Click here to load reader

Situacijska analiza (2) - Naslovna - EFZG ... Situacijska analiza (2) Strateška analiza industrije, strateških skupina i konkurenata (četvrto predavanje) Prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Situacijska analiza (2) - Naslovna - EFZG ... Situacijska analiza (2) Strateška analiza...

  • 10.3.2014

    1

    Situacijska analiza (2) Strateška analiza industrije, strateških skupina i konkurenata

    (četvrto predavanje)

    Prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Ciljevi predavanja

    • Predstaviti stratešku industrijsku analizu

    • Prikazati Porterov model pet konkurentskih sila

    • Naglasiti važnost i ulogu analize strateških skupina

    • Objasniti okvir i načine analize konkurenata

    • Prikazati koncept poslovnog ekosustava i model mreže vrijednosti

  • 10.3.2014

    2

    Strateški menadžment

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Logička struktura dobre strategije

    Dijagnoza situacije

    Postavljanje smjernica djelovanja

    Koherentna akcija

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    3

    SWOT analiza

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    interna analiza

    poduzeća

    analiza makro- okoline

    analiza strateških skupina

    analiza konkurenata

    strateška industrijska

    analiza

    analiza korporativnog

    upravljanja

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    4

    Okolina poduzeća

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateška analiza industrije i analiza konkurenata

    • Analiza općih obilježja industrije

    • Model pet konkurentskih sila

    • Analiza strateških skupina

    • Analiza konkurenata

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    5

    Određenje industrije

    • Sa stajališta ponude, industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda (usluga) s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima, uglavnom s generično istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima.

    • Sa stajališta potražnje, industriju čini skupina poduzeća koji proizvode asortimane proizvoda (usluga) koji se jedinstveno opažaju od kupaca, tj. čine bliske međusobne zamjene za kupce.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateška analiza u industriji

    poduzeće “B”

    poduzeće “C”

    poduzeće “A”

    poduzeće “G”

    poduzeće “F”

    poduzeće “E”

    poduzeće “D”

    poduzeće “H”

    poduzeće “I” poduzeće

    “J”

    industrija “X”

    strateška skupina “1”

    strateška skupina “2”

    strateška skupina “3”

    analiza industrije

    analiza strateških skupina

    analiza konkurenata

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    6

    Industrijska koncentracija

    • Industrijska se koncentracija definira brojem i distribucijom veličina poduzeća u industriji.

    • Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koji kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja, dok nekoncentrirane industrije imaju veći broj relativno malih poduzeća s približno istim, manjim, udjelom industrijskih prodaja.

    • pokazatelj udjela najvećih poduzeća u industriji

    • Hirschman-Herfindahlov pokazatelj n

    H= Si2 I=1

    • pokazatelj entropije n

    log (E) = - Si log(1/Si) I=1

    • Ginijev pokazatelj

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Godina Hrvatska Poljska Slovačka Češka Slovenija Mađarska

    1998. 58,50% 38,57% 58,59% 59,33% 54,60% 30,65%

    1999. 54,56% 34,50% 52,58% 52,95% 42,10% 29,33%

    2000. 51,58% 34,25% 47,92% 38,84% 41,50% 26,85%

    2001. 49,68% 33,61% 46,11% 38,44% 42,10% 28,61%

    2002. 46,03% 31,93% 34,88% 35,63% 42,60% 28,53%

    2003. 43,43% 29,15% 44,44% 35,75% 42,60% 27,91%

    2004. 41,26% 27,09% 40,57% 36,40% 43,10% 25,88%

    2005. 38,44% 24,70% 36,48% 45,95% 42,80% 25,10%

    2006. 35,97% - - - 41,00% -

    Prosječna stopa pada -5,89% -6,11% -5,52% -2,48% -3,18% -2,71%

    Promjena u odnosu na 1998.

    -22,53% -13,87% -22,11% -13,38% -13,60% -5,55%

    Udio tržišnog lidera u industriji osiguranja

    Godina Hrvatska Poljska Slovačka Češka Slovenija Mađarska

    1998. 76,34 75,34 77,82 82,84 89,81 80,10

    1999. 72,68 71,52 74,69 80,29 87,63 76,78

    2000. 71,76 70,16 72,33 74,06 86,56 73,51

    2001. 70,83 70,07 72,22 71,09 86,7 71,04

    2002. 68,65 68,39 69,46 70,04 86,73 69,29

    2003. 67,64 63,71 74,14 69,46 85,67 67,02

    2004. 67,65 59,56 72,79 71,20 83,68 65,33

    2005. 67,54 56,28 69,27 79,88 85,81 64,01

    2006. 65,36 - - - 82,18 -

    Prosječna stopa pada -1,91% -4,05% -1,58% -0,35% -1,09% -3,15%

    Promjena u odnosu na 1998.

    -10,98 -19,06 -8,55 -2,96 -7,63 -16,09

    CR4 (skupni udjel četiri najveća) u industriji osiguranja

    Industrijska koncentracija - primjer

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    7

    Herfindahl-Hirschmanov pokazatelj u industriji osiguranja

    Godina Hrvatska

    Poljska

    Slovačka

    Češka

    Slovenija

    Mađarska

    1998. 3602,86 2123,02 3615,18 3778,96 3524,34 1853,50

    1999. 3163,76 1817,56 2993,5 3125,63 2581,44 1729,24

    2000. 2876,39 1788,39 2575,15 2047,97 2517,43 1590,87

    2001. 2724,88 1755,12 2431,47 1969,8 2546,82 1577,34

    2002. 2400,8 1649,74 1732,08 1882,86 2565,73 1560,16

    2003. 2197,05 1446,80 2421,45 1848,96 2528,65 1479,98

    2004. 2052,52 1281,927 2179,87 1962,16 2495,24 1354,05

    2005. 1882,98 1151,26 1920,61 2678,13 2488,81 1308,43

    2006. 1710,16 - - - 2290,47 -

    Prosječna stopa pada -8,87% -8,25% -6,80% -2,74% -4,79% -4,81%

    Promjena u odnosu na 1998. -1892,70 -971,76 -1694,57 -1100,83 -1233,87 -545,07

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    U-krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    količina proizvedenog outputa

    krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    troškovi

    količina proizvedenog outputa

    krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    troškovi

    L-krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    Ekonomije razmjera u industriji

    Ekonomije razmjera konstituiraju odnos između veličine poduzeća (ili njegove tvornice) i troškova u najširem smislu.

    Ekonomije razmjera su poboljšanja u produktivnosti inputa koja rezultiraju iz raznovrsnih ušteda i boljeg obavljanja rada kad poduzeće povećava veličinu operacija.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    8

    Industrija

    postojeći konkurenti potencijalni konkurenti bivši konkurenti

    Industrijska propusnost

    izlazne zapreke ulazne zapreke

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Fragmentarne i konsolidirane industrije

    izlazne zapreke

    Atomističnu (fragmentarnu) industrijsku strukturu imaju slabo koncentrirane industrije s velikim brojem manjih ili srednjih poduzeća, od kojih nijedno nije u situaciji dominacije industrijom, niti ima moć oblikovanja industrijskih događaja.

    Konsolidirana industrija oblik je koncentrirane industrije u kojoj dominira jedno ili manji broj velikih poduzeća. Glavno je obilježje konsolidirane industrijske strukture izražena međuovisnost poduzeća, koja se očituje u tomu da akcije jednih utječu na profitnost drugih poduzeća, kao i na njihove tržišne udjele.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    9

    18,4

    15,2

    15

    14,7

    12,8

    11,9

    11,3

    11

    10,3

    10,3

    9,9

    9,9

    9,6

    9,5

    9

    9

    8,4

    7,7

    6,9

    6,5

    6,2

    0 5 10 15 20

    Pharmaceuticals

    Household and personal products

    Computer software and services

    Media

    Commercial services

    Semiconductors

    Healthcare equipmernt and services

    Food, beverages, tobacco

    Hotels, restaurants, leisure

    Technology hardware and equipment

    Automobiles and components

    Capital goods

    Food retailing

    Consumer durables and apparel

    Retailing

    OVERALL AVERAGE

    Materials

    Energy

    Transporation

    Telecom services

    Utilities

    Average ROIC 1963-2003 (%)

    Profitabilnost globalnih industrija (ROIC-Return on Invested Capital), 1963-2003

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Model pet konkurentskih sila

    Michael E. Porter

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    10

    Model pet konkurentskih sila – prijetnje od pridošlica -

    prijetnja prilika Potencijalni konkurenti i pridošlice Znatne ekonomije veličine (razmjera) + Nepostojeće ili niske ekonomije veličine (razmjera) + Troškovne nepovoljnosti s drugih aspekata + Nema drugih potencijalnih troškovnih nepovoljnosti + Jaka diferencijacija proizvoda + Slaba diferencijacija proizvoda + Goleme potrebe za kapitalom + Minimalne potrebe za kapitalom + Znatni troškovi prebacivanja + Minimalni troškovi prebacivanja + Kontrolirani pristup kanalima distribucije + Otvoren pristup kanalima distribucije + Postoji zaštita države i ograničenja ulaska + Nema zaštite države i nema ograničenja ulasla +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Model pet konkurentskih sila –