Druga gimnazija Varaždin VARAŽDIN Hallerova aleja 6a Tel: 042/330 844 Tel/fax: 042/330 842 e-mail: info@gimnazija-druga-vz.skole.hr ili 2gimnvz@gmail.com www.gimnazija-druga-vz.skole.hr

ŠKOLSKI KURIKULUM

Druge gimnazije Varaždin Školska godina 2015./2016.

Temeljni operativni dokument kojim se predviđa način na koji škola namjerava

ostvariti nacionalne standarde i odgovoriti na zahtjeve Nacionalnog okvirnog kurikuluma i

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije U Varaždinu, 30. rujna 2015. godine

2

KLASA: 003-06/12-01/6 URBROJ: 2186-44-04-12-4 Varaždin, 30. rujna 2015. Na temelju članka 28. točka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i članka 142. Statuta Druge gimnazije Varaždin, Školski odbor Druge gimnazije Varaždin na sjednici održanoj 28. rujna 2015. godine donio je

ODLUKU o donosenju Skolskog kurikuluma za skolsku godinu 2015.12016.

I.

Skolski odbor Druge gimnazije Varazdin, na prijedlog Nastavnlckoq vijeca od 29. rujna 2015. godine donosi Skolski kurikulum Druge gimnazije Varazdin za skolsku godinu 2015.12016.

II.

Skolski kurikulum Druge gimnazije Varazdln za skolsku godinu 2015.12016. nalazi se u privitku ove Odluke i njen je sastavni dio.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donosenia, a primjenjivat ce se od pocetka skolske godine 2015.12016.

3

I. U V O D

U srpnju 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je

Nacionalni okvirni kurikulum, koji predstavlja osnovne sastavnice predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja, vrjednovanje učeničkih postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Središnji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma čine učenička postignuća za odgojno-obrazovna područja, razrađena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi međupredmetnih tema koje su usmjerene na razvijanje ključnih učeničkih kompetencija. Osnova je za razradu predmetne strukture područja određivanje predmeta i modula. Važno je istaknutii da Nacionalni okvirni kurikulum pruža iznimno značajan dokument za planiranje i organiziranje rada škola, uključujući i izradbu školskoga kurikuluma. NOK kao i Školski kurikulum su razvojni dokumenti škole u smislu otvorenosti promjenama i stalnom obnavljanju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u društvu i obrazovanju, a predstavljaju tijek procesa odgoja i obrazovanja.

Školski kurikulum Druge gimnazije Varaždin (u daljnjem tekstu: škole) utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, predmeta u programu dodatne nastave i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte koje imaju za cilj da dugoročno i kratkoročno provode strategijski plan razvoja škole.

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija, traži primjene metoda i oblika rada. Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i načini rada: istraživačka nastava, nastava temeljena na učenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojem učenik, uz podršku učitelja i nastavnika, sam istražuje i konstruira svoje znanje.

U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor učitelja. Školski kurikulum pretpostavlja izradu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnosti koje će škola programski napraviti i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima učenika te o mogućnostima škole, a posebice o optimalnome opterećenju učenika. Školski kurikulumi se objavljuju na početku školske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati učenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i šira javnost.

4

Srednje škole općeobrazovnoga smjera – gimnazije U srednjim školama općeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve učenike, a diferencirani ili razlikovni omogućuje profiliranje učenika prema posebnostima pojedinoga gimnazijskoga smjera (općega, jezičnoga, klasičnoga, matematičkoga, sportskoga i dr.), kao i školski kurikulum. U gimnazijama i četverogodišnjim srednjim školama, tj. višim razredima srednje škole, sadržaji će se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski jezik itd.). Učenik gimnazije završava srednjoškolsko obrazovanje polaganjem ispita državne mature. Priprema učenika srednje škole za polaganje ispita državne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvaruje općeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama. Kurikulum – sa značenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/učenika, tijeka učenja i poučavanja, dugoročnoga, sustavno osmišljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga uređenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je širi i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podliježe promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja. Ciljevi školskog kurikuluma:

- osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima

- odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, pravima djece, osposobljavati ih za život u multikulturalnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivosti

- osposobljavati učenike za cjeloživotno učenje - otvarati mogućnosti za aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih u procesu

obrazovanja - surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama - uz temeljne obrazovne programe, uključivati učenike u različite vidove izborne,

dodatne, dopunske nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti - poticati profesionalnu samostalnost i odgovornost nastavnika - provoditi samovrednovanje i vanjsko vrednovanje - razvijati samostalnu i kvalitetnu školu -

Ciljevi Školskog kurikuluma su temeljni odgojno-obrazovni ciljevi. Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadržajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga školskoga života. Vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike, u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, područjima i predmetima, školskim i izvanškolskim aktivnostima. Da bi škole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama. Školski kurikulum Druge gimnazije Varaždin usmjeren je na dijete/učenika, a to podrazumijeva određena načela koja promiču odgoj i obrazovanje:

5

• prilagođavanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca

• odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koja će poticajno djelovati na razvoj svih područja djetetove/učenikove osobnosti

• planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave

• prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta/učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito

• uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga

• uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koja potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti

• stvaranje ugodnog odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djece/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja

• prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju

• pružanje pomoći djeci/učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju

Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva.

6

II. DUGOROČNI PLAN I PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA ŠKOLE OSNOVNI PODACI O USTANOVI – tablični prikaz a/ Naziv i sjedište Druga gimnazija Varaždin, VARAŽDIN

b/ Adresa, županija Hallerova aleja 6a

c/ Šifra ustanove 05-086-502

d/ E-mail adresa info@gimnazija-druga-vz.skole.hr

2gimnvz@gmail.com

e/ Web stranica http://www.gimnazija-druga-vz.skole.hr

f/ Ukupan broj razrednih odjela 24

g/ Ukupan broj učenika 610

h/ Ukupan broj djelatnika 77

-nastavnika 65

-administrativno osoblje 3

-pomoćno i tehničko osoblje 9

i/ Programi i trajanje obrazovanja

1.Gimnazijski program Četverogodišnji (ukupno 24 razredna odjela)

-opća gimnazija 16

-opća gimnazija (za sportaše) 4

-prirodoslovno matematička

gimnazija

4

7

BROJ UČENIKA I RAZREDNIH ODJELA po vrsti programa Redni broj

PROGRAM ZANIMANJE

R A Z R E D

UKUPNO

I II III IV Uč Odj Uč Odj Uč Odj Uč Odj Uč Odj

1 Opća gimnazija 96 4 96 4 106

4 118 4 416 16

2. Opća gimnazija (za športaše)

24 1 20 1 18 1 30 1 92 4

2. Prirodoslovno-matematička gimnazija

24 1 24 1 25 1 29 1 102 4

SVEUKUPNO 144 6 140 6 149 6 177 6 610 24

BROJ UČENIKA I PREGLED RAZREDNIH ODJELA

četverogodišnji program

Godina obrazovanja

Sveukupno učenika

Broj učenika Broj razrednih

odjela

I. 144 6

II. 140 6

III. 149 6

IV. 177 6

UKUPNO 610 24

8

VIZIJA ŠKOLE 1. Broj učenika i razrednih odjela u skladu s optimalnim nacionalnim pedagoškim standardom: - 24 razredna odjela - maksimalno 600 učenika 2. Broj programa: - dva programa i to u strukturi: 4 opća gimnazija 1 opća gimnazija (za sportaše) 1 prirodoslovno-matematička gimnazija Maksimalno poticati i afirmirati područje prirodnih znanosti, stranih jezika, informatike, komunikacijskih i interkulturalnih dimenzija. 3. Područje izbornih programa - obvezni: - vjeronauk i etika - strani jezici (francuski, španjolski, ruski jezik i slovenski jezik) - informatika - primjenjena ekologija - od školske godine 2014./2015. kao izborni predmet po prvi se puta uvodi i MATEMATIKA - u školskoj godini 2015./2016. kao izborni predmet po prvi se puta uvodi FIZIČKA GEOGRAFIJA 4. Područje dodatne nastave: SVE ZA AFIRMACIJU IZVRSNOSTI (učenika i nastavnika) – povijest, matematika, engleski jezik, psihologija, politika i gospodarstvo, informatika, kemija, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura - predmeti koji su značajni za državnu maturu i nacionalna i međunarodna natjecanja - predmeti po želji učenika s obzirom na njihov interes i postignuća 5. Program slobodnih aktivnosti, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti - poštivati interesna područja i sposobnosti učenika te potrebe lokalne zajednice - sklapati partnerstva s drugim institucijama formalnog i neformalnog obrazovanja u skladu sa zadanim ciljevima odgoja i obrazovanja - usmjeriti u pravcu potreba na nacionalnoj razini i na razini međunarodne, interkulturalne suradnje * napomena: 23 izvannastavne aktivnosti u školskoj godini 2015./2016. 6. Projekti i radionice: - na razini Škole - na razini lokalne sredine - zajednice - međunarodni, europski projekti - Erasmus + projekti

9

7. Suradnja sa Županijom - uređenje škole - osigurati i dalje uređivati prostor za podizanje kvalitete nastave i višeg standarda učenika (uređenje i opremanje novih kabineta, uređenje i sanacija krovišta i sanitarnog čvora) - uvođenje novih obrazovnih programa (novi predmeti, nove izvannastavne aktivnosti, partnerstva s odgojno-obrazovnim institucijama u RH i inozemstvu s naglaskom na programima mobilnosti) - otvaranje Centara izvrsnosti iz mobilnosti i međunarodne suradnje i sudjelovanje u radu već postojećih pod pokroviteljstvom Varaždinske županije - otvaranje Centra izvrsnosti iz geografije 8. Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije - potreba sustavnog praćenja rada navedenih krovnih institucija s ciljem praćenja i uvođenja novih obrazovnih standarda u Drugu gimnaziju kao novu modernu školu po mjeri učenika - izrada projekata i prijavljivanje na natječaje u sklopu predpristupnih europskih fondova - način stjecanja financijskih sredstava 9. Suradnja s roditeljima i institucijama, s tvrtkama - poticanje roditelja na aktivno uključivanje u rad škole – vlastitim angažmanom i donacijama roditelja - opremanje škole - uvođenje suvremene obrazovne tehnologije - financijska potpora u realizaciji projekata i izvannastavnih i izvanškolskih programa MISIJA ŠKOLE

- provoditi pedagoški i nastavni rad za boljitak svakog pojedinog učenika na školi - poticati rad učenika i nastavnika ka izvrsnostima i usvajanju temeljnih

kompetencija - vrijednosni sustav poštivati i razvijati u svim životnim područjima, a naročito u

odgojno-obrazovnom procesu školske godine - poticati i poduprijeti profesionalni razvoj nastavnika u radu s učenicima - poticanje nastavnog rada u skladu sa suvremenim didaktičkim načelima - izgradnja pozitivne i poticajne kulture škole - njegovanje odgovornosti i savjesnosti u svakodnevnom radu škole - omogućavanje korištenja ICT tehnologija svim nastavnicima

10

III. KRATKOROČNI PLAN I PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA ŠKOLE obuhvaća sve sastavnice školskog kurikuluma za školsku godinu 2015./2016. SASTAVNICE ŠKOLSKOGA KURIKULUMA

Godišnji plan i program rada škole - sadrži sve elemente rada Škole Kratkoročni i dugoročni plan i program

- broj razrednih odjela, broj učenika, broj djelatnika u 2015./2016. - dugoročna strategija škole, vizija, misija, ciljevi i zadaci za period od

2015. - 2017. Kurikulum nastave

- redovna - izborna - dodatna - ostali oblici - fakultativna - slobodne aktivnosti - konzultacije nastavnika za učenike

Izvannastavni i izvanškolski kurikulum

- terenska nastava - školske ekskurzije - maturalna putovanja

11

- javna djelatnost - sportske aktivnosti - projekti u RH i inozemstvu

Ostali programi i projekti

- suradnja s lokalnom zajednicom - razmjene učenika i programa - rad s udrugama - javno-privatno partnerstvo (u školi i izvan škole)

IV. KURIKULUM IZBORNE, DODATNE I FAKULTATIVNE NASTAVE

IZBORNA NASTAVA

Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor nastavnog predmeta kao izbornih odgojno–obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijeli. Pohađanje izborne nastave je obvezno, provodi se sustavno vrednovanje postignuća, a ocjena iz izbornog predmeta ulazi u opći uspjeh na kraju nastavne godine. O učenikovom izboru i načinu pohađanja nastave razrednici obavještavaju roditelje. Svrha organiziranja izborne nastave je proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u području za koja učenik pokazuje skolonosti i pojačan interes. Izbornu nastavu izvode učitelji pojedinog nastavnog predmeta po određenom planu i programu rada. Nastava se realizira prema utvrđenom rasporedu sati tijekom nastavne godine. 1.1. VJERONAUK I ETIKA ( I.-IV. godina obrazovanja) Izborna nastava iz vjeronauka i etike izvodi se kao obvezna za sve učenike od I. do IV. razreda i to prema njihovom opredjeljenju pri upisu u I. razred gimnazije (opće, prirodoslovno-matematičke ili opće gimnazije - odjel za sportaše). 1.2. IZBORNA NASTAVA - OPĆA GIMNAZIJA ( II., III. i IV. godina) U skladu s nastavnim planom i programom učenici u programu opće gimnazije u II., III. i IV. razredu pohađaju nastavu iz izbornog predmeta i to 2 sata tjedno. S obzirom na želje učenika i potrebe glede daljnjeg obrazovanja Škola predlaže sljedeće programe - predmete: - informatika (po nastavnom planu, informatika je kao obvezni predmet samo u I. razredu opće gimnazije – 2 sata tjedno) - matematika - strani jezik (kao III. strani jezik - španjolski jezik, francuski jezik, ruski jezik) - fizička geografija - primjenjena ekologija Učenici odabrani program iz izborne nastave slušaju u sve tri godine ( II., III. i IV.).

12

13

M Ž UKUPNO NJEMAČKI ENGLESKI NJEMAČKI ENGLESKI VJERONAUK ETIKA

I A 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24

I B 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24

I C 6 18 24 14 10 10 14 13 11 24

I D 5 19 24 14 10 10 14 13 11 24

I E 11 13 24 4 20 20 4 19 5 24

I S 15 9 24 1 23 23 1 22 2 24

UKUPNO I.

razredi45 99 144 33 111 111 33 115 29 144

II A 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24

II B 4 20 24 0 24 24 0 24 0 24

II C 4 20 24 15 9 9 15 12 12 24

II D 3 21 24 12 12 12 12 24 0 24

II E 13 11 24 9 15 15 9 18 6 24

II S 16 4 20 6 14 14 6 18 2 20

UKUPNO II.

razredi44 96 140 42 98 98 42 120 20 140

III A 8 20 28 0 28 28 0 28 0 28

III B 7 21 28 0 28 28 0 28 0 28

III C 7 18 25 0 25 25 0 12 13 25

III D 5 20 25 25 0 0 25 23 2 25

III E 11 14 25 6 19 19 6 21 4 25

III S 12 6 18 5 13 13 5 14 4 18

UKUPNO III.

razredi50 99 149 36 113 113 36 126 23 149

IV A 8 24 32 22 10 10 22 32 0 32

IV B 9 21 30 0 30 30 0 17 13 30

IV C 8 20 28 0 28 28 0 28 0 28

IV D 7 21 28 0 28 28 0 28 0 28

IV E 18 11 29 10 19 19 10 25 4 29

IV S 20 10 30 12 18 18 12 17 13 30

UKUPNO IV.

razredi70 107 177 44 133 133 44 147 30 177

SVEUKUPNO ŠKOLA

209 401 610 155 455 455 155 508 102 610

STRUKTURA NASTAVE STRANIH JEZIKA ( I. i II. str.j. ) I OBAVEZNE IZBORNE NASTAVE

školska godina 2015. / 2016.

Druga gimnazija Varaždin

Varaždin, rujan 2015.

RAZRED

Broj učenika I. str.jezik II. str. jezik Izborna nastava

UKUPNO

14

Slovenski Španjolski Francuski Ruski DSDPrimjenjena

ekologija InformatikaFizička

geografija Matematika

M Ž UKUPNO

I A4 20 24 3 0 0 0 4 0 0 0 0

I B4 20 24 0 0 0 0 6 0 0 0 0

I C6 18 24 0 0 0 0 8 0 0 0 0

I D5 19 24 1 0 0 0 11 0 0 0 0

I E11 13 24 0 0 0 0 4 0 0 0 0

I S15 9 24 0 0 0 0 7 0 0 0 0

UKUPNO I.

razredi45 99 144 4 0 0 0 40 0 0 0 0

II A 4 20 24 0 7 6 0 4 0 11 0 0

II B 4 20 24 0 8 0 0 9 0 8 8 0

II C 4 20 24 2 7 7 0 2 0 10 0 0

II D 3 21 24 0 2 3 0 11 0 17 2 0

II E 13 11 24 4 0 0 0 10 0 0 0 0

II S 16 4 20 2 1 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO II.

razredi44 96 140 8 25 16 0 36 0 46 10 0

III A 8 20 28 7 12 1 0 2 0 9 0 6

III B 7 21 28 8 10 5 0 0 0 9 0 4

III C 7 18 25 5 16 1 0 1 0 10 0 0

III D 5 20 25 4 15 8 1 faku. 3 0 0 0 3

III E 11 14 25 3 0 0 0 0 0 0 0 0

III S 12 6 18 7 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO III.

razredi50 99 149 34 53 15 1 6 0 28 13

IV A 8 24 32 2 0 0 8 9 10 14 0 0

IV B 9 21 30 0 0 13 4 2 0 13 0 0

IV C 8 20 28 3 0 6 7 0 6 9 0 0

IV D 7 21 28 1 0 3 4 2 4 17 0 0

IV E 18 11 29 2 0 0 0 7 0 0 0 0

IV S 20 10 30 0 0 0 0 1 0 0 0 0

UKUPNO IV.

razredi70 107 177 8 0 22 24 21 20 53 0 0

SVEUKUPNO ŠKOLA

209 401 610 54 78 53 25 103 20 127 10 13

Druga gimnazija Varaždin

Varaždin, rujan 2015.

RAZRED

Broj učenika

STRUKTURA IZBORNE NASTAVE I FAKULTATIVNIH PREDMETA

ŠKOLSKA GODINA 2015./2016.

15

DODATNA NASTAVA

U skladu s člankom 34. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, osim redovne nastave u školi se izvodi dodatna nastava koja ima za cilj da potiče učenike koji u određenom programu ili nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet.

Dodatna nastava omogućava učenicima da što više zadovolje svoje interese i želje te im omogućava da promoviraju osobne i zajedničke uspjehe i rezultate kako njih samih tako i njihovih mentora i škole u cjelini. Svi ti programi potiču i otvaranje škole prema lokalnoj zajednici i šire te izgradnji partnerstva između različitih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

Osim toga u okviru dodatne nastave učenici vježbaju i praktično primjenjuju usvojena znanja i vještine u određenom programu te stječu nove spoznaje, vrednote i stavove iz svojeg interesnog i izbornog područja (predmeta) kako bi se što kvalitetnije pripremili za državnu maturu, odnosno kasnije što kvalitetnije, brže i učinkovitije mogli uključiti u život i rad.

U školskoj godini 2015./2016. dodatna nastava odvija se iz predmeta: povijest, matematika, engleski jezik, psihologija, politika i gospodarstvo, informatika, kemija, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura. Metodičke upute: Dodatna nastava uglavnom se izvodi u obliku suradničke i projektne nastave te na taj način omogućava učenicima da iskazuju svoju kreativnost i svoje sposobnosti. U skladu s potrebama učenika i Škole nastavnici mogu dodatnu nastavu prilagoditi situaciji te istu izvoditi alternativno za različite grupe učenika i na različitim obrazovnim razinama. U skladu sa zahtjevima NCVVOO (katalozi znanja) učenici će u sklopu dodatne nastave kvalitetnije razumijevati i savladavati sadržaje - predmete koje će odabrati kao IZBORNE na ispitu za probnu, odnosno državnu maturu.

Konzultacije nastavnika za učenike – svaki nastavnik u svom tjednom i godišnjem zaduženju pod ostalim poslovima ima obavezno jedan sat tjedno konzultacije za učenike. Takav način rada omogućava učenicima dodatnu komunikaciju s predmetnim nastavnicima s ciljem dodatnog rada na obrazovnim sadržajima određenog predmeta. Na konzultacijama učenik ima mogućnost postaviti pitanja vezana uz redovnu nastavu, državnu maturu ili školska natjecanja te se na taj način dodatno pripremiti za iste.

Aktivnosti Vrijeme Zaduženje Informiranje i anketiranje učenika IX. Pedagog, stručni aktivi Formiranje grupa IX./ poč. X. Mentori, voditelji Izvedba X. – VI. Učenici i mentori

16

PROGRAM PRIPREMA I STJECANJA „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ Ovaj projekt, odnosno stjecanje njemačke diplome omogućuje učenicima jednostavniji upis na studij u njemačkom govornom području ili pak na stručnom usavršavanju poslije i u tijeku studija na našim fakultetima. Program priprema i ispitne teme propisuje njemačko ministarstvo jedinstveno za sve zemlje izvan njemačkog govornog područja i pod jednakim kriterijima za sve sudionike, odnosno kandidate koji se prijave za polaganje ispita. Nakon odslušanog programa i položenog ispita učeniku kandidatu za stjecanje „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ izdaje se svjedodžba koja ima karakter javne isprave sa svim pravima te vrijedi jednako u Njemačkoj i drugim zemljama. Program priprema i stjecanja „Deutsches Sprachdiplom der KMK“ (diplome njemačkog jezika) obuhvaća dodatno, napredno učenje njemačkog jezika za učenike I., II., III. i IV. razreda u gimnazijskim programima. Program se izvodi kao dodatna nastava od 2 sata tjedno, u četiri grupe, a izvode je po godinama:

Godina obrazovanja

Broj učenika

Profesor

I. 41 Barbara Kasun II. 17 Ivana Sekol III. 5 Kristina Kovačić IV. 14 Gertrud Rehner-Braisch

U planu je planiranje, izrada i provođenje zajedničkog europskog projekta za unapređenje kvalitete obrazovnog standarda učenika. Od 1. rujna 2011. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je suglasnost za izvođenje DSD I u čiji se program uključuje i Druga gimnazija Varaždin uz prethodnu edukaciju nastavnog kadra.

V. KURIKULUM IZVANNASTAVNIH I IZVANŠKOLSKIH AKTIVNOSTI: Kurikulum izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti obuhvaća sljedeća područja:

a) izvannastavne aktivnosti b) terensku nastavu c) školske ekskurzije, izlete i maturalna putovanja d) školske projekte u tuzemstvu i inozemstvu e) partnerstva s drugim odgojno-obrazovnim subjektima f) aktivnost učenika u Glazbenim školama, Školama stranih jezika, Udrugama itd.

17

18

a) I

ZV

AN

NA

ST

AV

NE

AK

TIV

NO

ST

I -

u Šk

oli s

e iz

vode

i pr

ogra

mi s

lobo

dnih

izva

nnas

tavn

ih a

ktiv

nost

i put

em k

ojih

uč

enic

i mog

u iz

raža

vati

svoj

u kr

eativ

nost

i, st

jeca

ti no

va z

nanj

a i v

ješt

ine

te v

redn

ote

i sta

vove

kao

što

su

zaje

dniš

tvo,

tol

eran

tnos

t i s

olid

arno

st.

Naz

iv

izva

nn

asta

vne

akti

vnos

ti

Cil

j i z

adac

i N

amje

na

Vod

itel

ji

Nač

in r

ada

Fon

d s

ati

tije

kom

šk

. god

. T

rošk

ovni

k T

ER

MIN

M

lad

i mat

emat

ičar

i

Pos

tavl

janj

e i r

ješa

vanj

e m

atem

atič

kih

prob

lem

a,

poti

canj

e na

istr

aživ

anje

, su

stav

nost

, kre

ativ

nost

, ko

rišt

enje

info

rmac

ijam

a iz

raz

liči

tih

izvo

ra,

sam

osta

lnos

t i u

stra

jnos

t

Svi

uče

nici

mog

u i

treb

aju

isku

siti

usp

jeh

u m

atem

atič

kim

ak

tivn

osti

ma.

Uče

ći

mat

emat

iku

steć

i će

sam

opou

zdan

je i

sigu

rnos

t u u

potr

ebi

broj

eva

i raz

viti

vj

ešti

ne m

jere

nja,

ko

nstr

uira

nja

i pr

osto

rnog

a zo

ra.

N. B

ud

en

V. H

orva

t S

. Ču

bri

lo

I. B

ešen

ić

Gru

pni r

ad, r

ad u

pa

ru, i

ndiv

idua

lni r

ad,

tere

nska

nas

tava

35

Str

učna

li

tera

tura

, pa

pir

i tro

šak

foto

kopi

ranj

a tr

ošak

put

a na

te

rens

ku

nast

avu.

Čet

vrtk

om 8

. sat

13

.35

– 14

.20

Z

idn

e n

ovin

e

Uče

nici

će

moć

i u

pisa

nom

obl

iku

opis

ivat

i ak

tual

ne te

me

te

izra

žava

ti s

tavo

ve o

is

tim

a.

Pop

ular

izac

ija

pism

enog

izra

žava

nja

na s

tran

om je

ziku

.

Mar

ijan

a H

orva

t B

. Koc

ijan

S

. Mu

dri

J.

Šit

um

M

. Sti

pan

M

ikac

J.

Pos

avec

Raz

govo

r, d

isku

sija

, iz

rada

teks

tova

i čl

anak

a, p

osta

vlja

nje

pano

a.

Pre

ma

potr

ebi

(nov

ine

se

izra

đuju

je

dnom

m

jese

čno,

po

čevš

i kr

ajem

li

stop

ada)

Kor

ište

nje

papi

ra i

foto

kopi

rnog

ur

eđaj

a šk

ole.

- pr

ema

dogo

voru

: in

divi

dual

ni r

ad

s uč

enic

ima

- je

dnom

m

jese

čno:

za

jedn

ička

iz

rada

nov

ina

FA

K O

N

Upo

znat

i uče

nike

s

liko

m i

djel

om p

isac

a ko

ji s

u či

tali

na

FA

K-u

, tz

v. f

akov

cim

a

(Zor

an F

erić

, Mil

jenk

o Je

rgov

ić, D

aša

Drn

dić

i dr

.)

Uče

nici

ma

od 1

.do

4.

razr

eda

B

. Det

elj

G

rupn

i rad

, rad

u

skup

inam

a, r

azgo

vor

s uč

enic

ima,

ras

prav

e

10

Do

100

kuna

za

troš

kove

pr

ipre

me

mat

erij

ala

Jedn

om il

i dv

aput

m

jese

čno,

pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

Jezi

čne

vješ

tin

e –

slu

šan

je, g

ovor

enje

, či

tan

je i

pis

anje

učen

ici ć

e na

tem

elju

od

lom

aka

iz

repr

ezen

tati

vnih

dje

la

svje

tske

i hr

vats

ke

Nam

ijen

jena

je

učen

icim

a ko

ji ž

ele

znat

i viš

e

J.H

orva

t R

ad u

sku

pina

ma,

is

traž

ivač

ki r

ad, r

ad n

a te

mel

ju p

riru

čnik

a za

je

zik

i udž

beni

ka.

35

100

kn

Sri

jedo

m, 8

. sat

13

.35

– 14

.20

19

knji

ževn

osti

uvj

ežba

vati

je

zičn

e vj

ešti

ne –

sl

ušan

je, č

itan

je,

govo

renj

e i p

isan

je k

ako

bi s

e na

vede

ne v

ješt

ine

usva

jale

i pr

imje

njiv

ale

u sv

akod

nevn

oj

kom

unik

acij

i.

Mla

di p

ovje

snič

ari

Rad

sa

zain

tere

sira

nim

uč

enic

ima,

sna

laže

nje

učen

ika

kroz

rad

s

povi

jesn

im iz

vori

ma

i (s

lije

pim

) ze

mlj

ovid

ima

Gru

pa z

aint

eres

iran

ih

učen

ika

N. S

lun

jsk

i M

. Pla

čko

M. R

ogu

lja

M. G

rad

ečak

I.

Lon

čar

Istr

ažit

i i o

bjas

niti

ob

ilje

žja

odre

đeni

h do

gađa

ja te

uzr

oke

i po

slje

dice

, sna

laže

nje

u pr

osto

ru i

vrem

enu

Dva

put u

po

lugo

dišt

u T

ekuć

i izd

aci,

plan

iran

i po

stav

kam

a za

ur

eđen

je; c

ca

100

kn

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

Ein

Käf

fch

en m

it

Sch

ille

r &

Co.

Pro

mic

anje

nje

mač

kog

jezi

ka, s

tvar

anje

osj

ećaj

a pr

ipad

nost

i i p

ovez

anos

ti

s nj

emač

kim

jezi

kom

, ra

zvij

ati i

nter

es p

rem

a nj

emač

koj u

mje

tnos

ti,

kult

uri i

civ

iliz

acij

i, ra

zvij

anje

jezi

čnih

ko

mpe

tenc

ija-

raz

vija

nje

vješ

tine

slu

šanj

a i

govo

renj

a, p

odić

i raz

inu

konv

erza

cijs

kog

znan

ja i

snal

ažen

ja u

sv

akod

nevn

om g

ovor

u

Ispu

njen

je p

otre

ba i

želj

a za

inte

resi

rani

h uč

enik

a

K. K

ovač

ić

B. K

asu

n

M. Š

pik

a J.

Mož

ina

Pri

godn

a pr

edav

anja

, či

tanj

e po

ezij

e,

prik

aziv

anje

fil

mov

a,

snim

anje

uče

ničk

ih

vide

o ur

adak

a, iz

rada

te

mat

skih

pla

kata

. P

lani

rano

je u

čeni

ke

poti

cati

na

pisa

nje,

go

vor

i slu

šanj

e te

se

oček

uje

akti

vno

perc

ipir

anje

gov

orni

h zn

ačaj

ki n

jem

ačko

g je

zika

, paz

eći p

rito

m

na m

anje

uob

ičaj

ene

sint

agm

e. K

roz

istr

aživ

ački

, pro

jekt

ni

face

to f

ace

i onl

ine

rad

prom

ovir

ati u

čenj

e je

zika

, uka

ziva

ti n

a va

žnos

t viš

ejez

ično

sti

i jez

ične

raz

noli

kost

i te

inte

grir

ati e

urop

sku

i međ

unar

odnu

di

men

ziju

i ak

tivn

o gr

ađan

stvo

u

35

Do

200

kuna

za

troš

kove

pr

ipre

me

mat

erij

ala.

Jeda

n sa

t tje

dno

u do

govo

ru s

a za

inte

resi

rani

m

učen

icim

a na

kon

redo

vne

nast

ave.

20

obra

zova

nje.

Bon

a fi

de

Raz

voj i

pot

ican

je

hum

anih

vri

jedn

osti

, so

lida

rnos

ti, t

oler

anci

je,

empa

tije

i op

tim

izm

a,

stav

iti v

last

ite

vješ

tine

i sp

osob

nost

i u s

lužb

u op

ćeg

dobr

a,

preu

zim

anje

soc

ijal

ne

odgo

vorn

osti

, poš

tiva

nje

razl

ičit

osti

, pot

icat

i i

unap

ređi

vati

in

tele

ktua

lni,

druš

tven

i, m

oral

ni i

duho

vni r

azvo

j uč

enik

a u

skla

du s

nj

ihov

im

spos

obno

stim

a, r

azvi

jati

m

eđul

juds

ku i

međ

ukul

tura

lnu

sura

dnju

i n

ove

inte

rese

, ra

zvij

anje

svi

jest

i kod

uč

enik

a o

potr

ebi z

a br

igom

i sk

rbi z

a on

e ko

ji s

u dr

ugač

iji o

d nj

ih

– bo

lesn

i, si

rom

ašni

, na

pušt

eni i

u p

otre

bi, t

e su

djel

ovat

i u p

oveć

anju

kv

alit

ete

njih

ova

živo

ta,

razv

ijat

i soc

ijal

ne

kom

unik

acij

ske

kom

pete

ncij

e, k

roz

otva

ranj

e no

vih

civi

liza

cijs

kih

vidi

ka

Pro

moc

ija

i pot

ican

je

fila

ntro

pije

, pr

ikup

ljan

je d

obar

a (d

onac

ijsk

i pri

log

prem

a vl

asti

tim

m

oguć

nost

ima

u du

hu s

olid

arno

sti)

I.S

ekol

P

rigo

dna

pred

avan

ja,

izra

da m

otiv

iraj

ućih

te

mat

skih

pla

kata

i pr

ezen

taci

ja,

osm

išlj

avan

je a

kcij

a i

inic

ijat

iva

u sv

rhu

pom

agan

ja o

nim

a ko

jim

a je

pot

rebn

a na

ša p

omoć

.

35

Do

200

kuna

za

troš

kove

pr

ipre

me

mat

erij

ala.

Jeda

n sa

t tje

dno

u do

govo

ru s

a za

inte

resi

rani

m

učen

icim

a na

kon

redo

vne

nast

ave.

21

poti

cati

zah

valn

ost i

sl

obod

u, p

otic

ati u

čeni

ke

na z

ajed

ništ

vo te

da

kroz

kr

eati

vno

stva

rala

štvo

i in

ovat

ivno

st s

voje

idej

e pr

etvo

re u

akt

ivno

dj

elov

anje

, pot

ican

je

osje

ćaja

pou

zdan

ja u

vl

asti

te m

oguć

nost

i i

pono

sa z

bog

dopr

inos

a st

vara

nju

bolj

eg s

vije

ta.

Fot

o gr

up

a

- or

gani

zira

ti s

usre

te s

pr

edav

anji

ma

o te

orij

i fo

togr

afij

e -

pota

knut

i uče

nike

da

se

umje

tnič

ki iz

raze

-

posj

ećiv

ati i

or

gani

zira

ti iz

ložb

e -

odla

ziti

na

tere

nski

rad

ov

isno

o z

adac

ima

foto

grup

e -

prat

iti z

biva

nja

u šk

oli

Fot

ogru

pa s

luži

ra

zvij

anju

est

etsk

ih

spos

obno

sti

pola

znik

a, k

ao i

razv

oju

prav

ilni

h te

hnik

a fo

togr

afir

anja

u

svrh

u pr

aćen

ja

škol

skih

zbi

vanj

a i

izra

de p

rom

otiv

nih

mat

erij

ala.

N

amij

enje

na je

svi

m

zain

tere

sira

nim

uč

enic

ima

od 1

. do

4.

Raz

reda

.

Saš

a J.

Mil

ec

T. M

lin

arić

S

. Hab

ek

- pr

edav

anja

-

sast

anci

-

radi

onic

e -

tere

nski

rad

-

IT

35

N

abav

ka

foto

apar

ata

- 50

00 k

n T

eren

ski r

ad,

troš

ak g

oriv

a -

1000

kn

.

Tij

ekom

na

stav

ne g

odin

e 20

15./2

016.

G

lazb

ena

rad

ion

ica

Odg

ojit

i kom

pete

ntno

g po

troš

ača

glaz

be u

ulo

zi

sluš

aoca

i am

ater

skog

iz

vođa

ča

Uče

nici

ma

J. V

ađon

G

rupn

i i in

divi

dual

ni

35

___

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

H

um

anis

tičk

a gr

up

a

Izra

da je

dnos

tavn

og

naki

ta, r

ođen

dans

kih

i bo

žićn

ih č

esti

tki i

fi

guri

ca te

kar

tica

s

mud

rim

izre

kam

a i

mis

lim

a fi

lozo

fa

Pri

kupl

janj

e no

včan

ih

sred

stav

a ko

ja ć

e se

do

nira

ti u

hu

man

itar

ne s

vrhe

J. T

rojk

o U

čeni

ci ć

e pr

edm

ete

izra

điva

ti u

z as

iste

ncij

u vo

dite

lja

u D

rugo

j gim

nazi

ji

Var

aždi

n, u

uči

onic

i br

oj 3

1 i s

amos

taln

o ko

d ku

će

16

300,

00 k

n P

rem

a do

govo

ru

s uč

enic

ima

22

Klu

b v

olon

tera

D

ruge

gim

naz

ije

Vol

onti

ranj

e u

razn

im

inst

ituc

ijam

a gr

ada

i ok

olic

e: s

ocij

alna

sa

mop

oslu

ga, o

djel

pe

dija

trij

e bo

lnic

e u

Var

aždi

nu, p

osje

t i

volo

ntir

anje

u c

entr

u dr

. A

ntun

Bog

dan

u Č

akov

cu, o

rgan

izac

ija

obos

tran

og p

osje

ta

član

ova

zaje

dnic

e C

enac

olo,

obi

laza

k st

arij

e dr

uštv

ene

popu

laci

je u

sta

račk

om

dom

u u

Var

aždi

nu,

volo

ntir

anje

u d

omu

za

star

ije

i psi

hičk

i bol

esne

u

Jalž

abet

u.

Cil

jevi

akt

ivno

sti:

-

razv

ijat

i soc

ijal

nu

osje

tlji

vost

kod

uče

nika

-

poti

cati

svi

jest

o

važn

osti

dru

štve

nog

anga

žman

a -

pom

oći r

azvo

j gr

ađan

skog

dru

štva

-

odgo

j za

vred

note

Uče

nici

će

razv

iti

pozi

tiva

n od

nos

prem

a st

arij

oj

popu

laci

ji, t

oler

anci

ju

prem

a ra

njiv

ima,

ne

moć

nim

a i p

rem

a lj

udim

a s

pote

škoć

ama

u ži

votu

. Uče

nici

će

razv

iti o

sjeć

aj

hum

anos

ti p

rem

a dr

ugom

e i n

a ta

j na

čin

obog

atit

i i s

ebe

kao

osob

u. U

čeni

ci

će r

azvi

ti o

sjeć

aj

mor

alne

odg

ovor

nost

i pr

ema

razl

ičit

im

akte

rim

a u

druš

tvu.

I. Ž

nid

arić

K

ajić

S

. J. M

ilec

M

. Gec

i

Stu

piti

u k

onta

kt s

ra

zlič

itim

nav

eden

im

inst

ituc

ijam

a,

dogo

vori

ti p

osje

te i

orga

nizi

rati

raz

liči

te

akti

vnos

ti

35

300

kn

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a ti

jeko

m c

ijel

e šk

olsk

e go

dine

„F

IZIK

A Z

A

NA

TJE

CA

TE

LJE

“

Stj

ecan

je z

nanj

a uz

in

terd

isci

plin

arni

pr

istu

p, p

rakt

ičan

la

bora

tori

jski

rad

i pr

oble

msk

u na

stav

u.

Raz

vija

nje

krit

ičko

g m

išlj

enja

. Raz

vija

nje

inte

resa

za

prir

odne

zn

anos

ti i

prof

esio

naln

o us

mje

rava

nje.

- os

poso

blja

vanj

e za

sa

moo

braz

ovan

je

kori

šten

jem

raz

liči

tih

izvo

ra z

nanj

a,

- pr

imje

na z

nanj

a u

razu

mij

evan

ju p

ojav

a u

svak

idaš

njem

ži

votu

,

D. M

alta

r M

. Mal

tar

- ko

rišt

enje

raz

liči

tih

met

oda

i obl

ika

rada

-

istr

aživ

ački

rad

pu

tem

izvo

rne

stva

rnos

ti

- ko

rišt

enje

su

vrem

enih

izvo

ra

znan

ja

Od

sije

čnja

do

trav

nja

2015

. god

. u

dogo

voru

s

učen

icim

a i p

rem

a ra

spor

edu

sati

pr

ofes

ora

Do

1.0

00, 0

0 kn

(pr

ibor

za

mje

renj

a i

poku

se,

foto

kopi

ranj

e ur

edsk

i m

ater

ijal

)

Tij

ekom

dru

gog

polu

godi

šta

šk.g

od.

2015

./201

6.

(mog

uće

pone

djel

jkom

i ut

orko

m 8

. sat

)

23

P

rip

rem

a u

čen

ika

3. i

4. r

azre

da

za

nat

jeca

nje

iz k

emij

e

Sav

lada

ti s

adrž

aje

koji

ni

su o

buhv

aćen

i re

dovn

om n

asta

vom

Zai

nter

esir

ani u

čeni

ci

J. O

stri

čki

R

ad u

man

jim

gr

upam

a P

rem

a do

govo

ru s

uč

enic

ima

prem

a po

treb

i V

elja

ča i

ožuj

ak

2016

.

N

ovin

arsk

a gr

up

a

Upo

znat

i pub

lici

stič

ke

vrst

e, r

azvi

jati

jezi

čni

izra

z

Pra

titi

i do

kum

enti

rati

šk

olsk

e i

izva

nško

lske

ak

tivn

osti

uče

nika

i na

stav

nika

K. P

odb

re-

žnič

ki

Gru

pni

35

−

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

Cu

m g

ran

o sa

lis

- up

ozna

ti u

čeni

ke s

an

tičk

om c

ivil

izac

ijom

(p

roši

riti

zna

nje

o ri

msk

oj i

grčk

oj k

ultu

ri)

- pr

ipre

ma

učen

ika

za

javn

o iz

vođe

nje

pred

stav

e na

lati

nsko

m

jezi

ku

- pr

ipre

mit

i uče

nike

za

snal

ažen

je n

a te

kstu

-

prip

rem

anje

za

škol

sko

i žup

anij

sko

natj

ecan

je

iz la

tins

kog

jezi

ka

Za

učen

ike

1. i

2.

razr

eda

prem

a in

tere

su

A. K

rsti

ć R

ad u

man

jim

gr

upam

a

35

Pot

rošn

i m

ater

ijal

Č

etvr

tkom

8. s

at

u uč

ioni

ci b

r. 3

1

B

iolo

ška

gru

pa

Pri

mij

enit

i gra

divo

iz

biol

ogij

e na

rje

šava

nje

jedn

osta

vnij

ih

prir

odos

lovn

ih

prob

lem

a, v

ježb

ati

vješ

tinu

mik

rosk

opir

anja

i o

brad

e fo

togr

afij

a,

vjež

bati

rje

šava

nje

zada

taka

nat

jeca

nja,

sa

mos

taln

o or

gani

zira

ti i

real

izir

ati i

zlet

e i

sam

osta

lni r

ad, k

oris

titi

ra

d na

tere

nu k

ao

Raz

vija

ti v

ješt

ine

učen

ika

i pot

aknu

ti

inte

res

za p

roši

riva

nje

znan

ja

Mar

ija

Hor

vat

M. S

latk

i D

. Nav

oj

Mih

alin

a

prak

tičn

i rad

, rad

u

grup

i, sa

mos

taln

i ra

d, r

ad u

par

ovim

a,

izla

ganj

e,

dem

onst

raci

ja

35 s

ati

prir

odni

m

ater

ijal

, pr

ibor

za

mik

rosk

opi-

ranj

e pr

ibor

za

izra

du

viva

rija

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

24

met

odu

saku

plja

nja

info

rmac

ija,

ana

lizi

rati

re

zult

ate

dobi

vene

pr

akti

čnim

rad

om u

uč

ioni

ci i

tere

nski

m

rado

m, p

reze

ntir

ati

znan

stve

na p

osti

gnuć

a dr

ugim

a

Gla

zben

a ra

dio

nic

a

Cil

jevi

i za

daci

su:

-

stva

ranj

e es

tets

kog

glaz

beno

g uk

usa

i opć

e gl

azbe

ne k

ultu

re

- pr

aćen

je p

roje

kata

H

rvat

ske

glaz

bene

m

lade

ži

- pr

aćen

je g

lazb

enog

ži

vota

Var

aždi

na i

okol

ice

- ot

kriv

anje

kre

ativ

nih

pote

ncij

ala

- nj

egov

anje

pje

vačk

og

glas

a -

usav

ršit

i vok

alnu

te

hnik

u pj

evan

ja

- up

ozna

ti g

lazb

enu

lite

ratu

ru

- sa

mos

taln

o gl

azbe

no

stva

rala

štvo

-

izra

žava

nje

glaz

be

stva

rala

čkim

rad

om

(pje

vanj

em i

svir

anje

m)

- up

otre

ba

impr

oviz

iran

ih

inst

rum

enat

a -

ostv

ariv

anje

pro

jeka

ta

po iz

boru

i sp

osob

nost

ima

član

ova

i ob

ilje

žava

nje

prig

odni

h da

tum

a u

radu

ško

le

Osn

ovni

cil

j i z

adat

ak

glaz

bene

nas

tave

je

odgo

jiti

ko

mpe

tent

nog

potr

ošač

a gl

azbe

u

uloz

i slu

šaoc

a i

amat

ersk

og iz

vođa

ča

S. K

elem

en

- m

etod

a ra

zgov

ora

tj.

radi

onic

e

- m

etod

a ra

da n

a no

tnom

teks

tu

- di

rekt

no p

riku

plja

nje

info

rmac

ija

na te

renu

-

met

oda

dem

onst

raci

je:

pjev

anje

, svi

ranj

e,

izvo

đenj

e ri

tma,

sl

ušan

je

- re

dovi

tost

dol

azak

a i

redo

vito

st d

opri

nosa

gr

upi b

iti ć

e pr

aćen

a pi

smen

o i u

smen

o od

st

rane

pol

azni

ka i

vodi

telj

a -

zadu

ženj

a i

od

govo

rnos

ti č

lano

va

radi

onic

e bi

ti ć

e in

divi

dual

na

RU

JAN

-od

abir

nov

i čl

anov

a e

i pl

anir

anje

ra

da u

ok

viri

ma

zada

nih

cilj

eva

i za

data

ka

LIS

TO

PA

D,

ST

UD

EN

I,

PR

OS

INA

C-

Pod

jela

za

data

ka i

obav

eza,

U

vjež

bava

nje

post

ojeć

ih

prog

ram

a S

IJE

ČA

NJ-

LIP

AN

J R

ad n

a us

avrš

avan

ju

kval

itet

e

- N

otni

zap

isi

- O

rffo

v in

stru

men

tari

j

Pre

ma

dogo

voru

s

učen

icim

a

25

Hu

man

isti

čka

gru

pa

za z

ašti

tu ž

ivot

inja

„Š

apic

a“

Upo

znav

anje

uče

nika

s

bioe

tičk

im p

odru

čjem

te

senz

ibil

izir

anje

na

univ

erza

lnos

t ist

ih.

Uoč

avan

je

pato

cent

rist

ičkh

vr

ijed

nost

i i e

tičk

e va

žnos

ti k

reat

ivne

re

aliz

acij

e

Pru

žanj

e po

moć

i na

pušt

enim

, bol

esni

m

i zlo

stav

ljan

im

živo

tinj

ama

u ud

ruzi

„S

pas“

Var

aždi

n

V. Ž

esti

ć P

. Jak

opec

Vol

onti

ranj

e u

udru

zi

„Spa

s“

35

___

Mje

sec

list

opad

i s

tud

eni

(oda

bran

e

subo

te u

li

stop

adu

i st

uden

om)

Mje

sec

ožu

jak/

trav

anj/

svib

anj

(o

dabr

ane

subo

te

u ož

ujku

, tra

vnju

i s

vibn

ju)

Tij

ekom

cij

ele

nas

tavn

e go

din

e 20

15./2

016.

ko

ntin

uira

n ra

d

član

ova

Hum

anis

tičk

e gr

upe

na p

rom

ican

ju

bioe

tičk

ih

vrij

edno

sti

S

PO

RT

SK

A

GR

UP

A:

KR

OS

A

TL

ET

IKA

N

OG

OM

ET

R

UK

OM

ET

K

OŠ

AR

KA

O

DB

OJK

A

ST

OL

NI

TE

NIS

B

AD

MIN

TO

N

Pri

prem

a uč

enik

a za

sp

orts

ka n

atje

canj

a

Tre

ning

za

inte

resi

rani

h uč

enik

a

M. A

nd

rovi

ć D

. Kos

A

. Mel

nja

k

Gru

pni

i in

divi

dual

ni

tren

inzi

35

Spo

rtsk

i re

kviz

iti i

op

rem

a

Tje

dan

dana

pr

ije

poče

tka

odre

đeno

g na

tjec

anja

26

Nap

red

ni

info

rmat

ičar

i

Izra

da f

unkc

iona

lnog

pr

ojek

ta b

azir

anog

na

web

tehn

olog

iji k

ao n

pr.

PH

P i

rela

cijs

kim

ba

zam

a po

data

ka k

ao

npr.

MyS

QL

Uče

nje

napr

edni

h te

hnol

ogij

a iz

pr

ogra

mir

anja

, web

te

hnol

ogij

a i b

aza

poda

taka

D. G

rab

ar

I. R

ogin

a B

. Bem

bić

Fro

ntal

ni o

blik

rad

a ko

d ob

razl

agan

ja n

ove

mat

erij

e. R

ad u

gru

pi i

poje

dina

čno

u ob

liku

vj

ežbi

. S

amos

taln

i rad

kod

ku

će.

10

- S

rije

da 9

sat

u

dogo

voru

s

učen

icim

a

Psi

ho

gru

pa

Usv

ajan

je z

nanj

a iz

po

druč

ja k

lini

čke,

fo

renz

ičke

i s

ocij

alne

ps

ihol

ogij

e.

Usv

ajan

je i

prim

jena

zn

anja

vez

anih

uz

met

odol

ogij

u zn

anst

veni

h is

traž

ivan

ja.

Gru

pa je

nam

ijen

jena

uč

enic

ima

koji

žel

e na

dogr

adit

i i p

roši

riti

zn

anje

ste

čeno

u

redo

vnoj

nas

tavi

ps

ihol

ogij

e te

up

ozna

ti o

snov

e is

traž

ivač

ko-

znan

stve

nog

rada

.

M. F

ajfa

rić

H. I

van

čić

Pre

dava

nja

Dis

kusi

je

Sam

osta

lan

rad

učen

ika

Pro

jekc

ije

film

ova

psih

ološ

ke te

mat

ike

20

Tro

škov

i fo

toko

pira

nja

i pr

inta

nja

potr

ebni

h m

ater

ijal

a

Tij

ekom

na

stav

ne g

odin

e pr

ema

dogo

voru

s

učen

icim

a

V

jero

nau

čna

gru

pa

Kai

ros

- pr

ipre

ma

za

vjer

onau

čnu

olim

pija

du

- st

udir

anje

gra

đe,

prov

jera

vanj

e zn

anja

- su

djel

ovan

je n

a vj

eron

aučn

oj

olim

pija

di u

te

kućo

j ško

lsko

j go

dini

Saš

a Jo

sip

Mil

ec

- sa

stan

ci

20 s

ati

----

T

ijek

om

nast

avne

go

dine

20

15./2

016.

Mla

dež

C

rven

og k

riža

Osp

osob

iti u

čeni

ke z

a po

moć

i sa

mop

omoć

u

hitn

im s

luča

jevi

ma

(nez

gode

i ka

tast

rofe

) ka

da je

živ

ot u

grož

en.

Sud

jelo

vanj

e na

na

tjec

anju

u z

nanj

u pr

ve p

omoć

i, po

vije

sti H

CK

-a

Dar

ija

Nav

oj

Mih

alin

a,

grup

a za

inte

resi

rani

h uč

enik

a,

fizi

oter

apeu

t –

vanj

ski

sura

dnik

, ra

vnat

elji

ca

grad

skog

C

rven

og k

riža

Red

ovit

i sas

tanc

i ti

jeko

m g

odin

e,

vjež

be u

pro

stor

u šk

ole

Od

list

opad

a 20

15. d

o sv

ibnj

a 20

16.

godi

ne

Tro

škov

e za

po

troš

ni

zavo

jni

mat

erij

al

snos

i gr

adsk

o dr

uštv

o C

rven

og

križ

a V

araž

din

Tij

ekom

na

stav

ne

2015

./201

6.

27

L

IKO

VN

A

GR

UP

A

Stj

ecan

je i

prim

jena

zn

anja

; R

azvo

j vje

štin

a,

prom

išlj

anje

i vr

edno

vanj

e li

kovn

ih

djel

a;

Usv

ajan

je s

tavo

va;

Viz

ualn

o os

vješ

tava

nje

Obu

hvat

iti u

čeni

ke

s ra

zvij

enim

li

kovn

im

pred

ispo

zici

jam

a i

inte

resi

ma

i us

mje

rava

ti

razm

išlj

anje

i iz

raža

vanj

e.

Ter

ezij

a M

lin

arić

S

un

čan

a H

abek

prom

atra

nje,

uo

čava

nje

vizu

alni

h po

data

ka,

klas

ific

iran

je,

inte

rpre

tira

nje,

pr

omiš

ljan

je

liko

vnog

dj

ela

– ot

kriv

anje

i

stva

ranj

e vr

jedn

ovan

je

iska

ziva

nje

osob

nih

pref

eren

ci,

orga

nizi

ranj

e su

stav

a vr

jedn

ovan

ja

30

put d

o Z

agre

ba i

mat

erij

al z

a ra

dion

icu

za

proj

ekt –

10

škol

a 10

um

jetn

ika

potr

ošni

m

ater

ijal

za

izra

du

plak

ata,

m

ater

ijal

a

1 sa

t tje

dno

ili

po d

ogov

oru

srij

eda

8. s

at

28

b) T

EREN

SKA

NAS

TAVA

- p

lani

ra s

e i

izvo

di k

ao p

oseb

an o

blik

nas

tavn

og r

ada

za u

čeni

ke (

razr

edni

h od

jela

i o

braz

ovni

h gr

upa)

i

nast

avni

ka u

svr

hu o

stva

rivan

ja o

dređ

enog

dije

la p

ropi

sano

g na

stav

nog

plan

a i p

rogr

ama

(za

jeda

n, d

va il

i gru

pu p

redm

eta)

. Pr

ogra

msk

e sa

drža

je n

a po

četk

u šk

olsk

e go

dine

pla

nira

ju s

truč

ni a

ktiv

i, a

oper

ativ

ni p

rogr

am z

a sv

aki

odla

zak

na t

eren

sku

nast

avu

izra

đuje

pr

edm

etni

nas

tavn

ik il

i gru

pa n

asta

vnik

a, a

ko s

e te

rens

ka n

asta

va iz

vodi

inte

rdis

cipl

inar

no.

U p

ravi

lu s

e ov

a na

stav

a iz

vodi

u s

ubot

u ka

o na

stav

ni d

an i

li u

posl

ijepo

dnev

nim

sat

ima

tijek

om r

adno

g tjed

na,

a na

vede

ni o

blik

nas

tave

uk

ljuču

je s

e u

ukup

ni g

odiš

nji f

ond

sati

nast

ave

iz d

otič

nog

pred

met

a ili

gru

pe p

redm

eta.

O

dluk

u o

izvo

đenj

u te

rens

ke n

asta

ve d

onos

i Nas

tavn

ičko

vije

će.

Ak

tivn

ost

Cil

j i z

adac

i N

amje

na

Vod

itel

ji

Nač

in r

ada

Fon

d s

ati

tije

kom

šk

olsk

e go

din

e T

rošk

ovn

ik

TE

RM

IN

PO

SJE

T

EN

TO

MO

LO

ŠK

OM

M

UZ

EJU

U

VA

RA

ŽD

INU

- pr

edst

avit

i ra

zred

Ins

ecta

ili

kuka

ca u

živ

om

svij

etu,

upo

znat

i uč

enik

e sa

zn

ačaj

kam

a va

njsk

e i

unut

arnj

e gr

ađe

kuka

ca,

pred

stav

iti

ento

mol

ogij

u ka

o zn

anos

t i n

jezi

nu

prim

jenu

u ž

ivot

u

Upo

znav

anje

nov

e vr

ste,

nji

hova

st

aniš

ta, r

azvo

j po

jedi

načn

ih

prim

jera

ka

uklj

učuj

ući

met

amor

fozu

i nj

ihov

u ul

ogu

u pr

irod

i.

Dar

ija

Nav

oj

Mih

alin

a -u

čen

ici 2

. ra

zred

a u

sk

lop

u

nas

tavn

ih

jed

inic

a:

Sis

tem

atik

a ži

voti

nja

, K

ukc

i i o

stal

i čl

anko

noš

ci

Teo

rets

ki u

vod

– pr

edav

anje

u

mul

tim

edij

skoj

dv

oran

i, ra

d u

stal

nom

pos

tavu

, u

man

jim

gru

pam

a,

pom

oću

pouč

nih

list

ića

tije

kom

ve

ljač

e/ož

ujka

20

16.

25,0

0 kn

po

učen

iku

Vel

jača

/ožu

jak

2016

.

P

OS

JET

PM

F-U

U

SK

LO

PU

M

AN

IFE

ST

AC

IJE

„N

OĆ

BIO

LO

GIJ

E“

Na

pris

tupa

čan

i m

ašto

vit n

ačin

uč

enic

ima

prib

liži

ti

znan

stve

ne

činj

enic

e iz

bi

olog

ije.

Pri

bliž

iti b

iolo

giju

ka

o zn

anos

t o ž

ivot

u te

živ

ot u

svi

m

njeg

ovim

obl

icim

a.

Info

rmir

anje

o

mog

ućno

stim

a st

udir

anja

i m

otiv

iran

ja u

čeni

ka

za p

riro

dosl

ovni

st

udij

Dar

ija

Nav

oj

Mih

alin

a, p

rof.

M

ario

Sla

tki,

pro

f.

Pri

sust

vova

nje

na

pred

avan

jim

a te

ra

znim

ig

raon

icam

a i

radi

onic

ama

1 na

stav

ni d

an

Ovi

sno

o br

oju

učen

ika

(20-

30

učen

ika)

Ožu

jak-

svib

anj 2

016.

29

Ivan

ščic

a –

2.

razr

edi (

FG

)

Upo

znav

anje

s

geol

oški

m

stru

ktur

ama

i vr

stam

a st

ijen

a na

te

renu

, or

ijen

taci

ja,

kori

šten

je

geol

oško

g ko

mpa

sa.

Pot

icat

i uče

nike

za

proš

iriv

anje

m

nast

avni

h sa

drža

ja

i pov

eziv

anje

m

teor

etsk

og z

nanj

a s

onim

na

tere

nu

Tea

Nov

akov

ić,

pro

f.

Bor

avak

u p

riro

di

1 da

n ok

o 70

kn

po

učen

iku

O

žuja

k 20

16.

Baš

ke

Ošt

arij

e,

Vel

ebit

– 2

. ra

zred

i (F

G)

Pos

jet P

P

Vel

ebit

i N

P

Sjev

erni

V

eleb

it,

upoz

nava

nje

s

geol

oški

m

stru

ktur

ama,

kr

škim

re

ljef

nim

ob

lici

ma

i vr

stam

a st

ijen

a na

tere

nu.

Pot

icat

i uče

nike

za

proš

iriv

anje

m

nast

avni

h sa

drža

ja

i pov

eziv

anje

m

teor

etsk

og z

nanj

a s

onim

na

tere

nu

T. N

ovak

ović

, p

rof.

B

orav

ak u

pri

rodi

2

dana

O

ko 4

00 k

n S

viba

nj 2

016.

Pos

jet

smot

ri

Sve

uči

lišt

a u

Zag

reb

u

-upo

znat

i se

s m

oguć

nost

ima

i uv

jeti

ma

dalj

njeg

ob

razo

vanj

a na

S

veuč

iliš

tu u

Z

agre

bu

Zai

nter

esir

ani

učen

ici 4

. raz

reda

Ja

smin

ka

Ost

ričk

i, M

arko

Hrg

ar

-raz

govo

r s

pred

stav

nici

ma

faku

ltet

a -

prik

uplj

anje

pr

omid

žben

ih

mat

erij

ala

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Stu

deni

201

5.

Pos

jet

PM

F-u

Z

agre

b

„Otv

oren

i dan

k

emij

e“

-raz

gled

avan

je

kem

ijsk

og

odsj

eka

PM

F-a

uz

sud

jelo

vanj

e u

radi

onic

ama

– zo

rno

spoz

nati

zn

anst

veni

pr

istu

p u

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

Jasm

inka

O

stri

čki,

Mar

ko H

rgar

, D

arij

a N

avoj

M

ihal

ina

Str

učna

pr

edav

anja

, ra

dion

ice,

obi

laza

k

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Tra

vanj

201

6.

30

istr

aživ

anju

-

uvid

jeti

važ

nost

i m

oguć

nost

pr

imje

ne k

emij

e u

svak

odne

vnom

ži

votu

Pos

jet

inst

itut

u

„Ru

đer

Boš

kov

ić“

Zag

reb

(m

eđu

pred

met

ni

stru

čni i

zlet

–

kem

ija,

bio

logi

ja,

fizi

ka)

-upo

znat

i izv

ornu

zn

anst

venu

us

tano

vu,

znan

stve

ni r

ad i

radi

onic

e pr

ilag

ođen

e uč

enic

ima

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

Jasm

inka

O

stri

čki,

Mar

ko H

rgar

, D

arij

a N

avoj

M

ihal

ina

Str

učna

pr

edav

anja

, ob

ilaz

ak

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Svi

banj

201

6.

Pos

jet

Vet

rop

ack

S

traž

i d.d

. Hum

na

Su

tli

-upo

znat

i se

s pr

oces

om

dobi

vanj

a st

akla

i st

akle

ne

amba

laže

Uče

nici

3. r

azre

da

Jasm

inka

O

stri

čki,

Mar

ko H

rgar

Str

učna

pr

edav

anja

, ob

ilaz

ak

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Svi

banj

201

6.

Pos

jet

cigl

ani C

erje

T

užn

o

-upo

znat

i se

s pr

oces

om

proi

zvod

nje

opek

arsk

ih

proi

zvod

a

Uče

nici

3. r

azre

da

Jasm

inka

O

stri

čki,

Mar

ko H

rgar

Str

učna

pr

edav

anja

, ob

ilaz

ak

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Svi

banj

201

6.

Pos

jet

Isla

msk

om

cen

tru

i Ž

idov

skoj

za

jed

nic

i u

Z

agre

bu

1. -

4. r

azre

di

Upo

znat

i uče

nike

sa

sre

dišt

ima

Isla

ma

i Ž

idov

stva

u

Rep

ubli

ci

Hrv

atsk

oj, r

adi

bolj

eg

perc

ipir

anja

ovi

h dv

iju

svje

tski

h re

ligi

ja.

Pot

aknu

ti

dija

lošk

u

Stj

ecan

je z

nanj

a o

tem

eljn

im

vjer

ovan

jim

a M

usli

mam

a i

Žid

ova,

o n

jiho

vim

ob

redi

ma

i pr

akti

cira

nju

vjer

e.

Nag

laša

vanj

e re

ligi

jske

ra

znol

ikos

ti i

prih

vaća

nje

drug

og

I. Ž

nid

arić

K

ajić

S

. J. M

ilec

M

. Gec

i

Stu

piti

u k

onta

kt

sa p

reds

tavn

icim

a go

re n

aved

enih

vj

ersk

ih c

enta

ra.

Dog

ovor

iti t

očan

da

tum

i vr

ijem

e po

sjet

a -

orga

niza

cija

pr

ijev

oza

auto

buso

m

1 na

stav

ni d

an

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Lis

topa

d/st

uden

i 20

16.

31

međ

urel

igij

sku

otvo

reno

st.

Hok

ej –

KH

L

Med

vešč

ak

Edu

kaci

ja

učen

ika

pod

tem

om „

Spo

rt i

nasi

lje“

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

D. K

os

A. M

eln

jak

M

. An

dro

vić

1

dan

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Pro

sina

c 20

15.

Ru

kom

et -

Lig

a p

rvak

a R

K Z

agre

b

Edu

kaci

ja

učen

ika

pod

tem

om „

Spo

rt i

nasi

lje“

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

D. K

os

A. M

eln

jak

M

. An

dro

vić

1

dan

Tro

škov

i pr

ijev

oza

Pro

sina

c 20

15.

Sk

ijan

je –

Sar

ajev

o,

Bje

lašn

ica

- ob

uka

učen

ika

– ka

ko u

tjec

ati n

a za

dovo

ljen

je

prim

arni

h po

treb

a

za k

reta

njem

, ka

ko k

roz

učen

je

mot

orič

kih

zada

taka

i sa

drža

ja iz

sk

ijan

ja, t

ako

i pu

tem

dod

atni

h i

dopu

nski

h an

imac

ijsk

ih

- st

jeca

nje

ljub

avi

prem

a zi

mov

anju

, so

cija

liza

cija

i os

amos

talj

iva-

nje

učen

ika,

akt

ivni

od

mor

te

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

D. K

os

A. M

eln

jak

M

. An

dro

vić

5

dana

T

rošk

ovi

prij

evoz

a i

smje

štaj

a

Sij

ečan

j 201

6.

32

poti

canj

e kr

eati

vnos

ti

Sk

ijan

je –

Mar

ibor

, P

ohor

je

- ob

uka

učen

ika

–

kako

utj

ecat

i na

zado

volj

enje

pr

imar

nih

potr

eba

za

kre

tanj

em,

kako

kro

z uč

enje

m

otor

ički

h za

data

ka i

sadr

žaja

iz

skij

anja

, tak

o i

pute

m d

odat

nih

i do

puns

kih

anim

acij

skih

-

stje

canj

e lj

ubav

i pr

ema

zim

ovan

ju,

soci

jali

zaci

ja i

osam

osta

ljiv

a-nj

e uč

enik

a, a

ktiv

ni

odm

or te

po

tica

nje

krea

tivn

osti

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

D. K

os

A. M

eln

jak

M

. An

dro

vić

1

dan

Tro

škov

i pr

ijev

oza

i sm

ješt

aja

Sij

ečan

j-ve

ljač

a 20

16.

Sk

ijan

je –

Kli

ppi

tz,

Au

stri

ja

- ob

uka

učen

ika

– k

ako

utje

cati

na

zad

ovol

jenj

e pr

imar

nih

potr

eba

za

kre

tanj

em,

kako

kro

z uč

enje

m

otor

ički

h za

data

ka i

sadr

žaja

iz

skij

anja

, tak

o i

pute

m d

odat

nih

i do

puns

kih

Zai

nter

esir

ani

učen

ici

D. K

os

A. M

eln

jak

M

. An

dro

vić

3

dana

T

rošk

ovi

prij

evoz

a i

smje

štaj

a

Sij

ečan

j-ve

ljač

a 20

16.

33

anim

acij

skih

-

stje

canj

e lj

ubav

i pr

ema

zim

ovan

ju,

soci

jali

zaci

ja i

osam

osta

ljiv

a-nj

e uč

enik

a, a

ktiv

ni

odm

or…

34

c) Š

KOLS

KI I

ZLET

I I

EKSK

URZI

JE

Za i

spra

vno

prov

ođen

je

izle

ta i

eks

kurz

ija b

rinu

Povj

eren

stva

, ko

ja i

men

uje

ravn

atel

jica.

Dan

a 31

. ko

lovo

za 2

015.

god

ine

stup

io j

e na

sna

gu

novi

Pra

viln

ik o

izvo

đenj

u iz

leta

, ek

skur

zija

i dr

ugih

odg

ojno

-obr

azov

nih

aktiv

nost

i izv

an š

kole

te

će s

e pr

imje

njiv

ati u

pot

puno

sti.

Za s

vaku

izva

nuči

onič

ku n

asta

vu im

enuj

e se

Pov

jere

nstv

o za

pro

vedb

u ja

vnog

a po

ziva

i iz

bor

najp

ovol

jnije

pon

ude,

a č

ine

ga r

avna

telj

škol

ske

usta

nove

, ra

zred

nik,

uči

telj,

vod

itelj,

pre

dsta

vnik

rod

itelja

i p

reds

tavn

ik u

čeni

ka.

Obv

eze

Povj

eren

stva

su:

don

ijeti

odlu

ku o

dat

umu

i sa

drža

ju

javn

oga

pozi

va,

prov

jerit

i ob

raza

c za

pon

udu,

odr

editi

dat

um i

vrij

eme

javn

og o

tvar

anja

pon

uda,

oda

brat

i po

nudu

, ob

avije

stiti

ško

lski

odb

or,

vije

će r

odite

lja i

rod

itelje

raz

redn

og o

djel

a o

odab

rano

j po

nudi

, za

traž

iti o

bjav

u re

zulta

ta o

dabi

ra p

onud

e na

int

erne

tski

m s

tran

icam

a šk

olsk

e us

tano

ve.

Cilj

evi i

zlet

a:

OBR

AZO

VNI:

-

inte

grira

no u

čenj

e sa

drža

ja v

iše

nast

avni

h pr

edm

eta

u ne

posr

edno

j stv

arno

sti

- up

ozna

vanj

e s

geog

rafs

kim

, po

vije

snim

, go

spod

arsk

im i

kultu

rnim

oso

bito

stim

a od

abra

nih

dest

inac

ija

- us

vaja

nje

sadr

žaja

iz p

ovije

sti

- us

vaja

nje

sadr

žaja

iz h

rvat

skog

jezi

ka

- us

vaja

nje

sadr

žaja

iz g

eogr

afije

(re

ljef, g

ospo

dars

tvo,

sta

novn

ištv

o)

- us

vaja

nje

sadr

žaja

iz li

kovn

e um

jetn

osti

(slik

arst

vo, ki

pars

tvo,

arh

itekt

ura)

-

upoz

nava

nje

vrije

dne

kultu

rne

bašt

ine

FUN

KCIO

NAL

NI:

-

koriš

tenj

e zn

anja

u s

tvar

nim

situ

acija

ma

- ra

zvija

nje

spos

obno

sti o

rijen

taci

je u

nep

ozna

tom

pro

stor

u

- ra

zvija

nje

spos

obno

sti p

repo

znav

anja

arh

itekt

onsk

ih s

tilov

a u

stva

rnos

ti -

prom

atra

nje

geog

rafs

kog

pros

tora

te

razv

ijanj

e ge

ogra

fsko

g m

išlje

nja

- sh

vaća

nje

slož

enos

ti i m

eđuz

avis

nost

i prir

odni

h i d

rušt

veni

h či

mbe

nika

u p

rost

oru

- ra

zvija

nje

spos

obno

sti p

rosu

điva

nja,

raz

miš

ljanj

a, p

rom

atra

nja

OD

GO

JNI:

35

- ra

zvija

nje

sam

osta

lnos

ti i s

poso

bnos

ti sn

alaž

enja

u in

ozem

stvu

i no

vim

pro

stor

ima

- ra

zvija

nje

osje

ćaja

odg

ovor

nost

i -

razv

ijanj

e za

jedn

ištv

a un

utar

raz

redn

e za

jedn

ice

i soc

ijaln

ih v

ješt

ina

- ra

zvija

nje

osje

ćaja

poš

tova

nja

prem

a dr

ugim

kul

tura

ma

-

prom

ican

je o

sjeć

aja

za li

jepo

i po

treb

e oč

uvan

ja k

ultu

rne

bašt

ine

-

razv

ijanj

e ku

lture

put

ovan

ja k

od m

ladi

h PL

AN I

PRO

GRAM

ŠKO

LSKI

H I

ZLET

A I

EKSK

URZI

JA:

Javn

i poz

iv z

a je

dnod

nevn

u iz

vanu

čion

ičku

nas

tavu

ili p

osje

t šk

olsk

a us

tano

va o

bjav

ljuje

naj

kasn

ije m

jese

c da

na,

a za

viš

edne

vnu

izva

nuči

onič

ku

nast

avu

najk

asni

je d

va m

jese

ca p

rije

pred

viđe

ne r

ealiz

acije

i m

ora

biti

obja

vlje

n na

mre

žnim

str

anic

ama

do is

teka

rok

a za

javn

i poz

iv.

U t

ijeku

ško

lske

god

ine

u ok

viru

nas

tavn

ih s

adrž

aja,

odn

osno

pre

dmet

a te

ost

alih

pot

reba

Ško

le o

rgan

izira

ti će

se

i pr

ovod

iti š

kols

ki i

zlet

i i

eksk

urzi

je z

a po

jedi

ne g

rupe

uče

nika

kak

o sl

ijedi

: 1

.Ško

lski

izle

ti -

pol

udne

vni i

jedn

odne

vni z

ajed

ničk

i odl

asci

uče

nika

Raz

red

B

roj

sud

ion

ika

M

jest

o

Vri

jem

e O

rgan

izat

or

Svr

ha

od

lask

a

traj

anje

T

rošk

ovi

I.-

IV.

Uče

nici

/610

N

asta

vnic

i/68

ZAG

REB

st

uden

i/pr

osin

ac

2015

. ili

tra

vanj

, 20

16.

Škol

a

Putn

ička

age

ncija

HN

K Ko

med

ija

Klov

ićev

i dvo

ri M

uzej

i

Jedn

odne

vna

(8.3

0- 1

8.00

) -

rodi

telji

Tr

oško

vi

cije

log

aran

žman

a

I.-

IV.

Uče

nici

/610

N

asta

vnic

i/68

Iz

let

po R

H

Izle

t u

priro

du

III.

- V

I. 2

016.

Šk

ola

Pu

tnič

ka a

genc

ija

Dru

ženj

e,

upoz

nava

nje

znam

enito

sti

vlas

tite

dom

ovin

e Je

dnod

nevn

a (

8.00

-15.

00)

- ro

dite

lji

Troš

kovi

ci

jelo

g ar

anžm

ana

I.-I

V.

Uče

nici

/610

N

asta

vnic

i/65

In

ozem

stvo

XI

I. 2

015.

–

VIII

. 20

16.

Škol

a

Putn

ička

age

ncija

U

pozn

avan

je

inoz

emni

h gr

adov

a,

vjež

banj

e st

rani

h je

zika

u

novo

m

okru

ženj

u,

razv

ijanj

e m

ultik

ultu

raln

e sv

ijest

i i

odno

sa

prem

a dr

ugim

na

rodi

ma,

up

ozna

vanj

e eu

rops

ke

kultu

rne

i pov

ijesn

e ba

štin

e

Jedn

odne

vni

Dvo

dnev

ni

Mat

ural

no

puto

vanj

e

- ro

dite

lji

Troš

kovi

ci

jelo

g ar

anžm

ana

I. r

azre

di

Uče

nici

/144

N

asta

vnic

i/12

M

ađar

ska,

Bu

dim

pešt

a ili

Be

č, A

ustr

ija

trav

anj 2

016.

Šk

ola

Pu

tnič

ka a

genc

ija

Upo

znav

anje

in

ozem

nih

grad

ova,

vj

ežba

nje

stra

nih

jezi

ka

u no

vom

ok

ruže

nju,

ra

zvija

nje

mul

tikul

tura

lne

Jedn

odne

vni

- ro

dite

lji

Troš

kovi

ci

jelo

g ar

anžm

ana

36

svije

sti

i od

nosa

pr

ema

drug

im

naro

dim

a,

upoz

nava

nje

euro

pske

ku

lturn

e i p

ovije

sne

bašt

ine

II.

razr

edi

Uče

nici

/140

N

asta

vnic

i/12

Ven

ecija

-G

arda

land

ili

Bu

dim

pešt

a

trav

anj 2

016.

Šk

ola

Pu

tnič

ka a

genc

ija

Upo

znav

anje

in

ozem

nih

grad

ova,

vj

ežba

nje

stra

nih

jezi

ka

u no

vom

ok

ruže

nju,

ra

zvija

nje

mul

tikul

tura

lne

svije

sti

i od

nosa

pr

ema

drug

im

naro

dim

a,

upoz

nava

nje

euro

pske

ku

lturn

e i p

ovije

sne

bašt

ine

Jedn

odne

vni

ili d

vodn

evni

-

rodi

telji

Tr

oško

vi

cije

log

aran

žman

a

Prije

dlog

ter

ensk

e na

stav

e, s

truč

nih

eksk

urzi

ja, ra

zred

nih

izle

ta z

a šk

olsk

u go

dinu

201

5./2

016.

Te

rens

ka n

asta

va,

stru

čne

eksk

urzi

je i

razr

edni

izle

ti or

gani

zira

ju s

e in

terd

isci

plin

arno

u v

ezi s

sad

ržaj

em n

asta

ve iz

raz

ličiti

h pr

edm

eta

najč

ešće

bi

olog

ije, po

vije

sti i

geo

graf

ije. O

rgan

izac

ija o

visi

o in

tere

su u

čeni

ka i

nije

oba

vezn

a za

sve

uče

nike

. O

ST

ALE

TE

RE

NS

KE

NA

ST

AV

E;

ŠK

OLS

KI

IZLE

TI

I E

KS

KU

RZ

IJE

– d

esti

nac

ije

a) S

TR

UČ

NE

EK

SK

UR

ZIJ

E P

RIR

OD

OS

LOV

NE

GR

UP

E

Raz

red

B

roj

sud

ion

ika

M

jest

o

Vri

jem

e O

rgan

izat

or

Svr

ha

od

lask

a

Tra

jan

je

Tro

ško

vi

1.-

4.

20-3

0 uč

enik

a i 2

na

stav

nika

u

prat

nji

Reg

iona

lni p

ark

Mur

a-D

rava

tr

avan

j ili

svi

banj

20

16.

Mar

io S

latk

i, pr

of.

Ter

ensk

a na

stav

a u

regi

onal

nom

par

ku

s ci

ljem

raz

vija

nja

ekol

oške

svi

jest

i uč

enik

a i

upoz

nava

nja

prir

odni

h zn

amen

itos

ti u

bl

izin

i Var

aždi

na

1 da

n O

visn

o o

broj

u uč

enik

a

1.-

4.

Ovi

sno

o in

tere

su

učen

ika

Špi

lja

Vin

dija

, Don

ja

Voć

a S

viba

nj il

i lip

anj

2016

. M

ario

Sla

tki,

prof

.

Ter

ensk

a na

stav

a na

poz

nato

na

lazi

šte

nean

dert

alac

a s

cilj

em r

azvi

janj

a ek

ološ

ke s

vije

sti

1 da

n O

visn

o o

broj

u uč

enik

a

37

učen

ika

i up

ozna

vanj

a pr

irod

nih

znam

enit

osti

u

bliz

ini V

araž

dina

1. –

4.

Ovi

sno

o in

tere

su

učen

ika

Arb

oret

um O

peka

, M

arča

n S

viba

nj 2

016.

M

ario

Sla

tki,

prof

.

Ter

ensk

a na

stav

a u

sklo

pu T

jedn

a bo

tani

čkih

vrt

ova

i ar

bore

tum

a H

rvat

ske

na

naci

onal

noj r

azin

i, s

cilj

em p

odiz

anja

ra

zine

zna

nja

javn

osti

i na

dlež

nih

inst

ituc

ija

o vr

ijed

nost

ima

bota

ničk

ih v

rtov

a i

arbo

retu

ma

Hrv

atsk

e ko

ji s

u m

ahom

zap

ušte

ni

te s

tanj

u u

koje

m

se o

ni n

alaz

e.

1 da

n O

visn

o o

broj

u uč

enik

a

1. –

4.

Ovi

sno

o in

tere

su

učen

ika

Dra

va V

araž

din,

A

quac

ity,

Crn

a M

laka

22

.4.2

016.

– D

an

škol

e M

ario

Sla

tki,

prof

.

Međ

upre

dmet

na

stru

čna

eksk

urzi

ja

s ci

ljem

up

ozna

vanj

a pr

irod

nih

znam

enit

osti

V

araž

dina

i ok

olic

e s

nagl

asko

m n

a in

terd

isci

plin

arno

rj

ešav

anje

pr

oble

ma

i or

gani

zira

nja

istr

aživ

anja

. U

klju

čeni

su

nast

avni

ci

biol

ogij

e, s

tran

ih

1 da

n O

visn

o o

broj

u uč

enik

a.

38

jezi

ka, m

atem

atik

e,

geog

rafi

je i

povi

jest

i. U

čeni

ci

će b

iti p

odij

elje

ni u

ra

dne

skup

ine

prem

a os

obno

m

afin

itet

u i

obje

ktiv

nim

m

oguć

nost

ima.

ST

RU

ČN

E E

KS

KU

RZ

IJE

AK

TIV

A G

EO

GR

AFI

JE I

PO

VIJ

ES

TI

R

azre

d

Bro

j su

dio

nik

a M

jest

o

Vri

jem

e O

rgan

izat

or

Svr

ha

od

lask

a T

raja

nje

T

rošk

ovi

1. r

azre

di

min

. 40

– 50

ili

više

M

uzej

nea

nder

tala

ca -

K

rapi

na

list

opad

-

stud

eni 2

015.

N

ikol

a S

lunj

ski,

prof

., M

irja

na Z

agor

c,

prof

.

Pro

dubl

jiva

nje

znan

ja o

ži

votu

ljud

ske

vrst

e (p

oseb

no n

eand

erta

laca

) u

prap

ovij

esti

na

zorn

im

arhe

ološ

kim

i su

vrem

enim

m

ulti

med

ijal

nim

iz

vori

ma

1/2

dana

ov

isno

o b

roju

uč

enik

a (o

ko 8

0 –

100

kuna

)

1. r

azre

di

min

. 40

– 50

ili

više

A

rheo

lošk

i muz

ej u

Z

agre

bu -

Grg

osov

a šp

ilja

u S

amob

oru

stud

eni 2

015.

M

irja

na Z

agor

c,

prof

., N

ikol

a S

lunj

ski,

prof

.

Raz

gled

naj

važn

ijih

na

laza

pra

povi

jesn

e,

anti

čke

i eg

ipat

ske

zbir

ke A

HM

-a; r

azgl

ed

spilj

e po

kraj

Sam

obor

a i

upoz

nava

nje

s nj

ezin

im

geom

orfo

lošk

im

kara

kter

isti

kam

a

1/2

dana

ov

isno

o b

roju

uč

enik

a (o

ko 8

0 –

100

kuna

)

1. r

azre

di

min

. 30

ili v

iše

Geo

lošk

i spo

men

ik

prir

ode

Gav

ezni

ca –

Kam

eni v

rh

trav

anj –

sv

iban

j 201

6.

Mir

jana

Zag

orc,

pr

of.

Pos

jeti

ti f

osil

ni v

ulka

n,

posj

etit

i izl

ožbu

min

eral

a s

lepo

glav

skog

pod

ručj

a,

Hrv

atsk

e i s

vije

ta,

sudj

elov

ati u

ed

ukat

ivni

m

½ d

ana

O

visn

o o

broj

u uč

enik

a (o

ko 5

0-80

kun

a)

39

radi

onic

ama,

osv

ijes

titi

uč

enik

e o

važn

osti

oč

uvan

ja i

zašt

ite

prir

ode

1. r

azre

di

min

. 30

ili v

iše

Teh

ničk

i muz

ej u

Z

agre

bu

list

opad

201

5.

Mir

jana

Zag

orc,

pr

of.

Pos

jeti

ti iz

ložb

u i

radi

onic

e na

tem

u S

unče

v su

stav

.

½ d

ana

ovis

no o

bro

ju

učen

ika

(oko

80

– 10

0 ku

na)

2. r

azre

di

min

. 40-

50 il

i vi

še

Mem

orij

alni

cen

tar

Nik

ola

Tes

la i

špil

ja

Lok

vark

a

trav

anj –

sv

iban

j 201

6.

Mir

jana

Zag

orc,

pr

of.

Pop

ular

izac

ija

prir

odni

h zn

anos

ti, u

pozn

avan

je s

a ži

voto

m i

rado

m

N.T

esle

, upo

znat

i se

sa

obil

ježj

ima

kršk

og

relj

efa

na te

renu

1 da

n O

visn

o o

broj

u uč

enik

a (1

50-2

00

kuna

)

4. r

azre

di

min

. 40

– 50

ili

više

S

pom

en p

odru

čje

Jase

nova

c i p

ark

prir

ode

Lon

jsko

pol

je

trav

anj –

sv

iban

j 201

6.

Mla

den

Plač

ko,

prof

. T

ea N

ovak

ović

, pr

of.

Pos

jet l

okal

itet

u na

jveć

eg z

loči

na n

a pr

osto

ru H

rvat

ske

tije

kom

2. s

vj. r

ata

1 da

n ov

isno

o b

roju

uč

enik

a (o

ko

150–

250

kun

a)

2. r

azre

di

(FG

) 3.

raz

redi

4.

raz

redi

min

. 20

ili v

iše

Min

eral

ient

age

- M

ünch

en

31.1

0.-

1.11

.201

5.

Tea

Nov

akov

ić,

prof

. P

osje

t izl

ožbi

min

eral

a i

stij

ena

– pr

ojek

tno

puto

vanj

e.

2 da

na

ovis

no o

bro

ju

učen

ika

(oko

900

kn

)

2. r

azre

di

(FG

) 10

uče

nika

Iv

anšč

ica

ož

ujak

201

6.

Tea

Nov

akov

ić,

prof

. U

pozn

avan

je s

ge

ološ

kim

str

uktu

ram

a i

vrst

ama

stij

ena

na

tere

nu, o

rije

ntac

ija,

ko

rišt

enje

geo

lošk

og

kom

pasa

.

1 da

n ok

o 70

kn

2. r

azre

di

(FG

) 10

uče

nika

G

eolo

ški o

dsje

k P

MF

-a,

Zag

reb

ožuj

ak -

trav

anj 2

016.

T

ea N

ovak

ović

, pr

of.

Pos

jet O

tvor

enom

dan

u G

eolo

škog

ods

jeka

P

MF

-a, s

udje

lova

nje

u ra

dion

icam

a, r

azgl

ed

min

eral

oško

-pet

rolo

ške

zbir

ke.

½ d

ana

oko

80-1

00 k

n

2. r

azre

di

(FG

) 10

uče

nika

B

aške

Ošt

arij

e, V

eleb

it

svib

anj 2

016.

T

ea N

ovak

ović

, pr

of.

Pos

jet P

P V

eleb

it i

NP

Sj

ever

ni V

eleb

it,

upoz

nava

nje

s

geol

oški

m s

truk

tura

ma,

2 da

na

oko

400

kn

40

kršk

im r

elje

fnim

ob

lici

ma

i vrs

tam

a st

ijen

a na

tere

nu.

b) t

eren

ska

nast

ava

u Va

ražd

insk

oj ž

upan

iji

1.

Org

aniz

acija

pos

jeta

kon

cert

ima

Baro

knih

več

eri (

RU

JAN

, LI

STO

PAD

)

2. O

rgan

izac

ija p

osje

ta k

once

rtni

m, ba

letn

im, op

erni

m i

oper

etni

m p

reds

tava

ma

u H

NK

Vara

ždin

i sp

orts

koj d

vora

ni A

rena

2.

Nas

tava

u p

rirod

i 3.

Nas

tava

u e

ntom

ološ

kom

muz

eju

4. P

ut a

nđel

a -

upoz

nava

nje

Vara

ždin

a –

grad

a u

koje

m s

pava

ju a

nđel

i, Pr

stec

, uk

rasi

na

fasa

dam

a itd

. 5.

Izl

ožbe

u G

rads

kom

muz

eju

Vara

ždin

(ov

isno

o p

rogr

amu

muz

eja)

- b

arem

jedn

om u

pol

ugod

ištu

6.

Pos

jet

Star

om g

radu

ili š

etnj

a gr

adsk

om je

zgro

m i

razg

led

kultu

rnih

zna

men

itost

i gra

da (

HN

K, p

alač

a Pa

tači

ć, p

alač

a Ke

glev

ić it

d.)

c) Z

agre

b

1. M

uzej

i u Z

agre

bu

(teh

ničk

i, pr

irodo

slov

ni, ar

heol

oški

, po

vije

sni i

li sl

ično

)

2. P

osje

t gl

azbe

nim

ust

anov

ama

u Za

greb

u

3. P

osje

t in

stitu

tu „

Ruđ

er B

oško

vić“

4. 1

0 gr

adov

a, 1

0 um

jetn

ika

– M

oder

na g

aler

ija u

Zag

rebu

d) s

truč

ne je

dnod

nevn

e i d

vodn

evne

eks

kurz

ije u

inoz

emst

vo

1.

Mađ

arsk

a

2. A

ustr

ija

3.

Ita

lija

PRIJ

EDLO

G S

TRU

ČNE

EKSK

URZI

JE G

RU

PE G

LAZB

ENE

UM

JETN

OST

I •

Beč

-Bud

impe

šta;

put

ope

rete

•

Beč

-Sal

zbur

g; k

lasi

ciza

m

•

Mil

ano-

Kre

mon

a (P

arm

a); o

pera

19.

st.

f) M

ATU

RAL

NA

PUTO

VAN

JA/

EKSK

URZI

JE

41

Ove

ško

lske

god

ine

prog

ram

ško

lske

– m

atur

alne

eks

kurz

ije m

ože

real

izira

ti 11

raz

redn

ih o

djel

a i t

o: 3

.A,

3.B,

3.C

, 3.

D,

3.E

i 3.S

raz

red

te 4

.A,

4.B,

4.D

, 4.

E i 4

.S r

azre

d.

Pla

n i

pro

gra

m r

ada

Vri

jem

e/

mje

sec

Po

slo

vi i

zad

aće

Od

go

vorn

a o

sob

a

Org

aniz

ato

r tr

ošk

ovi

Ruj

an

2015

. 1.

imen

ovan

je P

ovje

rens

tva

sa

stan

ak P

ovje

rens

tva

- t

umač

enje

Pra

viln

ika

- k

alen

dar

posl

ova

- ra

vnat

eljic

a -

razr

edni

ci

- Vije

će r

odite

lja

- Po

vjer

enst

vo

Škol

a Sn

ose

rodi

telji

Ruj

an/lis

topa

d 20

15.

2. s

asta

nak

Povj

eren

stva

-

Okv

irni p

lan

i pro

gram

-

rasp

isiv

anje

poz

ivno

g na

tječ

aja

- ra

vnat

eljic

a -

Povj

eren

stvo

Šk

ola

List

opad

201

5.

3. s

asta

nak

Povj

eren

stva

-

utvr

điva

nje

broj

a po

nuda

-

dono

šenj

e O

dluk

e o

odab

iru p

onud

itelja

- Po

vjer

enst

vo

Oda

bran

a pu

tnič

ka

agen

cija

List

opad

201

5.

- pr

ezen

taci

ja o

dabr

anih

pro

gram

a SR

Z, R

V, ro

dite

lji

Škol

a

List

opad

/stu

deni

20

15.

- ko

načn

i IZV

EDBE

NI

plan

i pr

ogra

m

1. op

erat

ivni

pla

n i p

rogr

am

2. pi

smen

a su

glas

nost

rod

itelja

- ra

zred

nici

-

rodi

telji

Šk

ola

- up

late

se

real

izira

ju u

Age

nciji

do

20

. pr

osin

ca

2015

. -

potp

isiv

anje

Ugo

vora

(Age

ncija

,

š

kola

) -

ravn

atel

jica

- Age

ncija

Šk

ola

- up

late

se

real

izira

ju u

Age

nciji

do

20

. pr

osin

ca

2015

. O

DLU

KA

- ra

vnat

eljic

a Šk

ola

19. ož

ujka

– 2

3.

ožuj

ka 2

016.

Rea

lizac

ija m

atur

alne

eks

kurz

ije

- II

I. I

IV. ra

zred

i -

razr

edni

ci, vo

dite

lji,

ravn

atel

jica,

pra

titel

ji

Škol

a Pu

tnič

ka a

genc

ija

- up

late

se

real

izira

ju u

Age

nciji

42

Do

10. ru

jna

2016

. IZ

VJE

ŠĆE

i ana

liza

- vr

edno

vanj

e re

zulta

ta

- ra

zred

nici

, VU

, VR,

Nas

tavn

ičko

vije

će, Age

ncija

ŠK

OLA

Mat

ural

no p

utov

anje

org

aniz

ira s

e u

skla

du s

nov

im P

ravi

lnik

om o

izvo

đenj

u iz

leta

, ek

skur

zija

i dr

ugih

odg

ojno

-obr

azov

nih

aktiv

nost

i izv

an š

kole

. Za

is

prav

no

prov

ođen

je

izle

ta i

eksk

urzi

ja b

rinu

Povj

eren

stva

, ko

ja im

enuj

e ra

vnat

eljic

a.

Povj

eren

stva

su

obve

zna

utvr

diti

pred

met

usl

uga

i po

stup

ke u

nad

met

anju

age

ncija

te

izvr

šiti

preg

led,

usp

ored

bu o

oda

biru

naj

povo

ljnije

g po

nudi

telja

/ ag

enci

ju.

Prog

ram

mat

ural

nih

eksk

urzi

ja m

ože

se o

rgan

izira

ti i i

zvan

gra

nica

Rep

ublik

e H

rvat

ske,

ali

točn

o u

skla

du s

Pra

vilim

a i n

aput

kom

Min

ista

rstv

a.

Mat

ural

no p

utov

anje

ne

smije

tra

jati

duže

od

7 da

na.

g) S

TUD

IJSK

O P

RO

JEKT

NI

POSJ

ET

COLE

GIU

L N

ATIO

NAL

SAM

UEL

VO

N B

RU

KEN

THAL

GYM

NAS

IUM

A IZ

GRAD

A SI

BIU

U

RU

MU

NJS

KOJ

Raz

vojn

i ci

ljevi

D

ruge

gi

mna

zije

Va

ražd

in

tem

elje

se

na

na

čelim

a m

ultij

ezič

nost

i, in

terk

ultu

raliz

ma,

m

ultik

ultu

raliz

ma

i pr

omic

anja

te

mel

jnih

lju

dski

h vr

ijedn

osti

u od

goju

i o

braz

ovan

ju.

Podr

učje

međ

unar

odne

sur

adnj

e i pr

omic

anje

mob

ilnos

ti ka

o id

eja

za p

odiz

anje

kva

litet

e Šk

ole,

raz

mje

na u

čenj

a i zn

anja

nas

tavn

ika

i uč

enik

a, č

inje

nice

su

koje

dok

azuj

u iz

vrsn

ost

rada

Dru

ge g

imna

zije

Var

aždi

n, b

uduć

i da

je

u to

m

podr

učju

međ

u pr

vim

ško

lam

a u

Rep

ublic

i Hrv

atsk

oj.

Od

2010

. go

dine

Ško

la j

e iz

nim

no a

ktiv

na u

pro

vođe

nju

proj

ekat

a m

eđun

arod

ne s

urad

nje

i m

obiln

osti

s ci

ljem

usp

osta

ve

sura

dnje

iz

međ

u dv

iju s

lužb

enih

nje

mač

kih

škol

a. O

d 30

. lis

topa

da d

o 05

. st

uden

oga

2012

. go

dine

Dru

ga g

imna

zija

Var

aždi

n pr

ovel

a je

stu

dijs

ko

proj

ektn

o pu

tova

nje

u Rum

unjs

ku t

e je

tom

pril

ikom

odr

ađen

slu

žben

i po

sjet

elit

noj

njem

ačko

j šk

oli

u Si

biu,

gla

vnom

gra

du T

rans

ilvan

ije u

Rum

unjs

koj.

Naz

iv š

kole

je C

oleg

iul N

atio

nal S

amue

l von

Bru

kent

hal G

ymna

sium

. D

ogov

oren

a je

kon

kret

na m

eđun

arod

na s

urad

nja

izm

eđu

naši

h šk

ola

na p

odru

čju

razv

oja

kurik

ular

nih

sadr

žaja

gim

nazi

jski

h pr

edm

eta

s ci

ljem

pob

oljš

anja

jez

ični

h i k

omun

ikac

ijski

h ko

mpe

tenc

ija u

nje

mač

kom

je

ziku

. U š

kols

koj

godi

ni 2

013.

/201

4. u

čeni

ci i

nast

avni

ci D

ruge

gim

nazi

je V

araž

din

sudj

elov

ali s

u u

tere

nsko

m s

tudi

jsko

m p

roje

ktno

m p

utov

anju

od

30.

list

opad

a do

05.

stu

deno

g 20

13.

godi

ne (

6 da

na)

tijek

om k

ojeg

su

se p

rove

le p

roje

ktne

akt

ivno

sti u

sur

adnj

i sa

škol

om C

oleg

iul N

atio

nal

Sam

uel

von

Bruk

enth

al G

ymna

sium

iz

grad

a Si

biu

u Rum

unjs

koj.

Rad

ni j

ezic

i bi

li su

nje

mač

ki i

eng

lesk

i je

zik,

uz

veći

nag

lasa

k na

upo

treb

i nj

emač

kog

jezi

ka u

sam

om o

pera

tivno

m d

ijelu

pro

jekt

a. N

ajve

ća v

rijed

nost

međ

unar

odni

h pr

ojek

ata,

mob

ilnos

ti i r

azm

jene

uče

nika

i na

stav

nika

je

st u

čenj

e u

novo

j m

ultik

ultu

raln

oj s

redi

ni i

upo

znav

anje

kul

tura

, št

o je

na

ovom

pro

jekt

u u

pret

hodn

im a

ktiv

nost

ima

već

ostv

aren

o, a

na

stav

kom

nje

gova

pro

vođe

nja

će b

iti d

odat

no r

azvi

jano

i po

tican

o.

43

Proj

ekt

ne b

i bi

lo m

oguć

e re

aliz

irati

bez

dire

ktne

don

acije

Sre

dišn

jeg

ured

a za

ško

lstv

o u

inoz

emst

vu u

Zag

rebu

Rep

ublik

e N

jem

ačke

za

hval

juju

ći

stat

usu

Dru

ge

gim

nazi

je

Vara

ždin

ka

o šk

ole

član

ice

Min

ista

rstv

a šk

olst

va

Rep

ublik

e N

jem

ačke

. N

a po

vrat

ku

iz

Rum

unjs

ke

uspo

stav

ljena

je i

sura

dnja

s 1

2. g

imna

zijo

m B

eogr

ad.

U š

kols

koj g

odin

i 201

4./2

015.

sur

adnj

a sa

ško

lom

Col

egiu

l Nat

iona

l Sam

uel v

on B

ruke

ntha

l Gym

nasi

um iz

gra

da S

ibiu

u R

umun

jsko

j se

nast

avlja

te

ove

ško

lske

god

ine

učen

ici i

nas

tavn

ici i

z R

umun

jske

dol

aze

u po

sjet

Hrv

atsk

oj.

U š

kols

koj g

odin

i 201

5./2

016.

Uče

nici

će

uzvr

atiti

pos

jet

u Rum

unjs

ku i

odra

diti

zavr

šeta

k pr

ojek

ta

Akt

ivn

ost

C

ilj i

zad

aci

Nam

jen

a

Vo

dit

elji

Fo

nd

sat

i tij

eko

m š

ko

lsk

e g

od

ine

Tro

ško

vnik

T

ER

MIN

Pro

jek

tno

p

uto

van

je

DS

D-u

čen

ika

u

Sib

iu

-Ho

spit

acij

a n

a n

asta

vi

-Su

dje

lova

nje

n

jem

ački

h i

naš

ih u

čen

ika

na

rad

ion

ica

ma

-Eks

kurz

ija

u

nek

i ob

ližn

ji

gra

d (

Bra

šov,

d

vora

c B

ran

)

Usp

ost

avit

i u

čen

ičk

u

razm

jen

u s

p

artn

er

gim

naz

ijo

m iz

S

ibia

Kri

stin

a

Ko

vači

ć B

arb

ara

Kas

un

G

ertr

ud

Reh

ner

-

Bra

isch

5 d

ana

O

ko 3

00

0 e

ur

Tra

van

j 2

01

6.

44

VI. KURIKULUM OSTALIH PROGRAMA I PROJEKATA: Kurikulum ostalih programa i projekata ove godine obuhvaća:

1. Izdavanje Ljetopisa - godišnjaka 2. Dani maturanata 3. Upisna kampanja 4. E-Dnevnik 5. Dan sporta 6. Dan škole 7. Dan otvorenih vrata 8. Projekti 9. Obilježavanje blagdana

1. Izdavanje LJETOPISA – godišnjaka Škole:

Kao i do sada Škola će na kraju nastavne godine 2015./2016. za svoje učenike i roditelje, za nastavnike i ostale djelatnike, za potrebe osnivača i Ministarstva te u promidžbene svrhe izdati ljetopis - godišnjak 2015./2016.

Plan i program rada Vrijeme/ mjesec

Poslovi i zadaće Odgovorna osoba Organizator troškovi

X. 2015. Imenovanje Povjerenstva Ravnateljica Škola IX. – V.

2015./2016. Pribavljanje i sistematiziranje građe

Povjerenstvo

Škola

V. 2016. - fotografiranje Ravnateljica Odabrani Foto studio - naknadno

Škola 10,00 kn po učeniku

VI. 2016. TISAK Ravnateljica Tiskara „Tiva“

Škola 30,00 kn po učeniku

VI. 2016. Podjela i distribucija Razrednici

Škola - razliku do dogovorene cijene po ponudi snosi Škola

2. DANI MATURANATA

Ove školske godine u završnim, maturalnim razredima ukupno je 177 učenika. Okvirni plan i program rada

Datum Vrijeme/sat Prostor SADRŽAJ Sudionici ožujak 2016.

10.00-16.00 Gospodarska škola - sportska dvorana

SAJAM POSLOVA - PO za učenike završnih razreda/gospodarstvenici i PO O.Š. – učenici VIII. razreda

- učenici završnih razreda - učenici O.Š.

Svibanj 8.30 Škola Fotografiranje za Ljetopis - učenici i razrednici

45

2016. Svibanj 2016.

Po dogovoru Multimedija Preventivni program - PU Varaždinska

- Levačić, MUP VARAŽDIN, pedagoginja, razrednici - učenici 4.A,B,C,D,E,S

7.-17. svibnja 2016.

13.30 Škola - priprema programa za maturalni ples

- povjerenstvo, učenici

11. - 17. svibnja 2016.

7.30 -14.30 ŠKOLA - redovna nastava - uniforme - učenici, nastavnici

17. svibnja 2016.

Škola Završetak nastave za maturante - završne sjednice

- RV i Nastavničko vijeće - Ispitno povjerenstvo

Svibanj 17.30 (18.00) - 23.00

Sportska dvorana Druge gimnazije Varaždin

PROGRAM za sve maturante – Varaždinska županija

- učenici završnih razreda - vž. bendovi i glazbenici

Svibanj 20.05.2016.

19.30 -05.00 Hotel „Turist“ MATURALNA VEČER - učenici, razrednici, Nastavničko vijeće

Lipanj - prema rasporedu

Škola Dodatni rad - učenici, mentori, povjerenstva

Srpanj - prema naknadnom rasporedu

Koncertna dvorana Glazbene škole

Svečana podjela završnih svjedodžbi i svjedodžbi državne mature

Učenici, razrednici, roditelji, Nastavničko vijeće

3. UPISNA KAMPANJA – za upis u I. razred - u školsku godinu 2016./2017.

SADRŽAJ Vrijeme provedbe

Mjesto izvođenja CILJNA GRUPA VODITELJ

Prezentacija srednjih škola ZAJEDNIČKA KAMPANJA -Varaždinska županija - informacije

Ožujak 2016.

Osnovne škole diljem Varaždinske županije

Učenici Roditelji

1. Z.Grđan 2. Profesori 3. Učenici / prezenteri

SAJAM POSLOVA - info pult - gospodarstvenici - prezentacija škola

Ožujak 2016.

Sportska dvorana Gospodarske škole

Učenici gradskih osnovnih škola - učenici završnih razreda

Z. Grđan Profesori učenici

O ŠKOLI - sve 1.travnja do 30. lipnja 2016.

MEDIJI - tisak, VTV, CD, letak i dr.

Građani, učenici O.Š., roditelji

1. Grđan 2. Stručna služba

Promidžbeni materijali (razni) LJETOPIS Web stranica

Kontinuirano Lipanj 2016.

Druga gimnazija, TIVA

Učenici O.Š. roditelji (građani)

- ravnateljica - Povjerenstvo

46

„DAN OTVORENIH

VRATA“

lipanj 2016. Druga gimnazija Varaždin

Učenici O.Š., roditelji, nastavnici O.Š.

1. Stručni aktivi 2. Ravnateljica 3. Pedagoginja 3. Učenici

Evaluacija Srpanj ŠKOLA (Druga gimnazija)

Djelatnici škole 1. ravnateljica 2. Stručna služba 3. Nastavničko vijeće

4. E-DNEVNIK

S početkom školske godine 2012./2013. Druga gimnazija Varaždin krenula je s novim sustavom za vođenje razredne evidencije, s web aplikacijom e-Dnevnik. U svim razrednim odjeljenjima naše škole e-Dnevnik je zamijenio papirnatu razrednu knjigu te nastavnici svu evidenciju upisuju putem osobnih računala u aplikaciju. Aplikacija ima sve funkcionalnosti razredne knjige uz dodatne funkcionalnosti koje omogućuju korištenje informacijskih tehnologija, poput izrade raznih izvještaja za potrebe nastavnika i automatskog obavještavanja roditelja o izostancima te pristupa za učenike.

e-Dnevnik za učenike je web aplikacija koja omogućava učenicima pregled ocjena, izostanaka, bilješki te rasporeda pismenih provjera koje su upisali nastavnici u sustav e-Dnevnika. Svi će učenici od svojih razrednika dobiti vlastiti elektronički identitet s kojim se iz sustava AAI@Edu.hr prijavljuju na adresi https://ocjene.skole.hr.

Također, na stranicama http://www.carnet.hr/e-dnevnik, objavljen je letak o e-Dnevniku za roditelje, koji istovremeno može poslužiti kao suglasnost roditelja koji žele primati e-mail obavijesti o izostancima djeteta. 5. DAN SPORTA 1. lipnja 2012. godine Druga je gimnazija obilježila prvi Dan sporta u sportskoj dvorani Škole. Zainteresirani učenici i nastavnici TZK, prof. Andrović i prof. Kos pripremili su sportska natjecanja koja su se izmjenjivala tijekom cijelog nastavnog dana, a pobjednici su bili nagrađeni prigodnim nagradama i priznanjima. Dan sporta i Svjetski dan plesa u nastavnoj godini 2015./2016. obilježit će se 29.04.2016.

6. DAN ŠKOLE

Na Nastavničkom vijeću 18. lipnja 2012. godine donesena je jednoglasna odluka da se 22. travnja, Dan planeta Zemlje, proglasi Danom škole Druge gimnazije Varaždin. 22. travnja 2013. godine obilježio se prvi Dan škole kada su se učenici predstavili svojim radovima, dramskim i glazbenim nastupima i ostalim vještinama koje su pripremili sa svojim nastavnicima i razrednicima. Za tu se prigodu imenovalo i Povjerenstvo koje organizira cijeli program za Dan škole. Tada je bilo održano i 20. državno natjecanje iz geografije. Obilježavanje Dana škole održat će se i u školskoj godini 2015./2016. s posebnim naglaskom na 10. godišnjicu postojanja Druge gimnazije Varaždin.

47

7. DAN OTVORENIH VRATA S ciljem što bolje promocije Druge gimnazije Varaždin, svake se godine početkom lipnja organizira Dan otvorenih vrata kada svi zainteresirani učenici osnovnih škola mogu doći i razgledati Drugu gimnaziju, saznati sve potrebne informacije o prijavama i upisima u Školu te osjetiti radnu atmosferu tijekom nastavnog dana. Za njihovo lakše snalaženje u Školi zaduženi su volonteri iz 3. razreda koji stoje na raspolaganju za razgledavanje škole, a na svako pitanje imaju spreman odgovor. Dan otvorenih vrata u školskoj godini 2015./2016. obilježit će se početkom lipnja 2016.

8. PROJEKTI: 1. PROJEKT „ PROBNA DRŽAVNA MATURA „

Na molbu roditelja na Vijeću roditelja usvojen je prijedlog na Nastavničkom vijeću da se maturantima Druge gimnazije pomogne oko bolje pripreme za sam postupak provođenja državne mature organiziranjem probne državne mature iz engleskog jezika (slušni dio). U projekt je uključen aktiv stranih jezika, a cilj je simulirati državnu maturu (od prijave do samog pisanja ispita državne mature). Svi zainteresirani učenici završnih razreda moći će sudjelovati u projektu. Evaluacija projekta biti će nakon provedenih svih ispita u 2. polugodištu. Svi troškovi idu na teret škole.

2. 5. MEĐUNARODNA REVIJA SPORTSKIH ŠKOLA JI EUROPE

U školskoj godini 2013./2014. Druga gimnazija Varaždin sudjelovala je na 3. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe koja se održala u Sarajevu. Na reviji su sudjelovale sportske škole iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine, s time da je predstavnica Hrvatske bila Druga gimnazija Varaždin, a škola domaćin susreta Peta gimnazija Sarajevo. Sportski susreti i natjecanja bili su revijalnog karaktera, a učenici su stekli vrijedna prijateljstva i iskustva u međunarodnoj suradnji, kao i priliku da predstave sportove kojima se bave. I u školskoj godini 2015./2016. nastavlja se suradnja te će Druga gimnazija Varaždin sudjelovati na 5. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe u travnju 2016. godine.

3. SURADNJA S PETOM GIMNAZIJOM SARAJEVO

Prilikom sudjelovanja na 2. Međunarodnoj reviji sportskih škola JI Europe u šk. god. 2012./2013. Druga gimnazija Varaždin i Peta gimnazija Sarajevo sklopile su sporazum o suradnji i partnerstvu. Ostvaren je planirani stručni studijski posjet djelatnika i sudionika suradnje Pete gimnazije Sarajevo Drugoj gimnaziji Varaždin u

48

rujnu 2013., kao i povratni posjet Druge gimnazije Varaždin Sarajevu u travnju 2014. godine. U kolovozu i studenom 2014. godine učenici i profesori Pete gimnazije Sarajevo ponovili su posjet Varaždinu i sudjelovali u studijsko-projektnom posjetu Drugoj gimnaziji Varaždin. Suradnja se nastavlja i u školskoj godini 2015./2016.

4. Projekt e(maths+science)

„E(maths+science)“ je odobren od strane Latvijske Agencije za mobilnost 5.9.2014. godine. U projektu sudjeluju sljedeće zemlje: Latvija, Italija, Rumunjska, Španjolska, Turska i Hrvatska. Planirane mobilnosti su prikazane u tablici 1. U školskoj godini 2015./2016. u projektu sudjeluju Mario Slatki – profesor biologije i kao koordinator projekta Vlatka Drvarić – profesorica matematike i Marijana Horvat, profesorica engleskog jezika. Uključeno će biti oko 12 učenika iz 1., 2. i 3. razreda. Sažetak projekta

Ovaj projekt fokusira se na razvoj empirijske sposobnost razmišljanja kod učenika, posebno jačanjem matematičkih i znanstvenih spoznaja te kao poticaj za stjecanje novih metoda. To će omogućiti učenicima da donesu informirane odluke i znaju gdje se obratiti za pomoć i poduzeti druge učinkovite korake kako bi poboljšali svoju i opću ekonomsku dobrobit. Da bi se postigao ovaj primarni cilj, nužno je razviti metodičke vještina učitelja, dijeleći svoje najbolje prakse i razmjena iskustava s drugim stručnjacima Europske unije. Posebna pozornost posvetit će se korištenju ICT didaktičke prakse. Odnosno, oni će se primjenjivati ne samo u učinkovitoj suradnji s partnerima već kao uzbudljiv, dinamičan alat za izradu materijala za obuku. Inovativni aspekt projekta sastojat će se u stvari u kritičkoj analizi web resursa dostupnih u njihovom eksperimentiranju s učenicima u pojedinim školama i tijekom sastanaka. Tijekom projekta u pripremi prezentacija, um-kartata, videozapisa i animacija učenici će koristiti razne online resurse koji će poslužiti kao metodološki materijal i kao uporabu web stranice. Nastavnici će prikupiti linkove i stvoriti katalog s web resursima, koji će svatko moći koristiti za nastavu i učenje specifičnih tema (interaktivne prezentacije teorije, interaktivne vježbe, igre, itd). Tijekom transnacionalnih i kratkih mobilnosti susreti učenika i nastavnika podijeliti će svoja iskustva i procijeniti metodološke materijale i rezultate projekta. Profesori i učenici će napisati e-knjigu na određenu temu studiranja, pokazati kako tehnologija može biti integrirana u nastavu i kako to može pomoći različitim stilovima učenja. E-knjiga, napisana tijekom i između sastanaka biti će alat u suradničkom pisanju. Tijekom sastanaka dio vremena bit će također posvećen znanju o kulturi i običajima zemlje domaćina. Građanski odgoj će biti integriran u projekt osnaživanja naših učenika da sudjeluju u planiranju, praćenju i vrednovanju projekta na demokratski način.

49

Svi rezultati dobiveni u različitim fazama provedbe projekta bit će objavljeni na odgovarajućoj web stranici (eTwinning.net, web stranice projekta, web stranica škole) koja se aktivno koristi i dijeli među svim članovima. Komunikacija i dijalog zbog toga su moguće kroz cijeli projekt dajući mu interaktivnu značajku. Web stranica projekta koja sadrži sve dokumente koje nastaju tijekom projekta bit će na kraju projekta. Jezik projekta biti će engleski.

7. Zimska škola skijanja

U školskoj godini 2015./2016. nastavlja se s 5-dnevnom obukom skijanja za učenike

Druge gimnazije Varaždin koja se provodi na Bjelašnici. Obuka traje 5 dana, a

provode ju nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, prof. Dario Kos, prof. Alen

Melnjak i prof. Marijan Andrović.

Date

Meeting place

Latvia Romania Spain Italy Turkey Croatia

M1 2014.10. Latvia --------- 2 teachers

2 t 2 t 2 t 2 t

A1 2015.01. Croatia 2t 3 students

1t 1st

2t 5 st

2t 5 st

2t 4 st

--------

M2 2015. 04.

Italy 4 t 2 st

2t 1 st

4t 2 st

------- 4t 2st

4t 2st

A2 2015.10 Romnia 2t 3st

--------- 2 t 5 st

2 t 5 st

2t 3 st

2 t 5 st

A3 2016.01. Spain 2t 4st

1t 2st

---------

2t 4 st

2t 3 st

2 t 5 st

M3 2016.04 Turkey 2 t 2 t 2t 2 t ------- 2 t Sum 12t

12 st 8t 4 st

12 t 12 st

10 t 14 st

12 t 12 st

12 t 12 st

50

8. PROJEKT S RUSIJOM: HRVATSKI I RUSKI ALFABET Nositelji projekta prof. I. Sekol i 26 učenika polaznika nastave ruskog jezika. 9. PROJEKT: KULTURNO – POVIJESNI SPOMENICI PARIZA VRIJEME REALIZACIJE: 15.03. ( polazak u večernjim satima) – 20.03.2016. MJESTO REALIZACIJE: Pariz, Francuska NOSITELJ PROJEKTA: Ivana Žnidarić Kajić, prof. francuskog jezika i sociologije (moguća pratnja Tea Novaković ili Terezija Mlinarić) UČENICI: 2., 3. i 4. razredi – francuski jezik (izborna nastava), učenici koji slušaju geografiju i likovnu umjetnost CILJEVI PROJEKTA MATERIJALNI:

- usvajanje sadržaja iz francuskog jezika – prvenstveno prakticiranje govorne vještine na licu mjesta u izvornoj okolini

- integrirano učenje sadržaja više nastavnih predmeta u neposrednoj stvarnosti ( geografije, povijesti, sociolgije, francuskog jezika)

- upoznavanje s geografskim, povijesnim, gospodarskim i kulturnim osobitostima Francuske u cjelini

- upoznavanje vrijedne kulturne baštine FUNKCIONALNI:

- prepoznavanje vokabulara naučenog u školi - osvješćivanje važnosti francuskog jezika kao jezika diplomacije, kulture,

gastronomije... - korištenje znanja i drugih stranih jezika u stvarnim situacijama ( putujemo i

radimo pauzu u Njemačkoj u povratku) - razvijanje sposobnosti orijentacije u nepoznatom prostoru pomoću plana

grada - razvijanje sposobnosti prepoznavanja arhitektonskih stilova u stvarnosti - razvijanje prezentacijskih vještina ( opisivanje znamenitosti na licu mjesta

koristeći francuski jezik) ODGOJNI:

- razvijanje samostalnosti i sposobnosti snalaženja u inozemstvu - razvijanje osjećaja odgovornosti - razvijanje socijalnih vještina - razvijanje sposobnosti timskog rada - razvijanje osjećaja poštovanja prema drugim kulturama - promicanje osjećaja za lijepo i potrebe očuvanja kulturne baštine - razvijanje kulture putovanja kod mladih

51

ZADACI ZA UČENIKE

� učenici će prije puta istražiti povijest, geografiju, gastronomiju, kulturno – povijesne znamenitosti Francuske

� učenici će prije puta pripremiti prezentacije koje će imati u školi kao pripremu

za stručnu ekskurziju

� učenici će tijekom posjete Parizu fotografirati kulturno – povijesne znamenitosti te voditi bilješke u dnevniku terenske nastave

� učenici će nakon puta pripremiti izvješća s realizirane terenske nastave

� učenici će nakon puta pripremiti prezentacije s ciljem potvrđivanja usvojenih

sadržaja i prenošenja ostalim učenicima u školi

10. PROJEKT: Svijet minerala i stijena VRIJEME REALIZACIJE: 30.10.-31.10.2015. MJESTO REALIZACIJE: München, Njemačka NOSITELJ PROJEKTA: Tea Novaković, prof. geografije UČENICI: 2. razredi – fizička geografija (izborna nastava) 4. razredi – geografija (redovna nastava) CILJEVI PROJEKTA MATERIJALNI:

- usvajanje sadržaja iz geografije i kemije – građa, sastav i svojstva najvažnijih minerala, sistematizacija minerala

- usvajanje sadržaja iz geografije – postanak, građa i svojstva pojedinih vrsta stijena

- integrirano učenje sadržaja više nastavnih predmeta u neposrednoj stvarnosti - upoznavanje s geografskim, povijesnim, gospodarskim i kulturnim

osobitostima Njemačke u cjelini - upoznavanje vrijedne kulturne baštine

FUNKCIONALNI:

- prepoznavanje različitih vrsta minerala i stijena - osvješćivanje važnosti minerala i stijena te njihove primjene u svakodnevnom

životu (npr. građevni kamen, sirovine za izradu nakita, sirovine u kemijskoj industriji)

- korištenje znanja stranih jezika u stvarnim situacijama - razvijanje sposobnosti orijentacije u nepoznatom prostoru pomoću plana

grada

52

- razvijanje sposobnosti prepoznavanja arhitektonskih stilova u stvarnosti - promatranje geografskog prostora te razvijanje geografskog mišljenja - shvaćanje složenosti i međuzavisnosti prirodnih i društvenih čimbenika u

prostoru - razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja - razvijanje prezentacijskih vještina

ODGOJNI:

- razvijanje samostalnosti i sposobnosti snalaženja u inozemstvu - razvijanje osjećaja odgovornosti - razvijanje socijalnih vještina - razvijanje sposobnosti timskog rada - razvijanje osjećaja poštovanja prema drugim kulturama - promicanje osjećaja za lijepo i potrebe očuvanja kulturne baštine - razvijanje kulture putovanja kod mladih

ZADACI ZA UČENIKE � učenici će prije puta proučiti preporučenu stručnu literaturu

� učenici će prije puta pripremiti prezentacije za ostale učenike u grupi s ciljem

upoznavanja osnovnih svojstva minerala i stijena � učenici će tijekom izložbe fotografirati pojedine minerale i stijene te voditi

bilješke u dnevniku terenske nastave � učenici će nakon puta pripremiti izvješća s realizirane terenske nastave

� učenici će nakon puta pripremiti prezentacije s ciljem produbljivanja znanja o

mineraloško-petrološkim temama 11. PLESNA ŠKOLA „VARAŽDIN“ U suradnji s plesnom školom „Varaždin“ organizirat će se jednogodišnji projekt u vrijednosti 10 000 kn. Tijekom cijele školske godine, svi zainteresirani učenici i nastavnici moći će polaziti besplatne satove plesa u dvorani škole. 12. Dual International Volunteering Exchange & Research in Sports

Education

Druga gimnazija Varaždin službeno je uključena u sudjelovanje kao jedina sportska

gimnazija Varaždinske županije u međunarodnom projektu pod nazivom „Dual

International Volunteering Exchange & Research in Sports Education“. Prvi dio

projekta održan je između 23.-29. kolovoza 2014. u organizaciji Varaždinske

županije, FOI-a, Druge gimnazije Varaždin i Školsko sportskog saveza Varaždinske

53

županije u Varaždinu. Škola međunarodni suradnik dolazi iz Londona (Engleska),

Islington Borough Ladies FC. Učenici i profesori TZK Druge gimnazije Varaždin

sudjelovali su u sportskim aktivnostima rukometa i nogometa, teoretskim

predavanjima i izletima koji su se realizirali zajedno s gostima iz Londona. 14 učenica

Druge gimnazije Varaždin, zajedno s profesorima Alenom Melnjakom i Dariom Kosom

biti će sudionici drugog dijela projekta koji će se realizirati u listopadu 2014. godine

putovanjem u London. Cilj projekta je razviti suradnju uvođenjem novih sportskih

aktivnosti između učenica srednje škole Islington Borougha iz Londona u Velikoj

Britaniji i učenica Druge gimnazije Varaždin te kroz projekt razvijati svijest o

zdravlju, zdravoj prehrani, bavljenju sportom, multikulturalnosti u današnjem

društvu i volontiranju kao stilu života. Ciljevi projekta ostvarit će se tijekom 18

mjeseci trajanja projekta putem planiranih aktivnosti poput: zajedničkih treninga u

nogometu i rukometu, radionica o zdravoj prehrani, potrebi za tjelesnim

aktivnostima, multikulturalnosti i upoznavanjem drugih kultura te o volontiranju kao

životnom stilu.

9. OBILJEŽAVANJE BLAGDANA, SPOMENDANA, PRAZNIKA I PRIGODNIH

DATUMA

U školskoj godini 2015./2016. obilježavanje blagdana, praznika i prigodnih datuma u skladu s kalendarom Škole i Školskim kurikulumom realizirati će Povjerenstva od tri člana (predsjednik i dva člana).

I. POLUGODIŠTE:

Redni broj

Datum Blagdan, praznik, prigodan datum

Povjerenstvo Način obilježavanja

1.

16.09.2015.

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača

1. M. Slatki 2. M. Horvat 3. M. Hrgar 4. J. Ostrički

Škola Prezentacije Plakati

2. 17.09.2015. Međunarodni dan

srednjoškolaca 1. J. Trojko 2. S. Habek 3. I. Popović

Škola Prezentacije Plakati

3. 21.09.2015.

Međunarodni dan mira 1. M. Geci 2. S. J. Milec 3. P. Jakopec

Škola Prezentacije Plakati

54

4.

23.09.2015. Dan europske baštine 1.N. Slunjski 2. T. Novaković 3. T. Mlinarić 4. S. Habek

Radionice Škola Prezentacije Plakati

5.

26.09.2015. Europski dan jezika Svi nastavnici stranih jezika

Radionice, čitanje poezije, prikazivanje filmova na stranim jezicima, izrada tematskih plakata

6.

4.10.2015. Međunarodni dan zaštite životinja

1. V. Žestić 2. P. Jakopec

Radionice Škola Prezentacije Plakati

7.

5.10.2015. Svjetski dan učitelja SVI Progodan program u školi

8.

15.10.2015. Međunarodni dan pješačenja 1. D. Kos 2. A. Melnjak 3. M. Andrović

Dvoranu zamijeniti prirodom Grad Okolica

9.

16.10.2015.

Svjetski dan hrane

1. S. J. Milec 2. M. Horvat 3. M. Slatki

Dani kruha

10. 25.10.2015. Međunarodni dan školskih

knjižnica

1.B. Grd 2. K. Podbrežnički 3.J. Horvat

Školska knjižnica

11. 16.11.2015. Međunarodni dan tolerancije

1. S. J. Milec 2. A. Bahun 3. B. Kocijan

Radionice Plakati Panoi

12.

17.11.2015. Svjetski dan nepušača

1. M. Hrgar 2. J. Ostrički 2. M.Horvat 3. M. Slatki

Radionice Plakati Panoi

13.

20.11.2015. Dan djece Razrednici

Škola SRZ

14.

24.11.2015. Dan kazališta 1. J. Horvat 2. S. Kelemen 3. J. Vađon

Svi (I.-IV. razred) – prigodno obilježavanje

15. 25.11.2015. Međunarodni dan protiv nasilja

nad ženama 1. J Trojko 2. M. Fajfarić 3. I. Žnidarić Kajić

Organizacija predavanja Posjet srodnih udruga

16. 1.12.2015. Međunarodni dan borbe protiv

AIDS-a 1. M. Slatki 2. J. Ostrički 3. M. Horvat

Predavanja Radionice Plakati

17.

03.12.2015. Međunarodni dan osoba s invaliditetom

1. S. J. Milec 2. M. Geci 3. M. Fajfarić 4. H. Ivančić

Dom umirovljenika SRZ, VU

18. 06.12.2015. SV. Nikola - Dan Grada 1. K. Podbrežnički

2. N. Slunjski 3. S. J. Milec

Škola -lokalna zajednica -VU, VR

19. 10.12.2015. Međunarodni dan prava

čovjeka

1. V. Žestić 2. J. Trojko 3. M. Geci

Predavanja Panoi Plakati

55

20.

25.12.2015. Božićni blagdani 1. S.Kelemen 2. J. Horvat 3. S. J. Milec

Od 08.12.2015. obilježiti prigodnim materijalima u školi -sportska dvorana

II. POLUGODIŠTE:

Redni broj

Datum Blagdan, praznik, prigodan datum

Povjerenstvo Način obilježavanja

21. 15.01.2016. Dan međunarodnog priznanja RH

1. T. Novaković 2. M. Zagorc 3. N. Slunjski 4. M. Stipan Mikac

Škola SRZ Pano

22. 27.01.2016. Svjetski dan vjerskih slooda 1. S. J. Milec 2. A. Bahun 3. J. Trojko

Predavanja Radionice Plakati

23. 14.02.2016. Valentinovo - Dan zaljubljenih

Razrednici Učenici Ljubavna pošta Radionice Plakati

24. 21.02.2016. Međunarodni dan materinjeg jezika

1. N. Žirovec 2. P. Bekić 3. J. Horvat

Prezentacije Plakati Panoi

25. 08.03.2016. Međunarodni dan žena Poklade

1. M. Zagorc 2. N. Slunjski 3. A. Krstić

-škola -lokalna zajednica -izložba

26. 15.03.2016. Međunarodni dan prava potrošača

1. I. Žnidarić Kajić 2. V. Žestić

SRZ Radionice

27. 21.03.2016. 22.03.2016. 23.03.2016.

Svjetski dan šuma Svjetski dan voda Svjetski meteorološki dan

1. M. Zagorc 2. M. Slatki 3. M. Hrgar 4. J. Ostrički

Radionice Plakati Panoi

28. 07.04.2016. Svjetski dan zdravlja 1. D. Kos 2. A. Melnjak 3. M. Horvat

Škola - izvanškolske institucije

29. 20.04.2016. Obilježavanje Uskrsa SVI Škola 30. 22.04.2016. Dan planeta Zemlje –

obilježavanje Dana škole SVI Škola

31. 27.04.2016. Međunarodni dan sporta 1. D. Kos 2. M. Andrović 3. A. Melnjak

Škola Školska sportska dvorana

32. 06.05.2016. Dan Europe – početak europskog tjedna 9. 05. – Dan EU

1. M. Zagorc 2. N. Slunjski 3. T. Novaković

Škola Varaždinska županija MZOŠ

33. 15.05.2016. Međunarodni dan obitelji Razrednici Škola Suradnja s civilnim sektorom Roditelji

34. 17.05.2016. Završetak nastave za maturante

Razrednici -Dani maturanata - maturalni ples/ program

35. 21.05.2016. Svjetski dan kulturne 1. Marijana Horvat

56

raznolikosti 2. T. Novaković 3. V. Drvarić

36. 22.05.2016. Međunarodni dan biološke raznolikosti

1. M. Slatki 2. M. Horvat

Škola Školsko dvorište Srodne institucije

37. 20.05.2016. Maturalni ples SVI Hotel „Turist“ Škola

38. 31.05.2016. Svjetski dan nepušenja

1. D. Kos 2. M. Horvat

Škola Školsko dvorište Srodne institucije

39. 5.06.2016. Svjetski dan zaštite okoliša 1. M. Slatki 2. M. Horvat 3. D. Navoj Mihalina

Škola

METODIČKE UPUTE: 1. Način obilježavanja: - oglasne ploče - oglasna knjiga - satovi RZ - prigodni programi( izleti, izložbe….) - web 2. Izvršioci: - učenici - predmetni profesori - pedagoginja - gosti - posebna povjerenstva (u školi, izvan škole) - Nastavničko vijeće 3. Organizator: - ravnateljica - djelatnici škole - roditelji 4. Stručna podrška ostalih stručnih aktiva i profesora: U sve programe slobodnih aktivnosti prema potrebi obvezno se uključuju u grupe profesori informatike i tajništvo.