Click here to load reader

SISTEMATSKA BOTANIKA - pmf.unizg.hr · botanika Filogenetsko stablo temeljeno na rDNA sekvencama pokazuje podjelu živog svijeta na tri domene NIKOLIĆ (2013):Sistematska botanika

  • View
    23

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of SISTEMATSKA BOTANIKA - pmf.unizg.hr · botanika Filogenetsko stablo temeljeno na rDNA sekvencama...

  • Marulićev trg 9a/2kat, Zagreb; (01) 48-98-092, [email protected], konzultacije petak 12:45, BO6 Marulićev trg 20/2 dok traje nastava, NE izvan

    akademske godine i u ispitnim rokovima!!!

    prof. dr. Zlatko Liber

    SISTEMATSKA BOTANIKA

    mailto:[email protected]

  • 15 predavanja i isto toliko praktikuma

    - popis prisutnih studenata na svakom predavanju

    - za dobiti potpis potrebno je položiti herbarijsku zbirku (prepoznavanje 20-taknasumično izabranih biljaka, latinski i hrvatski naziv svojte, pripadnost porodicii osnovne osobine porodice, moguće je nepoznavanje dvije biljke za prolaz)

    - za dobiti potpis potrebno je pohađati predavanja (barem osam) i izostati s najviše dva praktikuma (do 4 praktikuma upis kolegija ponovo, ali je moguće sljedeće godine nadoknaditi samo te četiri vježbe. Više od četiri izostanka znači upis kolegija ponovo i obavezno pohađanje svih vježbi)

    - za konačnu ocjenu potrebno je položiti pismene provjere (dva puta tijekom godine) ili usmeni ispit ako jedan pismeni nije položen

  • LITERATURA hr.

    • LIBER Z. (2017): Sistematska botanika – predavanja .pdf

    Obavezna:

    • NIKOLIĆ (2013): Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa, Zagreb.

    •NIKOLIĆ (2017): Morfologija biljaka – razvoj, građa i uloga biljnih tkiva,organa i organskih sustava. Alfa, Zagreb.

    Dopunska:

    • za korekcije i pojašnjenje praktikumskog gradiva i botaničke terminologije: Nikolić 2013. Praktikum sistematske botanike. Alfa, Zagreb iwww.botanic.hr/praktikum/home.htm

    http://www.botanic.hr/praktikum/home.htm

  • • VIDAKOVIĆ M., FRANJIĆ J. (2004): Golosjemenjače. Sveučilište u Zagrebu.

    • NIKOLIĆ T., KOVAČIĆ S. (2008): Flora Medvednice. Školska knjiga, Zagreb.

    • KOVAČIĆ I SUR. (2008): Flora jadranske obale i otoka. Školska knjiga, Zagreb.

    • SIMPSON M. G. (2006): Sistematic botany. Elsevier Academic Press. London,UK.

    •DOMAC R. (1994): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja.Školska knjiga, Zagreb.

    Neobavezna:

    https://www.elsevier.com/books/plant-systematics/simpson/978-0-08-092208-9

    http://www.elsevier.com/books/plant-systematics/simpson/978-0-08-092208-9

  • Terenska nastava

    - herbarij 150 biljaka poredanih FILOGENETSKI NEABECEDNO!!! (A3 format) + popis porodica i vrsta udotičnoj zbirci

    - vlastito terensko istraživanje uz 20 min izlaganje nakraju terenske nastave

    - zadnji tjedan u svibnju ili početak lipnja (Ježević (Vrlika))

  • Herbarijski primjerakbečkog herbarija (WU), kojeg je sakupio Karl Vandas 1891. god. na tipskom nalazištu kratkozubčaste kadulje (Salvia brachyodon Vandas) u Hercegovini.

    • za provjeru točnog naziva vrsta i pripadajućih porodica: Nikolić T 2010: Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/) - baza podataka o vaskularnoj flori

    http://hirc.botanic.hr/fcd

  • SISTEMATSKA BOTANIKA

    Filogenetsko stablo temeljeno na rDNA sekvencama pokazuje podjelu živog svijeta na tri domene

    NIKOLIĆ (2013): Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa, Zagreb. str. 17-155.

  • SISTEMATSKA BOTANIKA

    mahovnjače

    papratnjače

    golosjemenjače

    NIKOLIĆ (2013): Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa, Zagreb. str. 17-155.

  • “dvosupnice”

    “jednosupnice”

    kritosjemenjače

    bazalne

  • ili biljke s tijelom razlučenim na:

    korijen liststabljiku

    Cormobionta ili Cormophyta

    Kopnene biljke

  • - vaskularne biljke =Tracheophyta

    - biljke s multicelularnim embrijom = Embriophyta

  • Kopnene biljke

    sadašnjostmahovnjače papratnjače + sjemenjače

    The production of glycolate in chloroplasts during photosynthesis and its metabolism in peroxisomes via the "glycolate pathway" constitute central aspects ofphotorespiratory carbonmetabolism in higher plants

    lignin

  • KOPNENE BILJKE

    1. MAHOVNJAČE (oko 20 000 vrsta)

    2. PAPRATNJAČE (oko 15 000 vrsta)

    3. SJEMENJAČE (oko 300 000 vrsta)

    - pojavile se na Zemlji vjerojatno prije ½ milijarde godina, ne postoje fosilni ostaci stariji od 200 milijuna godina

    - najstariji fosilni ostaci 460 milijuna godina

    - najstariji fosili 360 milijuna godina

    - najstariji fosili 140 milijuna godina

    golosjemenjače

    kritosjemenjače

  • dominacija papratnjača200 milijuna godina

    dominacija golosjemenjača150 milijuna godina

    dominacija kritosjemenjača

    100 milijuna godina

  • 1. IDENTIFIKACIJA2. NOMEKLATURA3. KLASIFIKACIJA

    TAKSONOMIJA FILOGENIJA

    znanstvena disciplina koja proučava raznolikost živog svijeta i povijest njezine evolucije

    SISTEMATIKA

    SISTEMATSKA BOTANIKA

  • TAKSONOMIJA1. Određivanje (identifikacija ili determinacija)

    Ključevi za određivanje:a) dihotomski – biranje između dvije oprečne tvrdnje, započeti s određivanjem se može samo na točno određenom mjestu npr. Domac: Flora Hrvatske

    b) višeulazni – osobine za determinaciju bira onaj koji određuje, a neonaj koji je ključ izradio. Što je više osobina predloženo determinacija je preciznija. Ovakvi ključevi su vezani za računalne algoritme i svakog ih je dana sve više (http://www.delta-intkey.com/www/overview.htm)

    Ključevi za određivanje biljaka Hrvatske:- Pavletić Z 1968: Flora mahovina Jugoslavije. Institut za botaniku, Sveučilište u Zagrebu

    - Domac R 1994: Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb

    http://www.delta-intkey.com/www/overview.htm

  • Carl Linnaeus (1707-1778)

    2. Imenovanje ili nomenklatura

    Nepeta cataria L. = Nepeta floribus interrupte spicatus pedunculatis(prava mačija metvica)

  • ime roda (italic) + specifični epitet (italic) + ime autoraViola + tricolor + L.

    Imenovanje vrsta

    Artemisia bienis, Lactuca bienis, Oenotera bienis zato obavezno navesti barem prvo slovo roda npr. O. biennis

    Imena biljnih svojti svih kategorija pišu se na latinskom jeziku ili u latiniziranom obliku u skladu s Internacionalnim kodom botaničke nomenklature (Kod) (posljednji je Shenzhen Code, 2018). Kod čini skup međunarodno prihvaćenih pravila i postupke vezanih uz sva nomenklaturna pitanja

    www.iapt-taxon.org/nomen/main.php

    http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php

  • Herbarij je zbirka osušenih biljnih primjeraka s odgovarajućim pratećim podacima i unutarnjom organizacijom. Takva zbirka iz povijesnih se razloga zove herbarij.

    Herbariji:

    Francuski botaničar J. P. Tournefort(1656-1708) prvi je upotrijebio riječ herbarij

    Herbarijski primjerak bečkog herbarija (WU), kojeg je sakupio Karl Vandas 1891. god. na tipskom nalazištu kratkozubčaste kadulje (Salvia brachyodon Vandas) u Hercegovini. HOLOTIP!

    Primarni izvor podataka oslobođen “tiranije riječi” “corpus delicti” opisa, nalaza itd.

  • Holotip (lat. holotypus) je herbarijski primjerak (ili izuzetno koji drugi element, npr. crtež) koji je autor upotrijebio prilikom opisa nove vrste ili bilo koje svojte.

    Izotip (lat. isotypus) jest bilo koji dvostruki primjerak holotipa koji pripada izvornoj zbirci. To je uvijek određeni primjerak, koji je sabrao autor (ili autori) vrste u isto vrijeme i na istom mjestu kada i holotip.

    Svojta (= taxon) je termin koji se odnosi na bilo koju klasificijskukategorija (podvrsta, vrsta, rod, tribus itd.)

  • Herbariji u Hrvatskoj

    Herbarium Croaticum (ZA) Botaničkog zavoda, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uspostavljen je 1880 godine i naš je najstariji herbarij. Procjenjuje se da ima oko 180 000 primjeraka što ga čini najvećim u Hrvatskoj. Sadrži predstavnike 150 porodica i 1 340 rodova. Prostorno sadrži primjerke uglavnom s područja Hrvatske i Balkanskog poluotoka. Velik dio fundusa čine zbirke poznatih hrvatskih botaničara: A. Haračića (8 000 listova), D. Hirca (12 000 listova), S. Horvatića (15 000 listova), F. Kušana, Lj. Rossija (30 000 listova), J.C. Schlossera (15 000 listova), Lj. F. Vukotinovića (10 000 listova) i drugih

    Indeks Herbariorum (http://sweetgum.nybg.org/science/ih) navodi za područje Hrvatske 11 herbarija

    http://sweetgum.nybg.org/science/ih

  • TAKSONOMIJA1. IDENTIFIKACIJA2. NOMEKLATURA

    vrsta - species (sp.)rod - genusporodica familia (-aceae)red ordo (-ales)razred classis (-opsida)odjeljak phylum (-phyta)carstvo (-lia)

    podvrsta - subspecies (subsp.)Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Franco

    Pinus nigra ArnoldPinusPinaceaePinalesPinopsidaSpermatophytaVegetabilia

    - znanost o svrstavanju organizama u skupine tj. svojte (lat. taxa):3. KLASIFIKACIJA

  • 1. IDENTIFIKACIJA2. NOMEKLATURA3. KLASIFIKACIJA

    TAKSONOMIJA FILOGENIJA

    znanstvena disciplina koja proučava raznolikost živog svijeta i povijest njezine evolucije

    SISTEMATIKA

  • On the Origin of Species (1859)

    - različitosti i sličnosti među organizmima gladaju se u svjetlu njihove evolucijske povijesti

    FILOGENIJA

  • - moderna sistematika u sve svoje djelatnosti nastoji ugraditi evolucijske srodstvene odnose, a oni se danas utvrđuju proučavanjem molekula nasljeđa (DNA, RNA) i prikazuju filogenetskim stablima istraživanih svojti.

  • Angiosperm Phylogeny Group ili APG = međunarodna skupina biljnih sistematičara koji pokušavaju doći do zajedničkog rješenja o klasifikaciji kritosjemenjača koja bi se temeljila na filogeniji tj. na srodstvenim odnosima baziranim na molekularnim (DNA) studijama. Kako postaju dostupna nova istraživanja ova klasifikacija se revidira

    www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb

    http://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb/welcome.html

  • 1. Prepoznati i usporediti osnovne morfološko-anatomske, korološke, ekološke i kemijske osobine najvažnijih skupina mahovina, papratnjača, golosjemenjača te 20 tak porodica kritosjemenjača;

    2. Procijeniti kojoj skupini kopnenih biljaka mahovnjače, papratnjače, golosjemenjače ili kritosjemenjače pripada živi ili preparirani biljni materijala na osnovu morfološko anatomskih osobina;

    3. Izraditi vlastitu herbarijsku i/ili foto zbirku od 150 najčešćih, ekonomski važnih, endemičnih i ugroženih svojti hrvatske flore;

    4. Praktično primijeniti osnovni laboratorijski pribor i tehnike u sagledavanju građe, taksonomije i filogenije kopnenih biljaka;

    5. Primijeniti determinacijske ključeve;6. Analizirati međuovisnost morfološko anatomskih i fizioloških osobina pojedinih biljnih skupina s

    okolišem u kojem rastu (klima, geografija, geologija, pedologija, biljna zajednica itd);7. Sintetizirati ranije stečena znanja iz molekularne biologije, citologije, genetike, morfologije i

    anatomije bilja s teorijom evolucije te usvojiti postavke o zajedničkom podrijetlu i razvoju živog svijeta;

    7. Raspraviti uloge biljaka u razvoju prvih civilizacija te njihovu važnost u svakodnevnom životu čovjeka;

    8. Koristiti najvažnije botaničke baze podataka na internetu kao izvora cjeloživotnog usavršavanja;

    10. Upoznati se s najvažnijim predstavnicima, endemima i ugroženim svojtama hrvatske flore te razviti svijest o važnosti očuvanja prirode i života u skladu s njom.

    ISHODI:

  • 1. Uvod2. Mahovnjače3. Crvotočine i papratnjače I4. Papratnjače II5. Golosjemenjače I6. Golosjemenjače II7. Bazalne kritosjemenjače8. Bazalne dvosupnice10. Dvosupnice I10. Dvosupnice II11. Jednosupnice I12. Jednosupnice II

    PREDAVANJA:

    Slide Number 1Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Slide Number 31Slide Number 32Slide Number 33Slide Number 34Slide Number 35Slide Number 36