej srnjaka proglašen je škartom.Prosječna trofejna vrijednost za ovu lovnu godinu je izvan-rednih 93,20 točaka, što je daleko iznad desetogodišnjeg prosjeka od 84,50 točaka.Prosječna starost ocijenjenih srnjaka je pet godina, a njihova prosječna masa, bez utrobe, je 25 kilograma. Uzgojnog odstrela, koji inače vrši stručna služba, ove godine nije bilo.

Nedžad Garić

Ocijenjeni trofeji srnjaka

Prva lovkinja u Društvu Lovački ispit

Rad povjerenstva za ocjenjivanje trofeja divljači

37

Page 38: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Gusak Bijelkan, njegove družice te ostala per-nata živina u peradar-

niku kolege nam lovca Štefana, napokon može odahnuti. Za-hvaljujući brzoj i odlučnoj in-tervenciji „elitne“ lovačke sku-pine doslovce je razbijeno jako lisičje „uporište“ i to u Zaljiću-Šimića strana, odakle je odu-vijek prijetila najveća opasnost

LU „Zavelim“ Roško Polje

Razbijeno jako lisičje „uporište“po seosku perad, kako kosičku tako i zaljićku. U nedjelju 6. studenog pred samu večer, uz potporu nadaleko poznatih kratkodlakih istarskih goniča Mire Mikulića, lovačka ekipa napravila je iznenadan „udar“ pri čemu su tri lije odmah stra-dale u puščanoj vatri, a za to vrijeme još tri su spašavale živu glavu bježeći daleko od mjesta

Bosansko Grahovo

Uspješan lov na divojarca u lovištu „Gnjat“

Od davnina su poznata lovišta u Bosanskom Grahovu, bogata tro-

fejnom divljači. Da je to tako i sam se uvjerio lovac – gost Vice

fotografijama uz odstrijeljenu divljač. Mjerenjem je potvr-đeno da je riječ o trofejnom divojarcu 99,70 CIC točaka (brončana medalja). Stari lovci kažu da se trofej mjeri po tome koliko je truda uloženo u njega, ako je to tako onda je ovaj ui-stinu vrijedan jer je došao tek u petom pokušaju. Lovišta kojima gospodari ŠGD Hercegbosanske šume Kupres d.o.o. dobrog su boniteta i bogata divljači, i ako se njima bude dobro gospodarilo sigur-no će dati još ovako vrijedne trofejne divljači.

Robert Buljan

Bralić iz Hrvatske, inače veliki zaljubljenik u prirodu i stra-stveni lovac. Sa stručnim pra-titeljem Robertom Buljanom, Vice je u četiri navrata pokušao

nadmudriti divojarca u lovištu „Gnjat“ kojim gospodari ŠGD Hercegbosanske šume Kupres, Šumarija Bosansko Grahovo, što mu je pošlo za rukom tek u petom izlasku. Naime, 2. stu-denoga ove godine u 6 ujutro Vice i Robert Buljan, lovnik (stručni pratitelj) šumarije Bosansko Grahovo, izašli su u lovište i zauzeli položaj. Tek oko 12.40, nakon kraćeg nad-mudrivanja lovac je dobio pri-liku za hitac te mirnom rukom iz puške „Sauer“ kalibra 8,68 s. odstrijelio divojarca. Nakon odane počasti divljači lovnik je čestitao sretnom lovcu, što je ovjekovječeno zajedničkim

događaja. Nakon žestokog lo-vačkog udara ne vjerujemo da će im pasti na pamet vratiti se u spomenuto stanište. Štefan nije krio zadovoljstvo zbog ovog pa je odmah počastio kolege u svom domu. Nadamo se kako će ubuduće biti manje opasno-sti kako za njegovu tako i osta-lu pernatu divljač u susjedstvu. On je i sam sudjelovao u nave-

denoj akciji ustrijelivši jednu od tri smrtno pogođene lisice. Možda je baš to ta koja je samo nekoliko dana prije pred njego-vim očima htjela nauditi nje-govu dobro ugojenom gusku Bijelkanu, tegleći ga za kljun. Sva sreća pa je Bijelkan bio pre-težak za nju, a i Štef je na vrije-me priskočio upomoć. Nakon sretnog završetka Bijelkan je morao proći samo manje „cen-triranje“ kljuna i danas izgleda jako dobro, što se može vidjeti s priložene fotografije.

Ante Đikić

Bijelkan u naručju svoga gazde okruženog lovcima

Goniči Mire Mikulića

Vice i Robert Buljan u lovištu Gnjat

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.38

Page 39: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

39www.lovackisavez-hb.ba

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

Život na Zemlji izravno je ugrožen, iz dana u dan sve više. Zagađe-

na zemlja, zagađena voda, zagađen zrak… Kao uzrok najčešće se spominje indu-strija, nezajažljiva utrka za profitom i bogatstvom. Pa ipak, ista ta industrija po-kušava osmisliti (i) ekološki prihvatljive proizvode, na različitim područjima pa i na području streljiva. Primjerice, u mnogim je zemljama olovna sačma zabranjena potpuno ili djelomice. U nekim se zemlja-ma taj zakon nastoji primije-niti i na karabinsko streljivo. Zasad su ekološki prihvatljiva zrna rijetka i uglavnom su to monolitna zrna bez olovnih dijelova u sebi, a najpoznatiji je, iako nije jedini, Barnes. Neki su, međutim, otišli i korak dalje. Jedna od tvornica koja nudi ekološki prihvatljivo zrno je i finska Lapua. Ta zrna nazvana su Naturalis, te kao i sve iz Lapue postižu odlične rezultate u praksi.U posljednjih desetak godina proizvodnja „savršenog zrna“ dosegnula je svoj vrhunac i brojne su tvrtke uložile velik novac pokušavajući pronaći magičnu formulu. Ovdje se možemo osvrnuti samo na one značajnije i najzastuplje-nije na tržištu lovačkog oruž-ja, primjerice: RWS, Lapua, Sellier & Belot, Winchester, Barnes. Postoje još neka zrna, ali nisu toliko poznata. Njihov je učinak prilikom odstrela lo-šiji nego kod navedenih zrna, što ne znači da nisu dobra.

No nećemo ovaj put o njima.Suludo bi bilo ulaziti u pole-miku s prokušanim svjetskim „balističarima“, mnogo je ko-risnije ovu tematiku pokušati približiti prosječnom lovcu razumljivim jezikom.Da bi postalo poznato među lovcima diljem svijeta, zrno mora zado-voljiti nekoliko zahtjeva: da prilikom udara u tijelo divljači poprimi oblik gljive, da zadrži što veću početnu masu te da penetrira što dublje u divljač. Bilo je slu-čajeva da su se lovci žalili na slabo djelovanje običnih (s olovom) zrna. Je li ovo zrno s plastičnim vrhom poboljšalo performanse kod hitaca na većim udaljenostima i kod sporijih kalibara?Vrlo često lovci odlučuju koje će streljivo koristiti po balističkim podacima poput početne brzine i energije na izlazu iz usta cijevi. Pritom ne gledaju bitne stvari poput balističkog koeficijenta, zadr-žavanja brzine te specifikacija i ponašanja samoga zrna.Sva ova zrna namijenjena su za odstrel divljači otpornije na pogodak te im je penetra-cija ili prodiranje prioritet. Ona bi u teoriji trebala učiniti izlaznu ranu i ostaviti krvni trag nakon pogotka u vital-ni dio divljači. Isto tako sva navedena zrna trebala bi se rastvoriti pri minimalnoj br-zini od 500 m/s te proizvesti poznata četiri ovnolika rošči-ća, gljivu ili ostati nedeformi-ranog oblika.

BARNES TSX

Barnes je trenutačno najpo-pularniji među svim proizvo-đačima te ga mnoge druge tvrtke koriste kod proizvodnje

streljiva. Sva Barnes zrna imaju šupljinu na vrhu zrna. X tip je najstarija njihova konstrukcija ovog tipa zrna i odmah se po-kazao kao odličan izbor za od-strel krupne divljači. Testiran je u svim poznatim kalibrima i njime su odstrijeljeni mnogi trofeji diljem svijeta. Ovo zrno ima dobru putanju, odličnu penetraciju te zadržava od 90 do 100 posto svoje težine. Mane su mu preveliko trenje u cijevi, ostavljanje tragova bakra u cijevi, nepovoljna balistička svojstva na daljinama pre-ko 200 m te učestali lom roščića na distancama do 80 m pri pogotku u kost, dakle i nešto slabija izlazna rana i krvni trag.Da bi se to izbjeglo Bar-nes je razvio poseban, plavi premaz za X zrno te se taj tip naziva XCL zrno. Ovo je zrno otklonilo preveliki pri-tisak na stjenke cijevi, tragova bakra u cijevi je nestalo, brzina se povećala, a samim time

povećala se daljina za kvalite-tan pogodak. Balistički, ovo je zrno dobar izbor za gađanje do 300 m, penetracija mu je nešto bolja, ali lom roščića je i dalje ostao boljka. Preporučljiv je

za pucanje na svu europsku divljač, pri čemu je razara-nje mesa minimalno, a cijev ne trpi prenaprezanje.Ovom je zrnu rijetko koji lovac našao zamjerku i stvarno je jedan od najboljih izbora za gađanje otporne divljači na svim razumnim udaljenostima (otprilike je to do 350 m). Izlazna rana

uz dobar krvni trag je gotovo pravilo, a pritisak na cijevi je smanjen i ništa veći nego kod klasičnih zrna.

NATURALIS - LAPUA

Ovo je zrno potpuno izrađe-no od legure bakra, s tim da mu je vrh šupalj. U šupljinu je postavljen polikarbonatni vrh, slično „ballistic“ zrnima. Taj sintetički vrh pomaže da se zrno što prije rastvori pri udaru u cilj stvarajući dvo-

struki promjer od samog zrna. Prema tvorničkim podacima zrno poprima oblik gljive već nakon 20 do 35 mm ulaska u

STRELJIVO I EKOLOGIJA

zrnAU posljednjih desetak godi-na proizvodnja „savršenog zrna“, dakle ekološki prihvat-ljiva, dosegnula je svoj vrhu-nac i brojne su tvrtke uložile velik novac pokušavajući pronaći magičnu formulu

Monolitnkarabinsk

Page 40: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

40Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

tijelo divljači, što je prilično brže nego kod Fail-Safe ili Barnes zrna. Pri pogotku zrno zadržava skoro uvijek 100 posto početne mase, a sam vrh pri ekspanziji ne pravi krakove, latice ili roščiće nego popri-ma oblik gljive, slično zrnima s olovnom jezgrom. Iako se razlikuje od Barnes ili Fail-Safe zrna po načinu ekspanzije, efekt kod pogođene divljači jako je sličan. Prilikom pogotka zrno proizvodi jak udarni šok, duboku penetraciju uz najče-šće izlaznu ranu te minimalno uništava meso. Pri pogocima „ballistic“ zrnima u lopaticu oštećenja su prevelika i kod divljači manje biomase obje lopatice su najčešće uništene. Međutim, s Naturalis zrnom to nije slučaj. U 99 posto sluča-jeva odstrela jelenske divljači, divlje svinje, losa ili medvjeda, zrno je zadržalo 99 posto od svoje početne mase, penetra-cija je u 95 posto slučajeva bila s izlaznom ranom uz obilan krvni trag. Isto tako Natu-ralis zrno otvorilo se uvijek na vrijeme i pri pogocima u prsni koš, stvarajući veliko oštećenje krvnih žila, srca i pluća, uz malu izlaznu ranu i s minimalnim oštećenjem mesa, kosti mu nisu prepreka niti ga pogodak u meko sprječava da se rastvori.Iako Naturalis ima „samo“ 170 graina ili 11 g, oblikom je veličine poput 200 graina ili 13 g Megazrna. To je stoga što nema olova, a sama legura bakra prilično je lakša od zrna koje sadrži olovo. Mnoge manja masa zrna zavarava, ali monolitna zrna poput Natu-ralisa i sl. vrijede kao mnogo teža zrna s olovnom jezgrom. Zapravo, šok koji učini Natu-ralis od 11 g jednak je onom koji čine 13 g zrna tipa Mega ili Oryx, s tim da Naturalis ima mnogo veću probojnost. Stražnji dio zrna je djelomice zaobljen (engl. boat tailed), što mu povećava balistička svojstva, premda sam vrh neće

osvojiti nagradu za najbolji balistički koeficijent. Za potre-be lova ovo je zrno dovoljno precizno za pucanje do 400 m i uz brzinu od 830 m/s ima energije dovoljno za sve.

EXERGY BLUE - S. BELLOT

Sellier & Bellot proširuje svoju uspješnu bezolovnu liniju stre-ljiva Exergy, s također bezolov-nim zrnom imena Exergy Blue.U imenu Exergy Blue, Blue (plavo) predstavlja boju

polimernog vrha zrna, te se svojom bojom ovo zrno razli-kuje od svih ostalih zrna. Samo zrno i njegov vrh konstruirani su i optimirani za pucanje na većim udaljenostima, 150 metara i više, a starija verzija zrna Exergy sa svojom okru-glom glavom dizajnirana je za manje udaljenosti.Sellier & Bellot će najprije staviti u prodaju tri najpo-pularnija kalibra sa zrnom Exergy Blue. Riječ je o 308 Winchester, 30-06 te 300 Winchester Magnum. Kod svih kalibara Exergy Blue zrno težit će 10,7 grama.Osim novoga zrna, Sellier & Bellot proširuje Exergy liniju monolitnih zrna kalibrima 270 Winchester te 6,5x55. Kod oba kalibra Exergy zrno težit će 8,4 grama.

RWS BIONIC BLACK (CRNI)

RWS Bionic Black (crni) je Na-turalis i Barnes TSX zajedno te je svakako preporučljiv za

odstrel otporne divljači. Popu-larnost mu, ipak, nije velika, iako su mu performanse vr-hunske. Ima odlična balistička svojstva, ali mu je penetracija nešto manja nego kod Barnesa, a šok udara nešto slabiji nego u Naturalisa.

RWS BIONIC YELLOW (ŽUTI)

RWS Bionic Yellow (žuti) izgledom je sličan prethodnom zrnu, ali je dizajniran tako da mu prednji dio fragmen-tira prilikom udara u tijelo. Fragmenti imaju zadatak da svojom masom i brzinom do-datno povećaju unutarnji šok i krvarenje, a stražnji, kompak-tni dio ima zadaću napraviti

izlaznu ranu. Ovo zrno stvara veliko oštećenje na unutarnjim organima pri pogotku u meko, a pri pogotku u plećku šteta na mesu je prevelika.Sva navedena zrna, osim Bionic Yellow, zadržavaju oko 98 posto težine, prave izlaznu ranu, ostavljaju obilan krvni trag te njihove performan-se odgovaraju nešto većem kalibru s normalnim zrnom. Primjerice, 30-06 s mono-

litnim zrnom od 11,7 g ima jednak učinak kao 300 Win Mag s klasičnim mekim zrnom od 13-14 g.

PPU

Duži niz godina PPU (Prvi partizan Užice) bavi se proi-zvodnjom streljiva s Total Me-tal Jacket (potpuno metalno) zrnima, s ciljem zadovoljavanja zahtjeva za zaštitu životne sre-dine koji su već dugo prisutni u industriji ovakve vrste. Danas PPU obavlja istraživanja u cilju razvoja i poboljšanja svojih proizvoda koji su bez olova i teških metala, a koji ispunjavaju funkcionalne zahtjeve za sportsko i lovačko streljivo. Solidne su, dakle, kvalitete i po pristojnoj su ci-jeni dostupni lovcima u skoro svim prodavaonicama oružja i streljiva širom BiH.Iskustva lovaca i upozorenja balističkih stručnjaka govore da s monolitnim zrnima treba biti pažljiv. Ne treba pucati na divljač u krdima, kako bi se izbjeglo ranjavanje ostale div-ljači. Zbog probojnosti zna se dogoditi da zrno nastavi put s još dovoljno energije, pa ubije

ili rani drugu jedinku. Isto tako divljač ne pada uvijek u vatri, a zrna od 9,7 g sličnog su efekta kao 11,7 g zrna klasičnog dizajna.Na lovcu je da odluči koliko želi biti ekološki raspoložen, ali korištenjem ovog strelji-va dobiva se jako moćno i efektivno zrno. Sigurno da to povećava cijenu, ali uspore-đujući s cijenama RWS-a, nije

ništa skuplje, a dobiva se više.Zbog skupe proizvodnje ova se zrna, nažalost, zasad proizvo-de samo u desetak značajnijih i poznatijih svjetskih kalibara. Sreća je da se zrno može kupiti i posebno, pa tako oni koji pune streljivo ručno mogu si pomoći i na tome nešto uštedjeti.

Mladen Bešlić

Page 41: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

Afrička svinjska kuga (ASK) vrlo je kontagiozna virusna bolest svinja koja se manifestira u obliku hemo-

ragijske groznice s mortalitetom koji može dostići i 100 posto. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji s 22 genotipa spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Sojevi ASK virusa razlikuju se po virulenciji (stupnju infekcije), iako do sada nisu ustanovljeni različiti serotipovi. Širenje infekcije mogu izazvati izravni ili neizravni kontakti. Prenosi se najčešće preko zaraženog krpelja, ili unošenjem virusa na farmu preko obuće, odjeće, hrane, vode i okolišnih izvora zaraze.

KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI

Inkubacija traje 5 do 15 dana, prvi klinički znakovi bolesti su visoka temperatura (viša od 40 °C) praćena depresijom i gubi-tak apetita, teško disanje, iscjedak iz nosa i očiju, krvavi proljev, a poslije nastupa nekoordiniranost u pokretima, vidljiva potkožna krvarenja i smrt. ASK virus je stabilan u širokom rasponu temperature i pH, može ostati aktivan 3 do 6 mjeseci u neprerađenim proizvodima od svinjskog mesa, u ohlađenom mesu najmanje 15 tje-dana, 3 do 6 mjeseci u šunki i kobasicama, u zamrznutom mesu 30 do 1000 dana, u

bezkošćanom mesu 18 mjeseci. Visoko je otporan na niske temperature, inaktivacija 56 °C 70 min, 60 °C 20 min. Osjetljiv je

na eter, kloroform, natrijev hidroksid 30 min, 2,3 posto klor 30 min, formalin 30 min. Temperatura od 70 °C uništava virus unutar 5 minuta.Zaražene svinje su nekoordinirane u kretanju i prikupljaju se u sku-pine. Krmače mogu pobaciti u svim stadijima gravidnosti. Kod nekih svinja može doći do povraćanja i opstipacije, a kod nekih se jedinki pojavljuje kr-vavi proljev. Javljaju se vidljiva potkožna krvarenja, posebno na ekstremitetima i ušima. Prije smrti može doći do kome,

koja se javlja unutar jednoga do sedam dana nakon poja-ve kliničkih znakova.

PATOANATOMSKI ZNA-KOVI BOLESTI

Patoanatomski nalazi pokazuju tipičan hemora-gijski sindrom (unutarnje krvarenje) s općom konges-tijom trupa, nakupljanjem krvi u prsnoj i trbušnoj

šupljini, povećanom tamnom slezenom, hemoragičnim limfnim čvorovima koji nalikuju ugrušcima krvi, posebno bubrež-

ni i gastrohepatični limfni čvorovi, petehijalnim krvarenjima po bubre-zima (kortikalnim i medularnim piramidama i bubrežnoj nakapnici), serozi abdomena, sluznici želuca i crijeva i srcu (epikard i endokard). Akumulacija krvave tekućine u trbu-šnoj šupljini.

RASPROSTRANJENOST

Afrička svinjska kuga u europskim zemljama registrirana je 1960. u Španjolskoj, Portugalu i Sardiniji. Iskorijenjena je iz Portugala 1993., iz

Španjolske 1995. godine, a u Sardiniji se periodično pojavljuje. Nakon pojave bolesti u Gruziji 2007. godine, bolest se proširila na području Ruske Federacije, iz pravca juga na sjever

Afrička svinjska kugaAfrička svinjska kuga (ASK) zarazna je bolest svinja (domaćih i divljih) koja nije opasna za ljude, no za sobom ostavlja nepovoljne ekonomske po-sljedice izazvane eutanazijom zaraženih životinja i ograničenjima u pro-metu svinja i svinjskog mesa

Kongestija

Bolesne svinja nakupljaju se u skupine

BOLESTI DIVLJAČI

41www.lovackisavez-hb.ba

Slučajevi ASK prema podacima OIE, 2017.

Page 42: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

PREVENTIVNE MJERE

U slučaju sumnje na bolest treba žurno obavijestiti mjerodavnu veterinarsku upravu i dijagnostičke laboratorije koji će objektivno utvrditi dijagnozu. Za labo-ratorijski pregled potrebno je uzeti krv, slezena, bubreg, limfne čvorove i druge organe.Sve oboljele, inficirane ili klinički sumnji-ve svinje treba smjesta izolirati, zabraniti svaki promet živim svinjama, svinjskim mesom i svim prerađevinama od svinja (mesne prerađevine, crijeva, koža, kosti, čekinje i dr.), isto se odnosi i na divlje svinje. U uzgojima u obiteljskim gospo-darstvima na ugroženom području treba zabraniti davanje neprokuhanih ostataka od stola svinjama kako domaćim tako i divljim, voda mora biti besprijekorno čista, stranim osobama zabraniti pristup u uzgoje, onemogućiti kontakt divljih i do-maćih svinja, ne kupovati svinje nepozna-ta podrijetla, hranu i stelju nabavljati samo iz poznatih (provjerenih) područja.

Mjere sprječavanja bolesti moraju biti zasnovane i provedene uvođenjem stroge karantene novonabavljenih svinja, brzom i točnom dijagnostikom, odlučnim i neškodljivim uklanjanjem bolesnih i na bolest sumnjivih životinja, te neškodljivim uklanjanjem njihovih lešina. Potrebno je provoditi opsežnu dezinfek-ciju i dezinsekciju prostorija u kojima su boravile bolesne životinje. Vlasnik ima pravo na odštetu, no ponovno uvođenje svinja na gospodarstvo dopušteno je tek po isteku 40 dana od završetka čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije na gospodarstvu.

POSLJEDICE

U Bosni i Hercegovini, kao i zemljama okruženja, ASK službeno još nije prisutna no činjenica je da se značajno povećala populacija divlje svinje koje kao kliconoše prenose bolest na domaću svinju, za koju je bolest smrtonosna. Kad bolest stigne na farmu, brzo se širi i može prouzročiti ugi-

nuće svih životinja, što je golem gubitak za farmere, ali i za državu. Samo je u Poljskoj i baltičkim zemljama bolest tijekom 2014. i 2015. prouzročila pad izvoza svinjetine i živih svinja od čak 960 milijuna dolara.S obzirom na to da vakcinacija protiv ove bolesti ne postoji, u zemljama EU-a u koji-ma se bolest pojavi nužno je poduzeti brze i pravodobne mjere kako bi se bolest spri-ječila i iskorijenila. Provedba ovih mjera zahtijeva značajna materijalna i financijska sredstva. Mjere sprječavanja širenja bolesti uključuju i vrlo visoke gospodarske štete koje se sastoje od troškova suzbijanja izvo-ra zaraze, dezinfekcije i dezinsekcije, te troškova zabrane izvoza svinja i njihovih mesnih proizvoda, smanjivanje populacije krmača divljih svinja te zbrinjavanje osta-taka uginule divljači kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u okolišu. Europska unija državama članicama nadoknađuje do 75 posto opravdanih troškova za sprječa-vanje širenja ove bolesti.

Vlado Soldo

DOMAĆE SVINJEASK ESTONIJA 11. 7. 2017. 2

ITALIJA 19. 7. 2017. 16LATVIJA 13. 9. 2017. 6LITVA 14. 9. 2017. 29

POLJSKA 14. 9. 2017. 75RUMUNJSKA 1. 8. 2017. 2UKRAJINA 12. 9. 2017. 92

UKUPNO 222

Pojava ASK u Europi – 2017. god.

Izvor: EC-ADNS, stanje 19. rujna 2017.

2017. (3. rujna 2017.)Obavijest

o slučajevimaNapad

na svinjeREPUBLIKA ČEŠKA 97 0ESTONIJA 481 2LATVIJA 612 4LITVA 530 25POLJSKA 303 71RUMUNJSKA 0 2

Učestalost ASK u EU-2017

Izvor: EC-ADNS, stanje 3. rujna 2017.

i sjeverozapad Rusije. Od tada, bolest se progresivno proširila u pravcu Centra-lne i Jugoistočne Europe. Trenutačno je u Europi bolest registrirana u sljedećim zemljama: Litva, Letonija, Polјska, Rusija, Ukrajina, Republika Češka i Rumunjska. Na karti su prikazani slučajevi bolesti u europskim državama:Prema analizi i prognozi koju je pripremio Rosselchodznador, afrička svinjska kuga može se proširiti iz područje Europske unije kroz dva pravca:1. sjeverna putanja - kroz Bjelorusiju, bal-tičke države, Poljsku i Njemačku2. južna putanja - preko Ukrajine, Ru-munjske i Austrije.Od nedavno su se iz oba pravca prognoze počele ostvarivati. Nalazi mrtvog divljeg vepra u Litvi, ASK pozitivan

BOLESTI DIVLJAČI

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.42

Page 43: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

43www.lovackisavez-hb.ba

SVEČANA KINOLOŠKA VEČER U POSUŠJU

Bosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak napokon priznat kao pasmina

Kinološka večer u organizaciju KU „Posušje“ i Kinološkog saveza Her-ceg-Bosne održana je krajem stu-

denoga ove godine u Posušju. Povod joj je bilo priznanje bosansko-hercegovač-ko- hrvatskog pastirskog psa tornjaka kao pasmine na Generalnoj skupštini Među-narodnog kinološkog saveza u Leipzigu te uvrštavanje ove pasmine u međunarodnu kinološku obitelj svih pasmina svijeta, za-

tim prijam BiH, odnosno prelazak u drugi oblik u Međunarodnom kinološkom save-zu (FCI), te osvajanje Europskog kupa na 25. Europskom prvenstvu pasa goniča koji se ove godine održao u Crnoj Gori.Tajnik Kinološkog saveza Herceg Bosne  i voditelj cjelovečernjeg programa Mirko Čolak kazao je da su to i više nego dobri razlozi za ovu svečanu kinološku večer, te dodao kako mu je posebno drago što su se svi ovi hvalevrijedni uspjesi poklopili s 26. obljetnicom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.Nakon što se prigodnim riječima nazoč-nima obratio predsjednik Kinološkog sa-veza Herceg-Bosne i Kinološkog saveza BiH Perica Jukić, učinio je to i predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović. Pozdravio je prisut-ne, izrazio zadovoljstvo međunarodnim priznanjem tornjaka, dao podršku radu kinoloških saveza i čestitao im na svim do-sadašnjim uspjesima, te ohrabrio kinologe da nastave putem kojim su krenuli. Sličnim

riječima se obratio i načelnik Općine Po-sušje  Branko Bago, istaknuvši da kinolozi uvijek mogu računati na pomoć ove općine.Tijekom večeri najzaslužnijima za navede-ne uspjehe i projekte dodijeljeno je poseb-no priznanje. „Zlatna povelja“ ove je godine dodijelje-na  Stjepanu fra Petru Krasiću, počasnom predsjedniku Kinološkog saveza Herceg-Bosne i Kinološkog saveza BiH, koji je više

od 40 godina radio i istraživao pasminu tornjaka. Upravo je fra Petar zaslužan za sam naziv pasmine: bosansko-hercegovač-ko-hrvatski pastirski pas tornjak. Priznanje „Zlatna povelja“ posmrtno je do-dijeljeno Anti Kozini i Hrvoju Perkoviću.Ostala prizna-nja dodijeljena su sucima Miranu Radišiću i Mirku Čolaku, te Dalibo-ru Pezeru i Blagi Sliškoviću kao re-prezentat iv nom timu BiH na čelu s izbornikom Mir-kom Čolakom.Brojni uglednici iz političkog i ki-nološkog života uveličali su ovu svečanost u Po-sušju. Osim već spomenutih Perice

Jukića, dr. Dragana Čovića i Branka Bage, ovoj svečanoj večeri nazočili su dopred-sjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak, predsjednik Kinološkog saveza Republike Hrvatske Branko Šare sa suradnicima, predsjed-nik Kinološkog saveza Crne Gore Voji-slav Brajović sa suradnicima, predsjed-nik Kinološkog saveza Republike Srpske Predrag Uzelac, dopredsjednik Lovačkog

saveza Herceg Bosne Branko Leko – Li-ska, predsjednici lovačkih udruga članica Lovačkog saveza Herceg Bosne, te člano-vi Kinološkog saveza Herceg-Bosne.

Mladen Bešlić

Fra Petar Krasić, dobitnik Zlatne plakete Nagrađeni sa svečane kinološke večeri

Napokon priznata pasmina

Page 44: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

44Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

LOVNA KINOLOGIJA

Za kraj 2017. možda bi najprimjerenije bilo napraviti njezinu što

objektivniju lovno-kinološku rekapitulaciju, jer se o toj temi doista može dosta toga napi-sati. Neki će se, kao i do sada, vjerojatno zapitati tko sam ja da sudim, prosuđujem ili u naj-manju ruku ocjenjujem nečiji

rad ili nerad, i glede lovstva, i glede lovne i ine kinologije. No kako je naša lovno-kinološka zbilja svakom vidljiva i opiplji-va, a kako „u svakom žitu ima kukolja“, logično je o takvim temama progovoriti, ne u na-mjeri nekoga podcijeniti, nego isključivo u namjeri ukazati na propuste i pogreške pojedina-

ca i nekih udruga, nerijetko i njihovih saveza. Bilo je puno i pozitivnih događanja, i nastojat ću ovu temu upravo tako ela-borirati.

LOVNA 2017.

Ovaj se međunaslov odnosi samo na lovačke udruge članice

Lovačkog saveza Herceg Bosne, koje, na našu sreću i na ponos našega Saveza, imaju impozan-tnih oko 10 000 lovaca. Kako su šume i vode, a samim tim i lovišta u vlasništvu drža-ve, lovačke udruge iz Središnje Bosne, po odluci resornoga federalnog ministarstva, dobi-le su zabranu korištenja svojih matičnih lovišta, dakle zabra-njen im je lov. Jedini način da profunkcioniraju je udruži-vanje s bošnjačkim lovačkim udrugama. E sad, ako se vrati-mo u ratne godine, tada je na tim prostorima bošnjačka po-litika pokušavala zatrti sve šta je hrvatsko, a sada ta ista poli-tika pokušava natjerati lovačke udruge s hrvatskim predzna-kom da se udruže s bošnjačkim udrugama, što je apsurdno. Dokle će ovo trajati i kako će završiti, teško je znati, ali ako je suditi po staroj bosanskoj izreci „Bože ćeri da te Beg uzme, ali cigani se oko kuće vucaju“, nije dobro. Znam da je zločin pri-silno razdvajati ljude, ali nisam siguran ima li ičega dobrog u njihovu prisilnom združivanju.Zakonom o lovstvu Federaci-je BiH, lovstvo je definirano kao javna djelatnost kojom su obuhvaćene mjere zaštite i uz-goja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalna uporaba divljači i lovišta, a sve

LOVNO-KINOLOŠKA 2017.

Znamo, možemo i hoćemo, a koliko ćemo, to ne ovisi samo o namaŠto se lovaca tiče, ova kalendarska godina završila je relativno uspješno, po onoj staroj „netko jede kupus, netko meso, i na koncu svi jedemo sarmu“. Program manifestacija Kinološkog saveza Herceg-Bosne u 2017. bio je dosta bogat, svatko tko voli pse mogao je doći na „svoje“. Prevladavale su manife-stacije radnog karaktera, u odnosu na izložbe koje su publici zanimljivije

Page 45: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

45www.lovackisavez-hb.ba

LOVNA KINOLOGIJA

s ciljem očuvanja bioloških ra-znolikosti, ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači. Da smo u ne-koj civiliziranijoj, ekonomski stabilnijoj i politički uređenijoj državi, onda bi ovo bilo pri-hvatljivo, ali ovako, u eri preda-tora, uhljeba i demagoga, bojim se da će u bukvalnom smislu lovac postati lovina, a lovišta poligoni za „parade ponosa“. Ne bojim se ja za hercegovački kamenjar jer u njemu nema ko-mercijalnih šuma, ali se bojim za ovo malo preostale divljači, primjerice, tamo gdje vjetro-parkovi niču kao gljive poslije kiše. Kad se oni puste u pogon, negativne posljedice su nesa-gledive. Visoke šume u kojima obitavaju divlje svinje, medvje-di, risovi te brojna srneća div-ljač u velikoj su opasnosti, što od najezde kojekakvih kukaca iza kojih ostaju velike površine osušenih stabala, što od naj-modernijih strojeva koji su u mogućnosti za kratko vrijeme napraviti „golu sječu“ širokih razmjera. Elaboriranjem ovih činjenica možda sam nekomu prešao u dosadu, ali držim da je dobro lovcima ukazati na ovu problematiku koja se, ako ne općenito, može rješavati barem parcijalno, u pojedinim lovačkim udrugama, što bi bilo dobro i za lovišta i za divljač u njima.Što se pak lovaca tiče, ova ka-lendarska godina završila je re-lativno uspješno, po onoj staroj „netko jede kupus, netko meso, i na koncu svi jedemo sarmu“. Puške su neko vrijeme miro-vale, a sezona je počela otva-ranjem lova na srneću divljač. Ima se, naravno, tu što reći, ali ono što najviše bode oči svakom normalnom lovcu, to je manjak lovne etike kod po-jedinih lovaca. Ružno je na kojekakvim elektroničkim me-dijima svakodnevno gledati fotografije odstrijeljene divljači natovarene na haubu automo-bila, s tragovima osušene krvi, i lovce s „velikom“ pivom u ruci.

Nemoralan je videouradak koji prikazuje ranjenu divlju svinju stjeranu u potok i puštene pse koji se na njoj iživljavaju, a pri-tom o samilosnom hitcu nitko ni ne razmišlja. Ovo se uglav-nom odnosi na mlađe lovce, nošeni testosteronom oni ne razmišljaju o možebitnim po-sljedicama koje mogu biti fa-talne za lovstvo, primjenom Zakona o dobrobiti životinja. Uljudno i moralno bi bilo odati počast odstrijeljenom srnjaku stavljanjem zelene grančice u njegova usta i stavljanjem ze-lene grančice na njegovu smr-tonosnu ranu. Ranjenom vepru uputiti samilosni hitac i tako mu skratiti agoniju krepavanja, te mu odati počast ritualom propisanim za tu vrstu divljači. Takvim bismo činom pokazali da zaslužujemo diplomu o po-loženom lovačkom ispitu, do-zvolu za oružje, i na koncu da zaslužujemo biti članovi velike obitelji moralnih lovaca, člano-va Saveza. U kolovozu se lovila prepelica, golub i grlica. Lovačke udruge koje u lovištu imaju prepelicu, najmanju koku i poljsku ljepo-ticu, poštujući lovni kalendar, korektno su i uspješno otvorile ovaj lov. Po njegovu završetku upriličile su domjenak i dru-ženje lovaca i njihovih gostiju. Dugačko sušno razdoblje uvje-tovalo je nešto slabiji ulov, što pravom lovcu, ljubitelju lova na „perje“, nije ni najmanje bitno. Bitno mu je druženje, dobar rad pasa, pokoja ferma i poko-ji pucanj, i na kraju svi sretni i zadovoljni. Loveći u polju tijekom kolo-voza i rujna, dočekasmo otva-ranje lova na dlakavu divljač, s goničima dugih nogu. Ljepote našega krša, naše makije i ši-kare, teško je opisati, a još kada se tu zaori „pjesma“ goniča, lo-vačka je duša puna, a srce k’o planina. E sad, koliko se u sve-mu ovome primjenjuje Zakon o lovstvu, glede čistokrvnosti i certificiranosti pasa, u to ovaj put ne bih ulazio.

Većina lovačkih udruga već je organizirala svoje lovačke veče-ri, blagdan sv. Huberta proslav-ljen je svetim misama, Lovački savez Herceg Bosne organizira lovačke ispite, 14. listopada u Mostaru je upriličena sveča-nost u povodu 25. obljetnice utemeljenja Saveza, 27. svib-nja u Orašju održano je deveto Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu itd. Dakle, puno pozitive, kako i obećah na početku teksta. Znamo, možemo i hoćemo, a koliko ćemo, e to ne ovisi samo o nama.

KINOLOŠKA 2017.

Program manifestacija Kino-loškog saveza Herceg-Bosne u 2017. bio je dosta bogat, svatko tko voli pse mogao je doći na „svoje“. Doduše, prevladavale su manifestacije radnog karak-tera, ali za publiku su interesan-tnije i posjećenije izložbe, po-radi većega broja pasa različitih pasmina, većega udjela izlagača iz različitih zemalja, i na kon-cu veće popularizacije nelovne od lovne kinologije. Da se i u

lovnoj-radnoj kinologiji mogu postići vrhunski rezultati, do-kazali su članovi našega Saveza na Europskom prvenstvu za pse glasnoga gona, održanom 15. i 16. rujna u Crnoj Gori. Naime, reprezentaciju Kino-loškog saveza Herceg-Bosne predstavljali su Dalibor Pezer iz Gruda s trobojnim goničem i Blago Slišković iz Širokoga Bri-jega s istarskim goničem kratke dlake. Treba napomenuti da se to natjecanje nije održavalo u ograđenom prostoru, nego na otvorenim terenima, u prirod-nom staništu zečje populacije. Ari-Ben, trobojni gonič Dali-

U eri „predatora“, uhljeba i dema-goga različitih vr-sta, lovac bi lako mogao postati lovinom, a lovišta poligoni za „pa-rade ponosa“

Page 46: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

46Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

LOVNA KINOLOGIJA

bora Pezera, uvjerljivo je tri-jumfirao i zasluženo se okitio titulom europskoga prvaka, a ženka istarskoga kratkodlakog goniča, Rica, zauzela je također visoko, četvrto mjesto.Poznajući ove vlasnike i njiho-ve pse, a glede mojih prijaš-njih članaka u ovome glasilu o pravilnom odabiru štenadi i njihovu pravilnom usmjerava-nju na određenu vrstu divljači, pokazalo se da sam bio u pravu, pa ću za mlade lovce ponoviti: Genetika ne daje ni svinjare niti zečare, bitno je odabrati štene od dokazano radnih ro-ditelja i pravilno ga usmjera-vati na određenu vrstu divljači. Kinologija je u svakom slučaju tu da potvrdi čistokrvnost pa-smine i da mu kroz radne ispite omogući certificiranje radnih sposobnosti, a sve ostalo je na lovcu i njegovu radu. O ostalim radnim manifestaci-jama u našem Savezu nemam ništa novoga napisati, jer sve je ostalo po „dobrim“, starim običajima, pa čim bude nekoga bitnog pomaka, s radošću ću vas informirati. Što se pak izložbi tiče, možemo se pohvaliti nastojanjima mla-dih kinologa da u svojim udru-gama organiziraju i državne

CAC, i međunarodne CACIB manifestacije, u nadi da će baš njihova u kinološkim krugovi-ma doživjeti najviše pohvala, i biti najbolja unutar Kinološkog saveza. Neću sada ulaziti u pro-blematiku lošeg odziva doma-ćih izlagača, relativno visoke kotizacije, angažiranja skupih stranih sudaca, maćehinskog odnosa Saveza prema pojedi-nim udrugama ili pojedincima, nedovoljnog iskustva pojedi-nih organizatora, incidentnog ponašanja pojedinih izlagača itd. Izložbe su protekle u po-zitivnom ozračju, doduše neke edukativno, a neke „odokativ-no“. Treba, ipak, istaknuti CAC Livno, CAC Tomislavgrad i CACIB Grude kao tri najbo-lje organizirane izložbe u ovoj godini, a CACIB u Posušju, do sada jedna od najbolje orga-niziranih kinoloških priredbi, malo je podbacila u odnosu na prijašnje godine, a razlog se može tražiti, prvo, u lošim vre-menskim prilikama, i drugo, u žurbi sudaca iz Crne Gore koji su već iduće jutro morali odra-đivati izložbu u matičnoj drža-vi. CAC u Novom Travniku je izložba koja je pomalo štekala u svim segmentima, ali kako im je prvijenac, treba ih pohvaliti i

dati im zeleno svjetlo da nasta-ve dalje i bolje. CACIB Vitez, standardno prosječna izlož-ba, svake je godine na granici opravdanosti, ali kako je po-stala tradicionalna, nadati je se da će iz godine u godinu rasti i opravdati svoje postojanje. U sklopu CAC-a Novi Travnik, Kinološki savez Herceg-Bosne organizirao je seminar za kino-loške suce o temi: „Anatomija pasa s osvrtom na genetiku i ocjenjivane pasa“, a predavač je bio doc. dr. sci. Ivica Bošković iz Osijeka. Tema jako intere-santna, ali obimna i preširoka, i po meni nije postigla svrhu. Čovjek je vrhunski predavač, priznati stručnjak na ovom polju, ali za početnike je bilo dovoljno odraditi samo anato-miju psa, dobro im prezentirati „šasiju“, da pri ocjenjivanju ne brkaju linije tijela, kutove i sta-vove, paralelne hodove, iskorak i potisak u kretanju, kondicije i konstitucije itd., itd. Vjerujte, većina bi tada bila zadovoljnija, a cilj predavanja bio bi ostvaren. Kako šećer uvijek dolazi na kraju, tako smo s nestrplje-njem očekivali WDS LEPZIG 2017 (Svjetsko prvenstvo pasa svih pasmina), na kojem će sudjelovati i naš tornjak i gdje

bi bio konačno međunarodno priznat kao autohtona pasmi-na, pod punim imenom: bo-sansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas. Taj povijesni dan se dogodio na Općoj Skupštini FCI-ja 7. studenoga 2017., kao i asocijativno članstvo KSuBiH, u veliku međunarodnu asoci-jaciju FCI. O samoj organiza-ciji reprezentacije Kinološkog saveza Herceg-Bosne, o logi-stičkoj potpori našim izlagači-ma, o odabiru pasa i vodiča, pa čak i o lošem plasmanu naših tornjaka na WDS-u, možda u jednome od idućih brojeva Hoopa!. Posljednje ovogodišnje kino-loško okupljanje Kinološki sa-vez Herceg-Bosne upriličio je na kinološkoj večeri, 17. stu-denoga 2017. u Posušju. Uz dodjelu priznanja i odličja naj-zaslužnijima, uz dobru glazbu i druženje s prijateljima, stavili smo točku na „i“ i riješili odmo-riti se od kinologije barem do idućeg proljeća. U nadi da je moje elaboriranje lovno-kinoloških događanja u 2017. bilo objektivno, želim vam sretne nadolazeće blagdane, i dobra vam kob ma gdje bili.

Zdravko Pranjić-Brižankić

Page 47: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

47www.lovackisavez-hb.ba

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

…Ne slomi ga al zube polomi, mudrost je Njegoševa formata, a jako mi se dobro uklopila u moja tek završena turobna razmišljanja o „zločestom“ Sokratu koji baš jučer bijaše nesretni uzor pokojnom Gene-ralu (s kojim sam, usput reče-no, nekoliko mjeseci i školsku klupu dijelio u širokobriješkoj realki – kako se tada nazivala niža gimnazija; i koji posjeduje uvjerenje o položenom lovač-kom ispitu iz 1993. godine u Širokom Brijegu, potpisano od strane tadašnjega predsjednika Saveza Marinka Hrkaća).Misao iz naslova vrlo je često u uporabi za ljude čvrsta karaktera iz čvrstih crnogorskih, dalmatinskih i hercegbosanskih stijena (kojima je i pokojnik pripa-dao) po kojima poskoci ca-ruju, šarke prokleto prijete, orlovi vjetrovima prkose..., a samo im Bog može i znade namjenu, (s)misao, tvrdoću i snagu spoznati. Ti isti ljudi su za božićne i slične blag-dane u dječjem dobu, što i osobno svjedočim, dobivali od roditelja nekoliko oraha kao jedinu poslasticu, jer im je najčešće, gluho bilo, i šiljeva kruha falilo!No, nije vrijeme za ku-knjavu, orah (Juglans regia) nije ovdje samo metafora ili lajtmotiv za nadolazeći tekst, on je plemenita biljka koja raste po našim lovištima kao divlje ili kultivirano, pito-mo i kalemljeno drvo, vrlo visoke i razgranate stabljike i do dvadeset metara uvis. Vrlo gusta krošnja ljeti stvara debelu hladovinu i stariji ljudi bi mladima savjetovali da ni-kada ne spavaju pod orahom. Svrstan je u koštuničavo voće

i ima vrlo široku primjenu u kulinarstvu i farmaceutskoj industriji. Rijetka su gospodar-ska imanja po našim mjestima a da nemaju blizu kuće barem jedno stablo oraha (oraja, ureva). Mi lovci ga poznajemo i po našim sačmaricama, čiji su kundaci najčešće izrađeni od čvrstoga orahova drveta, a znade se da su klasični masivni i vrlo skupocjeni namještaji kod imućnih ljudi izrađeni od tamnoga orahova drveta. Orah cvijeta finim resama dugim do desetak centimetara, još u rano proljeće pa ga često kasni

mraz spriječi u donošenju plodova. Oni voćari kojima je skupocjeni orahov plod često izvor prihoda, najbolje znadu što to znači. Orah se uzgaja, i kao što rekoh raste i u divljim uvjetima, diljem južne i cen-tralne Europe i Azije (najviše ga ima u Francuskoj i Ukraji-ni), a ima ga vrlo mnogo vrsta, različitih po veličini, obliku i okusu. Svaka je vrsta izuzetno korisna i kao plod i pogotovo ljekovito lišće, koje sadrži vrlo

bitna esencijalna ulja, tanine i flavonide, a plodovi sadrže bogate esencijalne kiseline u ulju koje su vrlo bitne za zdravlje čovjeka. Lišće se bere dok je još mlado i suši u hladu. Čaj od lišća se rabi kod niz tegoba i bolesti: slaba pluća, probavni trakt, jača sve organe

za varenje, mišićni sustav, zdravu kosu, upale kože oko očiju, akne, lišajevi, hemo-roidi, reumatski artritis, za pokretljivost zglobova, stare žene su koristile čaj od lišća za ispiranje vagina... Plodovi oraha se preporučaju ljudima s problemima srca i krvožilnog sustava, crijevnih i želučanih tegoba, ubijaju štetne bakterije, kod gljivičnih infekcija. Orahovo ulje s krumpirom otklanja pantljičaru iz crijeva,

a natrljano u zglobove jača nji-hovu pokretljivost. Francuski ga travari koriste za lijepu kožu na licu i protiv malokrvnosti. U Turskoj su davali mljevene orahe ili orahovo ulje ženama da se udebljaju, kada je to u jednom povijesnom trenutku bilo tamo moderno (palamut).

U narodu se pravi liker od zelenih oraha: Uberemo ih polovicom lipnja, kada se tek jezgra nazire i zgnje-čimo ih drvenim čekićem. S malo šećera to odstoji u staklenkama (dvije trećine staklenke se napuni orasi-ma), natopljeno u domaćoj komovici, četiri tjedna na suncu. Tada procijedimo i u malim količinama se popije prije jela za jačanje orga-nizma uopće. Pogotovo se preporuča za slab trbuh. Treba li uopće spominjati što orah znači u lovačkim okvirima, počevši od svih vrsta ptica, vjeverica, puho-va, jazavac, divlja svinja...,

svi se hrane i slade, moguće i liječe, slatkim plodovima.Ipak, i kod oraha valja pri-paziti, jer previše čaja može izazvati mučninu i povraćanje, a uzimanje plodova se mora strogo kontrolirati: najviše četiri manja ili dva veća ploda na dan. Tako sam barem na nekoliko mjesta pročitao. I, nikada ne polomite svoje zube, ni na koji način!

Blago Lasić

Tvrd je orah voćka čudnovata...

Page 48: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

Jelenji odresci u vinuSastojci

• 4 – 6 komada mesa bez kosti• 5 jušnih žlica maslaca• 2 dcl crnog vina • 1 l juhe• 2-3 glavice crnog luka• 1/2 kg šampinjona• 1/2 graška• 3 rajčice • sol, papar, vegeta po ukusu• 3-4 grančice ružmarina

PripremaMeso je potrebno dobro očistiti i isprati u vodi. Potom ga staviti u pac od vina oko 3-4 sata. Meso ocijediti iz paca te lagano prepržiti na maslacu s obje strane. Izvaditi ga, a onda na mas-lacu prepržiti luk usitnjen, dodati narezane gljive i grašak te lagano pirjati. Zaliti juhom, crnim vi-nom, dodati meso te sve poklopljeno lagano ku-hati dok ne omekša. Pred kraj dodati ružmarin, rajčicu te začine po želji. Umak se treba zgusnuti. Poslužiti zajedno s pire krumpirom ili tjesteni-nom. Uz dobro crno vino, dobar tek.

Paprikaš od jelenjeg mesaSastojci

• 1 kg mesa jelena• 3 glavice crvenog luka• 1 glavica bijelog luka• 2 mrkve• 2 jušne žlice masti• 20 g slanine• 2 grančice ružmarina• 3 lista lovora• 1 žlica crvene paprike• 1 žlica vegete• 2 dcl crnog vina• sol• papar• voda

PripremaNa zagrijanoj masti upržiti crveni luk, naribati i mrkvu, slaninu i bijeli luk. Meso jelena isjeći na kocke i dodati u smjesu te lagano prepržiti. Dodati ružmarin, lovorov list, sol, crvenu papri-ku te vino. Kuhati dok meso ne omekša, lagano dodavati vodu da smjesa ne bude suha. Gotovo jelo servirati uz kuhane njoke.

Meso jelena ima jaku crvenu boju. Strukturom najviše sliči na govedinu. Vrlo je ukusno i bogato proteinima, zato jer životinje cijelu godinu borave

u prirodi i raznoliko se hrane. Vrlo je jakog okusa i mirisa. Donosimo vam dva recepta lagana za pripremu.

Pripremila Jelena Ljubić

Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.48

Page 49: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

49www.lovackisavez-hb.ba

ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

ŽENA NA ČELU KAKVE ZAJEDNICE

POKUS, EKSPERIMENT

KAO ... IZ VEDRA NEBA

GRIJAČI CENTRALNOG

GRIJANJA

SNAŽNO PLJUSNUTI MAČCI

UBIJANJE

ZAŠTITA PO-DIGNUTA OKO

ZEMLJIŠTA

RADNIK KOJI RADI NA

GLODALICI

SPRAVA ZA LEMLJENJE

ANKICA DOBRIĆ

PRIPEKA

BELG. ZRAKO-PLOVNA TVRTKA

RIMSKA PETICA

FILM LUKASA NOLE

OTIMATI SE

VIKATI “a-a-a”TIP TISKAR-

SKOG SLOGA, KURZIV

STROJEVI KOJI RADE

SAMOSTALNO

BOJNI OTROV

ILI FOND ILI HUMOR ILI KONTINENT

AUSTRIJA

VALJAK TKALAČ-KOG STANA

ALEKSANDAR ODMILA, ACO

VASKO LIPOVAC

PLANINA U TURSKOJ

OZNAKA PRVE OSOBE PO ZNAČENJU

RELI-VOZAČ VATANEN

PODUPIRAČ (PUČKI) RIJEKA U SLOVAČKOJ

DAN U TJEDNU

POMORSKI RAZBOJNIK

GLUMAC VOIGHT

KOSTURNICA

PLAČLJIVAC, KMECALO,

CVILIDRETA

FORMAT PAPIRA

EGIPATSKI BOG SUNCA, ŽIVOTA

I LJUBAVI

E R A L O P O R K E N PNJ A A R O K O P J G P AA Z L T Ć Ć O Č I K R ĆS D A N I R I B A R I EM J E G D L N T J T J NA E E Č A J I P U A A IL LJ I N V B G L O P V CP A P R I K O L I C A AL K B A L K O N U M B K

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

BALKON, BITAK, GABON, KAPUTIĆ, KOLUTIĆ, LIVADIĆ, MILILI-TAR, NALIČJE, NEKROPOLA, OBJAVA, PAĆENICA, PLAMSANJE, POKORA, POTAJA, PRIJAVA, PRIKOLICA, RAZDJELJAK, RIBAR, SJENIK, UPIJAČ

Frano Vukoja

Mariofil Soldo

Pucanje od smijeha

osmosmjerka

Rješenje: Glineni golub

LUDOSTIspred skupine lovaca prođe jedna zgodna dama. Jedan mladi lovac reče:- Da znate, ova ženska luda je za mnom.- Ako je luda za tobom, budi siguran da je luda i bez tebe – uzvrati stariji lovac.

SOLIDARNOSTPovela se priča o solidarnosti između lovaca, a jedan lovac reče:- Mi smo najsolidarniji kad jedan drugome „blicamo“ da na putu ima policije!

DAGNJEMujo s prijateljicom Dalmatinkom izišao je na večeru u neki bolji dalmatinski restoran. Dalmatinka naruči:- Ja bih DAGNJE. - Ne kaže se dagnje nego JAGNJE – ispravi je Mujo.

LJUBAVNa veseloj lovačkoj večeri jedan lovac reče: - Ja imam suprugu i ljubavnicu, a volim suprugu.- Ja imam suprugu i ljubavnicu, a volim ljubavnicu – reče drugi.- A ja imam i suprugu i ljubavnicu, a volim samo majku – uzvrati treći. 

Page 50: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

50Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.

Što reći o čovjeku o kome je sko-ro sve rečeno?! O legendarnom lovočuvaru sa Čvrsnice i Vrana, Andriji Juriću, pisali su novina-ri, lovački izvjestitelji, profesori lovstva, istraživači flore i faune..., gotovo svi zaljubljenici u život i prirodu ovoga našega hercegbo-sanskog podneblja. Svima je bio privlačan. Svima ugodan sugo-vornik, veseo i pun narodnoga humora i lovačkih dogodovština, viceva, zgoda i nezgoda. Jedino što bi u tim pričama u zadnjim godinama njegova života njegov dobar poznavatelj mogao osjetiti i žal da je to sve bilo – pa prošlo. A on bi to sve pokušao prekriti svo-jom omiljenom uzrečicom: „Da, šta ćeš?! Vrijeme gazi, vrijeme i pregazi!“ Dalje neka svatko sebi zaključuje.Andrija je rođen 1921. godine na drežanjskom Perutcu, općina Mostar. Lovačku školu pohađao je 1950. godine na Topčideru (Beograd), a šumarsku na Ilidži (1962.) i skijašku na Jahorini. Go-dine 1950. zaposlio se u Save-znom lovištu Čvrsnica (Muhar-nica, Plasa, Prenj, Vran), (tada još) općina Prozor. Prešao je kilome-tre i kilometre po hercegbosan-skim vrletima prateći tadašnje i najuglednije državne dužno-snike (Pijadu, Rankovića, Đilasa, Herljevića, Gošnjaka ...). O tome je Andrija, ali ne svakome, rado pričao. No, uvijek bi završio svoju priču riječima: „Mene nije intere-sirala ni bukva, ni jela, ni politika. Mene je zanimala samo divljač – srne, tetrijebi, medvjedi. S njima sam provodio dane i noći punih 38 godina. S njima sam i očvr-snuo kao stijena. Eto, jedino mi je žao što ovaj zadnji nesretni rat pobi svu živinu! Toga mi je žao. I sam Bog zna hoće li se to ikada opet oporaviti!“Kroz Andrijine ruke prošlo je 213 živih divokoza koje su uz njego-vu pomoć hvatane i slane u dru-

ga lovišta: Bugojno, Bihać, Đer-dap, Biokovo, Brač... Obišao je kao lovni stručnjak brojna inoze-mna lovišta po Hrvatskoj, Make-doniji, Italiji, Austriji, Bugarskoj... Zadnji put je obišao svoje staro „radno mjesto“ (Čvrsnicu, Pla-su i Vran) popevši se na Vilinac (Čvrsnica) u svojoj 92. (i slovima: devedesetdrugoj!!!) godini živo-ta, tj. točno dana 15. rujna 2012. godine iliti punih 24 godine po-slije umirovljenja. (... i unio se u knjigu posjetitelja toga dana u Planinarskom domu na Vilincu kao, dotad, najstariji posjetitelj tih visina?! Tko će biti sljedeći, stariji?). Otišao je, kako je sam re-kao, da se oprosti „od svih svojih brda i dolina“ na kojima je pro-veo život. (Jedino mu je ostalo „u dnu duše“ žao što nije pri tome vidio ama baš ni jedne jedincate divokoze! A prije ih je viđao na stotine...). Planirao je još koji izlet ovamo, ali... !!!???Andrija je odlikovan s više lovač-kih odličja u bivšoj državi, a i Od-ličjem prvog reda kao počasni član od strane našega Lovačkog saveza Herceg Bosne. Nisu ga zaboravili brojni lovci i lovački znanci. Posjećivali su ga, raz-mjenjivali s njime svoja lovačka iskustva, trofeje..., pisali o njemu (da spomenemo samo pok. Mla-dena Arapovića iz Konjica, Antu Džaju Bosanca iz Rijeke, Josipa Šarca iz Brišnika i brojne druge).Andrija je umro nakon relativno kratke, ali teške bolesti, poslije moždanog udara, dana 26. srp-nja 2017. godine u 97. godini života u svojoj kući u Jablanici. Pokopan je na jablaničkom ka-toličkom groblju „Jarište“ uz ve-ličanstven pogreb. Dobra kob, Andrija, i neka ti je laka ova naša namučena hercegbosanska zemlja! Počivao u miru Božjem! Amen.

P. Pušić

BRANIMIR BIŠKO(1958. – 2017.)

Naš kolega Branimir bio je častan čovjek i uzoran lovac. Njegovom iznenadnom smrću sekcija Sovići-Gorica ostala je bez marljiva člana, a svi mi bez prijatelja i priznatog poslovnog čovjeka. Hvala ti, dragi Brani-mire, na svemu što si učinio za lovstvo i Udrugu. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“ Grude

IVAN ZORIĆ-ŠANJA(1960. – 2017.)

Samo nekoliko dana prije smr-ti, naš Ivan bio je obaviješten da će na lovačkoj večeri primiti

JOZO GALIĆ (1937. – 2017.)

Našega Jozu, Jozinu resile su čestitost i smirenost, marljivost u akcijama, odgovornost prema prirodi i divljači te želja za lovač-kim druženjima. Ispratili smo ga na vječni počinak, ostajući mu zahvalni na svemu što je učinio za Udrugu. Počivao u miru Bož-jem.

LU „M. M. Bikan“ Vir

JOZO LANDEKA(1953. – 2017.)

Jozo je bio uzoran lovac, tradi-cionalist, čovjek od kojega su učili mnogi naraštaji lovaca. On i njemu slični (bili) su okosnica Udruge. Ponajviše njegovoj ge-neraciji lovaca možemo zahvaliti ovoliko velik broj lovaca u Udru-zi. Hvala ti, dragi Jozo, i počivaj u miru Božjem.

HUL „Kravica“ LjubuškiLOVRO IKIĆ

(1933. – 2017.)Lovro je bio jedan od najstarijih članova Udruge i njezin počasni član. Od njega su mlađi lovci uvijek dobivali mudre i korisne savjete. Ukopan je na groblju u Gornjem Zoviku. Obitelji i prija-teljima iskrena sućut. Počivao u miru Božjem.

LSUG „Jarebica“ Štrepci

SREĆKO HRKAĆ(1960. – 2017.)

Pok. Srećko je bio drag i pleme-nit čovjek i uzoran lovac. Časno je obavljao sve lovačke dužnosti. Aktivan u kinologiji, ali na pose-ban način u lovnom streljaštvu, kao natjecatelj. Kao zapovjednik Vatrogasnog društva, dao je go-lem doprinos očuvanju prirode i staništa divljači.Dragi naš Srećko, nemjerljiv je tvoj doprinos koji si ugradio u naše lovište. Hvala ti, i počivaj u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

ZDRAVKO NIKAČEVIĆ(1943. – 2017.)

Nakon teške bolesti zauvijek nas je napustio naš kolega Zdravko. Savjestan i odgovoran kod sva-ke članske obveze, i kao takav dobitnik prigodne zahvalnice za rad u Društvu. Hvala ti, dragi Zdravko, za svaki tvoj doprinos razvoju i uspjehu Društva.

LD „Lještarka“ Kiseljak

FRANK SOHNEL(1964. – 2017.)

Nesretnim slučajem redove Udruge zauvijek je napustio naš kolega Frank Sohnel. Bio je ve-liki zaljubljenik u lov i druženja. Svoje lovačke obveze savjesno je izvršavao, a osobito one na polju zaštite prirode i divljači. Velika mu hvala za sve što je učinio, ostat će nam u trajnoj uspomeni.

LU „Cincar“ Livno

MARIJAN DOMINKOVIĆ (1951. – 2017.)

Svoga dugogodišnjeg člana Marijana, člana sekcije Tolisa, pamtit ćemo kao mirna i iskrena čovjeka, kao lovca koji je bio pri-mjer svima, a posebno mlađim kolegama. Hvala mu za sve, i neka mu je laka posavska gruda. Počivao u miru Božjem.

LU „Sava“ Orašje

MARKO KAMENJAŠ (1962. – 2017.)

Izgubivši bitku s teškom bo-lešću, prerano nas je napustio naš prijatelj i kolega Marko. Bio je uzoran član Udruge i sekcije Bok. Aktivan na izgradnji lovač-ke kuće i snažna potpora u svim lovačkim akcijama. Neka mu je vječna slava i hvala. Počivao u miru Božjem.

LU „Sava“ Orašje

Odličje drugoga reda, ali nije to dočekao. Sudbina je htjela da njegovo srce stane baš u društvu kolega lovaca. Odličje drugog reda bilo je zamijenjeno Odličjem trećega reda, posmrt-no. Ivane, najiskrenije ti zahvalju-jemo na svemu što si učinio za Udrugu i sekciju Grude. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“ Grude

ANDRIJA JURIĆ(1921. – 2017.)

IN MEMORIAM

Page 51: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio
Page 52: SKRB ZA DIVLJAČ U ZIMSKIM UVJETIMA …6 IZ SAVEZA Svečanu večeru za sve sudioni-ke Foruma priredio je počasni predsjednik CIC-a Bernard Loze, koji se osim kao dobar domaćin predstavio

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

52Broj 111, STUDENI - PROSINAC 2017.