sKELE I OPLATE NADVISENJE.pdf

7/21/2019 sKELE I OPLATE NADVISENJE.pdf

1/22

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 2

Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina

5. POGLAVLJE

TESARSKI RADOVI I SKELE

NARUITELJ: HRVATSKE VODE

IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBUINSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator: prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra.Sreko Mili, dipl.ing. gra.

Voditelj izrade: prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl.ing. gra.

Suradnici: Zvonko Varga, dipl. ing. gra.

Zagreb, 2012.


2/22

5. POGLAVLJE



3/22

SADRAJ

5-00 OPE NAPOMENE . . 5-15-00.1 DEFINICIJE .... 5-15-00.2 TESARSKI RADOVI ...... 5-1

5-00.2.1 Oplate ................................................................................... 5-25-00.2.2 Razupiranje ........................................................................... 5-35-00.2.2.1 Razupiranje rova (linijske graevine) .............. 5-45-00.2.3 Podgraivanje .......................................................................... 5-55-00.2.4 Zatitne drvene ograde ............................................................. 5-5

5-00.3 SKELE .............................. 5-65-01 TESARSKI RADOVI ......5-10

5-01.1 OPLATE ............... 5-105-01.1.1 Izrada, montaa i demontaa jednostrane oplate.................. 5-115-01.1.2 Izrada, montaa i demontaa dvostrane oplate. 5-115-01.1.3 Oplata stupova .......................... 5-115-01.1.4 Montane oplate................... 5-125-01.1.4.1 Montane oplate za razupiranje ... 5-12

5-01.1.5 Otputanje skela i uklanjanje oplate......... 5-125-01.2 RAZUPIRANJE ................... 5-14

5-01.3 PODGRAIVANJE................................ 5-165-01.4 ZATITNE DRVENE OGRADE ............... 5-17

5-03 NORME I TEHNIKI PROPISI ........ 5-19


4/22

TESARSKI RADOVI I SKELE 5

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2 Stranica 5-1

5. POGLAVLJE


5-00 OPE NAPOMENE

U ovom 5. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kvalitete za materijale,proizvode i radove koji se koriste na izvedbi tesarskih radova i skela. OTU-i su pisani na

nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovorkao Posebni tehniki uvjeti (PTU).

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s vaeim zakonima,normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nijenavedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih hrvatskih (HRN) ieuropskih ( EN) normi. Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage,vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuukvalitetu upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu sa vaeim zakonom,propisima i normama.

Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemnenormizacijske ustanove (ISO, CEN, ASTM) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenjanadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta.Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

Skele i oplate su privremene konstrukcije koje se izrauju u odreene svrhe i namjene. Sobzirom da su to privremene konstrukcije, trai se da je mogua njihova montaa ipostavljanje bez utjecaja na okolinu gdje se izvode, kao i njihova demontaa nakonpostizanja svrhe za koju su postavljeni. Kod demontae se mora paziti da je mogua,jednostavna i bez utjecaja na predmete rada koji su nastali njihovom uporabom, kao i bezutjecaja na okolinu. Pri demontai se ne smiju pojavljivati deformacije izraenekonstrukcije i oteenja izraene konstrukcije.

Izvode se od raznih vrsta materijala, u raznim nainima i svojstvima izvedbe. Pri tome imaterijali i izvedba moraju zadovoljavati vaee norme i propise.

Ako oplata ostaje ugraena u konstrukciju mora biti trajna i ne smije tetno djelovati nabeton, kao ni na sredstva za uvrenje oplate, koja prolaze kroz beton.

Unutarnje stranice oplate moraju biti iste i po potrebi premazane oplatnim uljem. Oplatnipremaz ne smije ni u kom sluaju tetno djelovati na beton ni na materijale koji senaknadno nanose na beton.

Prije poetka betoniranja treba pregledati i provjeriti dimenzije skela i oplate te provjeritivaljanost njihove izrade.

Nadvienje skela i oplata treba odrediti ovisno o namjeni i eljenom estetskom izgleduobjekta. Za nosive elemente slobodne duine iznad 6 m oplatu treba postaviti tako daposlije njenog optereenja ostaje nadvienje veliine l/1000, gdje je l raspon elementa.Kod posebnih i naroito sloenih objekata nadvienje skela treba utvrditi proraunom.


5/22

5 TESARSKI RADOVI I SKELE

- Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2Stranica 5-

Rad nabave materijala, izrade skela i oplata ne obraunava se posebno. Trokove skela ioplata treba ukljuiti u jedininu cijenu betona ugraenog u konstrukciju.Osobito sloene vrste skela mogu se obraunavati i posebno, na ugovorno utvren nainizmeu investitora i izvoaa.

5-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovoznaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni suu 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnosese na ovo poglavlje.Kampada ( radna dionica, odsjeak)je dio linijske graevine u kojoj se odvijajuradovi. Duljina kampade se odreuje prema vrsti rada, tehnologiji rada i raspoloivimresursima za razupiranje.Oplate su privremene konstrukcije koje se grade za odreene svrhe i s ogranienimvremenom trajanja. Oplata je, ustvari, omota ili kalup neke betonske ili armiranobetonske konstrukcije, to znai da oplata mora primiti optereenje od svjee betonskemase i da pri tome istu oblikuje u predvieni oblik. Optereenje koje oplata preuzima

prenosi dalje na konstrukciju skele ili kakvu drugu vrstu podlogu.

Obloni zidovisu lake kompaktne ili ralanjene graevine koje zatiuju vertikalne ilistrme zasjeke terena, statiki stabilne od utjecaja prirodne erozije.Podgraivanje je osiguranje jedne strane iskopa rova kanala ili zasjeka u ciljusprjeavanja uruavanja i zatite radova i radnika.Potporni zidovisu masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiruvertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.Razupiranje je osiguranje nasuprotnih bonih stranica iskopa kanala ili rovova u ciljusprjeavanja uruavanja i zatite radova, sredstava rada i radnika.Oplate za razupiranje su privremene montane konstrukcije koje se grade za razupiranjeiskopa rova (graevinskih jama, linijskih graevina) sa svrhom zatite rova za izvedbu radova koji slijede nakon iskopa, a prije zatrpavanja rova. Oplata za razupiranje

(uobiajeno Krings) je razuporni sustav koji preuzima optereenje od tla u kojem seobavlja iskop i spreava uruavanje nestabilnog tla. Oplatom za razupiranje tijekom radau rovu uspostavlja se ravnoteno stanje u bonim stranicama rova kao prije iskopa.Skele su pomone konstrukcije koje slue pri izradi ili odravanju graditeljskih objekataili graevina.Zatitne ograde su konstrukcije koje odvajaju radni prostor od okoline radi sprjeavanjafizikog kontakta s radnim prostorom kao i osiguranje sigurnog rada.

5-00.2 TESARSKI RADOVI

Tesarski radovi predstavljaju rad s drvenom graom koja se koristi za izradu oplata, skelaili nekih drugih konstrukcija. Pri tome se koristi drvo etinara od II. do IV. klase ovisno o

namjeni. Za drvene skele koristi se obla graa II. klase, dok se za daske moe koristitidrvena graa IV. klase. Drvena graa dolazi kao piljena, rezana ili obla graa obraenabez kore, radi mogunosti pregleda kvalitete povrine i tijela trupca. Obla graa se koristikao podupora za izradu skele. Rezana graa (daske) koriste se kao oplatno platno, agredice za izradu horizontalne i vertikalne nosive konstrukcije oplate. U iznimnimsluajevima drvena graa se izrauje tesanjem.

5-00.2.1 Oplate

Osnovni tesarski rad je rad s oplatom koja je privremena konstrukcija. Oplata moraoblikovati konstrukciju prema projektiranom obliku, osigurati nepromjenjivost oblika ufazi ovrivanja betona, preuzeti optereenja od svjee betonske mase, prenijetioptereenje na okolinu ili vrstu podlogu te sprijeiti curenje cementnog veziva.


6/22



Oplata se sastoji od ploha koje su u direktnom dodiru s betonom (oplatno platno), kojeoblikuju beton u eljeni oblik i spreavacurenje cementnog veziva i konstrukcije kojaoplati daje svojstva nepromjenjivosti oblika te preuzima i prenosi optereenja.

S obzirom na materijale od kojih se izrauje, oplatno platno se moe izraivati od drveta,drvenih preraevina, metala ili umjetnih materijala.

Drveno oplatno platno najee se izrauje od dasaka etinara IV. klase, debljine 2,4 ili4,8 cm, od drvene grae etinara IV.klase sa blanjanim ili neblanjanim povrinama. Zanevidljive betonske povrine koriste se neblanjane, a za vidljive povrine blanjane ilineblanjane daske. Za oblikovanje vidljivih povrina daske moraju biti ujednaenih irina inastavljaju se naizmjenino u redovima tako da nema dva uzastopna nastavka. Za ravneili zakrivljene plohe daske se postavljaju horizontalno, a za stupove i uske betonskeelemente vertikalno.

Drvene preraevine za izradu oplatnog platna mogu biti panel ploa, iverica, perploa,lesonit.

Sva oplatna platna izraena od preraevina moraju imati povrinu zatienu premazimakoji sprjeavaju upijanje vode. Ovisno o kvaliteti materijala, oplatno platno se moekoristiti jedanput kod lesonita za zakrivljene plohe, 3-5 puta za daske, 20-30 puta za ploeod iverice te 50-80 puta za kvalitetne ploe od perploe ( blaujka).

5-00.2.2 Razupiranje

Tesarski radovi na razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na temeljuodgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.

Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje

bonih strana iskopa.

Drvo i drugi materijal, koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih stranarovova i kanala, moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj sunamijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima. Za bonooblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm, a za razupiranje obla graa i klinovi zauvrenje razupora.Danas je uobiajeno koritenje predgotovljenih montanih sustava za razupiranje rova(krings i sl.) koji su izraeni kao metalne konstrukcije. Rov ili kanal se ne razupire ucijeloj duljini, ve u odsjecima, ovisno o duljini kampade u kojoj se odvijaju radovi.

Razupiranje rovova mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u

kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.

Iskopani materijal iz rovova mora se odbacivati na toliku udaljenost (min. 1,0 m) od rubaiskopa da ne postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.

Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da sesprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.

Pri izbacivanju zemlje iz iskopa, sa dubine preko 200 cm, moraju se upotrebljavati

meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati


7/22


- Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2Stranica 5-4

koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom radnik mora biti upoznatprije poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe.Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.

Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci,avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.

Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarskeradove.

5-00.2.2.1 Razupiranje rova (linijske graevine)

Izvedba rova za polaganje cjevovoda (linijske graevine) dubine vee od 100 cm smije seizvoditi samo uz osiguranje bonih strana iskopa.

Za razupiranje rova danas se uobiajeno koriste predgotovljeni sustavi za razupiranjekako bi se ubrzalo izvoenjete osigurala apsolutna pouzdanost osiguranja.1. tip oplate fiksna konstrukcija, gdje su razupore (vodilice) i bone ploe povezane u

jednu konstrukciju i prilikom iskopa se manipulira s cijelom konstrukcijom. U sluajuveih dubinarovapredvieni su nastavci za vee dubine, pri emu donji dio ostaje s

noem radi lakeg utiskivanja.2. tip oplate montana konstrukcija, gdje su razupore (vodilice) jedan dio, a bone

ploe drugi diokonstrukcije. S dijelovima oplate se zasebno manipulira te se tijekomiskopa rova spajaju u jednu jedinstvenu montanu konstrukciju koja u konanicirazupire bone strane kanalskog rova i sprjeava uruavanje materijala. Prvo se udjelomino iskopani rov ugrauju vodilice, na meusobnim razmacima kojiodgovaraju duini bonih ploa, a zatim se montirajubone ploe.

Bez obzira koji tip oplate koristili princip rada je isti. Po izvrenim pripremnim radovimaskidanja humusa ili ruenja kolnike konstrukcije (asfalt, stabilizacija) izvri se strojniiskop do linije slobodnog iskopa (dubine cca 1,0 m). Zatim slijedi postava oplate premaprojektiranom pravcu (kod drugog tipa oplate prvo se postavljaju razuporne vodilice, a

zatim bone oplatne ploe). Prije upotrebe sustava razupore treba, okretanjem osovine,tako postaviti da je rastojanje izmeu ploa jednog modula vee na donjoj strani nego na

gornjoj ( cca 20 mm/m ). Kada je oplata postavljena vri se ravnomjerno utiskivanjeoplate korpom bagera (svaki kut ravnomjerno) uslijed ega dolazi do rezanja tla bonihstranica iskopa donjim dijelom eline oplate koja je oblikovana u obliku noa. Dubinautiskivanja ovisi o pritisku koji se moe postii strojem ( uobiajeno bager) i vrsti tla , tj.njegovoj konzistenciji. Nakon utiskivanja i kontrole obavlja se unutar razupora iskop s

odlaganjem materijala ili u prijevozno sredstvo ili uz rub rova. Taj postupak se ponavljapo dubini svakih cca 50 cm s utiskivanjem oplate i iskopom materijala do projektiranedubine. U sluaju veih dubina od visine modula, isti se moe nadograditi s elementimakoji se razlikuju po tome to s donje strane nemaju no za utiskivanje, ve su ravni iprilagoeni gornjem rubu postavljenih modula.Nakon to se postigne projektirana dubinaizvodi se posteljica/podloga i polaganje cijevi.Slijedi kontrola poloenog cjevovoda, zatrpavanje cijevi i rova. Zatrpavanje se odvija ukoracima, tako da se svi predvieni materijalipravilno ugrade u slojevima od cca 30 cm,pri emu se po ugradnji i zbijanju pojedinog sloja postavljena oplata postepeno izvlai,tako da je donji rub bone ploe oplate ( no ) na povrini sloja materijala koji se zbija.Izvlaenje se postie privrenjem obje strane oplate s elinim sajlama na etiri tokena predvienim mjestima ( utorima ) za dizanje.


8/22


Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2 Stranica 5-

U pravilu se ovakva oplata postavlja u minimalnoj duini jedne kampade, npr. ako segradi kanalizacija - izmeu dva kontrolna okna kanalizacije. Na mjestima gdje postojeinstalacije koje presijecaju liniju iskopa linijske graevine i nije mogue izvesti ovakvuvrstu razupore, razupora se izraujedrvenom graom.Kod primjene krings oplata za razupiranje mora se koristiti oplata koja jedimenzionirana za projektirane dubine iskopa i irine rova. Dostupne su oplate za dubinedo 8 m i irine rova cca 5 m.

5-00.2.3 Podgraivanje

Podgraivanje za razliku od razupiranja osigurava jednu stranu iskopa. Moe se izraivatiod betona (dijafragma), elika (talpe), kombinacijom metala i drveta (I profili sumetnutim daskama) ili drvenom graom. Prvi naini se obrauju u posebnom poglavljugeotehnikih radova.

Tesarski radovi na podgraivanju iskopa moraju se izvoditi struno, na temeljuodgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.

Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranjebone straneiskopa.

Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za podgraivanje bonestrane iskopa moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj sunamijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima. Za bonooblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm koje se postavljaju iza zabijenihdrvenih gredica ili oble grae.

Podgraivanje iskopa mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla ukome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.

Iskopani materijal mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postojimogunost obruavanja tog materijala u iskop.

Oplata za podgraivanje bone strane iskopa mora izlaziti najmanje 20 cm iznad rubaiskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.




5-00.2.4 Zatitne drvene ograde

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda , kao i ostala mjesta(prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti teprostor uz kanale i rovove moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visinenajmanje 100 cm.


9/22


- Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2Stranica 5-

Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnogmaterijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovaratihorizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.

Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.

Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba biti vei od 30 cm. Pri dnu zatitneograde, koja je na visini (na radnom podu, skeli i dr.), mora se postaviti puna rubnazatita (daska) visine najmanje 20 cm.

Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima moraju se izraditi odgovarajuinacrti i statiki prorauni.

5-00.3 SKELE

Pod skelama se podrazumijevaju pomone konstrukcije koje slue za vrenje radova u

graevinarstvu na visini veoj od 150 cm iznad tla.

Skele moraju biti graene i postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele isvih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata,nain privrivanja skele za objekt odnosno tlo, najvee doputeno optereenje, vrstematerijala i njihova kvaliteta, statiki proraun nosivih elemenata kao i uputstvo zamontau i demontau skele.

Za tipske skele, s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacija se daje uopsegu koji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu.

Dokumentacija mora biti ovjerena potpisom projektanta skele, odnosno odgovorne osobe

na gradilitu i mora se uvati do demontae skele na gradilitu.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueniradnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom odreene strune osobena gradilitu.

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili

sredstva predviena standardima (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se umanjivatinjihova predviena nosivost.

Ako skela sadri podnice za kretanje i odlaganje materijala, elementi poda skele (daske,

limene ploe i drugo) moraju se prije upotrebe paljivo pregledati. Oteeni odnosnodotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod skele.

Elementi poda moraju upotpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stupova skele.Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Izuzetno kod ograde metalnih skela razmak izmeu elemenata popune ne smije biti veiod 35 cm.

Udaljenost izmeu nosivih stupova skele na stupovima mora odgovarati dimenzijamastupova i predvienom optereenju skele, ali ne smije biti vea od 250 cm kod zidarskihskela za popravke i odravanje postojeih graevinskih objekata, ako statikimproraunom, odnosno projektom skele nije drugaije odreeno.


10/22



Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima na gornjem dijelu ne smije biti manji od80 mm.

Podloga stupova mora biti ureena tako da onemoguuje njihova horizontalna i vertikalnapomicanja.

Nastavljanje stupova moe se vriti pomou preklopa duine najmanje 200 cm, uzsigurno povezivanje odgovarajuim sredstvima (klanfama i dr.).

Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviene (na novogradnji), odnosno postojeenadstrenice objekta (popravci i odravanje) i mora biti vezan za vodoravnu greduprivrenu za objekt.

Kod sastava dviju skela na uglu jednog graevinskog objekta ugaoni stup sa vanjskestrane skele mora biti udvostruen i po potrebi ukopan u zemlju.

Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove ili na grede nosaa (konzole) imoraju biti vrsto vezane za njih. Spojna mjesta produenja i veze uzdunih greda smijuse izvoditi samo iznad stupova ili na nosaima poloenim preko stupova.

Poprene grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti poloene na uzdunegrede naistim udaljenostima. Kod jednorednih skela na stupovima poprene grede moraju seoslanjati na zid u duini od najmanje 20 cm.

Upotreba dasaka za poprene nosae, umjesto greda, zabranjena je.

Postavljene skele moraju se za vrijeme noenja predvienog optereenja i izvoenja

radova pregledati, a naroitu panju treba obratiti na elemente veza i oslonaca (klanfe,podupirai, ukruenje i drugo).

Ako se za podupirae koristi obla graa,njihov promjer ne treba biti manji od 80 mm.

Kvaliteta materijala upotrijebljenog za izradu nosivih skela mora u svemu odgovarativaeim standardima.

Podupirai oplate za betoniranje nosivih ploa ili betonskih nosaa mogu se sastavljatinajvie od dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smije biti u srednjoj treiniduine podupiraa.

Veza nastavaka podupiraa mora odgovarati postojeim tehnikim propisima.

Broj nastavljenih podupiraa za podupiranje oplate betonske ploe ne smije prelazitipolovinu, a kod nosive betonske grede - 1/3 ukupnog broja potrebnih podupiraa.

Pri demontai nosivih podupiraa oplate za betoniranje ploe, odnosno grede, osimnosivih podupiraa moraju se postaviti zatitni podupirai, radi osiguranja od eventualnogruenja.

Broj i raspored zatitnih podupiraa odreuje se projektom.Pri postavljanju nosive skele za podupiranje oplate na visini veoj od 300 cm iznad terenapo potrebi trebapostaviti zatitne prihvatne skele, mreu i slino.


11/22



Vrenje pojedinanih kratkotrajnih radova na nosivim skelama bez postavljanja zatitnihprihvatnih skela, mree i slino, smije se izuzetno dopustiti, ali uz obavezno vezivanjeradnika.

Skidanje oplate i demontaa nosive skele ne smije se izvoditi bez pismenog nalogaizdanog od odreene strune osobe na gradilitu.

Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predvienomnamjenom i na osnovu odobrene dokumentacije.

Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo)morajubiti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.

Elementi metalnih skela u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala morajuodgovarati vaeim standardima.

Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoteene elinecijevi, tapovi i drugi elementi.

Svaki element metalne skele mora se prije ugraivanja u skelu detaljno pregledati. Hromili na drugi nain oteeni elementi metalnih skela ne smiju se ugraivati.

Vertikalni nosei tapovi metalne skele moraju biti poloeni na posebne elemente skele(oslonci, papue), privrene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploa i drugo).

Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u uzdunom i poprenom pravcu vezani iuvreni pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutem od 45 u oba pravca.

Udaljenost izmeu noseih vertikalnih tapova odreuje se projektom skele zavisno odpredvienih optereenja i visine skele.

Pri sastavljanju metalnih skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naroito sa spojnicama(vorita) za meusobno spajanje tapova, paljivo postupati. Kod spojnica sa vijcima,zatezanje vijaka mora se vriti pomou momentnih kljueva, odnosno prema uputiproizvoaa.

Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim kljuevima (pomou cijevi i slino),zabranjeno je.

Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova mora se provjeravati tijekom postavljanja

skele i nakon zavretka skele.

Samostojee metalne skele i metalne skele, ija je visina vea od objekta u gradnji ilidrugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene od udara groma popostojeim tehnikim propisima.

Prije poetka betoniranja svi otri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinihdijelova skele (avli, spone, ice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvenekonstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.

Sa radovima na betoniranju smije se poeti tek po provjeri od strane odreene struneosobe na gradilitu; je li nosiva skela propisno izraena i jesu li izvreni svi potrebniprethodni radovi.


12/22



Nasilno skidanje (upanje) oplate,pomou dizalice ili drugih ureaja, nije doputeno.


13/22


- Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2Strani ca 5-10

5-01 TESARSKI RADOVI

5-01.1 OPLATE

Opis radova

Dijelovi oplate izrauju se na gradilitu, a dijelovi u tesarskim radionicama nakon ega sedopremaju na mjesto postavljanja. Prije poetka betoniranja oplata se premazujesredstvima koja ne utjeu na svojstva betona, u cilju izbjegavanja ljepljenja betona zadrvo.

Neposredno prije betoniranja oplata se dobro navlai. Po stvrdnjavanju betona oplata seskida, isti i sortirate vraa u tesarsku radionicu ilise koristi na drugom gradilitu.

Materijal

U uvjetima kad se projektom zahtijeva glatko lice betona koristi se blanjana drvena graa

i/ili drugi prefabricirani oplatni elementi s glatkim licem. Takovo se lice moe zahtijevatiiz estetskih razloga, zatim u svrhu poveanja otpornosti materijala na erozijsko djelovanjetekue vode te u svrhu poveanja vodonepropusnosti betona i smanjivanja efekata oddjelovanja mraza.

Oplata se izvodi od piljene jelove grae i/ili drugih prefabriciranih oplatnih elemenata.Npr. lameliranih ploa ("blaujki"), limenih oplatnih ploa i ostalih oplatnih elemenatakoji slue za montau oplate.

Privremeni drai oplate;ipke, cijevi i slini predmeti koji e se ubetonirati u sklop kojise izvodi i ugraeni elementi kao npr. ploe, ankeri i distanceri trebaju biti vrsto fiksiranitako da ouvaju projektirani poloaj tijekom betoniranja;

ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju; ne reagirati tetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom; ne uzrokovati neprihvatljivi povrinski izgled betona; ne tetiti funkcionalnosti i trajnostikonstrukcijskog elementa.

Svaki ugraeni dio treba imati dovoljnu vrstou i krutost da zadri oblik tijekombetoniranja. Ne smije sadravati tvari koje mogu tetno djelovati na njih same, beton iliarmaturu.

Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i zavrno obraditi materijalomkvalitete sline okolnom betonu, osim ako ne ostajuotvoreni ili im je drugi nain obradespecificiran.

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na nain da ne tete betonu, armaturi ili oplati i dane djeluju tetno na okolinu.

Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju tetno utjecati na valjanost povrine,njezinu boju ili na posebne povrinske premaze.

Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvoaa ili isporuitelja.


14/22


Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2 Strani ca 5-11

Opis izvoenjaradova

Oplata izraena prema nacrtima postavlja se na mjesto ugradnje betona, uvruje, vlai itijekom betoniranja prati stanje ukruenosti. Nakon postizanja zadovoljavajue vrstoebetona oplata se skida, isti, koristi za drugi dio graevine ili odvozi s gradilita.

Oplate se izvode kao jednostrane, dvostrane, oplate stupova i montaneoplate.

5-01.1.1 Izrada, montaa i demontaa jednostrane oplate

Rad obuhvaa izradu, montau i demontau jednostrane oplate od piljene jelove graei/ili drugih prefabriciranih oplatnih elemenata sa svim ostalim potrebnim materijalom ipriborom za montaute svim radom za potpuno dovrenje posla.

Jednostrana se oplata koristi u dva tehnoloka sustava:

Prvi sustav je kad se elementi koji se betoniraju oslanjaju s jedne strane na graninu plohuiskopa (rova ili graevinskejame), a na drugoj se strani montira jednostrana oplata.

Drugi sustav je kada se izrauje zid od kamena u betonu kada se oplata stavlja sa straneiskopa i podupire o kosinu iskopa.

Kod prvog se sustava nosiva oplatna konstrukcija posebno proraunava, radi pritiskabetona koji se prenosi samo na jednu stranu oplate i preko podupora prenosi na temeljnotlo.

Kod drugog sustava pritisak betona je isto na jednu stranu oplate, ali se preko razuporapritisak prenosi na kosinu iskopa.

Ostali uvjeti su identini opim uvjetima za oplate i vaeim normama i propisima.

5-01.1.2 Izrada, montaa i demontaa dvostrane oplate

Rad obuhvaa izradu, montau i demontau dvostrane oplate od piljene jelove grae i/ilidrugih prefabriciranih oplatnih elemenata sa svim ostalim potrebnim materijalom i

priborom za montaute radom za potpuno dovrenje posla.

Dvostrana se oplata koristi u uvjetima kad elementi koji se betoniraju slobodno stoje, tj.ako se niti s jedne bone strane ne oslanjaju na graninu plohu iskopa (rova iligraevinskejame) ili neke druge konstrukcije.

Ostali uvjeti su identini opim uvjetima za oplatei vaeim normama i propisima.

5-01.1.3 Oplata stupova

Stupovi od betona i armiranog betona izrauju se u oplati koja se izrauje ovisno otlocrtnim dimenzijama kao kvadratna, pravokutna, viekutna ili okrugla. Za izradu sekoristi drvena oplata, montana oplata, metalna montana oplata ili kartonska za okruglestupove. Najee se koristi drvena graa koja oblikuje konstrukciju potujuisva pravilaiz ovih OTU-a te vaee zakone, norme i propise. U sluaju veih visina oplata sepostavlja u vie faza po visini. Nakon izrade i skidanja oplate prve faze ista se oplataprebacuje na sljedeu, viu fazu, koristei sredstva za dizanje koja su na raspolaganju.Kod koritenja montanih oplata, metalnih oplata ili kartonskih oplata potrebno sepridravati propisa uputa koji reguliraju njihovu montau i demontau.


15/22



5-01.1.4 Montane oplate

Montane oplate predstavljaju gotove tvorniki izraene ploe razliitih dimenzija povisini te razliitih dimenzija po irini u sklopu svake od visina. Izrauju se prvenstvenood metala ( pocinani elik ili aluminij) za nosivi dio konstrukcije i oplatno platno odperploe, najee debljine 21 mm, sastavljene od 9-15 meusobno slijepljenih slojeva.O kvaliteti perploe ovisi i broj koritenja takve oplate koja moe biti od 30 100 puta,uz pravilno odravanje i uporabu prema uputama proizvoaa. Oplata se moe koristitikao jednostrana ili kao dvostrana. Elementi se meusobno povezuju u horizontalnomsmjeru dijelovima za spajanje prema unaprijed utvrenom poloaju i nainu. Upoprenom smjeru, kod dvostrane oplate, povezuju se kroz unaprijed odreene otvore uokviru metalne konstrukcije, tako da nisu potrebna nikakva rezanja i buenja ovakve vrsteoplate. S obzirom na teinu oplate koja je izraena od elika, za njezino postavljanje,skidanje i pomicanje potrebno je sredstvo za dizanje koje u ovom sluaju moe bitipokretna auto dizalica ili ruka bagera koja mora imati dovoljan doseg i radijus djelovanjaza prihvat i dobavu pojedinog oplatnog elementa na mjesto rada. Kod oplata sa

aluminijskim okvirom mogu je runi prijenos pojedinih elemenata.Za koritenje ovakve oplate vrijede sve norme i propisi za drvene i metalne konstrukcije.

5-01.1.4.1 Montane oplate za razupiranje

Posebnu vrstu montane oplate predstavlja oplata za razupiranje rovova i kanala koja semora obaviti kod iskopa u rastresitim materijalima i kod dubina veih od 1 m. Montanaoplata za razupiranje rovova je metalna konstrukcija sastavljena od dvije razmaknutemetalne ploe s noem na donjoj strani, meusobno spojene s vezom koja omoguujereguliranje meusobnog razmaka bonih strana. S obzirom na teinu, montau,demontau i prijenos potrebno ih je obavljati sredstvima za dizanje. To moe biti

pokretna autodizalica ili ruka bagera koja mora imati dovoljan doseg i radijus djelovanjaza prihvat i dotur razupore na mjesto rada.

Ovakva oplata se koristi za razupiranje rovova i kanala prilikom iskopa, a postavlja senakon iskopa od 1 m dubine. Kod produbljenja iskopa izmeu razupore oplata se, radinoa koji je s donje strane, samostalno sputa paralelno s iskopom. Za vee dubinerazupore se nastavljaju po visini. Nakon izvedenih radova u kanalu ili rovu otputaju seveze za reguliranje razmaka uz istovremeno pridravanje oplate sredstvom za dizanjekako nebi dolo do njezinog pomicanja te se oplata vadi, isti i deponira ili se prebacujena novu poziciju.

5-01.1.5 Otputanje skela i uklanjanje oplate

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrstou: otpornu na oteenje povrine skidanjem oplate; dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku;

da izbjegne deformacije vee od specificiranih tolerancija elastinog ilineelastinog ponaanja betona.

Skidanje oplate (raalovanje) treba izvoditi na nain da se konstrukcija ne preoptereti i neoteti.

Optereenja skela treba otputati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete.

Stabilnost skela i oplate treba odravati pri oslobaanju i uklanjanju optereenja.


16/22


Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2 Strani ca 5-13

Postupak podupiranja ili otputanja, kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja poetnogoptereenja, sukcesivno optereenje i/ili izbjegavanje velike deformacije, treba detaljnoutvrditi.

Zahtjevi kvalitete

Kvaliteta materijala za izvedbu oplate treba biti takova da osigurava raunsku vrstoumaterijala koja je primijenjena za proraun oplate u projektu.

Oplata od dasaka treba biti bez veih vorova koji bi mogli ispasti prije ili tijekomugradbe betona. Radi toga se daske za oplatu kontroliraju vizualno, a kontrolu trebaobaviti iskusan tesar.

Montirana oplata treba zadovoljavati zahtjeve geometrijske tonosti izvedbe betonskihdijelova konstrukcije.

Zahtjevi koji se odnose na geometrijsku tonost izvedbe betonskih dijelova konstrukcije

trebaju biti postavljeni u projektu .

Ako u projektu nije drugaije zahtijevano, za toleranciju u izvedbi oplate vrijede zahtjevi:

odstupanje od projektiranog pravca objekta ili dijela objekta koji se radi: kut od 10

ili 25 mm na mjestu najveeg odmaka od projektiranog pravca; odstupanje od projektiranih visinskih kota: 10 mm; odstupanje okomitih ploha od projektirane pozicije: 15 mm na vidljivoj strani i

25 mm na nevidljivoj (pokrivenoj) strani; odstupanje u dimenzijama poprenih presjeka izvoenih elemenata stepenice:

minus 5 mm i plus 10 mm.

Dostignuta tonost postavljanja oplate kontrolira se geodetskom izmjerom postavljeneoplate prije poetka betoniranja.Prilikom rada s oplatama potrebno se pridravati vaeih zakona, propisa i normi.

Nain preuzimanja izvedenih radova

Prije poetka betoniranja nadzorni inenjer obavlja pregled oplate sa stajalita veliine ivisinskog smjetaja (mora odgovarati nacrtima), istoe i glatkoe ploha. Provjerava sekrutost i vlanostoplate na osnovi iskustva.

Eventualno odstupanje od projektiranih koliina konstatira se i upisuje udokumentacijuizvedenog stanja koju svojim potpisom ovjerava nadzorni inenjer. Nadzorni inenjer, uzstruno obrazloenje u dokumentaciji izvedenog stanja, moe odobriti eventualnoodstupanje u koliini montirane oplate u odnosu na projektiranu koliinu. U tom sluajuza obraun se uzima koliina oplate evidentirana u dokumentaciji izvedenog stanja.

Obraun radova

Obraun radova moe biti ukljuen u jedininu cijenu gotovog betona ili se moeobraunavati posebno, ako se tako ugovori s izvoaem radova. Jedinina cijenaukljuuje nabavu grae i ostalih sredstava za spajanje, ukruivanje, premazivanje ibrtvljenje oplate te vrijednost rada na izradi, postavljanju i skidanju oplate sa ienjem irazvrstavanjem grae nakon upotrebe, koja ostaje u vlasnitvu izvoaa. Koliina za

obraun utvruje se prema iskazu u projektu i provjerava u postupku kontrole postignutegeometrijske tonosti montirane oplate.


17/22



5-01.2 RAZUPIRANJE

Opis radova

Dijelovi konstrukcije za razupiranje izrauju se na gradilitu prema dubini i irini iskopa.Radovi na razupiranju sadre postavljanje horizontalnih dasaka, vertikalnih gredica irazupora ovisno o irini iskopa, zatrpavanje rova, skidanje razupora, vertikalnih gredica idasaka, ienje, pregled i sortiranje grae.

Razupiranje gotovim montanim metalnim ploama izvodi se postavljanjem ploa uzpomo,(uobiajeno), bagera koji sputa razuporu u rov. Nakon zavrenih radova urovuisti se vade, iste i prebacuju na novu poziciju ili odvoze s gradilita.

Materijal

Drvo i drugi materijal, koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih stranarovova i kanala, moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su

namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima.

Za bono oblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm, a za razupiranje obla graa iklinovi za uvrenje razupora.

Materijali za gotove elemente su eline paralelne ploe povezane s 4 vretena kojima seregulira razmak izmeu ploa i fiksiraju se na bone strane iskopa.

Opis izvoenja radova

Nakon zapoetog iskopa rova, do dubine od 1 m poinje oblaganje stanica iskopapostavljanjem vertikalnih gredica, horizontalnih dasaka i razupora koje se postavljaju

popreno na duljinu rova i to odozgo prema dolje. Razupore se postavljaju na udaljenostijedne od druge tako da se sprijei izboenje dasaka uslijed bonog pritiska terena, aodreuje se ili iskustveno ili prema proraunu. Nakon zavrenih radova u rovu izatrpavanja do ispod razupiranja, razupore se vade pojedinano du rova, vertikalnegredice i daske i to po segmentima po duljini rova, a ne sve odjednom. Kako napreduje

zatrpavanje tako se vade i razupore kako bi se sprijeilo obruavanje stranica iskopa.

Prilikom namjetanja gotovih metalnih razupora postavljaju se do dna u ranije iskopanrov. Postupak namjetanja je valjan onda kada su ispunjeni sljedei preduvjeti: stabilno tlo;

uspravni zidovi rova;

irina rova ostaje ista na duini jedne razupore (modula);

ne smije se gaziti po rovu prije postavljanja opreme za razupiranje rova;

nema instalacija, zgrada ili drugih graevinskih postrojenja, odnosno prometnihpovrina na podruju rova;

prihvatljiva veliinaoekivanog slijeganja, slabljenja ili pomicanja tla na podrujurova.

Stabilno je ono tlo koje u vremenu izmeu poetka iskopavanja i postavljanja podgradene pokazuje znakove odrona.

Sistem razupore, pripremljen za ugradnju izvan rova, se uz pomo dizalice iodgovarajuih alata za dizanjepostavlja do dna u rov koji odgovara duini i irini jednog

modula (box-a) za razupiranje. Duina neosiguranog rova treba se ograniiti mjerom kojaje neophodna za ugradnju pojedinane opreme za razupiranje rova. Razmak izmeu zida


18/22



rova i postavljene razupore treba se popuniti itavom visinom. Potom treba podgraduosovinom razupiraa pritisnuti uza zid rova.

Po zavretku radova slijedi uklanjanje razupore slojevitim punjenjem i nabijanjemmaterijala. Ovdje se razupora postepeno izvlai i nabija ranije donijet materijal zapunjenje (nasipavanje) rova. Sredstva (alat) za dizanje treba privrstiti samo na za topredviene utore za dizanje podgrade.

Zahtjevi kvalitete

Razupiranje rovova mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla ukome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.

Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od rubaiskopa da ne postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.

Razmak se izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa, mora odrediti tako da se

sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za20 cm iznad ruba iskopa da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.

Pri runom izbacivanju zemlje iz iskopa, sa dubine preko 200 cm, moraju seupotrebljavati meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smijuoptereivati koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom radnik morabiti upoznat prije poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.



Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od avala,ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarskeradove.Montana oplata za razupiranje mora pri upotrebi osigurati nesmetano reguliranjerazmaka bonih strana putem vretena.


Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova

posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljanpregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost sprojektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnihproizvoda.Kod razupiranja rova kontrolira se dubina iskopa i razupore koje dre bone strane kao imogunost polaganja cijevi u slobodnom prostoru razupora.

Obraunradova

Kod razupiranja rovova obraun se vri u m2prema razuprtim povrinama rova mjerenood dna rova do gornjeg ruba rova bez obzira koliko razupora nadvisuje rub iskopa.


19/22



5-01.3 PODGRAIVANJE

Opis radova

Podgraivanje za razliku od razupiranja osigurava jednu stranu iskopa. Moe se izraivatiod betona (dijafragma), elika (talpe), kombinacijom metala i drveta (I profili sumetnutim daskama) ili drvenom graom. Prvi naini se obrauju u posebnom poglavljugeotehnikih radova.

Tesarski radovi na podgraivanju iskopa moraju se izvoditi struno, na temeljuodgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.

Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranjebone strane iskopa.

Drvo i drugi materijal, koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za podgraivanje bonestrane iskopa, moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su

namijenjeni, shodno postojeim tehnikim propisima, odnosno standardima. Za bonooblaganje iskopa koriste se daske debljine 48 mm koje se postavljaju iza zabijenihdrvenih gredica ili oble grae.

Iskopani materijal mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji

mogunost obruavanja tog materijala u iskop.

Oplata zapodgraivanje bone straneiskopa mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad rubaiskopa da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.




Materijal

Za podgraivanje u okviru tesarskih radova koriste se daske debljine 5 cm ( fosne ),rezana graa ( gredice ) ili obla graa ( stupovi ) te vezna sredstva (okovi, vijci, avli,

ica )


Ovisno o vrsti terena i dubini iskopa odreuje se nain podgraivanja. U sluaju manjihdubina (1-2 m ) koristi se drvena graa i to daske, gredice ili obla graa u obliku stupaca.Nakon iskopa do dubine od 1 m zabijaju se stupovi ili zailjene gredice do predvienedubine. Iza njih prema terenu ulau se daskejedna iznad druge. Demontaa se izvodi akoje mogua i to vaenjem dasaka i upanjem stupaca. Slijedi ienje i sortiranje.


20/22



Zahtjevi kvalitete

Podgraivanje iskopa mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla ukome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.

Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da sesprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

Za vrijeme koritenja podgrade ne smije se pojaviti deformacija uslijed pritiska terena svanjske strane podgrade. Praenje krutosti, tj. nepromjenjivost oblika podgrade, mora sekontinuirano provoditi od strane rukovodioca radova i nadzornog inenjera.

Podgrada mora biti tako izvedena da ne proputa materijal i procjedne vode s druge stranepodgrade.

Podgrada mora biti na dovoljnoj udaljenosti od mjesta rada kako bi se radovi mogli

neometano izvoditi.

Podgrada mora biti tako izraena da njezino vaenje nakon zavrenih radova unutarpodgrade nema utjecaja na izvedene radove.


Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radovaposebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljanpregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost sprojektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnihproizvoda.

Obraunradova

Rad na podgraivanju iskopa drvenom graom mjeri se u m2izvedene podgrade.

5-01.4 ZATITNE DRVENE OGRADE

Opis radova

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda , kao i ostala mjesta(prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti te

prostor uz kanale i rovove moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visinenajmanje 100 cm.

Materijal

Za izradu zatitne drvene ograde najee se koristi drvena graa (daske).


U zemljanom terenu zatitna ograda se izvodi zabijanjem stupova na unaprijedodreenom razmaku i zabijanjem horizontalnih dasaka od kojih prva dolazi na gornjuvisinu od 100 cm. Minimalna irina daske rukohvata je 10 cm. Daske se privruju sa

strane prolaza.


21/22



Zahtjevi kvalitete

Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnogmaterijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovaratihorizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.Pod pritiskom sene smiju izvijati niti slomiti.

Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.

Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba bitivei od 30 cm. Pri dnu zatitneograde koja je na visini (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti puna rubna zatita(daska) visine najmanje 20 cm.

Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima moraju se izraditi odgovarajuinacrti i statiki prorauni.


Prije poetka i tijekomradova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, oemu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled iizmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i usklaenost sprojektom, a rezultatima ispitivanja kvaliteta upotrijebljenog materijala i graevnskihproizvoda.

Obraunradova

Rad na zatitnim ogradama mjeri se u m2ili m izvedene ograde.

5-03 NORME I TEHNIKI PROPISI

Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevinskeproizvode i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sveostale vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ilineposredno na radove, graevinskeproizvode i opremu iz ovog poglavlja.


22/22


NORME

HRN EN 1065 Zatita povrinske obrade metalnih podupiraaHRN EN 12811-1:2004 Privremena radna oprema- 1. dio, skele- Izvedbeni

zahtjevi i projektiranje ( EN 12811-1:2003)

HRN EN 12811-2:2008 Privremena radna oprema2. dio- informacije omaterijalima ( EN 12811-2:2004)

HRNEN 12811-3:2004 Privremena radna oprema-3. dio-Ispitivanje optereenjem( EN 12811-3:2002)

HRN EN1995-1-1:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcijaDio 1-1:openito- Opa pravila i pravila za visokogradnju

HRN EN 1995-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcijaDio 2 :Mostovi

HRN EN 350-1:2005 Trajnost drva i proizvoda iz drvaPrirodna trajnostmasivnog drva1. dio- Upute o temeljnim naelimaispitivanja i razredbe prirodne trajnosti drva (EN 350-1:1994)

HRN U.C9 200 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Konstrukcije od monolitnog drveta i ploaHRN U.C9.400 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcijaDrvene

skele i oplateTehniki uvjetiHRN U.C9.500 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Zatita

drveta u konstrukcijamaTehniki uvjetiHRN EN 14544:2008 Drvene konstrukcijeKonstrukcijsko drvo okruglog

poprenog presjeka Zahtjevi (pr EN 14544)

HRN EN 14081-1:2006 Drvene konstrukcijeKonstrukcijsko drvo pravokutnogapoprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 1. dio-Opi zahtjevi (EN 14081-1:2005)

HRN U.D0.001 Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Materijaliza izradu drvenih konstrukcija i tehniki uvjetiHRN D.C1.040 Piljena borova graaHRN D.C1.041 Piljena graa jela i smrekaHRN EN 13986:2002 Ploe na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama

Svojstva, vrednovanje sukladnosti i oznaavanje (EN13986:2002)

HRN D.A1.048 Ispitivanje vrstoe drvetaHRN EN 14279:2008 Lamelirano furnirsko drvo (LVL)Definicije, razradba i

specifikacije

HRN EN 338 vrstoa, krutost i gustoa za puno meko drvo

TEHNIKI PROPISI

1. Tehniki propis za drvene konstrukcije NN 121/07, NN 58/092. Tehniki propis za eline konstrukcije NN 112/083. Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu - preuzeti

propis NN 53/91SL: 42/68; 45/68;65/91

4. Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta NN 49/86;

Documents

sKELE I OPLATE NADVISENJE.pdf