8/8/2019 Skladite nuklearnog otpada na IRB-u, reportaa
1/2
Dvadesetak kutija sveim dojavnicimapoara i pedesetakkutija s
manjim do-
javnicima naeno je na od-lagalitu glomaznog otpada12. studenoga
u zapadnomdijelu Zagreba na Kopaev-skom putu, blizu Oranica.Tko je
pozvao 112, vjerojat-no je znao da je u tim napra-vama, koje se
ugrauju uposlovne prostore opasnaradioaktivna tvar americij241.
Takve naprave kupite u
hipermarketima da si no-vogradnju opremite jo jed-nim
sigurnosnim ureajem kae nam mr. sc. Branko
Veki dok nas vodi premaprivremenom skladitu ra-dioaktivnog
otpada u kru-gu Instituta Ruera Bo-kovia. On i Veljko
Trputecpokazat e nam sve, rekoenam u upravi IRB-a. Doista,htjeli
smo se uvjeriti to seod radioaktivnog materijalauva, u kojim
uvjetima i ka-ko uope izgleda skladiteza koje ravnateljica IRB-adr.
sc. Danica Ramljak u-stro odbija da se preurediu trajno i sredinje
odlaga-lite radioaktivnog otpada
u koje bi se dovozio takavotpad iz cijele zemlje. A utome je
podupire i susjed-stvo i cjelokupna znanstve-na zajednica
Instituta.Prvo od zapravo dva skla-dita izgraeno je 1967.,kada je u
Rueru proradionuklearni ureaj ciklotron,betlehem hrvatske
ekspe-rimentalne nuklearne fizike
Dravnetajne u
brdu podRueromMirsav [email protected]
Dva skladita puna su radioaktivnih dojavnika dima, joopasnijih
gromobrana iz Vine i Ljubljane, naprava izure akovia... Svaka
sigurnosna bava teka je tonu
i dijagnostike medicine.Drugo je iz 1987. U prvome
je uglavnom otpad iz Rue-ra. Pohranjeno je ak i 800litara
radioaktivne tekui-ne i oko pet kubika niskora-dioaktivnog otpada,
poputpapira, rukavica, plastike,krpa, metala. U drugome
je vie toga to je u Ruerdovezeno.
Komore iz 67. i 87.Zovemo ih skladita, ali suto zapravo dvije
jasno obi-ljeene komore, debelih zi-dova, uzidane u padinu nadnu
drage izmeu dvajubregova, daleko od ostalih
zgrada u institutu. Svaka jevolumena 40 prostornih me-tara, a
povrine manje od 20kvadrata. Starije skladite
je praktino puno, mlaejo nije. Sastav pohranjeno-ga i koliine,
iz razumljivihrazloga, dravna su tajna.Ipak to je sve unutra?
Ovdje, u sigurnim uvjeti-ma, skladitimo izvore zra-enja, kako mi to
kaemo,za znanstvena istraivanjaili njihove produkte. Radi-oaktivni
materijal fizikizauzima malo mjesta, aliambalaa koja ga ini
si-gurnim zauzima i prostor, ai teka je govori nam mr.
Veki. Ispred ulaza je na-
ranasta 200-litrena metal-na bava. Jedna od ukupnodvadesetak.
Osim po boji iupozoravajuim oznakama
vrlo je slina onima za mo-torno ulje. Ne otvaraju se
jednostavno. Na napunjenezavare preko poklopca jo ipreke. Nekome
tko bi s njima slu-ajno ili namjerno doao udodir time oteavamo
po-sao objanjava mr. Veki.Da bi se bava otvorila,moraju se najprije
s nje od-vrnuti teke metalne alke.To je jo jedan klju, ali
ihvataljka za dizalicu. Tekesu po tonu i premjetaju sedizalicom. U
sredini je valj-kasta upljina obujmljenaolovnim cilindrom
stijenkadebelih barem decimetar.
Sve oko toga zaliveno je be-tonom. U drugim bavama
je umjesto betona parafin,a to ovisi o vrsti pohranjenetvari. U
takav se sarkofagmala koliina radioaktivnetvari pohranjuje slino
ru-skim babukama.
Veljko Trputec pronalaziodgovarajuu hvataljku, aimaju ih od
kratkih do vrlodugih, i iz upljine na dnuvadi bijelu bombicu s
na-ranastom etiketom. Pod-sjea na ambalau za vita-minske kapsule.
Slobodno
je primite u ruku, sigurnoje ohrabruje nas BrankoVeki. A ruka je
pod neoe-kivanom teinom potonula!
Koliko ima kilograma? Pet?To je zapravo olovna boicau kojoj je
opet procijep veli-ine male epruvete, s ijega
dna manjom hvataljkommr. Veki izvlai tapi dugni osam mm i
promjera ma-nje od milimetra. Eto takospremamo te opasne
izvorezraenja iz dojavljivaa po-ara. Posve su neopasni uradnim i
ivotnim prostori-ma, jednako tako i na policitrgovine. Ali kad
proizvoduistekne rok trajanja, ovaestica, ne tako snano
ra-dioaktivna, postaje opasnaza svakoga tko ne zna s njo-me
postupati objanjava
Veki.S americijem je nezgodato mu je vrijeme poluras-pada 500
godina. Za pola
milenija bit e upola manjeradioaktivan. Poslije mile-nija
radioaktivnost e mubiti na etvrtini. Zato se zatakve materijale
izvan upo-rabe mora znati da su svi nabroju, trajno uskladiteni
iviestruko osigurani.
To mora pod sto kljueva!U skladitu je puno vie ra-dioaktivne
krame, koja jes razliitih mjesta u njegadovezena, nego iz
samogRuera. Podosta je togaiz industrije. Jedan od ne-vjerojatnih
izloaka suizraubane naprave iz ureakovia radioaktivno-u se tamo
neko provjera-
vala kvaliteta unutranjostimetala! Jednako je bizaranotpisani
detektor iz Karlo-vake pivovare kojim se upunionici provjeravalo
jesuli boce pune do vrha.U drugome je kutu metal-na kugla od
etrdesetakcentimetara. Ni pomislitine smijemo da na njoj isku-amo
miie! Nosi oznaku
P je viepasg tpada dagait izvaaeg iz Istitta
Kam s dtrajaimdijagstikimreajima pimakbata e za se
biveg bosanskohercego-vakog industrijskog divaEnergoinvesta.
Samo iz de-tektora dima u Rueru jepohranjeno otprilike
23.500radioaktivnih iglica. A to
je iz kaotine iroke potro-nje koju nitko ne moe nad-zirati. S
tim se plastinimnapravama mora posebnooprezno postupati.
Dojav-ljivae dima paljivo rasta-vimo, a izvor zraenja iz njihuredno
pohranimo. To namoduzima najvie vremena odgovara Veljko Trputec
na pitanje koliko vremenaprovodi u skladitu. Od sva-koga si tipa
ostavi uzorak,a ostalo bi pod sto kljuevatrebalo negdje na
sigurnom
jo stoljeima gasnuti.Slian su kratkovidan slu-aj radioaktivni
gromobra-ni. Samo su mnogo opasnijiu izravnom kontaktu s lju-dima.
Kad su, djelotvorniji
Samo ove godineinspekcija IAEAtriput u IRB-uaNadzor zraeih tvari
svesu drave (valjda osim Iranai Sjeverne Koreje)
prepustileMeunarodnoj agenciji zaatomsku energiju (IAEA)iz Bea. Za
njih se zanima imeunarodni terorizam, paje toj nezavisnoj
institucijipreputeno da propisujeuvjete njihova pohranjivanjai
uvanja. Jednako tako
njihove inspekcije zabadajunos u sva mjesta gdje seradioaktivni
materijal uva.Ove su godine triput bili uRueru. Ocjene su odlineza
dosadanju svrhu, aliza trajno odlagalite popiszahtjeva je puno dui.
aki kad bi IRB doista bio talokacija, nekoliko uvjetanikako ne moe
ispuniti.
Meunarodni nadzor
AntonioB
roni/Pixsell
8/8/2019 Skladite nuklearnog otpada na IRB-u, reportaa
2/2
KoluMnA
Skener
P: Ljiljana BuhaKzuaca cakmukacjkh vja fzgmj
Posrnula bjelovarska poduzetnica VinjaPevec zamijenila je
poslovne i pjevakeaktivnosti za neto mirnije okruenje zatvor. to te
ne ubije, to te ojaa,potvrdila nam je Vinja. Dranje joj je i
dalje gordo i prkosno. Nita ne preputa sluaju.Imidu i dalje
pridaje veliku vanost. Pojavila sena sudu s osmijehom na licu,
besprijekorno odje-vena, naminkana i s frizurom kao iz reklame
to
je moja shauma a jedini novi modni dodatak bile
su metalne narukvice (lisiine). Oekivali smo joda nam zapjeva
svoju pjesmu Ti si sve to menitreba. Kao da nam alje poruku da je
sentimen-talnost za naivne. Vinja je ena koja eli mo idominaciju.
Pripada tipu linosti koje su samosvje-sne, drske, sa snanim
ambicijama i esto tolikousredotoene na vanjske aktivnosti da imaju
malovremena za dodir sa sobom. Njezino uspravno,pomalo ukoeno
dranje upuuje da je narcisoidnitip. Takvi tipovi ujutro prvo
pozdrave sebe, a ondaopet sebe i tako cijeli dan. Okrenuti su
svojim ui-cima i zadovoljavanju svojih potreba. Narcisoidnitipovi
zbog napetosti u leima iskazuju osjeajsuperiornosti. ele da ih svi
hvale i da ih tretirajukao posebne. Vanjski tit je samo maska,
obranaod straha da bi mogli doivjeti neuspjeh.Da voli biti u
sreditu pozornosti Vinja nam je po-kazala i svojom odjeom. Svojim
etiketiranim, kie-nim odijevanjem eli privui pozornost te
pokazatirasko, bogatstvo, razmetljivost, a i seksepil. esto
smo je mogli vidjeti u kreacijama gdje su otkriveni di-jelovi
tijela. Koritenjegolih dijelova tijela jepotreba osobe da pri-vue
panju na sebe ida do znanja u koje sedrutvene, ekonom-ske ili
profesionalneokvire uklapa. Tipi-no za novopeene bo-gatae koji se
bore zapoloaj na drutvenoji statusnoj ljestvici.
Vinja je koristila kratkotrajne ukrase kojima je e-ljela biti
zapaena i posebna. Minivalom s gavranskicrnom bojom jasno alje
poruku tatine. GospoaPevec nastojala je minkanjem dati svom licu
mlai izdraviji izgled. minkom u kombinaciji s odijevanjemalje
signale agresivnosti i seksualnosti. Vinjino namlice govori da je
rije o energinoj, vrlo tvrdoglavoj
osobi, marljivoj, upornoj, netolerantnoj, materijali-stiki
orijentiranoj. Sliku nadopunjuje i njezin govortijela. Oboava
poloaj podboenih ruku i nadimanjeprsnog koa. Paunsko dranje. Njime
osobe ele na-metnuti teritorijalnu dominaciju i autoritet.
Tipinoefovsko dranje. Takav poloaj zauzimaju policajci.Duboko se
nadamo da nee imati problema zbog togstava s obzirom na to u kojoj
se ustanovi nalazi.I za kraj: elja za ljubavlju ili elja za novcem
uzrok
je svih naih pogreaka.
I s metalnimnarukvicamakao iz reklame
Moja shauma
Vija Pevec vipdbiti rke iadti prsi k.Pask, efvskdraje. I mikm
idjem dajeagresivst
0,07
Prirodno zraenje
mikrsiverta prirodno jezraenje ispred skladita uIRB-u. To je
samo jedan postood norme za ljudski boravak
1925godina je vrijemepoluraspadanja radioaktivnogkobalta 60
1601
8593
gdia vrijeme je poluraspadanja radioaktivnostiradija 226, koji
se koristi uznanstvenim pokusima
gdie treba da se prepolovizraenje europija 154 izgromobrana s
tim izotopom
od obinih eljenih jer subolje privlaili munje, uli umodu,
radioaktivne valj-ie ili prstene na njihovuvrhu, usmjerene prema
ne-bu, proizvodili su masovnou nuklearnim institutimau Vini kraj
Beograda i uljubljanskom Joefu tefa-nu. Da se njihova uporabastrogo
zabrani, trebalo jesamo da netko upita: tokad gromobran
dotraje,srui ga oluja?
Radioaktivan i fotoaparat
Ove su godine preuzeta tri.Posljednji u rujnu iz tvor-nikog
kruga u Delnicama.Demontirali su ga ruerov-ci Veljko Trputec i
AndrijaCindri. Oekuje ih da pre-uzmu 70-80 radioaktivnihgromobrana
iz Instituta zamedicinska istraivanja, avani su ih jo stotine.
Unekoliko godina svi mora-
ju sa zgrada. Danas se nezna kamo s dotrajalim me-dicinskim
dijagnostikimureajima temeljenima nakobaltu. Njihovo je
rastav-ljanje skupo, a ni prijevoznije jednostavan. Za takvekomade
svaka dravamora do kraja 2014. imatitrajno spremite, daleko
odnaselja, pod vrlo strogimreimom. Onamo bi, da ti-nja na sigurnom,
trebalopreseliti i to iz Ruera. A uposljednjih deset godina
svedovezu na institut. Nema
se gdje. Ministrica zatiteokolia nedavno je izjavilada se ne zna
koliko je u nasopasnog otpada. Branko
Veki sve vrijeme detekto-rom mjeri radioaktivnostu okoliu, a
onda nam jepokazao da je i fotografskaoptika radioaktivnom
soljuzatiena od magljenja. toli jo zrai?
lampavi zakonodavac
Propis zbog pogreke dopustio1000 puta vee norme zraenja
aKoliko je zakonodavcudoista stalo, vidi se izkorektorskog
lamperaja uNarodnim novinama, na kojinas je upozorio magistarBranko
Veki. Mi znamo da su uNarodnim novinama nekiotisnuti propisi i
zadana
mjerila pogreno napisani,a to nitko nije popravio.Nekome mora da
je bilapotekoa otisnuti alfabetskiznak mi () i zamijenioga je
obinim slovom m.Tako u nas vrijede normei milisivertima, a ne
umikrosivertima, a to je 1000puta jae zraenje! Mi sedrimo onoga to
znamo.
Spremnik u kojemu se uvajuigle iz dojavnika dima
Velika slika lijevo: Opasna ionizirajua jezgra iz
radiaktivnoggromobrana Velika slika desno: Od svakog tipa dojavnika
dimaostave si uzorak Krajnje lijevo: Otpisani ispitni ureaj iz
ureakovia kojim se radioaktivnou provjeravala kvalitetatenkovskog
oklopa Lijevo: mr. Branko Veki dri radioaktivni
optiki tenkovski ciljnik koji je od zamagljivanja
zatienradioaktivnim solima Sasvim gore: radioaktivnim
materijalimarukuje se na otvorenom Antonio Broni/Pixsell
