SJETVENI KALENDAR I SUSJEDI U VRTU

2

BOGATSTVO SVJEŽEG POVRĆA TIJEKOM CIJELE GODINE

Izaberite onaj dio vrta koji je tijekom dana jednakomjerno obasjan suncem. Ukoliko ste ograničeni prostorom, posadite začinsko bilje, salate i nešto malo povrća za svježu uporabu u kombinaciji sa cvijećem.

Četveročlana obitelj prosječno treba oko 70-100 m2 ili cca. 20 m2 po osobi. Razdijelite površinu povrtnjaka na gredice 1,2 m širine i željene dužine. Između gredica ostavite 30 cm za prolaz. Na teškim, manje živim tlima, neka gredice budu okrenute u smjeru sjever-jug. Na pjeskovitim tlima neka gredice budu okrenute u smjeru istok-zapad. Krumpiru osigurajte dodatnih 100 m2.

Gredicu sa začinskim biljem planirajte u blizini kuhinje. Pritom će Vam najdraže začinsko bilje uvijek biti pri ruci. Matičnjak, kadulju, timijan i lavandu posadite u blizini ruža.

MIJEŠANI USJEVI osnova su zdravog povrtnjaka.

UVODKAZALO

Uvod 3

Sjetveni kalendar povrtnica 4

Sjetveni kalendar cvijeća 8

Savjeti stručnjaka za prehranu 13

Sjetveni kalendar začinskog i aromatičnog bilja 14

Miješani usjevi 18

Sjetva i opskrba 20

Recept 23

4 5

Blit

va

Bob

Bro

kule

Kel

j pup

čar

Tikv

ice

Tikv

e

Cvje

tača

Luk

Pros

ječn

o vr

ijem

e kl

ijanj

a(b

roj d

ana)

Raz

mak

međ

u na

sadi

ma

u cm

SIJ

VEL

OŽU

TRA

SVI

LIP

SRP

KOL

RUJ

LIS

STU

PRO

Vrst

aPO

VR

ĆA

4−14

4−14

5−10

5−10

4−8

4−8

5−10

6−12

30 x

40

12 x

40

40−6

0 x

60

−75

50 x

70

90−1

20 x

90

−120

120

x 2

50

50 x

60

10 x

35

Endi

vija

Nis

ki g

rah

Vis

oki g

rah

Gra

šak

Patli

džan

Kin

eski

kup

us

Kor

aba

Kor

abic

a

Mrk

va

Kra

stav

ci

Lube

nica

5−14

5−9

5−9

5−8

7−14

5−10

5−14

5−10

7−15

4−8

5−14

30 x

50

10 x

50

50 x

90

5 x

30−4

0

50 x

80

40 x

50

30 x

40

25 x

30

25 x

50

30−4

5 x

120

−160

60 x

10

0

Sjet

ven

i kal

end

ar p

ovr

tnic

aVr

ijem

e sj

etve

Vrije

me

pres

ađiv

anja

Vrije

me

bran

ja u

roda

Svje

že, z

drav

o i u

kusn

o po

vrće

s d

omać

eg v

rta

6 7

Rot

kvic

a

Rep

a

Kuk

uruz

šeć

erac

Sala

ta

Špin

at

Cel

er k

orje

naš

Kup

us

4−10

5−7

4−7

4−7

7−21

10−2

1

5−10

10 x

20

22 x

40

30 x

80

25 x

30

10 x

20

40 x

40

60 x

70

Din

ja

Mat

ovila

c

Kel

j

Papr

ika

Raj

čica

Perš

in

Pori

luk

Rad

ič

Cik

la

4−8

7−28

5−10

10−2

1

5−14

10−2

8

6−14

5−14

4−14

90 x

150

−20

0

10 x

15

45 x

50

40 x

75

50−7

0 x

120

5 x

15

15 x

40

20 x

40

15 x

40

Pros

ječn

o vr

ijem

e kl

ijanj

a(b

roj d

ana)

Raz

mak

međ

u na

sadi

ma

u cm

SIJ

VEL

OŽU

TRA

SVI

LIP

SRP

KOL

RUJ

LIS

STU

PRO

Vrst

aPO

VR

ĆA

PIR

JAN

O I

LI K

UH

AN

OTa

mno

lisn

ato

povr

će b

ogat

i je

izvo

r vi

tam

ina

B9

ili fo

lne

kise

line.

O

sjet

ljiva

je n

a te

mpe

ratu

ru, k

ao i

vita

min

C. 1

00

g s

vjež

eg š

pina

ta

sadr

ži g

otov

o dv

a pu

ta v

iše

foln

e ki

selin

e od

jedn

ake

količ

ine

kuha

nog

špin

ata.

Pri

vlač

nu z

elen

u bo

ju š

pina

ta i

drug

og z

elen

og p

ovrć

a

mož

emo

očuv

ati u

kolik

o će

mo

krat

ko k

uhat

i u o

tvor

enoj

pos

udi.

UM

AK

OD

RA

JČIC

A

Raj

čica

, mrk

va, t

ikve

i dr

uge

crve

ne p

ovrt

nice

sad

rže

bo

gati

izvo

r an

tioks

idan

sa iz

por

odic

e ka

rote

noid

a.

Pom

alo

su p

oseb

ne, s

obz

irom

da

karo

teno

ide

najb

olje

is

kori

stim

o uk

olik

o po

vrtn

ice

kuha

mo

mal

o du

že,

uz d

odat

ak m

rvic

e do

bre

mas

ti.

Vrije

me

sjet

veVr

ijem

e pr

esađ

ivan

jaVr

ijem

e br

anja

uro

da

8 9

JA

gera

t (A

gera

tum

mex

ican

um)

10−1

430

−40

cm

za g

redi

ce, o

brub

e, u

kras

ne

posu

de

sunč

ani p

olož

aj; k

ada

rasc

vjet

a

pore

žem

o da

pon

ovno

pr

ocvj

eta

JA

stra

(Cal

liste

phus

chi

nens

is)

7−14

25−6

0

cmza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, za

obru

be, z

a re

zsu

nčan

i pol

ožaj

; sva

ke g

odin

e sa

dim

o na

dru

gu g

redi

cu

JLi

jepi

deč

ko

(Im

patie

ns b

alsa

min

a)15

−20

50 c

mza

gre

dice

, obr

ube,

ukr

asne

po

sude

sunč

ani p

olož

aj, v

lažn

a tla

JC

inija

(Z

inni

a sp

.)5−

1050

cm

za u

kraš

avan

je g

redi

ca,

za r

ezsu

nčan

i pol

ožaj

, top

la, o

cjed

ita

i ne

prev

iše

pogn

ojen

a tla

JD

alija

(Dah

lia p

inna

ta m

igno

n)7−

2030

−40

cm

za u

kras

ne p

osud

e, o

brub

e, z

a re

z; n

ajbo

lje ra

ste

u sk

upin

isu

nčan

i pol

ožaj

; obl

ikuj

e go

mol

j

JPl

amen

ac(P

hlox

dru

mm

ondi

i)10

−20

50 c

mza

gre

dice

, obr

ube,

ukr

asne

po

sude

u s

kupi

nam

a

sunč

ani p

olož

aj, p

ropu

sna,

ne

svj

eže

pogn

ojen

a tla

, vrl

o ša

reni

h bo

ja

JG

aila

rdija

(G

ailla

rdia

ari

stat

a)14

−20

70 c

mza

rez

i uk

raša

vanj

e gr

edic

asu

nčan

i pol

ožaj

JR

azlič

ak

(Cen

taur

ea im

peri

alis

)14

−20

60 c

mza

obr

ube,

za

rez

sunc

e

Pros

ječn

o vr

ijem

e kl

ijanj

a(b

r. da

na)

Vis

ina

cvije

taU

pora

baR

azno

SIJ

VEL

OŽU

TRA

SVI

LIP

SRP

KOL

RUJ

LIS

STU

PRO

Vrst

aC

VIJ

EĆA

Vrije

me

sjet

ve

u za

tvor

enom

pro

stor

uVr

ijem

e pr

esađ

ivan

ja

Vrije

me

sjet

ve

na o

tvor

enom

Vrije

me

cvje

tanj

aJ

Jedn

ogod

išnj

eD

Dvo

godi

šnje

TTr

ajni

ce

Sjet

ven

i kal

end

ar c

vije

ćaŠa

reno

cvi

jeće

dom

aćeg

vrt

a

JG

odec

ija

(God

etia

gra

ndifl

ora)

7−14

50−7

0

cmza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, obr

uba,

za

rez

(bu

keti

krat

kih

stab

ljika

)su

nčan

i pol

ožaj

, ne

pret

eška

tla

JG

raho

rica

(L

athy

rus

odor

atus

)14

−16

200

cm

penj

ačic

a; ta

kođe

r za

rez

boga

ti tla

duš

ikom

JSn

ježa

k (I

beri

s um

bella

ta)

7−14

30 c

mza

obr

ube,

za

rez

sunč

ani p

olož

aj

JK

alifo

rnijs

ki m

ak

(Esc

hsco

ltzia

cal

iforn

ica)

8−14

40 c

mza

gre

dice

i ob

rube

sunč

ani p

olož

aj, c

vjet

ovi s

u ot

vore

ni s

amo

kada

sije

sun

ce;

laga

na tl

a

JD

rago

ljub

(Tra

paeo

lum

maj

us)

14−2

030

0 c

mpe

njač

ica,

za

ukra

šava

nje

gred

i-ca

, ogr

ada

i per

gola

, za

rez

sunč

ani p

olož

aj (

u sj

eni s

krom

no

cvje

ta);

ocj

edita

i ne

pre

više

po-

gnoj

ena

tla; j

estiv

a bi

ljka

JK

aran

filić

(Dia

nthu

s ch

inen

sis)

7−14

40 c

msi

je s

e u

skup

inam

a na

gre

dice

, ob

rube

, ukr

asne

pos

ude,

za

rez

sunč

ani p

olož

aj

JC

ipar

ska

loza

(Ipo

moe

a qu

amoc

lit)

20−2

230

0 c

mpe

njač

ica;

tako

đer

za

ukra

sne

posu

desu

nčan

i pol

ožaj

JLa

vate

ra

(Lav

ater

a tr

imes

tris

)10

−20

70 c

mbo

gatih

cvj

etov

a za

ukr

ašav

anje

gr

edic

a, z

a re

zsu

nčan

i pol

ožaj

JC

arsk

o ok

o(C

oreo

psis

tin

ctor

ia)

12−1

4do

10

0 c

mlje

tni c

vije

t za

ukra

šava

nje

gred

ica

i za

rez

sunč

ani p

olož

aj

JLi

jepi

sla

k (I

pom

ea p

urpu

rea)

10−2

030

0 c

mpe

njač

ica

sunč

ani p

olož

aj

JLj

etni

šeb

oj(M

atth

iola

inca

na)

7−14

do

100

cm

za g

redi

ce i

za r

ezsu

nčan

i pol

ožaj

10 11

JA

gast

ake

(Aga

stac

he m

exic

anum

)20

−24

45 c

mza

gre

dice

, za

rez

traj

nica

u to

pliji

m k

raje

vim

a;

ljeko

vita

bilj

ka

JLo

belij

a (L

obel

ia e

rinu

s)20

na

sv

jetlo

sti

20 c

mza

gre

dice

, obr

ube,

ukr

asne

po

sude

sunč

ani p

olož

aj i

polu

sjen

a,

laga

no p

ada;

kad

a ra

scvj

eta

po-

reže

mo

da p

onov

no p

rocv

jeta

JK

ozm

eja

(Cos

mos

bip

inat

us)

8−14

do

150

cm

viso

ki c

vije

t za

ukra

šava

nje

gre-

dica

, obl

ikov

anje

živ

ica,

za

rez

sunč

ani p

olož

aj; r

aste

na

sva-

kom

tlu;

redo

vito

ods

tran

juje

mo

uven

ule

cvje

tove

JSt

atik

a,

(Sat

ice

sinu

atum

)

7−14

60−8

0

cmza

suh

o cv

ijeće

sunč

ani p

olož

aj, o

cjed

ita,

laga

na tl

a

JVr

tni n

even

(C

alen

dula

offi

cina

lis)

10−1

450

−60

cm

sadi

se

u sk

upin

ama,

na

gred

ice,

ukr

asne

pos

ude,

ob

rube

, za

rez

sunč

ani p

olož

aj

JU

kras

na fa

celij

a (P

hace

lia c

ampa

nula

ria)

15−2

120

−30

cm

za u

kraš

avan

je g

redi

ca

i ukr

asni

h lo

naca

pobo

ljšav

a tla

vrt

a

JU

kras

ni s

lak

(Con

volv

ulus

tric

olor

)10

−14

penj

ačic

asu

nčan

i pol

ožaj

, vap

nena

tla;

ka

da p

ada

kiša

i uv

ečer

se

cvje

tovi

zat

vara

ju

JŠl

ajer

(G

ypso

phila

ele

gans

)10

−14

50−7

0

cmza

rez

sunč

ani p

olož

aj; s

adim

o u

ve

ćim

term

inim

a

JC

iner

aria

(Cin

erar

ia m

ariti

ma)

7−14

20 c

mza

gre

dice

i ob

rube

, ukr

asne

po

sude

i vi

seće

koš

are

ima

svje

tluca

vo s

rebr

ne li

stov

e;

pren

osi s

ušu

Pros

ječn

o vr

ijem

e kl

ijanj

a(b

r. da

na)

Vis

ina

cvije

taU

pora

baR

azno

SIJ

VEL

OŽU

TRA

SVI

LIP

SRP

KOL

RUJ

LIS

STU

PRO

Vrst

aC

VIJ

EĆA

Vrije

me

sjet

ve

u za

tvor

enom

pro

stor

uVr

ijem

e pr

esađ

ivan

jaVr

ijem

e sj

etve

na

otv

oren

omVr

ijem

e cv

jeta

nja

JPe

tuni

ja

(Pet

unia

hyb

rida

)

7−14

30−5

0

cmza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, obr

uba

i ukr

asni

h po

suda

u s

kupi

nam

asu

nčan

i pol

ožaj

JŽ

uti h

elen

ijum

(H

elen

ium

am

arum

)7−

1550

cm

za o

brub

e, z

a uk

raša

vanj

e gr

edic

a, z

a uk

rasn

e po

sude

oblik

uje

prek

rasn

i kom

pakt

ni

grm

ić; n

epre

stan

o cv

jeta

JSa

lpig

losa

(Sal

pigl

osis

sin

uata

)10

−20

50−8

0

cmza

gre

dice

, obr

ube

i za

rez

sunč

ani p

olož

aj, v

apne

na, n

e sv

ježe

pog

noje

na i

ocje

dita

tla,

cv

jeto

vi n

euob

ičaj

enih

nija

nsi

JK

adul

ja(S

alvi

a sp

.)10

−20

45 c

mu

skup

ini z

a gr

edic

e, v

eće

povr

šine

sunc

e

JSu

ncok

ret

(Hel

iant

hus

annu

us)

8−10

60−2

00

cm

za v

rt i

za r

ez, n

iske

za

ukra

sne

posu

desu

nčan

i pol

ožaj

, brz

o ra

ste

JSl

amna

ti cv

ijet

(Hel

ichr

ysum

10−1

570

cm

za s

uhe

buke

tesu

nčan

i pol

ožaj

JK

aran

fil(D

iant

hus

car.

chab

aud)

7−14

50 c

mza

rez

m

iris

ni c

vjet

ovi;

sunč

ani p

olož

aj

JPr

kos

(Por

tula

ca g

rand

iflor

a)7−

1415

cm

za o

brub

e, g

redi

ce, z

a ka

men

i-te

stij

ene,

uz

suhe

zid

ove

sunč

ani p

olož

aj i

pj

esko

vita

tla

JLj

etna

kri

zant

ema

(C

hrys

anth

emum

8−20

60 c

mza

ukr

ašav

anje

gre

dica

i za

rez

hitr

og r

asta

; sun

čani

pol

ožaj

JN

očur

ak

(Mir

abili

s ja

lapa

)7−

1460

cm

za u

kraš

avan

je g

redi

casu

nčan

i pol

ožaj

, cvj

etov

i int

en-

zivn

og m

irisa

otv

araj

u se

pos

lije-

podn

e i o

tvor

eni s

u do

jutr

a

JVo

deni

ka(I

mpa

tiens

wal

leri

ana)

14-2

0 n

a sv

jetlo

sti

30 c

msi

je s

e u

skup

inam

a, u

gre

dice

, uk

rasn

e po

sude

, obr

ube

polu

sjen

a, s

jena

; ako

pre

više

gn

ojim

o du

šiko

m s

labo

cvj

eta

cari

natu

m)

mon

stro

sum

)

JJe

dnog

odiš

nje

DD

vogo

dišn

jeT

Traj

nice

12 13

JD

jevo

jka

u ze

leno

m

(Nig

ella

dam

asce

na)

14−2

050

cm

za r

ez, z

a su

ho c

vije

će, z

a uk

raša

vanj

e gr

edic

asj

ena

i pol

usje

na

JVe

lika

zije

valic

a (A

ntir

rhin

um m

ajus

)10

−20

50 c

mza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, za

rez

sunč

ani p

olož

aj i

polu

sjen

a

JKa

dific

a ili

tage

tes

(T

aget

es s

p.)

7−14

30−8

0

cmza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, obr

u-ba

, za

rez

sunč

ani p

olož

aj, z

drav

a bi

ljka

za

vrt

DM

aćuh

ica

(Vio

la s

p.)

14−2

020

cm

za u

kraš

avan

je g

redi

ca, o

brub

a,

ukra

snih

pos

uda

u sk

upin

ama

dvog

odiš

nja

biljk

a; d

obro

pre

zi-

mi;

sunč

ani p

olož

aj i

polu

sjen

a

DPo

točn

ica

(Myo

sotis

alp

estr

is)

14−2

030

cm

za u

kraš

avan

je g

redi

ca i

za r

ezdv

ogod

išnj

a bi

ljka;

sun

čani

po

loža

j

DTu

rski

kar

anfil

(D

iant

hus

barb

atus

)7−

1450

−60

cm

za g

redi

ce, o

brub

e, z

a re

zsu

nčan

i pol

ožaj

DVr

tni z

vonč

ić

(Cam

panu

la m

ediu

m)

14−2

080

cm

za o

brub

e, z

a re

zsu

nčan

i pol

ožaj

i po

lusj

ena

TVu

čika

(L

upin

us p

olyl

lus

)14

−20

80 c

mza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, za

rez

traj

nica

, sun

čani

pol

ožaj

, va

pnen

a tla

TZ

latn

i šeb

oj

(Che

iran

thus

che

iri)

8−14

50−6

0

cmza

ukr

ašav

anje

gre

dica

, za

rez

dvog

odiš

nja

biljk

a; s

unča

ni

polo

žaj i

pol

usje

na

Pros

ječn

o vr

ijem

e kl

ijanj

a(b

r. da

na)

Vis

ina

cvije

taU

pora

baR

azno

SIJ

VEL

OŽU

TRA

SVI

LIP

SRP

KOL

RUJ

LIS

STU

PRO

Vrst

aC

VIJ

EĆA

SAVJETI STRUČNJAKA ZA PREHRANU

SAVJETI

RAZNOLIKA JELA ZA VITKU LINIJU Za očuvanje zdravlja, dobrog raspoloženja i vitke

linije dobro je slijediti načelo raznolikosti prehrane. To podrazumijeva uključivanje velike količine

sezonskog voća i povrća šarenih boja u naše obroke te pripremanje jela različitih struktura i ukusa. Ukusnost jela najlakše oblikujemo prirodnim

začinima, bilo s gredica našeg vrta ili s tegle na prozorskoj klupčici naše kuhinje.

CVIJEĆE NIJE ISKLJUČIVO VRTNI UKRAS

Cvijeće na vrtu ostvaruje biološku ravnotežu. Neko cvijeće potiče rast određenih povrtnica i predstavlja dobru zaštitu od štetočina, ostalo obogaćuju zemlju

ili ga pak koristimo u kuhinji. Cvjetovi dragoljuba, ljubičica i jaglaca ukusni su i hranjivi dodatak raznim

jelima. Svježe listove portulaka možemo koristi kako bismo obogatili salate mineralima i masnim

kiselinama omega 3 ili pak za varivo. Jelovnik možemo također obogatiti pupoljcima suncokreta;

pripremimo salatu ili ih pirjamo za prilog.

ZAČINSKO BILJE ZA BOLJU PROBAVU Kombinacija začinskog bilja i povrtnica, na vrtu ili

u tegli, ukusna je i korisna. Za bolju probavu, masnom mesu dodajemo timijan, grah kuhamo s čubrom, kupus s kimom, dok feferoni u umaku

olakšavaju disanje kada smo prehlađeni.

KORISTITE ZAČINSKO BILJE UMJESTO SOLI

Začinsko bilje prirodan je izvor brojnih vitamina i minerala. Na primjer: luk vlasac, peršin i kresa sadrže mnogo vitamina C. Ovi se začini dodaju

hladnim jelima, dok ih kuhanim jelima dodajemo tek na kraju. Listovi kopra, estragona i boražine, s obzirom da sadrže ogromno minerala, odlično

nadomještavaju sol.

JJe

dnog

odiš

nje

DD

vogo

dišn

jeT

Traj

nice

Vrije

me

sjet

ve

u za

tvor

enom

pro

stor

uVr

ijem

e pr

esađ

ivan

jaVr

ijem

e sj

etve

na

otv

oren

omVr

ijem

e cv

jeta

nja

14 15

Sjet

va/U

zgoj

sad

nica

– v

rije

me

sjet

ve n

a ot

vore

nom

i vr

ijem

e pr

esađ

ivan

ja s

adni

ca n

a ot

vore

nom

Uro

d

Vrst

aA

RO

MAT

IČN

OG

B

ILJA

Vrije

me

klija

nja

(dan

i)U

pora

baK

oris

na s

vojs

tva

u vr

tu

Bos

iljak

(O

cim

um b

asili

cum

)14

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otv

oren

om; n

akon

zad

njeg

mra

za

pres

adim

o na

otv

oren

om, n

a to

plom

m

jest

u za

štić

enog

od

vjet

ra

bere

mo

cije

lu b

iljku

ili b

očne

iz

dank

e pr

ije c

vjet

anja

svje

ži il

i osu

šeni

na

sala

tu, r

ibu,

m

eso

i raj

čice

dobr

o ut

ječe

na

zdra

vstv

eno

stan

je

svih

pov

rtni

ca

Bor

ažin

a (B

orag

o of

ficin

alis

)16

sije

mo

dire

ktno

na

otvo

reno

m,

od o

žujk

a do

svi

bnja

trga

mo

mla

de li

stov

e i v

rhov

eba

ršun

asti

listić

i paš

u na

sal

ate,

m

esna

jela

i u

hlad

na p

ića

priv

lači

pče

le

Ani

s (P

impi

nella

ani

sum

)25

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otv

oren

om, s

vibn

jaos

ušen

e sj

emen

ke is

tres

emo

sa

štit

casj

emen

a ko

rist

imo

za p

eciv

a,

kruh

, lik

ere

Kam

ilica

(M

atri

cari

a ch

amom

ila)

14si

jem

o di

rekt

no, o

d tr

avnj

a do

lipn

jako

rist

imo

osuš

ene

cvje

tove

za č

aj: u

blaž

ava

upal

e, g

rčev

e

i dez

infic

ira

pobo

ljšav

a uk

us k

upus

a, p

orilu

ka,

cele

ra i

krum

pira

, sto

ga n

eka

rast

e u

njih

ovoj

bliz

ini

Kop

ar

(Ane

thum

gra

veol

ens)

21si

jem

o di

rekt

no n

a ot

vore

nom

, od

trav

nja

do li

pnja

trga

mo

mla

de li

stov

e

ili c

ijelu

bilj

kuza

sal

ate;

sje

men

ke d

odaj

emo

ukis

elje

nim

kra

stav

cim

aug

odno

utje

če n

a ni

canj

e sj

emen

ki

mrk

ve, k

rast

avac

a, c

ikle

, sal

ate;

sa

mog

seb

e ne

pod

nosi

, sto

ga g

a ra

stre

sem

o po

cije

lom

vrt

u (i

nače

se

sam

zas

ije)

Maž

uran

(O

riga

num

maj

oran

a)14

sije

mo

dire

ktno

na

otvo

reno

m,

sred

inom

svi

bnja

bere

mo

mla

de li

stov

e ili

cije

lu

biljk

u, p

rije

sam

og c

vjet

anja

na ju

he, u

mak

e, m

eso,

kru

mpi

r

i mah

unar

ke

JED

NO

GO

DIŠ

NJE

Zdr

avo

zači

nsko

i ar

omat

ično

bilj

e do

mać

eg v

rta

Ljut

i fef

eron

i, so

rte

OŠT

RI Z

ELEN

I i O

ŠTR

I Ž

UTI

(C

apsi

cum

ann

uum

)

15uz

gaja

mo

sadn

ice

i pre

sađu

jem

o

na o

tvor

enom

, svi

bnja

plod

ovi

kao

doda

tak

razl

ičiti

m je

lima

ili

za k

onze

rvir

anje

Perš

in(P

etro

selin

um c

risp

um)

20si

jem

o di

rekt

no n

a ot

vore

nom

, od

ožu

jka

nada

ljest

abilj

ke s

list

ovim

a i

s ko

rije

nom

svje

ži il

i osu

šeni

za

juhe

, um

ake,

sa

late

, itd

.; LJ

EKO

VIT

A B

ILJK

A

Čub

ar

(Sat

urej

a ho

rten

sis)

21si

jem

o na

otv

oren

om, o

d tr

avnj

a

do li

pnja

bere

mo

cije

lu b

iljku

pri

je

sam

og c

vjet

anja

za s

alat

e, je

la o

d m

esa

i gra

ha,

juhe

u vr

tu n

eka

rast

e u

bliz

ini g

raha

i

boba

; svo

jim m

iriso

m tj

era

uši i

po

boljš

ava

ukus

pov

rća

Vrtn

a kr

esa

(Lep

idiu

m s

ativ

um)

3tij

ekom

cije

le g

odin

e si

jem

o u

tegl

ama;

od

pro

ljeća

do

jese

ni s

ijem

o na

otv

ore-

nom

, u d

jelo

mič

noj s

jeno

vito

j gre

dici

upor

abim

o m

lade

klic

e

ili c

ijele

bilj

keB

OG

ATA

C-v

itam

inom

: za

sala

te,

kao

nam

az n

a kr

uh, u

z m

asla

c ili

sku

tu

TR

AJN

ICE

Luk

vlas

ac

(Alli

um s

hoen

opra

sum

)25

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otv

oren

om, o

d ož

ujka

reže

mo

listić

e pr

ije i

posl

ije

cvje

tanj

aza

sal

ate,

sku

tu, j

uhe,

pic

e,

jela

s ja

jima

cvje

tovi

su

deko

rativ

ni

Izop

(H

ysop

pus

offic

inal

is)

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otvo

reno

m, t

ijeko

m p

rolje

ća i

jese

niko

ristim

o m

lade

list

ove

i vrh

ove;

LI

JEPA

UKR

ASN

A B

ILJK

Aza

jela

s p

ovrć

em i

liker

epr

ivla

či p

čele

Kim

ili k

umin

(C

arum

car

vi)

21si

jem

o di

rekt

no n

a ot

vore

nom

, ož

ujka

i tr

avnj

asj

eme

u dr

ugoj

god

ini r

asta

sjem

e pa

še u

z ku

pus,

cik

lu,

krum

pir,

razn

e ju

he i

mes

o;

pobo

ljšav

a pr

obav

u

pobo

ljšav

a uk

us k

rum

pira

, zel

ja,

kras

tava

ca i

cikl

e, s

toga

nek

a ra

ste

u nj

ihov

oj b

lizin

i

Ljup

čac

(Lev

istic

um o

ffic

inal

e)

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otv

oren

om, t

ijeko

m je

seni

ili

prol

jeća

kori

stim

o sv

ježe

list

ove,

od

dru

ge g

odin

e na

dalje

ko

rist

imo

i kor

ijen

svje

že il

i osu

šeno

za

vari

va,

mes

na je

la i

umak

e

Mat

ičnj

ak

(Mel

issa

off

icin

alis

)21

tijek

om v

elja

če i

ožuj

ka s

adim

o u

te

gle

ili p

ak s

vibn

ja, n

a ot

vore

nom

, na

sun

čano

m i

zašt

ićen

om m

jest

u

listo

vi p

rije

sam

og c

vjet

anja

paše

u s

alat

ama,

uz

ribu

, jel

a od

di

vlja

či i

pile

tine,

bilj

ne u

mak

e;

doba

r ča

j

TR

AJN

ICE

Sjet

ven

i kal

end

ar z

ačin

sko

g i

aro

mat

ičn

og

bil

ja

16 17

Met

vica

(M

enth

a pi

peri

ta)

uzga

jam

o sa

dnic

eko

rist

imo

svje

že li

stov

e ili

cije

-lu

bilj

ku p

rije

sam

og c

vjet

anja

LJEK

OV

ITI Č

AJ

Ori

gano

(O

riga

num

vul

garu

m)

14si

jem

o di

rekt

no n

a ot

vore

nom

, kr

ajem

trav

nja;

nije

pre

više

osj

etlji

v na

mra

z

trga

mo

mla

de li

stić

e i v

rhov

e pr

ije s

amog

cvj

etan

ja; l

ijepa

uk

rasn

a tr

ajni

ca

za ju

he, u

mak

e

Estr

agon

(A

rtem

isia

dra

cunc

ulus

)10

sije

mo

ožuj

ka i

trav

nja

doda

jem

o ga

sal

atam

a,

riba

ma,

pile

tini,

juha

ma,

oct

u,

umac

ima;

LJE

KO

VIT

A B

ILJK

A

Ruž

mar

in

(Ros

mar

inus

off

icin

alis

)uz

gaja

mo

sadn

ice

trga

mo

listić

e pr

ije i

nako

n cv

jeta

nja

za m

esna

jela

i ča

jeve

, dod

atak

ku

pkam

a; L

IJEP

A U

KR

ASN

A B

ILJK

A

Lava

nda

(Lav

endu

la a

ngus

tifol

ia)

21uz

gaja

mo

sadn

ice

na 2

0-25

°C il

i pak

si

jem

o di

rekt

no n

a ot

vore

nom

, svi

bnja

kori

stim

o m

lade

bilj

čice

; pr

ekra

sni u

kras

ni g

rmić

zači

n za

mes

na i

ribl

ja je

la;

LJEK

OV

ITO

BIL

JE, t

jera

mol

jce

tjera

mra

ve i

uši;

najlj

epše

ras

te

u bl

izin

i ruž

a

Tim

ijan

(Thy

mus

off

icin

alis

)21

uzga

jam

o sa

dnic

e ili

sije

mo

dire

ktno

na

otvo

reno

mup

orab

ljam

o m

lade

list

iće

i vr

hove

; lije

pa u

kras

na tr

ajni

casv

ježi

ili o

suše

ni li

stić

paš

u na

sa

late

, u u

mac

ima,

na

pizz

e,

tjest

enin

u i p

ečen

ja; č

aj p

rotiv

kaš

lja

tjera

puž

eve

i uši

, sto

ga n

eka

rast

e po

cije

lom

vrt

u

Rut

a (R

uta

grav

eole

ns)

sije

mo

dire

ktno

na

otvo

reno

m,

tijek

om p

rolje

ća il

i jes

eni

kori

stim

o m

lade

list

ove;

gla

vna

žetv

a pr

ije s

amog

cvj

etan

jaza

juhe

, um

ake,

sal

ate,

sku

tu i

ribe

Kad

ulja

(Sal

via

offic

inal

is)

21uz

gaja

mo

sadn

ice

dire

ktno

na

otvo

reno

m, s

vibn

ja s

ijem

otr

gam

o lis

tiće

i vrh

ove

prije

sa

mog

cvj

etan

jača

j, za

čin

za m

esna

jela

i tje

sten

ine;

LI

JEPA

UK

RA

SNA

BIL

JKA

tjera

lept

ire

kupu

sare

, puž

eve

i m

rkvi

ne m

uhe,

sto

ga n

eka

rast

e

po c

ijelo

m p

ovrt

njak

u

Sjet

va/U

zgoj

sad

nica

– v

rije

me

sjet

ve n

a ot

vore

nom

i vr

ijem

e pr

esađ

ivan

ja s

adni

ca n

a ot

vore

nom

Uro

d

Vrst

aA

RO

MAT

IČN

OG

B

ILJA

Vrije

me

klija

nja

(dan

i)U

pora

baK

oris

na s

vojs

tva

u vr

tu

18 19

DOBRI I SLABI SUSJEDI

Ako u svome vrtu želite dobiti mnogo zdravoga povrća, pokušajte s miješanim usjevima. Kod miješanih usjeva na jednoj gredici rastu različite vrste povrća, začina i cvijeća. Zajednički stvaraju šarenu, bogatu i harmoničnu biljnu zajednicu. Prednosti miješanih usjeva nisu samo u dobrim međusobnim utjecajima. Njima prije svega bolje iskorištavate gredice i urod je uvijek vrlo obilan.

Zašto miješani usjevi predstavljaju dobru odluku • različite vrste biljaka međusobno se potiču u rastu, • kombinacija različitih vrsta povrtnica i cvijeća tjera štetočine i sprječava napad bolesti, • zbog istodobna uzgoja biljaka s dubokim i plitkim korijenskim sustavom, tla se neprestano rahle, • tla su cijelu godinu prekrivena i na gredicama je manje korova, • miješani usjevi potiču život u tlu.

Nemojte zaboraviti!

Dva pravila za dobrosusjedske odnose na vrtu • skupa sijete/sadite samo one povrtnice koje se međusobno podnose; • svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/ zasadite drugom povrtnicom, cvijećem ili mješavinom za zelenu gnojidbu (facelija, mješavina Biovrt itd.).

Spisak dobrih i slabih susjeda u vašem vrtu

MIJEŠANI USJEVI

POVRĆE DOBRI SUSJEDI SLABI SUSJEDI

Tikvice Bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, dragoljub

Krastavci

Cvjetača Niski grah, celer, rajčica, facelija Krumpir, kupusnjače, luk

Luk Kopar, čubar, kamilica, krastavci, mrkva, rajčica, pasternjak, salata, cikla, jagode, ruže

Grah, grašak, kupus, poriluk

Češnjak Jagode, krastavac, mrkva, rajčica, voćke, ruže, ljiljani, tulipani

Grah, kupusnjače, grašak

Grašak Mrkva, rotkvica, rotkva, salata, celer, špinat, tikvice, kukuruz, kopar

Grah, druge vrste graha, rajčica, luk, poriluk, krumpir

POVRĆE DOBRI SUSJEDI SLABI SUSJEDI

Kupusnjače (kupus, kelj,..)

Niski grah, grašak, krastavci, mrkva, facelija, cikla, salata, celer, špinat, rajčica, krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kim, kopar

Češnjak, druge kupusnjače, luk, jagode

Kineski kupus

Grašak, grah, korabica, špinat Rotkvica, rotkva

Korabica Grašak, grah, poriluk, cikla, salata, špinat, rajčica, celer, rotkvica, krumpir

Slatki komorač

Mrkva Kopar, endivija, grašak, češnjak, kupus, kresa, poriluk, rotkvica, rotkva, salata, luk vlasac, rajčica, luk, blitva

Mrkva, metvica

Krumpir Kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz, bob, kadifica (Tagetes), dragoljub, kim, kamilica

Suncokret, rajčica, tikvice, celer, grašak, cikla

Krastavci Bosiljak, luk vlasac, kupusnjače, salata, celer, špinat, visoki grah, luk, slatki komorač, kukuruz šećerac, grah, poriluk, cikla

Rotkvica, rotkva

Niski grah Čubar, krastavci, krumpir, kupusnjače, rotkvica, rotkva, cikla, celer, rajčica, kopar, jagode

Visoki grah, lukovičasto povrće, slatki komorač

Rajčica Niski grah, mrkva, kupusnjače, poriluk, pasternjak, peršin, salata, radič, celer, špinat, luk, kukuruz šećerac, češnjak, dragoljub

Grašak, krumpir, krastavci, kopar

Poriluk Jagode, mrkva, češnjak, celer, špinat, rajčica, endivija, ko-rabica, kupusnjače, kamilica

Grah, grašak, cikla

Radič Rajčica, visoki grah, mrkva, salata

Krumpir

Rotkvica i rotkva

Grah, mrkva, kresa, salata, rajčica, špinat, blitva, kupusnjače, korabica, grašak, dragoljub

Krastavci

Cikla Grah, kupusnjače, korabica, češnjak, luk, tikvice i tikve, krastavci, čubar, kopar, kim

Špinat, visoki grah, krum-pir, kukuruz, poriluk

Kukuruz šećerac

Rajčica, salata, grah, krastavci, tikvice i tikve, melone, krumpir

Celer, cikla

Salate i endivija

Grah, kopar, grašak, krastavci, korabica, rotkvica, rotkva, cikla, špinat, rajčica

Peršin, celer

Špinat Grah, grašak, jagode, kupus, rotkvica, rotkva, salate, celer

Cikla, špinat

Visoki grah Krastavci, cikla, salata, špinat, celer

Niski grah, grašak, poriluk, luk

Celer Grah, grašak, kupusnjače (pogotovo cvjetača), poriluk, špinat, rajčica, krastavci, kamilica

Celer, kukuruz šećerac, krumpir, salata

20 21

SJETVA I OPSKRBA

1. Zašto sjeme slabo klija

• Sjetva u slabo pripremljenu zemlju • Preduboka i nejednolična sjetva • Sjetva u previše hladnu i vlažnu zemlju: u slučaju hladnog i kišovitog vremena nakon sjetve, klice se sporo razvijaju te ih napadaju mikroorganizmi tla • Mlade klice ne rastu u uvjetima suše • Ptice pokupe sjeme, a puževi pojedu mlade klice • Sjeme niste čuvali u suhoj i hladnoj prostoriji (gubitak vigora sjemena)

2. Sjetva u zatvorenom prostoru

Sadnice povrtnica, cvijeća i začinskog bilja možemo sami uzgojiti – u raznim posudama, u malim klijalištima, u mini staklenicima ili na svijetloj prozorskoj klupčici. Posude napunimo posebnom zemljom za biljčice, izravnamo daščicom i pritisnemo na rubovima, kako bi se zemlja slegla. Sjeme razdijelimo jednolično i gusto na površini.

Na vrećicama sa sjemenjem najčešće piše da li biljka raste na svjetlosti ili u tami. Površinu nakon sjetve ne zalijevamo, već lagano poprskamo vodom. Za klijanje sjemena potrebna je toplina, stoga zemlja mora biti topla. Čim biljčica izraste potrebna je svjetlost.

Biljčice ubrzo zahtijevaju više prostora, stoga ih presadite u primjerene lončiće s dovoljno prostora za rast i razvoj. Sadnice tako uzgojenih biljaka presadimo na otvorenom zajedno s lončićima.

3. Presađivanje na otvorenom

Prije samog presađivanja na otvorenom, sadnice moraju malo “ojačati”: tjedan dana ih držimo u pokrivenoj hladnoj gredici ili u zaštićenom kutu balkona. Na ovaj će se način priviknuti na svježi zrak i na oscilacije vanjskih temperatura. Nakon toga će bez problema rasti na otvorenom.

Sredinom svibnja presađujemo vrste koje su osjetljivije na mraz. To vrijedi za rajčicu, papriku, krastavce, tikvice i pelargonije. Krajem travnja presađujemo otpornije vrste - zijevalice, karanfile, salate i kupus. Očekujemo li hladni proljetni zrak, mlade biljke možemo zaštititi tkaninom.

4. Sjetva na otvorenom

Držimo se jednostavne upute: za klijanje i rast biljke trebaju toplinu, vlagu i dobru zemlju. Zemlja na gredi mora biti rahla, prozračna, sitne strukture, jednakomjerno vlažna i pognojena. Dobra će se priprema isplatiti.

Nabavimo najbolje sjeme, kako bismo osigurali zdrave i bujne biljke s obilnim urodom. Uvijek morate sijati u pravi trenutak. Sjeme se posije, u tankome sloju prekrije zemljom i pritisne u zemlju. Ne sijemo previše gusto budući da tako biljke ne dobivaju ni dovoljno zraka, vode ni hranjivih tvari te slabo rastu. Također je važno redovito zalijevanje.

Termini sjetve navedeni su na vrećicama sa sjemenjem. Ipak, datumi nam ništa ne koriste ukoliko vrijeme nije povoljno. Nestrpljivi vrtlari koji siju u hladnu i previše vlažnu zemlju, često su razočarani. Zapamtite staru vrtlarsku mudrost: dok nam se vrtna zemlja lijepi za čizme, ne diramo je.

5. Priprema tla i gnojidba

Tijekom jeseni ili proljeća, odnosno barem tri tjedna prije sjetve, tla: • pognojimo stajskim gnojivom i lopatamo, ili • ne lopatamo, već pograbljamo, kako bismo očuvali mikroklimu koju su ostvarili mikroorganizmi.

Tijekom rasta povrtnica, tla: • rahlimo, kako bismo prozračili i spriječili ishlapljivanje vode u vrućim ljetnim danima i ujedno uništili korov,• prekrivamo ili zastiremo – pritom možemo koristiti ostatke zdravih biljaka ili povrtnica. Bolesne biljke i povrtnice obvezno spalimo, kako bismo spriječili širenje bolesti. Zastiranjem zadržavamo vlagu, onemogućavamo rast korova, štitimo tla od jakog sunca, vjetra te razarajućeg djelovanja kapljica kiše. • prema potrebi povremeno dodajemo organska i mineralna gnojila

22 23

PEČENI PUNJENI KRASTAVCI S LEĆOMAutorica recepta:

Mojca Koman, univ. dipl. inž. živ. tehn.

Potrebni sastojci:200 g crvene leće, dva krastavca, 1 luk, 3 češnja češnjaka, 200 g sira

feta, 1-2 žlice octa, 1/2 litre vode ili juhe, sol, papar, kopar, luk vlasac

200 g crvene leće oplahnemo u manjoj količini vode i ku-hamo 5 minuta. Ocijedimo i ohladimo. Tanko ogulimo dva krastavca, prepolovimo u dužini i udubimo sredinu. Na sitno narežemo luk i tri češnja češnjaka, zdrobimo 200 g sira feta, stresemo u posudo i dodajemo ohlađenu leću. Prelijemo žlicu ili dvije octa. Dodajemo sol i papar te pomiješamo. Krastavce postavimo na pekač i napunimo smjesom od leće. Sa strane prelijemo pola litra slane vode ili juhe, postavimo u toplu pećnicu i pečemo pola sata na 180 stupnjeva. Na kraju posipamo grančice kopra i narezani luk vlasac te po-nudimo s kruhom.

SJETVA I OPSKRBA

Prirodni način obrade je zdravBrižljivo i prirodno obrađene povrtnice koje naberemo s našeg vrta

prije ručka odličan su izvor hranjivih tvari: vitamina i antioksidanata, minerala i vlakana. Najviše ćemo učiniti za sebe ukoliko ćemo vrlo

kratko kuhati, uz čim više kore. Najbolje da konzumiramo svježe. Kada kuhamo povrće, vodu čuvamo, s obzirom da je možemo iskoristiti kao

temeljac juhe od povrća.

Autor fotografije: Krištof Koman

6. Prednosti zelene gnojidbe

Zeleno gnojenje povećava zalihe humusa i hranjivih tvari u tlu, obogaćuje život u tlu, poboljšava strukturu tla i ograničava rast korova. Sprječava ispiranje hranjivih tvari, dok korijeni biljaka rahle i zrače tlo. Predstavlja prirodno i ekološko gnojenje. Sjeme za zelenu gnojidbu: facelija i mješavina Biovrt.

Sije se od proljeća do jeseni, a u plodoredu može ići iza bilo koje povrtnice. Već nakon otprilike sedam tjedana bujnu biljnu masu moramo umiješati u tlo i nastaviti sa sjetvom ili presađivanjem povrtnica.

7. Korisne biljke na vrtu

• češnjak djeluje bakteristatično i fungicidno te tjera miševe: neka raste na cijelom vrtu, čak uz cvijeće, osim u blizini graha, graška i kupusa; • bosiljak ugodno utječe na zdravlje povrtnica – na cijelom vrtu; • timijan tjera puževe i uši – na cijelom vrtu; • lavanda tjera mrave i uši – na cijelom vrtu; • luk vlasac sprječava pojavu pepelnice – na cijelom vrtu; • špinat: korijen odgovara tlu, miris tjera štetočine – i buhe. Potiče rast svih povrtnica – na cijelom vrtu; • kopar utječe na bolju rast sjemenki – na cijelom vrtu; • boražina štiti kupušnjače i tjera puževe – na cijelom vrtu; • protiv voluhara: češnjak, carski tulipan, bob, mlječika, zdraljevina;• neka na cijelom vrtu obvezno rastu: kadifica (Tagetes sp.), neven (Calendula officinalis) i dragoljub (Tropaeolum sp.), koji tjera uši;• salata najbolje “popunjava praznine”.

Plodna tla stvaraju mikroorganizmi u tlu. Na plodnom tlu, koje je bogato hranjivim tvarima, biljke dobivaju dovoljno hrane, zato su jake i zdrave te otpornije na stresove, kao što su nepovoljne vremenske prilike te napadi bolesti i štetočina.

Neka Vam pritom pomaže sjetveni kalendar – prilikom odabira pravog vremena, prostora sjetve i povrtnica, za nove ideje te upoznavanje dobrih i slabih susjeda na Vašem vrtu. Detaljnije informacije dostupne su u Velikom vrtnom katalogu ili na internetskoj stranici www.semenarna.si.

Želimo Vam bogatu godinu i mnogo kulinarskih užitaka!

Posijte vlastitu kombinaciju povrća, začina i cvijeća. Tijekom cijele godine uživajte u

bogatstvu svježih i zdravih povrtnica. Želite li obraditi raznovrsne biljke, pokušajte s

miješanim usjevima; biljke potiču međusobni razvoj, a Vaš će vrt bolje iskoristiti gredice.

Za više života i manje korova.

VELIKI VRTNI KATALOG

SJEMENARNA Zagreb d.o.o., Žitnjak b.b., 10000 Zagreb, HRVATSKA, tel.: +385 1 24 05 200, www.sjemenarna.hr

AGRICOM, Donji Hadžići 135, 71240 Hadžići, BIH,tel: +387 33 423 365, www.agricom.ba

SEMENARNA Ljubljana, d.d., Dolenjska cesta 242, 1000 Ljubljana, Slovenija, tel.:+386 1 47 59 200, www.semenarna.si, info@semenarna.si