Uvod :Nekoliko godina druei se na stranicama sajta Kordun cafea nismo ni slutili da bi se jednog dana naao netko da to sve skupi i objavi knjigu Sjeanje na KORDUN. Bilo je to nezaboravno druenje starih i novih, poznatih i nepoznatih prijatelja, kojima je svima u dui bio Na nezaboravni KORDUN, iz koga smo ne naom voljom otili i bili razbacani po cijelom svijetu. Sjeanje na sve ljepote Korduna, na nau provedenu mladost, na na divan, ljude i obiaje, toliko nas je zbliilo davajui volju i elan za ovaj teak pealbarski ivot. Ali, nekome je to zasmetalo, ubacio je kost u pravo vreme, naa druenja su prekinuta, poslije je dolo jo i gore, pobrisane su i sve Diskusije Korduncafea ipak ono najglavnije je sauvano, to i kako, vidjeete i sami. Autor ove knjige su K o r d u n a i, koji? Pomenuti u imena po sjeanju, neka u sigurno zaboraviti, znajte,nije bilo namjerno; ( CORDON, ZuteDunje, CaDo, Vujac, snpress, Beka, BlaPeJaKa, mima, KapetanSvrdlo, Daka, aca, dragana, Kordun, delPero, crystal, Mirjanamiroslav, rezervni, Djoks, Six, micav, kordunaska gusjenica, starackak, Stari Kordunas, tamo daleko, pokojni njamnja, rucko, ziri i strogi ziri, Zavicaj, Kajfa,Serbian Eagle, djzombi, mrVERB, pony, kibicer, GaraviSokak, PaulinaX, Natasa, bogdanovic, FilipIstok, Slobodan, MicaCobanica, Svitla, MilicaM, Mojkordun, jmi mnogi,mnogi drugi). Mi smo se druili, moda jednog dana i nastavimo sa druenjem,ovo to e biti objavljeno u knjizi Sjeanje na KORDUN, veina nas je doivila uivo i od srca ispriala, ovim mlaim moda nee biti interesantno, jer nisu to proivili i mnogo toga se ne sjeaju, ali bilo bi dobro da se proita i togod zapamti, prenesu svojoj djeci da se nezaboravi Na KORDUN, njegove ljepote, prolost, ljudi i obiaji. Sastavio: CaDo Dana,4.jula, 2005.

Sadraj:Uvod I. Kordunaki divan .............................................................................................. 5 II. Kordunaki obiaji ........................................................................................115 III. Kordunaki biseri........................................................................................ 155 IV. Kordunake aljivdije................................................................................ 173 V. Zaviajne pjesme ........................................................................................ 179 VI. Kordunaka ena .......................................................................................... 219 VII. Ljudi Korduna > Duan Bastaja < ........................................................... 229 VIII. Kordunaki specijaliteti ............................................................................ 233 IX. Najbolje Kordunake X. Zadrune i mljekarske Rakije ................................................................. 245 Priice............................................................. 251

XI. Legenda o Vidovom vrelu....................................................................... 257 XII. Kordunaka prela i smjene pjesme ..................................................... 265 XIII. Oe li to zaskiati ?............................................................................... 277 XIV. Aoj moje ume i livade ........................................................................... 281 XV. Na ovjek u tuem svijetu .............................................................. 287

XVI. Na Kordunu ++ grob do groba ++ .............................................................. 319 XVII. Slike sa Korduna ........................................................................................ 349

Sjeanje na Kordun

5

Kordunaki divanAutor topica: m i c a vmicav:KORDUNASKI divan-rijecnik (n o v a i g r a)!!!

Dosta smo se igrali stare igre i jopet su nam je z a k l j u c a l i ?....nesto sam razmisljao da pokusamo sa novom igrom koju cu nazvati> DUSEVNA HRANA za nas rajske tice IZBJEGLICE< Citajuci ovaj 'super' KORDUNASKI RIJECNIK, uocio sam da se moze dodati jos mnogo nasih starih zaboravljenih rijeci i da na kraju igre ugradimo u taj rijecnik sve te nase rijeci...vidjecete ima ih mnogo. Ziri i Strogi ziri obnoviti ce ponovo radni odnos, mislim da im nece biti tesko, narocito poslije ove pauze i uspjesno zavrsenog kursa. NOVA IGRA imala bi slijedeca pravila: javlja se igrac, odgovara na prethodno zadatu rijec igraca i postavlja novu rijec za slijedeceg igraca... npr: KEZMICA=? novi igrac: KEZMICA-zenska svinja stara jednu godinu, a sta znaci ova rijec:NACVE=?....i t d Bilo bi pozeljno da se NEkoriste rijeci iz ovog KORDUNASKOG RIJECNIKA, vjerujem da ce tada ZIRI reagirati, takodjer mislim da ce se desiti da netko ne odgovori tacno, moze ga drugi igrac nadopuniti....bitno je da se igramo i sjetimo NASIH zaboravljenih i u danasnje vrijeme neupotrebljavanih KORDUNASKOSEOSKIH RIJECI...

micav:

Re:DUSEVNA HRANA za nas.....tice IZBJEGLICE!

NACVE-drvena duguljasta posuda gdje su nasi stari kuvali kru.... ......a sta znaci RACLIN=???

6

Sjeanje na Kordun

ziri:

bez kritike...

samo malo da ispravim: kru se ne kuva,vec pece ,a u NACVAMA SE MJESI Sad odo da ucim ovaj nas Kordunaski rijecnik, da bi moga ponovo da delam u ovoj igri.

crystal:

kako gdje............

Sjecam se da je moja pokojna baka znala govoriti ( divaniti ) idem ukuvati kru za sutra. SUTRA - - SLOVO - S - JE ZVUCALO MALO DRUGACIJE, NIJE GA BILO U ABECEDI TAKO DA GA NE MOGU I NAPISATI, ALI ZNAM DA BI TO ZVUCALO KAO NEKI SPOJ GLASOVA ,S,, BOE ME POMOZI, NEZNAM KAKO NAPISATI

Beka:

Super igra!

RACLIN- je drvo usjeceno u mladju ili ogranak (najcesce grabovo), sa kojim se prepne voz drva da se nebi razlecalo do kuce. A sto su- BISAGE?

BlaPeJaKA:

Re: Super igra!

BISAGE ili BISEGE su uradjenje od tkanog domaceg platna. Isto platno se koristilo jos za vrece i plahte. Bile bi uradjene od odprilike 2,5metra duzine platna,a sirine 0,45m. Krajevi bi bili preklopljeni na odprilike 0.60m tako da bi na obadva kraja bile kao torbe,koje su spojene. Nosile bi se preko ramena dok bi se iz njih nasijavalo zito, djetelna, i prihranavidi sliku bisage A sta je to: BAZLAMACA?

SerbianEagle:

znam, znam ?

BAZLAMACA- Kolac napravljen od smjese od jaja, skorupa, mleka, ponekad i vrhnje. Sta je to: Andrljevina?

Sjeanje na Kordun

7

CORDON:

Jopet se igramo .....................

...........Znaci, nova igra je pocela........Dobro je da ovako kroz igru otmemo po koju rijec od zaborava, jer se te rijeci nece vise moci cuti u nasem govoru.....Nekada su tako govorili nase babe i djedovi, a ovo je neka vrsta sjecanja na taj karakteristicni govor naseg kraja ........... Bazlamaca - bi trebala biti neka vrsta kruva ili pogace umjesene od raznih vrtsa zitarica.......ne znam mozda i grijesim......... .....Ja zadavam novu rijec ..........KAMBRA.............. CORDON

Kajfa:

Re: Jopet se igramo .....................

KAMBRA je prostorija koja se uglavnom nalazila na djelu ganjka, a u njoj bi stajala meca(hrana za svinje), shrot, mekinje, a u proljece kad se sunke skinu sa tavana namazu se crljenom paprikom zamotaju u papirnate vrece od brasna i objese u kambru djesu mogle stajati cjelo ljeto, u kambri su jos znale visti razne ujsce, srpovi, kominjacica za kuruze, itd Sto je to CJEDJA? Kajfa

CaDo:

U isto vrijeme...

...postavljena i neodgovorena rijec:ANDRLJEVINA-ja mislim, znaci neki visak odbacenih neupotrebljivih nagomilanih stvari ostavljenih u budjaku. CJEDJA-tekucina skuvana sa l u g o m iz spareta, sluzila je za pranje vesa (prethodnica FaksuHelizim)... ...a sta su to STUMPE (S kao s.Sljivnjak)???

djzombi: ziri:

Sta je BLAZINA? za djzombi

nemere to tako moj drugar,daj malo procitaj kako se igra ova igra,i topik ispred tvog upisa, trazi se odgovor

8 sta su STUMPE? kad odgovoris,tek onda mores zapovidjeti novu rijec

Sjeanje na Kordun

jm:

Pravila pravila

STUMPE su preteske. Nema ih ni u prilozenom rijecniku. Kakva su pravila jer izgleda da to nitko ne zna. Prva dva dana je krenulo super ali stalo je na ovoj rijeci. Da li da onaj koji je zadao rijec odgovori sam pa da zada drugu jer ovako ziri neda napred, a mi ne znamo. Svaka cast za igru. Svidja mi se jako.

starachak:

Ako me staracki mozak sluzi...

...SHTUMPE su carapice,'nako do gleznja,...a BLAZINA ili BLAZNA je ,recimo dimenzija popluna,a unutra je perje,i na tome se lezi,(nije za pokrivanje) ! ,bar ja tako mislim...

CaDo:

Tesko pitanje???

...a ja mislio lako, 'starachak',izgleda da si ti davno skidao STUMPE,pa si i zaboravio kako izgledaju, polovicno si odgovorio, STUMPE su srednje debele zenske carape, negdje oko koljena ili malo vise i muskima nije dozvoljen pristup...? Novo lako pitanje:da bi dosao do 'stumpe', imaces posao sa STUMPAJZLINOM (za JM...Banovci kazu 'strumpajzlin') STUMPAJZLIN=??? (S kao s.Sljivovac)

soc:

Ma jok tesko !

Kol'ko sam puta skidao STUMPAJZLIN, koja slast, to je lastika koja drzi te carape. A dali Vi znate sta je GUVNO?

Sjeanje na Kordun

9

crystal:

valjda znam

GUVNO je mjesto na kojem bi se grah vrio i previjao. Obicno se skidao travnati sloj zemlje dako da se zrno nebi sakrilo u travu. Prije se grah tukao ljeskovim tapom koji je bio obicno duine oko 3 m, a deblji kraj se na duini oko 1m usukao tako da se moglo pregibati i njime mlatiti po grahu.. Kasnije je guvno zamjenjeno betonskom plocom ili asfaltom, a ljeskov tap autom ili traktorom pa se znalo dogoditi da je bilo podosta satrvenog graha, kod mene u primorju jo kau FAOL. A znade li tko to je KABLINA ????????

BlaPeJaKA:

Re: valjda znam

KABLINA je posuda u kojoj se drzi meca. U nekim dijelovima Korduna za mecu se jos koristio izraz spirine. A sta je to DUBAK? Mala ispravka u vezi blazine: ona je sluzila uglavnom za pokrivanje,a na strozi se samo spavalo.Kako bi to reka' nas CaDo, stroza je prethodnica jogi-madraca.

CORDON: Daj vec jednom ................................uriktaj te datume, da stalno ne kasne. Zadnje javljnje je Cadjino, od 28.09., po >starom< kalendaru, pa kad stisnes >repley< onda se pojave diskusije od 29.09............... ............Ajde da se i ja ukljucim u igru................ DUBAK - bi po mome trebala biti naprva u kojoj se djeca uce hodati, ili kako je modernije zovu >hodaljkapo vozu< i sa kojim se voz ( sijena, enice ...) >povezujenabubrilaudario sokispodkuce< zovne ona svoga cacu : > Ooooooo cccccaaaaacccaaaaaa!!!! On mene trazi!!!!!!!!! Neeee daj muuuuuuuuu. Neeeek saaaamooooo PPPIIIIZZZZDRRRRIIIIIIIIIIIII!!!!!< Ako je dobro......nova rijec LEGA ( sa kratkim e u izgovoru) Pozdrav CORDON

kordunas:

esi li vec LEGA?

LEGA bi po meni moglo biti, leci, ici na spavanje, ili morda lega,kao enoga glega kad nekog ugledas ili vidis,a more biti i trece,moja je baba sa lega,lega sagonla race na spavanje,sad dal je sta od ovog troga tacno,reci ce nam CORDON? ja bi pita sta je to BUDZAK?

CaDo:

...a kao cetvrto....

...ja bi za LEGU rekao da je to jedna pomocna drvena poluga koja pomaze laksem utovaru-dizanju-pokretanju tezih stvari...CORDON na tebi je red? BUDZAK...to je jedan zabaceni cosak kuce? u kome se mogu raditi interesantne stvari kao npr stavljeti razno razna andrljevina, dvoje mladih-starih voditi ljubav ili u nekom budzaku 'misevi kolo vode'... A sto je to TARA=?

pony:

to bi trebalo biti..

48

Sjeanje na Kordun

..da je TARA starija sestra odnosno prethodnica danasnjih masina za tkanje,na njoj su se tkale SARENICE, a kad smo vec u podrucju tkanja sta bi onda bilo BRDO i cemu ono sluzi.

ziri:

zero jos da nadopunim

TARA se jos u nekim dijelovima Korduna zvala i tkalacki stan ili tkalacki razboj. Na tari su tkane jos: suklenke, ponjave,biljci,drma, plate od dvije i od cetri niti, tkanice, zenske pregace,... nije BRDO,vec su BRDA,ako smo vec kod tkanja? sta je i cemu sluze?

CORDON: Lega........................CaDo je dao dobro objasnjenje za LEGU......... .....kad sam sa djedom isao u sumu koristile su se lege za utvar klada. Najprije se polegnu dvije lege izmedju kola ( koja se obicno postave sto je moguce nize, da se lakse tovari i onda se preko lega >nastrljaju< klade, a poslje se legama podizu i premjestaju. tu se lega koristi kao vrsta poluge......... ...Ovaj krug prepustam ostalim igracima....Nastavite dalje.... CORDON

starachak:

E,danas sam imao razlog...

...za LIKAVO...dakle, sto je ...LIKAVO...

Kordun: Re:Likavo?LIKAVO je pice koje bi se popilo uza vi dobre trgovine, obicno bi se pocastili kupac i prodavac, a jos bi se u nagodbi dogovorilo ko ce platiti to pice, uvjek bi se nasao i dobar krug prijatelja koji bi se pridruzili u ispijanju likava, tako da se kupljena odnosno prodana roba dobro zalije za srecu. Sta je to DUPLjER? S postovanjem Kordun

KapetanSvrdlo:

Sta radi strogi ziri!!

Sjeanje na Kordun

49

Ajd sad lijepo svi zajedno i ziri i strogi ziri procitajte zadnjih par postova pa mi objasnite zasto su brda ili brdo neobjasnjeni. Nemoj da se vatamo za prsi jer bi puca moglo biti vise neg je vojnicka jugoplastika godisnje plasirala na trziste. Kad to izrjesavate popcemo jedan dupljer mosta domace petrinjke (Kad popjes dva tri loncica gubce plave ko tinta a u stomaku bleka koda ovi iz Dragaceva imaju zavrsnu probu). Lijep pozdrav pa bu mose culi !

kibicer:

DUPLA ZNACENJA!!!

U pravu je Kap.Svrdlic (burminjacic), nije se odgovorilo sta su BRDA, ja neznam ,a rado bi znao...a volio bi da taj isti strucnjak za tkanje odgovori i sta je ovo:NITI gore,NITI dolje, samo ti se kaze, a pogoditi nemozes...sta su NITI, a sta su BRDA??????? Ima i dopuna za neke rijeci koje imaju dupla znacenja, bar se ponekad tako znalo reci u mome kraju.... TARA-ta rijec se upotrebljavala i za brajdu vinove loze, LIKAVO-tvrdje drvo gdje se teze zabijaju cavli, DUPLJER-poveca flasa gdje se tocio most, vino...ali netko kaze i za povecu svijecu da je DUPLJER? BRDA~~~~~~???? NITI~~~~~~~????

ziri:

opomena za staracha

on je ulet'jo sa pitanjem, a nije odgovorio sta su to BRDA ceka se na dva odgovora.- mole se igraci da nezadavaju dalje rijeci dok se neodgovori na ova dva pitanja,hvala sta su to BRDA? - " - NITI?

Kordun: Re;Brda i Niti ?BRDA i NITI su djelovi tkalackog stroja (TARE)vidi sliku tara bez kojih bi tkanje bilo nezamislivo. BRDO ili BRDA, mada je logicnije BRDO iz tog razloga sto je bilo samo jedno na tari i stavljalo se u onaj povlakac koji se povlacio prema

50

Sjeanje na Kordun

sebi, a sa BRDOM bi se utka sto bolje nabijala u tkani predmet, malo je tezi opis BRDA, uglavnom su radjena od nekog dobro suvog drveta da se ne baca, ogradasto poslagani tanki prutici dobro upleteni oko okvira, polufleksibilan materijal radi sto kvalitetnijeg nabijanja. NITI su konchaste ograde sa okicama u sredini i stapovima na krajevima, kroz okice se provlacila potka koja je bila namotana na vratilo i NITI su bili povezani sa stupalom ispod tare, uglavnom su se za kvalitetno tkanje koristila 4 nita koji su bili spojeni sa stupalom koje je na sebi imalo cetiri papucice, nogom bi se mjenjao polozaj nita, a samim tim bi se mjenjao i polozaj potke, pa bi onda uzeli chunjak sa namotanom predjom i procerali kroz razmaknutu potku, malo zategli i nabili sa brdom, a onda bi jope promjenli polozaj potke pa bi chunjak ucerali sa druge strane i tako redom. Milim da sam dobro opisao funkciju jednog i drugog, ali sve se bojim da njesam zamjeno imena, ako esam samo im promjenite uloge. Kad smo kod tkanja, recite vi meni sta je to STUPA? S postovanjem Kordun

kapetanSvrdlo:

Strasan stroj!

Velis stupa,jebiga ja bi to lakse nacrta neg objasnio, al probacu. Kao prvo sluzila je za pretvaranje konopljine stabljike u vlakna (misli se na domacu konoplju). Izradjena od dve identicne polovine drveta duzno nazubljene i samo u sredini spojene(u minijaturi bi izgledala ko stipaljka) Donji dio je bio statican, a gornji je pokretima nogu mlatijo po donjem, a cjeli proces se zvao nabijanje. Strasno zanimljivo da nije naporno, iako star ko metuzalem jako slabo se sjecam tih desavanja, al sam zapamtio da su to bili malo drukciji momani, a ni becaruse nisu bile nista slabije. fora je bila ko ce duze ostati na stupi(znaci mlatiti nogama dok ti oci nepobjele). Najprije becar pa kad se umori onda becarusa dajuci do znanja da je totalno emancipirana i da je u top formi. Pa veli u ono vreme nije bilo silovanja, kob je silova kad si jedva nakraj izlazjo kad pristane dobre volje. Tolko o nabijanju, a sad pitanje sta je to RESCA !!

Sjeanje na Kordun

51

Pozdrav pa bu mo se culi!

Kordun: Re: Resca?RESCA, 'el to ono malo mandalo u grlu, kad neko mora povracati na silu, kaze mu se: -gurni prst do same resce i da vidis kako bljujesh. mada, u mom selu su muskoj djeci govorili da imaju RESU i uvjek zapitkivali,,, 'el RESA raste, 'el ti kolka RESA, a kad bi se vidlo da se ne odmece bas bog zna sta u gacama, onda bi se govorilo da je to RESCA. S postovanjem Kordun

kibicer:

> SUPER ODGOVORI izvrcu< kotlovi za pecenje rakije. To se obicno baci prema djubru, dje poslje svrate krmci pa rscu one spice........ .....OSEP se zove jos i ponegdje >kompot< od sljiva....Stavi se nesto sljiva u vodu, poseceri..prokuvaju. Pije se vruc ili leden, vec po volji. Potrebna je i zlica, da bi se >lovili< skuvani komadi sljiva... .....Na Kordunu neki ljudi imaju nadimak ili kako mi kazemo >spicnamet< OSEP

68

Sjeanje na Kordun

.......Ako je ovo gornje dobro, zdavam novu rijec, odnosno rjecicu koja se prije cesto upotrebljavala u govoru ljudi naseg kraja....JERE...... CORDON

starachak:

Je li,CORDON...

...a JERE se ti ne javljas cesce? Dakle ...ZASTO... ... a sta je FAJTINA ?

CaDo:

re:Dusevna hrana za 'rajske' tice izbjeglice

FAJTINA-znaci vlaga?...a sta je KITULJA (prizvuk na prostu rijec, ali nije)

Suza:

Re; kitulja?

Kitulja ili kitljica bila je ona loptica od vune na vrhu kape, a kitljice su se mogle pletenjem uraditi i na odjevnim predmetima kao npr, na maji ili na prsluku, a kitljom smo zvali i onaj ostatak svitnjaka sto bi virio iz gaca prevjesen preko lacha. Sta je to ANDRLJEVNA? Suza

micav:

re:za SUZU

Rijec ANDRLJEVINA bila je postavljena i odgovorena na prvoj stranici ovog Topica, zadaj novu rijec....a dok se nejavis ja cu zadati rijec: GEGALJKA?

crystal:

gegaljka...

GEGALJKA BI BILA LJULJACKA ILI NJIHALJKA A to je to CEKETALO

mrVerb: re:gegaljkaProcitah u Kordunaskom rijecniku na prvoj stranici ovog topica da je GEGALJKAukrasna kapa od slame, mora da je greska ili?????

Sjeanje na Kordun

69

CEKETALO,cuo sam izreku kad se kaze "lupa ko mlinsko ceketalo",znaci,nesto u mlinu sto lupa ali detaljno neznam. glagol SMANDRLJATI ?

kibicer:

...drzi vodu,dok majstori neodu.... ....nesto na brzinu popraviti, ali ne dugog vijeka...

SMANDRLJATI

PATENT, znademo da je to neki izum, ali u Kordunaskom rijecniku ima drugo znacenje, koje?

ziri:

nesto lupa u mlinu,?????

Odgovor da je to nesto sto lupa u mlinu, nije bas neko objasnjenje sta je to CEKRTALO? , i sam bi cio znati sta je to? Patent bi recimo bio isto sto i rajfeslus,al njesam nesto bas siguran???

crystal:

GEGALJKA

Glagol GEGATI, ZAGEGAO, i imenica GEGALJKA imaju isti korjen, isto porijeklo. Dosta puta sam cuo kad se neko potuce,pa se pobjednik poslije hvali " Zvekono sam ga akom medju rogove,a on se zagegao i sruio na zemlju " pa sad dali ZAGEGAO znaci zaljuljao ili moda da mu je ta ukrasna kapa od slame odletjela kad ga ovaj akom medju rogove pogodi,prosudite sami. CEKETALO - eljezna ipka ali samo na kamenom mlinu, koja se rotira i krui lijevo-desno te tim pokretom ljulja ( GEGA ) malu kutiju koja se nalazi ispod sanduka u koji se naspe ito. Prilikom tog pokreta, ljulja se i ta kutija, pa ito iz sanduka siplje u kameno kolo, malo je tee to opisati nekome tko to nije vidio. A to je to SPUST???

CaDo:

re:SPUST

SPUST-da nisu mozda lancici na vrhu konjske rude(duzine 30-40cm i na kraju imaju 'O' toku) kojima se ruda veze za ormu odnosno komot.....??? Za sve Vas, sta je ZIPKA.

70

Sjeanje na Kordun

Kordun: Re: zipka?ZIPKA krevetac za tek rodjenog kordunasca, preteca kinderbeta, noge su joj znale biti zavijene tako da bi se sa lakocom lagano njihala ali nije se dala tako lako prevrnuti. Zipke su bile radjene od najobicnijeg drveta, kakvo se imalo, a sjecam se da sam imao prilike vidjeti tesane zipke, cist rucni rad, znale su biti ukrasene urezanim srcima ili izrezbarenim cvjetovima. Bile su niske i visoke zipke, niske zipke obicno su stajale na stolu pored kreveta, bile su nesto manje i lako su se prenosile, dok su visoke zipke bile u visini kreveta sa sirokim fino ukrasenim zastancama, zastance su uglavnom bile zaobljene na dnu da bi se zipka lagano njihala, a novije zipke su bile sa fiksnim zastancama, a njihao bi se samo krevetac sa kordunaskim cedomvidi sliku zipka Sta je to KLADANj? S postovanjem Kordun

Slobodan:

Sta je ovo????

Gdje je vise onaj tzv. Ziri i Strogi ziri. Izgleda da je gosp. Kordun zaspao za tastaturom ili se nesto drugo desava, posto vidim da niko kao i ni on ne odgovara na zadnji topic. Gdje ba zapelo?? Ako se vise necete igrat treba bi se valjda oglasiti pokretac istog ili tzv ziri da rece zavrsnu rijec, ha!?

micav:

IGRAMO SE, kako nebi....!

Malo nas je zameo ovaj snjeg u americi, i mene i KORDUNA, 'ziri' je sigurno na Kordunu i isprobava kobasice, vjerojatno je i 'strogi ziri' na Kordunu i Karlovcu i on bi se uskoro trebao javiti....? Ostaje i dalje zadana rijec KLADANJ, ja neznam sta je, dok nam nepomogne KORDUN ili netko drugi ....?

CORDON: Kladanj???..........Ja cu ovaj put probati odgovoriti na ovo pitanje. Dugo mi se ova rijec motala po glavi. Mislim da se za snpove senice kad se pozanje ( ili zobi, razi), pa se onda slozi u KLADNJEVE. Vise snopova bi se slozilo na rpu( KLADANJ) da ne bi zakisli,

Sjeanje na Kordun

71

a i lakse ih je tovariti sa jednog mjesta.....Velim jos jednom, mozda moj odgovor i nije dobar, ali sam pokusao.... U slucaju da je dobar, zadajem novu rijec. Rijec je austrijskog porijekla, a kod nas se udomacila i ima nekoliko verzija ( nacina izgovora)...... DURCUK CORDON

Kordun: Re: durcuk?Odgovor na zadanu rijec KLADANJ je tacna, psenica i jecam su se kladnjali pred nevrjeme, tj, snopovi poznjevenog zita bi se stavljali u plastove(kladnjeve). Kladnjalo se na taj nacin da bi se povezani snopovi stavljali unakrst polozeni na zemljlu sa vlatima okrenutim prema unutra, slozilo bi se dvanaest do petnaest snopova i na vrh bi se stavila jos dva unakrsna, tako ako bi bilo kise ili kakvog nevrjemena da vlati sto manje zakisnu. DURCUK ili DURCUG na Kordunu ima obicaj da se kaze za propuh. Jedna pravo izvorna kordunaska rijec trebala bi da ostane u govoru mladjih generacija, nadam se da ovog puta nece biti tako teska. SKICATI (S sa kvacicom) S postovanjem Kordun

mrVerb: Kordunaski glagoliGlagol SKICATI-pogled ogranicenog vidokruga (skicati ispod oka na neku dobru curu, skicati i prepisivati matematicke zadatke....) glagol MARISATI....?

Kordun: Re:marisati?Marisati bi znaclo nekome dati batine. A sta je to SUGREP? S postovanjem Kordun

72

Sjeanje na Kordun

Svitla:

Re: sugrep???

SUGREP je osip po tjelu, najvise se znao pojaviti u predjelu stomaka u obliku crvenila i sitnih pristica. Govorilo se da je najcesci uzrok za dobivanje sugrepa kontakt sa nekom od domacih zivotinja, u najcescim slucajevima pas i machka. Znam jednu praznovjernu prichu po kojoj bi se odstranio sugrep ako bi bio dobiven od psa. Uzelo bi se parche kruva i sa njim natrljalo osuto mjesto na tjelu, zatim bi se taj kru bacio kroz prozor psu da ga pojede, ako ga smaze u slast, kao i obicno, sugrep bi proshao.

Sta je to GODOVINA odnosno GODOVNA? Svitla

BlaPeJaKA:

Pitanje za zirija, strogog zirija i micuv:

jel ce tko odgovorti, ja neznam,a zanima me sta je to GODOV'NA ili GODOVINA ? voljela bi da neko prevede i ovu narodnu izreke: "Avanzirao do birtaskog klupodera " , ni nju moram priznati nerazumijem. ili se moze zadati druga rijec?? ili cemo jednostavno i ovaj kao i sve dobre topic-e i teme dosad jednostavno zaboraviti i ici dalje????

ZuteDunje:

Re

Mislim da znam sto bi izreka:"Avanzirao do birtaskog klupodera"trebala znaciti.Da taj neko puno vremena provodi u birtiji,tj.dere klupe.A glagol avanzirati bi otprilike trebao znaciti:razvijati se,nalaziti se na tom stadiju razvoja. Ali isto tako moze biti da ovo i nije posve tacno. Ako netko zna bolje,neka kaze.

Sjeanje na Kordun

73

Imam novu rijec,jedan pridjev-SUSLJIV-oba S sa kvacicom.

kukuriku:

proba

uspjesna proba

gusjenica:

Probati ili ne?

Edan je proba pa se usra. Nego sto je sa igrom.GODOVNA nije rjesena, SUSLJIV(A) nije rjesen? .........oooooOOOOOO00000000

Stari Kordunas:

Dje sade zapelo?

Ocel' ko reci sto je to GODOVN'A i sto znaci pridjev SUSNJIV? Ko sade vinta?.. pitam te ja micov,kao urednika ovog Topica. Ljepo pise na pocetku u pravilima da ako niko neodgovori na zadatu rijec,ondak onaj ko ju je zada napise objasnjenje. Ajmo Svitla i ZUTE DUNJE, na vase se objasnjenje ceka, pa da ceramo dalje sa Starokorudunaskim divanom. Meni se ovaj topic jako dopada pa bi volio da nastavimo dalje ako ikako moremo Pozdrav svima Kordunasma, ma dje god daste!

kapetanSvrdlo:

Pazi vako!

Nisam bas sa vremenom nesto, al da ti objasnim Da je po mom godovina(godovi)onaj zdravi dio drveta koji je najkvalitetnij. Znaci kad gledas prerezano deblo vidis one krugove koji se zovu godovi i po kojima se mogla odrediti starost drveta. Vanjski dio je bila jalovina, a onaj kvalitetni su kodmene zvali godovina. Kupijo sam veli 3 kubika rastovne, cista godovna. Susljiv znaci covjek bez nekog stava i malo na svoju ruku po nasem receno opicen. Meni se isto ovaj topik svidjo i bio sam cest gost, al kad sam vidio da neki ne

74

Sjeanje na Kordun

razlikuju gumene cizme od lampasa i onda niko ne reaguje ja sam odusto. E sad ovaj sto gore kaki to nije nista lose kakimo mi svi al neko brise gujscu kuruzovnom neko papjerom ,a on izgleda jos uvjek prstom samo neznam zasto u ovaj zid prst tare!!! Tolko pa bu mo se culi !!

ziri:

re:Pazi vako!

Mene nije bilo podosta dugo na ovoj skalameriji, ali vidim da igra nije daleko ni odmakla, cini mi se da ziri nije ni tebao intervenisati. Bilo je malo i "kakanja" sto kaze kap.Svrdlo, ali ima takvih na svim forumima, dobro to i ide kad se zna da ovdje nema "brisanja" i svasta se moze pisati. Vidim da nije zadana nova rijec, kapetane, kapetane?, dok se ti nejavis, sta je JELEK? (dali je to kordunaska rijec?)

BlaPeJaKA:

JELEK ili JELECE

po naski je to prsluce. To je gornji dio narodnje nosnje koji se nosi preko kosulje /kosuljca/. Siven od domace tkanine, a u novije doba od atlasa ili coje.Postava bi obicno bila nesto krem sa crnim-karirano ili vec kakvog stofa se imalo ukuci. Uglavnom crne boje,kratak,sa dubokim prorezom na grudima. Na sebi je imao cetiri reda po cetri crna dugmata ili po naski puca, koja su bila uglavnom koscana. /uradjena od kosti/,nikako plasticna ni metalna. Neznam dali je izraz jelek koristen u nekim krajevima kod nas na Kordunu, ali znam da je to izraz karakteristican za Timoski kraj, tj. u Zajecarskom kraju govore za prsluk jelece ili jelek??? A sta je to SUSANJ? - S i S sa kvacicom

Stari Kordunas:

Nekad davno kad sam bio maci...........

vol'o sam tako landrati kroz sumu i grtati susanj nogama. Susanj su kod nas zvali suvo lisce. Ako ova igra ide dalje, pita' bi znade li 'ko sta je to

Sjeanje na Kordun

75

SUVAKA?? S sa kvacicom.

hm:

Mislim da je...

...Shuvaka = LIJEVA ruka...ako sam u pravu,sta znaci TEMLJEZGATI ?

pf:

temljezgati

Znacenje za TEMLJEZGATI bi zamene znacilo voditi razgovor bez osnove nepovezan . Sto se tice izreke ZAZMARITI -sa kvacicom na z ima znacenje zacrvenuti se od napornog posla . Pitane: VEZA (z kvacica) .

mima:

Zasto preskacete

Rijec GODOVNa = Rodjendan

mima:

Reply za kapetana svrdla

Godovi na drvetu tj,panju ,nemaju veze sa GODOVNOM. Nase bake su imale obicaj da kazu:" Znas li ti da je mojoj Milki preksjutra ( ali ono drugo S) godovna, napunce (napuniti) ako bogda 12 g.

Stari Kordunas:

pozdrav nasoj mimi

draga mimo, mozda nisi pratila sve ovo od pocetka, gdje je vec bilo slucajeva da se za jednu rijec ima vise objasnjenja, Vec smo konstatirali da se u pojedinim dijelovima naseg kraja govorilo drugcije, ili drugovacije za istu stvar ili je za pojedine rijeci bilo vise objasnjenja. Tako je i sa rijeci GODOVNA ili GODOVINA, kod Kapetana se divanlo onako, kod tebe se moguce govorlo ovako. A sad nek ziri rece svoje, njegova mora biti zadnja

mima:

More biti

76

Sjeanje na Kordun

Znam ja da je tako da jedna te ista rijec ima vise znacenja , ali ovaj put mislim da sam ja u pravu!Voljela bi cuti sta misli "ziri" Pozdrav svim mojim kordunasima .

strogi ziri:

..Odgovor se uvazava...

..dakle...slijedeca rijec je...VEZA (z sa kvacicom)...

mima:

Odgovor

Neznam da li sam u pravu ? Mislim da rijec Veza znaci ostava.Ako sam u pravu slijedeca rijec je...Sta je to BANJAK?

Kroata:

odgovor

pa banjak bi moga bit mala kada za kupanje. a znade li ko sto je to: Nadzak (sa kvacicom na z)

nadzakdeda:

Da li?

Morda NADZAK znaci nesto naopako-zlocesto? NADZAKbabe su kod nas zvali one zene koje se vole svadjati i one koje su vjecito imale nesto za kasti ali naoopako i koje su bile vjecito "antiprotivne" svima i svemu. Ako je moj odgovor ispravan, morem li pitati, sta je to: SEVARKA? -S sa kvacicom

sa Korduna:

Nadzak

Nadzak je kraiska ratna sikera, a kasnije kada nije bilo rata osim onog u glavi je bio stap za hodanje koji je imao glavu u obliku sjekire.

CaDo:

Ceka se na MIMU !

Jos jedan pozdrav za MIMU. MIMO, praksa je ako se nejave ziriji (blazi ili strozi) ili netko drugi neodgovori u

Sjeanje na Kordun

77

roku 1-2 dana, odgovor daje onaj tko je zadao rijec i ide se dalje sa novom rijeci. Meni se BANJAK vrti u glavi, ali neide, mozda je neki dio starog zidanog spareta???...ali zato znam sta je SEVARKA, to je veoma prikladna naprava (moze

biti i kalajisana), a sluzi za vadjenje dobrih reznjeva iz dubljih posuda...dobar rezanj

BANJAK=?

strogi ziri:

..dakle , ovako..

..postovani i cijenjeni gospodin Cadjo je ,opet u pravu,BANJAK je dio zidane peci....posto smo sve zadane rijeci uspjesno rijesili...prije EPP=a...strogi ziri zadaje novu rijec ... STROZA...(z sa kvacicom)...

mima:

U pravu si CaDo

Upravo to, Banjak je poviseni dio kod nekad zidanih peci u kojem je bila "pekana "za pecenje kruva, banjak je bio vrlo praktican, na njemu su se susile spice od masiraca i mokra obuca zimi, a pored toga spavale macke.Ispod je bila pec sa lozistem i" daskama" na kojima se u isto vrijeme kuvalo krmcima i kuvao rucakgra i kupus.Pa kad iskipi i jedno i drugo... Odgovor na rijec s t r o z a, da li je to otkano platno za blazinu u koju se stavljala perusina?

mima:

Ako sam u pravu

78 sta je to p o v r a z a c? ( z kao zlato) pozdrav sudionicima igre!

Sjeanje na Kordun

tamo daleko:

MIMO upomoc....

POVRAZAC ...davno sam cuo ovu rijec, nisam bas siguran, MIMO trebas me nadopuniti...ja mislim? ...znalo se reci kad ti se zavrne kragna ili kol'jer od kaputa ili ispadne etiketa 'popravi taj povrazac'???....ili...cini mi se kad se otkinu vole ili krava u stali i pocnu se igrati znalo se reci 'skinuo je povrazac sa glave'???....MIMO ispravljaj. Ako je tacno, sta je UZGLAVNICA ?

mima:

Donekle si u pravu

Vec smo se slozili da jedna rijec moze imati drugacije znacenje u razlicitim mjestima.Kod mene su govorili na primjer ;"tele skinulo povodac" , sta se povrazca tice on je na kotlu (rucka) znas ono kotao , verige , povrazac po tome su i neki Sveti dani dobili imena ili se dani svete na osnovu toga.(nisam sigurna) Uzglavnica ili uzglavlje je jastuk.Nekad se punio mekom slamom, kasnije perjem. Sta je ganjak?

tamo daleko:

U pravu si MIMO, ali...

UZGLAVNICA,jest i to ...ali kod mene je UZGLAVNICA dio njive gdje su se okretali traktori ili konji kad se ore, a poslije se to doorava. GANJAK, cini mi se da je svaka stara drvena kuca imala ganjak, bio je duzine kao i kuca (zapravo to je balkon na tim kucama) i davalo im je car ljepote sa lijepim izrezbarenim ogradama. Sta je BRANJENICA ?

mrVerb: re:branjenica ?Branjenica je poveca grana zabodena u njivi ili lukama gdje se brani ispasa goveda. glagol TRKLJATI i imenica TRKLJA ???

Stari Kordunas:

"Tamo gdje suvi drzi sirovoga....."

Sjeanje na Kordun

79

TRKLJA: ljeskova ravna grana debljine 2-3 cm i duzine vece od 2 metera,sto veca to je vise mauna. Maune=mahune= buranija TRKLJATI: tkrlju zabosti uz "kucicu" gra koji se kako se kod nas znalo reci penje.Tako bi se gra rastuci mota oko trklje./onaj crni je ima najljepse maune,one dugacke zute/ slijedeca rijec: CUKRICE????

prosli vijek:

Kada je davno,davno...

...pokojna baba Miljkosovinka isla iz Vojnica,obavezno je svratila kod nas i rekla meni i "malom" Mili : " Evo , kupla vam baba zeru cukrica!" I dala nam - bombona... Sto je GERDAN!?

CaDo:

re:Sta je GERDAN?

Po mome GERDAN bi bila ogrlica, ima ih raznih vrsta, ali cini mi se GERDAN o DUKATA je najbolji? Sta je GRANJER?

chobanov prijatelj:

re: GraNJER ??

GRANJER je stikani volan na zenskoj nosnji, a sta je BROTVAN ?

CORDON: Stare kordunaske rijeci .............Evo da se i ja malo prikljucim........ ....BROTVAN ....bi trebao biti limena ( plehana) posuda u kojoj se pece kru', kumpjeri, pile, krmenadli....... .......ako je moj odgovor dobar, zadavam slijedecu rijec....TRUGA............ Pozdrav CORDON

micav:

re:stare kordunaske rijeci.......

80

Sjeanje na Kordun

Pozdrav za prijatelja CORDONA ,njegovo javljanje i brzi oporavak od 'teske' bolesti...... TRUGA, po mome, drvena, napravljena za kola koja se moze skidati, sastoji se od poda, dvije stranc'e, 2 zatvora, prepeta na sredini i kod stupaca sa prepinjacem,....sluzila je prvenstveno za prevoz pijeska (70-tih za gradnju kuca), prevoz kumpjera , kravlje repe, kuruza (e onda se stran'ce nadostukaju).... Umjece je bilo iskubicirati trugu, npr.da ima jedan kubik?, nasi stari su i to znali, po mome pokojni NIKA GVOZDA imao je najbolju i najvecu(1m3) trugu za pijesak. a sta je, sta je...CVEK ?

CORDON: Cvecici???..........CVEK.........bi trebao biti sitniji manji cavao, ili cava kako bi to skratili Kordunasi. Obicno se upotrebljavao za finije radove....medju ostalima i za krpljenje obuce.............. U sjecanju su mi ostale moje crvene cipelice ( vjerovatno od nekog dobivene). Trebamo za Beograd ici mati i ja, a lijeva mi cipela >provirilaSuster< bolestan, pa to nema ko popraviti. Nema mati drugog izbora nego neki cekicak u ruke, cvecice, pa udaraj. Dobro je to mati i pokrpila....Kad se prisjetim tih dana, u usima mi jos odzvanjaju zvukovi tih materinih cvecica po beogardskoj kaldrmi.............. Ovaj put zadat cu jednu rijec.........To je obicno prije skoro svako imao uza se..........KUJICA............ Pozdrav CORDON

Uco:

Bas to sam zelio!

U ovoj lijepoj ameriki? prizaboravio sam i neke nase rijeci,i ovo je prava prilika da ih se podsjetim. KUJICU jos dan danas nosim sa sobom, da mi bude pri ruci kad otvaram ove njihove palete , ponekad sa njom nacmem ponarandzu, prikladan je taj rasklopljivi nozic, a i draga mi je uspomena iz naseg kraja. Neznam jeli ova rijec upotrebljena, a sad mi je pala naum,KURAJBER ? Pozdrav od Uce.

CORDON: kura-jber

Sjeanje na Kordun

81

......KURAJBER.....Svima poznata rijec, a nije laka za definiciju. Znas ono...on ti je neki kurajber..........to bi bio becar, kurvis, spopadalo..... Ako je odgovor donekle dobar, evo rijeci koja se upotrebljavala u proljece i rano ljeto: ..........KUZOV ( ili negdje na Kordunu KUZOL)...... CORDON

natasa:

evo vako...

...dragi ujace oguli se pasljeska pa se onda preklopi i trn'cima se spoje krajevi. Tako se dobije posudica od prirodnih materijala. Kad beres jagode u sumi da ih imas gde staviti. Tako barem Dulinka kaze, a njoj se mora verovati Puno te pozdravljamo svi! Nova rec...MASCA (s sa kvacicom)

Kordun: Re: evo vako...el MASCA bila ona mala lopatica sa cim se zna procendrkati zar u peci i snjome uzeti zericu zara i odnjeti pod kota dje se kuvala meca krmcima, da bi se podpalila vatra, zeru zara, komusa, pirnes i eto vatre, a onaj stari lug sav uleti u oci. Masca je uvjek stajala u kistri sa drvma zajedno sa zerajzljinom. sto je to BANTOVATI? S postovanjem Kordun

micav:

re:BANTOVATI

Izvini Kordun, rijec BANTOVATI je bila i odgovor je dao Kap.Svrdlo, provjereno. Zadaj novu rijec.

82

Sjeanje na Kordun

tamo daleko:

Sta ste stali...Kordun i micav?

Dok vi cekate, ja cu zadati novu rijec, stvar koju sam danas kupio, ali neznam sa njom rukovati...MUZIKE, dali je ta rijec bila? , vrag ce ga znati?.

Kordun:

Re

MUZIKE jel' da je to usna harmonika kao se sluzbeno zvalo. Sta je to KONjOZAVCA? S postovanjem Kordun

ziri:

Re:

Kordun,odgovor sta je KONJOZAVICA naci ces na 5toj strani, Nek se zada nova rijec?????????????

Kordun:

Re: cavriti ???

ziri hvala na ispravci Nova rijec: CAVRITI S postovanjem Kordun

CORDON: Cavriti ?????...............Nisam bas najsigurniji da znam odgovor. Ali me na rjesenje navodi nadimak jednog mog komsije CAVRAN. A on je stalno >cavriopletena< , i suzavala se prema vrhu, na kojem je imala koznu kapu, za koju je bila vezana kandzija. Gizdavija kandzilista bila su rezbarena i ukrasena raznim >kikamaKapetan Svrdlo< zna dosta starih rijeci i da tu rijec nije pomjesao sa rijeci KUZOV koja doista oznacuje drvenu posudicu nacinjenu od ljeskove ili josicove ( johine ) kore , a pojacanu ili >prosivenu< u krajevima sa trnovim bodljikama, u koju su se brale jagode.... Sad vidjet ce mo sto ce ziri reci ??? Pozdrav svima CORDON

bogdanovic:

moze biti!

Moze biti,CORDON,da nisam bas u pravu,jer kad se kaze KUZOV ono v se pomalo izgubi pa je moguce da sam se precijenio,ali nema veze vazno je da se igra,a posto sam ja novi ovdje uklopicu se s vremenom! Lijep pozdrav svima u kavani ! BOGDANOVIC

Beka:

Kuzov !

Evo sad tek gledam kaku sam zavrzlamu napravjo! Napisa sam ovu rijec vise po izgovoru (bez-V), a i tek sad sam se sjetio ! Zadavajuci ovu rijec mislio sam na sve ovo sto ste naveli, kao i na KUZOV od papira u kom su se cukrice kupovale. Ta rijec kod nas predstavlja "stozasti" oblik i naravno da je tocan Kapetanov odgovor za vrh komota, zato nek dalje ide rijec"PUCKALICE"? Pozdrav svim KORDUNASIMA kao i mom zetu uz veliko izvinjenje svima !

96

Sjeanje na Kordun

rucko:

Teska rijec?

Kapetane, mislim da je dosta teska rijec PUCKALICE, dali se one izradjuju od zobljike i kudjelje, ako jest onda bi mogao i pogoditi?

kapetanSvrdlo:

mozda kod vas drugacije zovu ali!

Svi ste probali divlje jagode, a onu krupniju vrstu izgleda bundeve u minijaturi su kodmene zvali jagode puckalice. Bile su rijetke i specificnog okusa, a prilikom zvakanja su u ustima "puckale"koda secer zubima drobis. Evo sada laksa rijec koju bi svi morali znati PRCIJA meka kvacica na c. Pa bu mo se culi

bogdanovic:

drugi pokusaj!

Evo mene opet da vidim ocu li sad biti pametniji! Kod mene rijec PRCIJA bi obicno znacila kad ljudi u familiji,odnosno svako ima svoje neke novce,odnosno PRCIJU pa sve se skrivaju jedni od drugih sa tim sto imaju,tako je bar bilo kod mene, ali opet kazem mozda i nisam u pravu,ako jesam nek ide ona moja rijec KOCAK(c kao cekic)! Puno lijepih pozdrava svima u kavani ,a posebno Beki,a Kapetanu izvinjenje za prosli put,kao sto se vidi puno je potkovaniji znanjem od mene! BOGDANOVIC

rucko:

re:drugi pokusaj

Puckalice sam promasio 1000%, da vidim sad:KOCAK?, ja mislim da je to drveni, niski svinjac. Ako je tacno, sto su to mn.OBOJCI ?

bogdanovic:

OBOJCI SU.....

Obojci su,ja mislim,nista drugo nego ulosci u cipelama! Ako sam u pravu pitacu vas dragi moji Kordunasi sto su to KONJUZAVC`E ?

strogi ziri:

re:KONJUZAVC'E

Bogdanovicu, ta je rijec bila, pogledaj stranu 5 i odgovor je dao 'ziri'. Cekamo te da zadas novu rijec.

Sjeanje na Kordun

97

bogdanovic:

E da sam vidio prije...

... ne bi do ovog zastoja doslo! E sad sam zagledava,mislim da niko nije zada rijec POZDER ! Pozdrav svima u kavani!!!

kapetanSvrdlo:

Daj da probamo!

Da malo podrobnije objasnimo zadanu rijec,naprimjer obojak ili obojci ispadose ulosci u cipeli, jebiga ko kod ortopeda. Neupucen bi tako i razmisljao, al sta je u biti obojak i kako se namotavo i dokle to je vec pricica.Nebi ja pametova jer se i ziri izgleda vratio sa godisnjega, al kad tucemo po slami da bar koje zrno izbijemo. Vracam se na zadanu rijec pozder i gotovo sam siguran da je to jalovina od domace nam konoplje(nije ni ona losa strana).Znaci ubrana konoplja koja je odlezala kiseljenje i poslje prosla fazu nabijanja i zubljenja ostavila je vlakna i pozder kruti dio stabljike,koji se razletio na sve strane prilikom nabijanja. Ako nisam sta zajeba zadacu jednu dosta jebenu rijec UGRK ili UGRCI pa bu mo se culi!

rucko:

...kom obojci,a kom opanci!?!

OBOJCI ?, jesu neki ulosci za opanke, ali po mome?...sjecam se nasih starih koji su noge umjesto toplih carapa omotavali sa nekim krpama i obuvali one gumene opanke i gumene buce, dali su to OBOJCI?

UGRG ili UGRCI, neko se gadio na njih, ali ja sam ih volio istiskati, narocito one zrele,crne...kad covjek ili u pubertetu ili pod stare dane dobije ispod ociju, na licu ili negdje na tijelu (ledjima)...pritisnes sa dva palca, a on nako masan iskoci ...a sta su to PRIGLAVCI ?

bogdanovic:

pa vec dvadeset....

...dana ne znamo sto su priglavci,ajde RUCKO kazi nam pa da nastavimo!!!!!!! BOGDANOVIC

rucko:

re:OBOJCI i PRIGLAVCI ?

98

Sjeanje na Kordun

OBOJCI su bili prteni, naime i osnova i potka bila je od konoplje ili lana. Zatim su tkani tako da im je osnova od pamuka, a potoka od domaceg prediva konoplje ili lana. Onda su doli obojci od predene vune, koji su topliji i prilagodljiviji uz nogu. Da se obojci nekoliko puta oviju zahvacali su nogu do samoga koljena. Obojci su bili posebno pogodni za opanke oputare, putravke, i opanke kaiare, koji su svojim kaiicima ucvrcivali obojke oko noge... Razne vrste carapa poslije Prvog svjetskog rata potiskuju obojke. I muke i enske carape najcece se pletu od vune. PRIGLAVCI su najprostije carape jednostavnijeg pletenja i uglavnom od bijele vune. Oni se prilikom pletenja ili naknadno vezom lijepo ukrasavaju. Navlacili su se na tanje carape ili bosu nogu.Visina priglavaka je uvijek do gleznja.... sta je to ZVRK ?

macesic:

Zvrk !

Nisam uopste siguran u ovo sto cu objasniti za "zvrk", ali cu reci da se makar malo razradimo i da ozivi ova kafana ko nekada. Meni je prvo kad idem na internet "Korduncafe", i jako mi je ruzno kad vidim da se niko danima ne javi. ZVRK- to bi trebala biti jedna vrsta stare igracke koja bi se napravila od drveta, slicno vretenu sa obodom pri dnu, tako da kad se zavrti onda se dugo vrti "uskovrt". Isto tako kod nas su tako zvali nekoga ko je bio okretan i zivahnu djecu (vjerojatno asocijacija na "zvrk")! Zvrk je isto i onaj zvrk u kosama !? Eto nadrobi ja svasta, al opet velim nije sigurno! Nova rijec: VAGAN ? Pozdrav svim KORDUNASIMA !

tocak:

VAGAN je

mera za zapreminu, 60 litri, koristi se ponajprije za shen'cu i drugu letinu... Ako je odgovor dobar, sta su ROGULJ(I)CE?

bogdanovic:

evo i mene!!!

Stari narod bi reka ROGULJCE, a to bi bila viljuska bar u mom kraju! Ako je tocno onda da vas pitam sto je SOCMAJA(s sa kvacicom). BOGDANOVIC

FilipIstok:

Re: evo i mene!!!

Sjeanje na Kordunsocmaja, trebalo bi da je potkosulja, tregerica. a sta bi bio glagol UKLASTI Fico

99

rucko:

Re:evo i mene!!!

...glagol UKLASTI-po mome-"daj ukladi ceni gra u posudu, nije't ga grota drzati na lancu gladnog"...znaci usuti sa sevarkom zupastu hranu u posudu??? ...glagol SORCATI ???

FilipIstok:

Re: sorcati?

sorcati, to bi bilo kao prevrnuti ili srusiti nesto neodkuda; ne diraj u to sve ce ti se sorcati, npr; slozena drva kraj sjenika samo sam na Kordunu cuo rijec DzILE, nadam se da kordunasi znaju njeno znacenje. Fico

macesic:

Dzile dalje !

Kod nas se znalo reci:"...ajde dzile tamo...";"...dzile kuci..."! Ako se ne varam to bi trebalo biti: Odmah, pravo(negdje,nesto...)... Ako je tacno nova rijec je: RPTEN'CA ? (C-bez kvacice) Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

FilipIstok:

Re: Dzile dalje !

pa dobro je, dzile, po mom istrazivanju bilo bi skroz(takodjer dosta nepoznata rijec) ili do kraja i tome slicno. Rptenca kordunasi bi rekli kicma, pogotovo ona koja se dade vidjeti ispod koze, ali vise naziv za zivotinjsku kicmu nego kod covjeka "sva mu je rptenca ispala kolko mrsav" najcesci naziv za rptencu bio je kod kokosi ili kod pileta, kad se ispece onda bi skoro uvijek najstariji clan domacinstva rekao; "dajde meni tu rptencu da oglodjem" sta je to SVLACAK (c s kvacicom) Fico

100

Sjeanje na Kordun

Kordun:

Re

zar to nije ona kosuljica sto je zmija skine kad mjenja gornji sloj koze, malo brze se izgovara. ako je tacno idemo dalje, sta je to SKANDAL (s ima kvacicu) S postovanjem Kordun

FilipIstok:

Re: s k a n d a l ???

Kordun, pobogu, skanadal je skandal, neznam kako bi drugacije preveo tu rijec, skandal je steta, nesreca, neki los dogadjaj. Na Kordunu sam cuo jednu vrlo rijetku rijec, mozda je upravo prava kordunaska izvorna SVINGLIN (kvacica na S), evo kordunasi pa do sljedeceg javljanja da ste zivi i zdravi. Fico

micav:

re:SVINGLIN

glagol SVINGLATI, tesko je za definirati...mozda nesto 'okrenuti se, poremetiti se' u glavi...npr.'nesto me svinglalo da nisam znao gdje se nalazim'.... ...ako je i tacno, nova rijec KOVRTANJ=?

FilipIstok:

Kovrtanj

Bravo MicaV, dobar si, nije te udario svinglin u glavu kazes KOVRTANJ, To je kru koji se pece uoci malog bozica, pa se ujutro sa njim na guvno iznosi slama koja je stajala u kuci, gospodar kuce nosi kovrtanj, a djeca vuku onu slamu pa je prostru po guvnu, oko koca koji je zabit na sredini guvna, kovrtanj ima rupu na sredini, polozi se na vrh tog koca, gospodar i svi ostali ukucani drzali bi se

Sjeanje na Kordun

101

jednom rukom za kovrtanj, isli u krug oko koca i izgovarali molitvu, uglavnom ocenas i jos nesto po gospodarevom izboru. Kad se molitva zavrsi, svi se zaustave, prelome kovrtanj, poljubi svako svoj dio prelomljenog kovrtanja i svi se medjusobno izljube. Gospodar jos jednom blagoslovi godinu da bude rodna i da bude dobro zdravlje u kuci, zatim odlomi parce kovrtanja, stavi ga na vrh koca i izgovori: 'Tici 'rana za godinu dana. Citav obred se vrsi rano prije izlaska sunca, jos dok je mrak napolju. po zavrsetku, odlazi se u kucu, pije se caj(djeca), a domacin i ostali odrasli ukucani kuvanu rakiju, zatim domacica iznese hladetinu koju je spremala dan ranije i svi zajedno doruckuju. Parce kovrtanja stavi se sa sakom soli i povezicom bosiljka u jednu najlon kesicu i ostavi se da stoji u ladnici kuhinjskog stola, ako bi se slucajno tokom ljeta neko od marve nadulo, raskvasio bi se taj komad kovrtanjau u slanoj vodi, zajedno sa bosiokom i dao kravi ili ovci da to popije, odnosno pojede. Vjerovalo se da taj sveti kru pomaze u takvoj nevolji, ili ako bi neko od djece dobilo sugrep, namaze se zarazeno mjesto parcetom ostavljenog kovrtanja i kroz prozor se baci ceni da to pojede, nakon toga sugrep sa djeteta trebao bi da se povuce. Dakle kovrtanj nije samo kruh vec u kordunaskom narodu ima sveti i iscjeljitelsjki znacaj. Neka neko poblize objasni sto je to SUGREP? Fico

micav:

re:SUGREP

Fico, neznam hocu li strucno objasniti znacenje rijeci SUGREP ili SUGREB...ali koliko pamtim babine rijeci..."mora da je 'mali' stao na pasceci SUGREB"...to je po meni znacilo mjesto gdje se ceno ili macka pop_ske, djeca se igraju i tu slucajno nagaze, a onda dobiju tu bolest??? ...ako je tacno, nova rijec TRNJAR=?

rucko:

?????

TRNJAR-glogovi trnici koji u proljece lijepo procvjetaju, ali toliko bodljikavi da je jako tesko bilo doci do svrakina gnjezda i jaja,obicno su bili u obali gdje bi se ponekad znalo bacati i krupno kucno smece (suplji lavori, lime, koze,rakijske vlase koje se nevracaju).?.?. ROZA (malo se rijec istegne i ima kvacicu na Z)?

FilipIstok:

Re: ?????

102

Sjeanje na Kordun

Sjecam se dobro da me ujak uvjek volio zezati kad dodji kod njega na Kordun dok sam bio deckic, da li mi je roza porasla i da li je koja curica vidla moju rozu. samim tim roza je muski spolni organ kod deckica, a mozda ima i neko drugo znacenje. sta je to PINjA? Fico

bogdanovic:

to je ....

PINJA bi moj Fico trebala biti ziherica,igla sa sigurnosnim krajem sluzi da se dva kraja sapnu! Ako je dobra definicija sta je to PREMET!!!

macesic:

Premet ?

Mozda bi to moglo biti premetanje ili premjestanje stvari po kuci ili stokuda. Nisam ni upola siguran u ovo...vrti mi se jos po glavi da nije nesto oko vrsidbe?! "Perjasica mala drzavica", treba stvarno biti baja pa pogod'ti iz prve kad perjascani zadaju rijec! To je sto je, ako je ovo tocno ja bi pita sto je to: SABORENJE (S-sa kvacicom) Mali osvrt na "ROZU", ja bi prije reka da je to RUZA ili CVIJET, mali cvijetic bi bio ROZ'CA! Mada je Filipov odgovor zanimljiv! Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

bogdanovic:

Re: Premet ?

PREMET je moj Bekson,stap koji visi na dvije guzve iznad peci pa prebacis rubine da se suse! Saborenje je saputanje,valjda,mozda sam ja sad promasio!? BOGDANOVIC

FilipIstok:

Re: Premet ?

mislim da je bogdanovic bio dobar sa SABORANjEM, za PREMET nisam ni ja znao, hvala vam sto sam naucio nesto novo, mada koliko se sjecam cinimi se da

Sjeanje na KordunPREMET ima neko znacenje kod tkanja, ostavimo to sada. jedna dobra kordunaska rijec SVORDATI (kvacica na S) Fico

103

bogdanovic:

Re: Premet ?

Fico,stvarno ne znam tvoju rijec,cak mi nista ne pada na pamet,a sto se tice PREMETA u pravu si, postoji jedan termin i u tkanju!

FilipIstok:

Re: Premet ?

Bogdanovicu, kordunasi imaju obicaj reci za pisanje(mokrenje) SHVORDANJE, znam da ce neko od ovih starijih potvrditi ovu rijec, pa bi mogli da krenemo sa novom sta je to, sta je to SJERA? Fico

FilipIstok:

Re

Vase babe i matere kao da nikad nisu strigle ovce, pa da se ne mozete sjetite sta je to sjera. Sjera je prljavstina u neopranoj vuni, a u nekim krajevima su kompletno neopranu vunu zvali sjerom. Jeste li culi za pricu kad bi se vuna oprala u lokvi da bi sjera prosjekla zemlju i lokva bi presusila. U novije vrijeme od kada su nastale septicke jame, ona voda od pranja vune znala bi se sasuti u septicku jamu da bi se jama sto sporije punila, a znalo se i komsiji naprkositi pogotovo ako su odnosi bili zategnuti pa mu se voda od oprane vune sukne u lokvu i to ponoci kad niko ne vidi, znali su kordunasi biti zajebani, a ima ih i danas. moze malo laksa rijec, glagol STRICI ( c kao cilim) Fico

macesic:

Strizenje

104

Sjeanje na Kordun

STRICI, kol'ko ja znam znaci SISATI. Obicno se upotrebljava za ovce, ali i za svako drugo sisanje. Kol'ko puta me je zna moj stari komsija pitati kad se osisam, "ko te to striga?" Nova rijec- PALUCAK (C-sa kvacicom,kao Cedomir)? Pozdrav svim Kordunasima !!!

micav:

re: PALUCAK ?

...po mome, manja lucica, obicno nepristupacna za kosti sa konjima, pa se kosi rucno...najcesce je presjeca-odvaja od glavne luke potocic...ili neki nepristupacni 'spic' luke?????...ima li ista tacno Beka! Nova rijec...DILJKA ?

FilipIstok:

Dabome

Diljka, jel to manja rpa sjena, prilikom susenja sjeno se skupi u diljke pa se nosi vilama ili roguljama na jedno odredjeno mjesto gdje bi se rastreslo onako natanje da bi se bolje sus'lo. Sto je to OPLASNA? Fico

macesic: Oplasna...OPLASNA je sjeno zgrabljeno na blize, obicno ucetvrt, koje je rastreseno za susenje. Obicno je jedna oplasna i jedan plast, a nekad i vise plastova u slucaju kise. Vjerojatno je rijec "oplasna" i nastala od rijeci "plast", kad se poslije kise "razvali plast" u "oplasnu". Nova rijec- TUK ? Veliki pozdrav svim KORDUNASIMA !

FilipIstok:

Re: T U K ???

Da li je TUK noga njive do potoka koji se nije dao kositi ili obradjivati pa bi u njemu rasle mace,zukva i trska.

Sjeanje na Kordunako je, sta je to LAJT? Fico

105

Kordun: Re: L A J T ???Mislim da je TUK upravo to sto je Filip opisao. Lajt, limena bacva ili bure zapremine 200 litara, a bilo je i manjih koje smo nazivali lajtici. Cak je na Kordunu bio i nadimak "lajtic". Sto je to: Drat S postovanjem Kordun

Choban: Re: drat?Kordun ejjjjj..., mojtupane mali sta tu pametujes aaaaaaaa........? Drat, mislis na zicu aaaaaaaaa............? S postovanjem Choban

macesic: povrati se nazad?"Chobane" zemljace povrati se nazad i vidi pravila igre! Odgovoris na zadanu rijec i postavis novu, a svi drugi komentari su suvisni ! Bez ljutnje i vrati se zadati rijec. Pozdrav svim Kordunasima !!!

Choban: Re: povrati se nazad???Stan bolan nisam u toku i stvarno neznam o cemu se divani. Jel ja pogodi ili sta ja sade znam? Nacve ?

bogdanovic:

VEC BILO...

106

Sjeanje na Kordun

Moj prijatelju,NACVE su vec bile zadate( vidi spisak na strani 14 ),zadaj novu rijec! Odaklen si ti care? Pozdrav svima BOGDANOVIC !!!

Choban:

Re: KORDUNASKI govor-rijecnik (n o v a i g r a)!!!

Ba, oklen sam bolan? Bosna jaro moj.Nemere ja car bolan nego David Srbac. Evo ovako...jel' JOLPAZ ?

Gvozden:

Re: KORDUNASKI govor-rijecnik (n o v a i g r a)!!!

Jazavac pred sudom. Jolpaz...Jazavac kosijer KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

MicaCobanica:

Dje si JOLPAZE !

Znaci tu si Chobane, od kad si osta bez posla samo se skitas, kad se vrnes kuci vid'es ti svoga b... JOLPAZ, po mome je SKITNICA,BESPOSLICAR ps.Jazavac pred sudom (Jazbek je jazavac),Gvozdene mozda i gresim ???

Choban:

Re: Dje si JOLPAZE !

Kosjer je drzalo za kosu neko kaze kosiste. Okresase cevar stari Ne pevaju vise ptice Rasprodase bela stada Nema moje cobanice. Sta je cevar?

Sjeanje na Kordun

107

macesic:

Curik !!!

Rijec KOSIJER je vec bila. Molim vas da prodjete kroz ovu igru iz pocetka da nebi ponavljali iste rijeci. Takodjer KOSIJER nije isto sto i KOSISTE, nego sasvim druga alatka... nalik na produzeni SRP! Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

rucko:

Re: Curik,curik !!!

Bravo Macesicu...dobro si primjetio, rijec 'kosjer'se ponavlja i nije kosiste od kose...ove nove rijeci:Jolpaz,Jazbek,Cevar nikad nisam cuo na Kordunu Prijatelj Choban neka nam kaze sta je Cevar i da picimo dalje sa Kordunaskim divanom.

Gvozden:

Re: Curik,curik !!!

Bravo ! Taj Choban nije Kordunas i nezna kordunaski divan. To sto ti nijesi cuo te rjeci, nije bitno jer nije sa Korduna. CEVAR ti je iz pjesme sto pjeva Slobodan Mulina. On ti je sa Zlatibora. Sta je cevar? Ma, sta te briga nije tvoje. JOLPAZ Jazavac pred sudom opet je ta rjec iz Bosne. Ma,sta te briga nije tvoje. Chobane nepetljaj se tamo dje ti mjesto nije kad neznas Kordunaski divan.Ostavi to ovima sta znaju rjeci . Ukloni se ili cemo te banovati. Nastavite dalje. KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

Bogdanovic:

Re: Curik,curik !!!

108

Sjeanje na Kordun

Bravo Gvozdene ,ma zato sam ga ja i pito ,oklen je,jer vidim da nije nesto kako treba.Jel Gvozdene jesi li ti ovaj na slici? Pozdrav svima BOGDANOVIC

Gvozden:Re: Curik,curik !!!Nijesam ja nego moj drug Dejan. On je Vojnicarac iz Kolarica. Dobro je igra nogomet u Vojnicu. On ce meni postaviti sliku ,nekakvu sta ja znam. KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

macesic:

Ajmo de dalje...

Nesto se sve pobrkalo u zadnje vrijeme i nikako da se zada nova rijec. Ako mi dozvoljavate zemljaci moji ja bi ovo zeru pocera ako more i zada novu rijec !? Ako nemate nista protiv ja bi pita sto je to... CETVRTINKA ? ( C-kao Cedomir ) Pozdrav svim KORDUNASIMA !

mima:

cetvrtinka

Cetvrtinka je drvena okrugla mjera za gra ili kuruze od 10 litara. Ne znam jesam li u pravu,sta kaze ziri? Pozdrav Mima

rucko:

Re: cetvrtinka

Dobro nam se vratila Mimo, lijepo te je opet vidjeti medju nama, istina u manjem i malo izmjenjenom sastavu. Vjerujem da ce opet biti dobrih Kordunaskih specijaliteta iz Mimine kuhinje. Za CETVRTINKU bih samo dodao, iako je Mimin odgovor tacan, sjecam se da su me nasi stari znali kvrcnuti po glavi i reci: 'ovaj mali ima pametnu? cetvrtinku'. Mimo zaboravila si zadati novu rijec, da necekamo ja sam se sjetio jedne babine: "Rucko, uzmi VARICE, pa ce te brzo proci....."

Sjeanje na Kordun

109

VARICA?

mima:

Ruckox-hvala na dobrodoslici

Hvala takodjer sto si zadao rijec. Varica je skominjani kuvani kuruzi Sta znaci rijec izdjikljati?

arwena:

Re: izdjikljati?

pozdrav za mimu... izdjikljati znaci izrasti naglo i puno, kaze izdljikljo ko trava u kuruzima, to se obicno veli za ove derane... :-) jel tako? da ste zivi i zdravi...

FilipIstok:

Re: hej arwena .

vidim arwena nema namjeru da zada novu rijec, pa bih to uradio umjesto nje. sta je to DRGOLISTE? (kvacica na S) Fico

Kordun:

Re: Ruckox-hvala na dobrodoslici

malo cudna rijec, mada znam da se koristila na Kordunu, mislim da je drgoliste neko mjesto gdje je sve neslozeno, razbacano, isprevrtano, rastureno na sve strane, momacka soba bi ponekad mogla da lici na drgoliste, ili necija garaza, shupa, tavan ili podrum. Neznam da li je odgovor tacan, ako je zadao bi novu rijec: LAPRNDALO S postovanjem Kordun

bogdanovic:

eto i mene..

..da kazem koju! Ja mislim da je LAPRNDALO,covjek koji prica neke gluposti,utoman,tek toliko da mu usta nisu zatvorena,ono sto se kaze;laprnda bezveze! Ako sam u pravu,ja bi pita sto je CUPAC!(obadva c kao cavao) BOGDANOVIC

110

Sjeanje na Kordunre: cupac ???

Kordun:

Kopac smo zvali onu alatku sa kojom se istrpavao stalski djubar iz kola na njivi, onako redom praveci djubran'ce. Mozda su ga negdje zvali CUPAC, ili je trazena rijec onaj sjenski kljuc sa kojim se cupalo sijeno ili slama iz stozine, prije je da ce biti to. Ako je tacno, ja bi zadao rijec GREBENAC S postovanjem Kordun

rucko:

re: GREBENAC

Za GREBENAC bi ja rekao da je to jedna stara alatka, drvena rucka sa jakim metalnim zubcima, koja je sluzila za gebenanje-ciscenje i izvlacenje konoplje posto se prije toga 'nabije' sa 'stupom'...davno se koristio, ali ga se dobro sjecam. ...a dali tko od Kordunasa zna sta je to POVCA (siguran sam da Mima zna).

macesic:

Znamo, znamo !

Kako nebi znali za POVCU... moj favorit medju "kolacima"! To je jedna vrsta strudlina od sira specifican u odnosu na druge pite i strudline od sira. Njesam kuvar ali mislim da idu i jaja i skorup u povcu. Ako sam u pravu ja bi pita sto je to: GREBA ? Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

bogdanovic:

e...

...kad smo vec u kuhinji,ja bi ulozio kviska i pokusao pogoditi zadanu rijec: GREBA: kumpjeri na masti koji su tokom pecenja ostali na dnu posude u kojoj su se pekli,ne mora biti vezano za kumpjere! U nasem narodu je bila izreka ako bi padala kisa za vrijeme vjencanja onda je mlada voljela jesti grebu! Pozdrav svima u kavani! BOGDANOVIC

Kordun:

k v i s k o?

Sjeanje na Kordundobro ti ulozi kviska, ali sto ne zadah novu rijec? S postovanjem Kordun

111

bogdanovic:

Re: k v i s k o?

E da vidis,zaboravio: pa kad smo vec u kuhinji nek bude rijec JUNCICI (nema veze sa stokom). BOGDANOVIC

rucko:

re: JUNCICI

Volio sam i jos uvjek jedem JUNCICE, kako se samo njih sjeti......kako se prave i izgledaju, to cu malo teze objasniti, trebala bi mi Mimina pomoc......naprave se od jaja, brasna, soli i sa zlicom se stavljaju u zakuvanu supu, paprikas, i ono lijepo ispadaju JUNCICI raznih oblika....pa stvarno, zbog cega dobise to ime, bas interesantno. Sjetio sam se jedne rijeci koju sam cuo davnih godina u nasoj seoskoj skoli >REST

micav:

114

Sjeanje na Kordun

Sjeanje na Kordun

115

Kordunaki obiajiAutor topica: CORDONCORDON:Obicaji Korduna....> BOZICNI OBICAJI preskocenoj< genaraciji Kordunasa, ali ipak zahvaljujuci mom pokojnom djedu i babi ipak sam u sjecanju barem sacuvao kako se nekad na Kordunu slavio Bozic............Ali ovo je prica iz jos starijih vremena........ BOZICNI OBICAJ Vec na Badnji dan se u kuci osjeca blazeno raspolozenje, jer se ocekuje dan radosti i ljubavi kad se svi pri susretu, i druzina u kuci, sva tri dana ljube i pozdravljaju sa >Mir BozjiHristos se rodiMir bozjiHristos se rodiAminMir bozjibozicna amajlija< i cuva se zajdeno sa tri ljeskove grancice, cijele godine pod gredom sljemenom. U proljece se stavlja pod sjeme u bisage, Brus se upotrebljava kod raznih upala stoke i celjadi. Brus se umoci u rakiju ili slanu vodu i njime se trlja otok). Za veceru je obavezno supa od pasulja, kuvani bakalar ili druga susena riba, peceni krumpir i kuvani pasulj sa lukom kao salata. Sve je to zacinjeno uljem. Prije vecere odrasli staju oko stola, a djeca oko male sofre na sred sobe. Krste se, Domacin cita Ocenas i Vjeruju, pa se sad sjeda za veceru. Iza vecere se donosi vino i most( slatko vino za zene, koje nijesu pile vino, pa se za njih ostavljalo neprevrelo) i domacin dize zdravicu u cast nadolaska najveselijeg praznika u u godini, ponovo sazivajuci bozji blagoslov na kucu, na sto druzina odgovara sa >AminCvrkucu, kupe gamad, a zito ne zobljuSto rade zvijeri?< >Bjeze u sumuSto rade dusmani?< >Nemocni su, pa od pakosti se grizuu koloOvo pticama da nam ciste bube sa voca i ljetine!Ljubim tebe, a ti ljkubi druge< da bi goveda bila mirna i da se ne bodu. Svakom govecetu se daje parce bundeve da budu debela kao bundeva. Kada se ruca, daje se i komadic cesnice i koje zrno zita da stoka bude zdrava. Poslije rucka se u kucu uvodio vo kojem su davali vina. Na Bozic ujutro ide se rano po vodu sa tri zapaljene lucke koje su u zadnjem dijelu nerascjepljene, sto simbolizuje troicnost jednog Boga. Tada se donesu tri ljeskove grancice sa resama i voda. Tim grancicama i vodom zamjesi se

Sjeanje na Kordun

119

cesnica, a poslije toga se granicice stavljaju za gredu-dumen. Tada se donese i jedna ljeskova grancica ljetorast i oko nje domacica omota tri puta tada ispredenu nit predje da bi dobro rodili keten i konoplja. Ujutro se puca preko stale kuburama, da bi bilo sve zdravo ko olovo. Kovrtanj stoji do Maloga Bozica kada se iznosi na Gumno, gdje ga domacin sa celjadi okrece uz molitve koje zna, obicno Ocenas i Bogorodicu. Ko nadje novac u cesnici, smatra se srecnim i taj zapocinje sijati zito. Stolice ( tronosci) u kuci nijesu se smjeli prevrtati sva tri dana Bozica, da se dobro ne bi okrenulo na lose. Na Bozic ujutro jedno od ukucana zavezanih ociju umulja nekakvu krpu u lug (pepeo) na ognjistu i veze je uz plot uz rijeci: >Kao sto ja vidio sada, tako jastreb vidio moje piliceNarodne ojesme ,poslovice i slike iz zivota i obicaja Srba na KordunuProsvjeta< Zagreb, 1987 god. CORDON

Kordun:

Hristos se rodi

Badnji dan i Bozic Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici u sredu, 7. januara slave Bozic, dan rodjenja Isusa Hristosa. Od Bozica, dana Hristovog rodjenja, pocinje hriscanska era, i od tog dana hriscanski narodi broje godine. Da bi se hriscani dostojno pripremili za Bozic utvrdjen je post od 27. novembra do procesca na bozicnoj liturgiji. O Bozicu ljudi se pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi". Dan pred Bozic naziva se Badnji dan. Obicaj je da se na taj dan u kucu unosi badnjak. Veruje se da je naziv "Badnji dan" nastao od bozanstva u koje su verovali stari, mnogobozacki Srbi. Taj bog se zvao Badnja, a njegovi kipovi su deljani od drveta. Prema

120

Sjeanje na Kordun

predanju, Srbi su nakon primanja hriscanstva bacili Badnju u vatru, a posto im je to bozanstvo bilo drago, taj obicaj ponavljaju svake godine. Tako je nastalo lozenje badnjaka, koje se vrsi na Badnje vece. Prema obicaju, badnjak se na jednom kraju namaze medom koji lizu deca, cime se pokazuje da je badnjak drag i sladak. Lozenje badnjaka ima i drugu simboliku - grejanjem oko badnjaka ukucani se zagrevaju ljubavlju, iskrenoscu i slogom, a njegovom svetloscu razgone mrak neznanja i praznoverja, i ozaruju se i obasipaju radoscu i miljem, zdravljem i obiljem. Badnjacka vecera je, po obicaju, mnogovrsna i obilna, ali i strogo posna. Na njoj, pre svega, moraju ucestvovati svi clanovi porodice. Jede se ne sa stola, vec sa poda po kojem je prostrta slama, ili sa vrece u koju je stavljena slama. Uoci Bozica kuca se posipa slamom, cime dom simbolicno postaje vitlejemska pecina u kojoj se rodio Isus Hristos. Za Bozic se mesi i posebna pogaca (cesnica) u koju se stavi zlatni ili srebrni novac kao dar Hristosu. Cesnica se deli na onoliko parcica koliko ima ukucana. Nije obicaj da se na prvi dan Bozica ljudi medjusobno posecuju. Kad na Bozic pada sneg veruje se da ce godina biti rodna. Ne valja ni zbog ljudi, ni zbog stoke, ni zbog letine da na Bozic bude jugovina ili kisa. Dobro je na Bozic, posle rucka, otpoceti neki rad. Veruje se da ce ljudi tada biti vredni i da ce im poslovi ici od ruke. Po starom, Julijanskom kalendaru, ravnaju se Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijarsija, Sveta Gora, starokalendarci u Grckoj i egipatski Kopti. S postovanjem Kordun

CORDON:

......Obicaji Korduna ......> SVADBENI OBICAJI Ne uzmi vraga, radi blagaIako dolazite u nevrijeme kao vukovi, vidim da imate starjesinu, pa jesi li dobronamjeran, ili spreman na kavgu? Kazi mi ko si i otkuda si, nemjernice?< Na to stari svat odgovara: >Nijesam prijatelju, ni Turcin, ni razbojnik, nego pravi Srbin i krsnu slavu Svetog Djurdja slavim i zivim u selu N. Cetri sata hoda odavde. Nevolja me nagna da se u ovo doba pred tvojim pragom pojavim.< >Kazes da si posten Srbin, kao da ja neznam da ima i nepostenih Srba. Jedni se poturcise, drugi poprimise pa zlotvori postase!< >Znam prijatelju, da je tesko biti Srbin pa posten na ovoj prokletoj vjetrometini granicarskoj, dje nas nevolja za nevoljom vija, ali ako dozvolis kazat cu ti sto me ovdje donese.< >Pa da cujem.< >Imamo lijepo stado ovaca i janjaca, pa mi nekidan zalutase na vas atar. Medju njima je bilo jedno najljepse koje su djeca posebno zavoljela i razmazila. Kad pastiri dognase stado kuci, djeca opazise da nema te ovcice, njihove ljubimice. Prijatelju, ako ces mi vjerovati, nastade plac i bugarija, da ne bi vise ni da je polovina stada nestala. Kuci se ne smijem vratiti bez toga janjeta jer ce mi djeca od jada presvisnuti. Propitao sam se i kod cestitih ljudi i doznao da je tamo bilo i tvoje stado, pa najprije da tebi svratim. A kako je tvoje stado na glasu, mozda je nase janje medju njima, a da ti i ne znas. Pa te molim da ga skupa potrazimo.Mozda ce me poznati kad se javim.< >Dobro de, to bi se i moglo vjerovati, ali zasto radi jednog janjeta povede tolike ljude, koda na vojsku ides?< >E, pa to su sve moja braca, kumovi i prijatelji, i kad podje ne dadose mi samom, nego podjose samnom da je veselije, a i sam znas da nikada noci nije vjerovati.< >Da , prijatelju, lijepo si smislio tu pricu i daj boze da je istinita. Ne zelim ja tudje prisvajati. Samo dal ti znas onu pricu o dvoje komsija, kad su gra nosili sa sajma?< >Ne , nijesam cuo.< >E, onda cuj. Vracali se sa sajma dvojica komsija sa torbama na ledjima. Jednog su zvali Posteni, a drugog Neposteni. Posteni je na sajmu kupio torbu gra za sjeme, jer mu se sorta dopala. Kad na putu sjedose da se odmore, Posteni da bi se pohvalio, odrijesi torbu i pokazuje kako je kupio lijep gra da zametne sjeme. Kad to vidje Neposteni, izvadi iz dzepa sasvim slicno zrno grai rece: >Eto vidis, to je kao moj i dobro radja. Ja tu sortu vec odavno imam i dobro mi radja, a onda baci to zrno Postenome u torbu i krenu dalje. Kad se kanise rastati, najednom neposteni poce jadikovati, kako mu je ono zrno gra neki zavjet, sta li, pa to

Sjeanje na Kordun

125

zaboravio, pa zamoli Postenog da mu ga vrati. Ovaj odresi torbu, a Neposteni , trazeci svoje zrno, kuka i prica kako ga on dobro pozna, ali ga odozgo nema jer se sigurno zamjesalo dublje. Posteni vidi sta ovaj oce, pa mu nudi predgrst gra, ali ovaj prevrce dalje i trazi. Najzad kad Postenom dosadi, rece Nepostenom da odrijesi svoju torbu i Posteni mu sasu po torbe gra i rece: >Evo na pa nosi , pa kod kuce trazi svoje zrno, valjda nije saslo na dno torbe. < Kakav je Neposteni, uzeo bi on sve, ali se bojao da Postena dobricina ne izvrne curak pa ne da nista, zaprti torbu i odu svaki na svoju stranu. E sad si cuo kako ce mo mi medju pedeset janjaca poznati tvoje!< >Prijatelju, njesmo dosli da se varamo, ni da otimamo, nego da se u postenju sastanemo i rastanemo< rece starosta. Zajedno cemo pogledati. Ja cu vabiti, pa ako je tu, javit ce se. Ako nije i ne javi se, mi ce mo je potraziti kod drugih komsija.< Tako se jos malo nadmudruju , a onda zene iz kuce stavljaju na svaki barjak po peskir koji barjaktari vezu i odlaze da negdje na vidjen mjesto zadjenu barjake, a svatovi ulaze u kucu. Docekuju ih kruvom i soli. Stolovi su zastrti bijelim stoljnjacima na kojima stoji nekoliko zdjela jabuka i orasa. Svatovi stavljaju na sto svoje ploske i flase sa ostatcima pica, jer tada niko ne pije. Sjedaju oko stola bez reda, a starosta i domacin se sporazumjevaju da ce pastirica, koja najbolje pozna stado, dovoditi janjce i oni neka prepoznaju svoje. Pastirica je obicno okretna 12-godisnja djevojcica koju nauce kako ce postupati. Ona dolazi spolja sa dvojicom muskaraca koji medju sobom vode >djevojkuEvo, dobri ljudi, ovo je janje nesto drukcije, od nasije, pa ce mozda to biti ono sto trazite.< Starosta prilazi malo blize, vabi, ali ovcica cuti, ne odaziva se. Posto nije prava, >djeveri< je vracaju i dovode drugu, jos grdju. Za drugu se u selu obicno nadje kakv dvometras, isto obucen u zensko ruvo, koje mu je obicno i tjesno i kratko. Jos ga i nagarave. To toboznje janje cim se pojavi na vratima, pocne blejati i trcati ravno na starostu da ga poljubi. Iza njih djevojcica vice: >Eto ti to je vase, vidi se da vas pozna.< Starosta se brani i vice da nije, jer je njegovo nesto manje od ovoga i nije ovako garavo , nego je bijelo i graorasto. Sve ovo izaziva dobro raspolozenje i urnebesni smijeh. Treci put pratioci dovode pravu babu, odjevenu u djevojacko ruvo i to isto izaziva smijeh. Baba vec sa vrata siri ruke i ide k starosti da ga poljubi. Usput prica da ga se zazeljela otkad je zalutala u tudje stado, a djevojcica dovikuje glasno: > Eto, valjda smo sad nasli pravo. Vodite ga odmah, jer ne da mira stadu. Previse ste je razmazili...Pomozi na Bog!Bog nam pomogao!Pa zar samo toliko . Zar vi tako malo cijenite ovo janje za kojim toliko placete?Ne dam! Ne dam!< Starosta tada pruza nesto kiju paru, ali mala ponovo udara kandzilukom i vice : > Ja sam to janje od jednih vukova odbranila, pa sad nedam drugima!Dragi nasi novi prijatelji! Coek bez druzine i prijatelja isto je sto i okresano drvo. Prijateljstvo je biljka koju su nam stari zasadili, odnjegovali i u amanet nam ostavili da je cuvamo i njegujemo, jer nas je na ovoj Krajini, krvavoj haljini, od propasti sacuvalo. Mi dodjosmo k vama po ovaj lijepi cvijet, da ga u svoj vrt presadimo, da radja i da se mnozi, kako je Bog odredio. Vi ga od srca dadoste, i mi ga od srca primamo. Dao Bog da nas ovaj cvijetak cvrsto povezao, jer ce moga cuvati i braniti od korova, da bi se svi mogli ponositi i jedni drugima u nevolji u

Sjeanje na Kordunpomoc priskociti. Za to: Bog dao, sve nam se sirilo, Visilo, Ponosilo Kao tica visinom, Kao riba dubinom, Kao jelen rogom, Kao junak slobodom. Okna vam se u ambaru zitom presipala, Krave vam se i ovce bliznile, A zene vam djecom kucu punile. Konji vam od pertilosti vristali, A momci vam se u sedlu kao vojvode drzali, Djevojke vam se tkanjem i vezivom ponosile I muske oci zanosile.....

127

Zatim domacin odgovara, na starostinu zdravicu i zahvaljuje na lijepim zeljama. Zdravice se piju naiskap. Za dorucak je uglavnom sir i kajgana. Poslije dorucka svatovi se dizu, sjedaju u kola i polazi se na vjencanje. Mladenci, kum i djever najprije svracaju popu da se upisu i dadu mu dar u novcu. Ovo je stari obicaj koji se kod Srba na Krajini zadrzao jos od vremena kad je pravoslavna crkva bila nepriznata ili precutno trpljena pa je pop za svoje usluge dobijao samo ono sto mu ko dade ili onoliko koliko je sam umio da izmami. Crkva je donosila propise za to, ali nije imala iza sebe vlasti koja je stitila te propise. Sad kada je pop mogao traziti placanje usluga po propisu, rijetko je koji to cinio, jer je to licilo na gramazljivost, pa su ljudi izbjegavali da se vjencaju kod takvoga popa. Isli su u susjednu crkvu i cesto davali vise, nego sto je njihov trazio. Djecu je po naredjenju vlasti, morao krstavati besplatno. U novoj drzavi ( Kraljevini SHS), kad je crkva priznata, gotovo nijedan pop nije htio da se zavadi sa obicajima, pa je davanje ostalo dobrovoljno sve do 1941 godine i dolaska vlasti kada pravoslavni svestenici, ponovo kao u vrijeme Austrije, podjelise sudbinu sa srpskim narodom ( zavrsetak prvog dijela) CORDON

CORDON:

Svatovski obicaji ( drugi dio )

128 ..........Svatovi nam dugo traju, pa moramo nastaviti : ( drugi dio ) Vjencanje

Sjeanje na Kordun

Mladenci se najprije ispovjede. Po obicaju kod srpske crkve zajedno jer se grijesi ne ispituju, nego im svestenik kaze: ako ste gresni, gresni ste, jer smo svi mi gresni. Molite se Bogu i posteno zivite, pa ce vam grijesi biti oprosteni.< i to je sve. Nekad neki pop trazi da mladenci ocitaju molitvu, neki ih pricesti i bez molitve. Tada im svestenik izmjenja prstenje. Zatim se mladenci uzmu za ruke preko kojih kum zaveze peskir, a svestenik stavi vijence na glavu. Poslije molitve prodju tri puta oko casne trpeze za svestenikom koji otpjeva odredjenu molitvu. Kum i djever idu za njima sa upaljenim svjecama. Kad je to gotovo i svestenik zavrsi posljednje >Isaije likujKume, izgore ti kesa!Zenidbu DusanovuZenidbu od Zadra Todora< i sl.) To se obicno slusa u tisini. Kolo se kod djevojcine kuce ne igra. Kad dodje vrijeme za polazak, tada se na sto iznosi cijelo peceno prase ili ovca jalovica, te nekoliko pogaca. To je popudbina , pa starosta oderdjuje hoce li se to sjeci na komade koje ce svatovi staviti u svoje torbake ( bez torbaka muskarci nisu isli na put) ili ce to cijelo staviti u kola, sto je najcesce bivalo. Osim toga, svaki svat dobije napunjenu plosku ili flasu s vinom. Tada porodica i uzvanici daruju maldu, a ona svatovima vjesa peskire oko vrata, ali je svatovi ne daruju. Dok zene jos opremaju mladu za polazak, svatovi i uzvanici pjevaju obaveznu pjesmu o rastanku.Bilo ih je mnogo, a ova je posebno lijepa: Oj, bosiljce, sitno sjeme, Blago onom kojte bere. I ja bih te rado brala, Evo sada nemam kada. Ja se spremam u tudjinu, Kud me dragi sobom vodi. Sudbina je uvjek takva Kada majka cerku rodi: Drugu majku , majkom zvati, Svoju moram ostavljati. Druga majko dobra budi, Dok ja svoju zaboravim. Drugu seju , sejom zvati, Svoju moram ostavljati. Draga sejo dobra budi, Dok ja svoju zaboravim. Drugog brata moram zvati, Svoga moram ostavljati. Dragi braco, dobar budi, Dok ja svoga zaboravim. Drugog tatu moram zvati, Svoga moram ostavljati. Drugi tata dobar budi Dok ja svoga zaboravim! Na polasku maldine sestre, rodjene i nerodjene, naprosto zatrpavaju djuvegiju sa darovima. To su najcesce kosulje, srmeni naratci, carape, vezene marame i drugo.

130

Sjeanje na Kordun

Povrh svega mladozenji se stavlja oko vrata grotulja ( djerdan)nanizanih jabuka, orasa i ljesnjaka, dvostruka i po dva metra. Tu grotulju i peskir mladozenja mora nositi do kuce, sve ostale darove moze da skine i da stavi u kola, zato sto grotulja ima odredjeno znacenje. Prije polaska svatovi se pocnu muvati oko kuce jer >valja nesto ukrasti< To su obicno sitnice: srp, crtalo ili lemes od pluga, bradvu, masu ili sl. Ukradene stvari niko ne uzima sebi, nego ih predaju kod djeverove kuce pa se kasnije mogu vartiti. Taj obicaj se ni do danas ne napusta. Na polasku mlada sjeda na zadnje sjediste u kolima izmedju kuma i djevera, a mladozenja uz kocijasa u ista kola. Poredak je isti kao i kod dolaska. Barjaci su u prvim i zadnjim kolima, a mladina i djuvegijina kola u sredini. Konjima uvjek upravljaju domacini koji su i svatovi. Oni redovno prije polaska poliju zob vinom, da bi konji bili zivlji. Mladu niko od rodbine ne prati, jer je to bio kazu bilo nepovjerenje i uvreda za maldozenjinu kucu. Putovanje Ako se duze putuje, ide se bez zadrzavanja i brze. Uz put kod svake krcme Iznose bukliju ( vino, a nikad rakiju) i obavezno se staje. To je cascenje i ne placa se. Svatove obicno docekuje i ispracaju vece ili manje skupine zena, da vide mladu i one je cesto ispracaju pjesmom kao sto je ova:

Odleti nam jato sokolova I odnese ticu golubicu; Mjesto ludih djevojackih snova Porodice dvanajst sinova... Na domak djuvegijine kuce opet barjaktari iskacu iz kola i ukrstaju barjake preko vrata, samo sad nema nikakvih nadmudrivanja. Kad dobuju perskire za mustuluk, isticu barjake na kuci i njihova se uloga zavrsava. Zene prostiru krpu platana preko praga pa do kola. Prva kola prolaze, a mladina staju pred ulazom. Djuvegija skace iz kola. A svatovi se okupe oko njega, da mu potrgaju grotulju. Svako zeli da uhvati sto vise jabuka i orasa da ponese kuci, jer se to smatra srecom. Koji nista ne uhvati, osjeca se nesretnim. Svekar i svekrva prilaze kolima i svekrva ( maja) pruza snasi u krilo musko djete koje mlada daruje, ljubi i vraca svekrvi. Zatim ustaje sa sjedala , vadi iz njedara jabuku i baca je preko kuce. Ovo bacanje ona je morala vjezbati kod kuce, jer to svi prate. Ako jabuka udari u krov i vrati se, ona je ponovo baca, ali se utisak ne popravlja, jer se vjeruje da ce se mlada vratiti k roditeljima bilo kao bjegunica ili premlada udovica. No rijetko se dogadja da ne prebaci.. Iza kuce gomila djece ceka jabuku, a ko je uhvati

Sjeanje na Kordun

131

smatra se sretnim. Kad jabuka preleti preko kuce, pa jos visoko, nastaje urnebes od veselja, zapraste sve puske i svi djuvegiji cestitaju. Tada djuvegija prilazi kolima i skida mladu s kola, a svekar ( cajo) daje joj krui so, zazeli joj dobrodoslicu i on i svekrva ju izljube, a ona njih u ruku ( kod nas nije bio obicaj da djuvegija unosi mladu u kucu). Uzimaju je za ruke i vode do praga, kojemu se ona pokloni i poljubi ga ( naravno , platno na pragu ). Kum i djever idu za njima i preuzimaju je. Ako je u kuci ognjiste, triput je provedu oko njega, i ona mu se triput pokloni. Ako nema ognjista, nego samo sporet, onda je vode oko stola na kome gori svijeca i stoji postavljeno jelo i pice za goste. Zatim se pokloni pred ikonom krsne slave, prekrsti i time je svadbena ceremonija zavrsena. Mladu preuzimaju zene, izljube je i odvode je da se raskomoti i odmori. Od dolaska svatova mladozenjinoj kuci stari svat gubi svaku vlast i ostaje do kraja svadbe obican svat. I djeverova duznost je zavrsena pa im posatje meta sala, cesto neukusnih, ali se ne smije ljutiti. Jedino kum ostaje cuvar kume sve dok mladence ne svedu u vajat. Svatovi sada slobodno piju i vesele se.Posto su rastrgli djuvegijinu grotulju, bacaju se u lov na zivad i janjce oko kuce ( ostalu stoku ne diraju), pa sto uvate , zakolju i daju zenama da spremaju. Zbog toga domacin prije dolaska svatova zivad i janjce spremi u komsiluk, a ostavi samo toliko, koliko se u toku nekoliko dana moze potrositi. No i to se smiri i sjeda se za veceru. Sada mlada sjeda izmedju kuma i djuvegije.Poslije vecere igra se kolo i otimaju se ko ce se do mlade uhvatiti. Opet je tisina samo kad guslar pocne uz gusle pjevati, ali ih on ne zadrzava u drugim pjesmama. U toku veceri izvode se razne sale. Tako neko uzme metlu da pokaze mladi kako se u ovoj kuci cisti pa pocne naopako od vrata ka prozoru i mlati metlom pa po nekog i udari i time izaziva smijeh. Kad zavrsi ciscenje, sakupi smece u lopaticu, otvori prozor i baci napolje i metlu i lopatu. Zatim uci maldu kako se zatvaraju vrata, s naglaskom da treba tako da lupa da se raspadnu, i to narocito kad cajo i maja odu spavati. Narocito se rado izvode sale pomocu kakvog nedotupavog celjadeta, ako ga ima u kuci ili u selu. Cesto su to i vrlo grube sale. Vrlo je stara sala sa kradjom maldinih opanaka.Poneko od svatova nastoji da mladi skine opanak ili cipelu sa nogu i iznosi to na licitaciju. To kum koji je obavezan da cuva kumu, mora otkupiti, ponekad i poskupo. Drugi pokusaj rijetko uspjeva jer kum bolje pazi, pa neko polupanog nosa izidje ispod stola, i ne smije da se ljuti, vec nastoji da se sakrije neuspjeh. Sve to traje do pred ponoc, izuzetno duze , ako je bilo daleko pa su svatovi kasnije stigli. Tada na sto donose peceno prase, janje i kupus ( ljeti slatki kao salatu, a zimi kiseli). To je posljednji obrok. Poslije toga dolazi darivanje i odvodjenje mladenaca u vajat. Nasred kuce stavlja se sofra na koju se donesu darovi. Kum uzima tanjur, ide od svata do svata i prima dar za mladence u novcu. S njim idu mlada i djuvegija,koji se posto ispiju case vina, sa svakim ljube. Kad je to gotovo, mlada prilazi darovima i daje najprije domacim. Maji i caji daje

132

Sjeanje na Kordun

pokrivace za krevet, djeverovima kosulje i carape, zaovama marame, jetrvama i drugim zenama povezace, kumu kosulju i carape, a svatovima po peskir. Poslije toga kum i kuma vode mladence u vajat, i kad se vajat zakljuca, tada svatovi pocinju izvoditi razne vragolije. Oko vrata nastane bugarija kao za pokojnikom, za nevinoscu. Drugi traze neku rupu u zidu, sto se kod brvnare i nadje, pa ubacuju vodu da im pokvasi krevet. Kada se i to smiri, svatovi se pocnu oprastati i odlaziti. Oni kojima se jos pije i pjeva, nastave, ali samo do zore, jer i najpijaniji znaju da tu ne smiju docekati dan. I time se zavrsava svadba. Na Kordunu se nikad ne sakupljaju svatovi i sutradan. Iduce nedjelje dolaze djevojcini roditelji i braca u posjetu, a djuvegijini vracaju posjetu kad se dogovore jer uobicajeni rok ne postoji. Od stranih ni na drugu gozbu ne ide niko osim kuma i kume, a svaka ta gozba je tiha, bez pjesme i zabave i traje samo jedan dan. Koristen materijal iz knjige >NARODNE PJESME, POSLOVICE I SLIKE IZ ZIVOTA I OBICAJA SRBA NA KORDUNUProsvjeta< Zagreb, 1987 godine. .........Eto........tako je to nekad bilo............. CORDON

kapetanSvrlo:

Svaka cast majstore!!

Svaka cast na trudu lijepo se prisjetiti(bolje reci saznati) te nase stare obicaje. Tako je nekad bilo rece ti nakraju a onda su dosla druga vremena i drugi obicaji. Kako domacinu turti kuruz esploziva u kokosnjak ili omotati oko najbolje vocke pa kad mikne brale da se zna da se kordunas zeni.E sad sto ce jadnika steta iznosti vise neg svadba to je nesto drugo. Sjecam se nikad necu zaboravti kad je Peko iz Utinje zenjo onog svog surlana isam sam promovisa jedan lijep obicaj. Razmisljajuci sa svojom ekipom (sve pametni momci) kakvo sranje da mu spakujemo dodjemo na ideju da mu cenu zajedno sa kucicom dignemo na krov. Bilo je tu ideja da mu zapalimo sjenik miniramo stalu i sta ti ja znam al isli smo na bezbolniju varijantu(iako je Peko cenu volijo vise od Anke). Ja kao nebeski penjac(banderas)i jos par budala pripremimo sve ,produzenu lotru,radna odjela ,flasincug tabletu za uspavljivanje cene itd. Najgore kuca visoka a sve ogradjeno pa smo to izveli u maniru pravih lopova. Ujtru rano sta jutarnji voz na stanci a ceno se jadan probudjo iturijo glavu kroz rupu sto smo mu ostavli kucica zavezana za stender od struje e to je brate trebalo vidti.

Sjeanje na Kordun

133

Par stotina ljudi izaslo van ispod satora i jos oni iz voza ceno cvili koda ga neko dere e jebiga pravi dozivljaj. Poslije nam se Peko mame nauziva da je on cenu platijo 1000 maraka i taj je nemalo po njegovoj prici vepra kapitalca sam dogonijo a tvoje je bilo samo da svinjac otvoris i da je pretrpijo sok i da nece vise da goni itd. Reko jeba ga ti sad je visinski obucen pa ga prebaci u ticare,a on ceonda jopet na mamu i tako smo godnu dana imali temu za zajebanciju. Jebiga malo jebeni obicaji al istiniti !!

tuslovcanka63:

Obicaji Korduna: ...... > C A R O I C A R I krsnjakepodgrijane< rakijom domacina, kako se vuku kroz proljetne veceri, ugodno pjevajuci, praceni tamburama, primom, bugarijama i neizbjeznim velikim basom. U sjecanju su mi ostali najvise Kupljencani, a oni su imali uvjek dobrih sviraca i pjevaca. Zadnji put sam charoichare sreo da li u ratu ili godinu pred rat, vise se ne sjecam. Znam samo da sam zapamtio da je jedan od sviraca bio pokojni Dragan Korac-Papak. U svakom slucaju bili su lijepi obicaji, a ko zna mozda ce se i veceras na nekom pragu kuce koja sutra slavi Svetog Djurdja, cuti pjesma Evo Djure zelenoga, iza brda crvenoga. Dajte Djuri slanine, da ne gazi planine. Evo Djure zelenog, iz brega sarenog......................................... CORDON

CORDON:

Jos nesto o caroicarima ....................................

Evo jos jednog doodatka u vezi sa caroicaraima. I Canici Opacicu koji je toliko toga zapisao promakla je ova tema, pa ju je kasnije nadopunio u svojoj spomentoj knjizi u njenom drugom izdanju.................................... ****************************************** ...............Uranak se obavljao samo kod Srba i to u slavu sastanka hajduckih druzina. Amajlija se sastojala od bozicnog zamotuljka u kome se nalazilo malo cesnjaka, bosiljka, tamjana i tri ljeskove grancice sa kojima se mjesala cesnica. Sve do 1941, porodice na Kordunu zivjele su u kucnim zadrugama i domacini su raspolagali novcem. Omladina nije isla u krcme i na zabave i nije se opijala, a pogotovo se nijesu opijale zene. Zadruge su cak smjenjivale domacine, starjesine, ako su se opijali i tako krnjili ugled zadruge. Na djurdjevdan ujutro selom su isli tzv. CAROICARI, mladici koji su isli od kuce do kuce i djelili zelene bukove grancice, pjevajuci djurdjevdanske pjesme kao

Sjeanje na Kordunnpr.: .................... Pisan Uskrs prodje, sveti Djuradj dodje, iza luga zelenoga, preko mora crvenoga. Donio nam sveti Djordje, pedalj duge travice, i od lakta mladice, svakojaka cvijeca i zelena lisca, procvjetale mladosti, pune dvoreradosti. Dajte Djuri slanine, da ne gazi planine Dajte Djuri rakije da se junak napije. Dajte Djuri pogace, da mu noge poskoce. Dajte Djuri vinca, da vam rodi senica. Vase sljive rodile, ovce vam se bliznile, cure vam se udale, momci vam se zenili, mnogo djece rodili, srecnu ljubav vodili. Dajte Djuri dara , da vas ne pokara. Dajte, dajte ne stentajte, nije nama lasno stati, pred postenim vasim vrati........................

135

Od kuca su zato najcecsce dobivali jaja. Pjesma se pjeva pred kucom pod prozorom.Darovane grancice, domacini su stavljali u okvire prozore i vrata, spolja i iznutra i na sve gospodarske zgrade, u zelji da im donese plodnost njivama i vocnjacima. Caroicari su obicno radosno docekivani, ali se ponegdje desavalo da cudljiv domacin nece da otvori prozor i daruje ih ili ih psovkama tjera od kuce. Onda su mu pjevali rugalicu: ....................... Predkucom ti murva, u kuci ti kurva,

136 torovi bez ovna, u loncu ti govna. Orao na kozi, narasli ti rozi. Selo ti se rugalo, laku noc budalo.................

Sjeanje na Kordun

Medjutim, caroicari su rijetko dolazili u takvu situaciju, jer su to bili domaci mladici koji su znali kakav je ko u selu, pa su takve obilazili. Njima nije bilo stalo do poklona jer nisu bili prosjaci, pa im je mjesto dara bio dovoljan i ljubazan osmjeh i fala. Poneki su opet namjerno svracali pred kucu kakvog namcora samo zato da ga izazovu i naljute................................ ****************************************** Uoci Djurdjevdana u suncev smiraj domacin obilazi svaku zasijanu njivu, noseci u torbi bozicnu amajliju i kad sastavi krug oko njive, prekrsti se i ocita Ocenas i moli svetoga Djurdja da mu zastiti ljetinu od vjestica, zla vremena i gladnih tica i da unisti svako zlo koje preti ljetini. Istovremeno neko od celjadi ide i najblizi gaj i donosi breme lisnatih ljeskovih , lipovih ili bukovih