Sistematika bilja

predmet

OSNOVE BOTANIKE

osnove sistematike

sistematika bilja skupina

q sistematika bilja - prouava raznolikost bilja q cilj sistematike bilja - razvrstati ivue i fosilne biljne

organizme u skupine sistematiar odreuje organizmu mjesto u sistemu (sustavu)

q skupina ili takson - skupina biljaka bilo koje kategorije npr. red, porodica, rod, vrsta

n skupina ili takson (jed.) - lat. taxon n skupine ili taksa (mn.) - lat. taxa

q osnovna sistematska jedinica je vrsta (lat. species)

OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 2

sistematika bilja APG, broj i starost biljaka

q Angiosperm Phylogeny Group (APG)

meunarodna skupina botaniara (cca 30) bave se filogenetskim odnosima unutar kritosjemanjaa te

izmeu kritosjemenjaa i drugih skupina

filogenetika prouava evolucijske odnose meu organizmima

q broj biljaka: oko 500 tisua vrsta

q starost biljaka: oko 500 milijuna godina trave su najmlae - oko 40 milijuna godina


imena biljaka

imena biljaka, odnosno biljnih skupina piu se na latinskom jeziku (ili u latiniziranom obliku) u skladu s Meunarodnim kodeksom botanike nomenklature

International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code, 2011)

ime biljne vrste sastoji se od imena roda i vrstenog imena npr. Prunus domestica L. dvojna je kombinacija (binarna nomenklatura), sastavljena od imena roda (Prunus) iza kojega slijedi vrsteno ime (domestica). Vrsteno ime (epitet) moe biti u obliku pridjeva, imenice u genitivu ili rijei u apoziciji (koja dopunjuje) ili vie rijei.

u strunim i znanstvenim publikacijama poeljno je navesti ime ili imena, odnosno kraticu ili kratice imena autora znanstvenog imena biljaka. Tako je, npr. L. kratica prezimena poznatog prirodoslovca Carla Linna koji je autor znanstvenog imena vrste Prunus domestica

imena uzgajanog bilja piu se u skladu s Meunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I.C.N.C.P., Cultivated Plant Code, 2009)

OSNOVE BOTANIKE

Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 4

iva bia domene q domene: 1. Archaea 2. Bacteria 3. Eukarya Biljke (=Plantae) pigmenti - veinom klorofil a i klorofil b stanina stijenka uglavnom od celuloze rezervna tvar - krob


iva bia domene

a) prokariotski organizmi Archaea - prokariotska domena Bacteria - prokariotska domena

b) eukariotski oganizmi Eukarya - eukariotska domena

(Eucarya,Eukaryota, Eukaryonta)

domena / svojstvo

Archaea Bacteria Eukarya

jezgrina opna - - +

mitoza mejoza - - +

mitohondriji kloroplasti - - +


Thallophyta vs. Cormophyta

tradicionalna podjela organizama: a) Thallophyta b) Cormophyta

a) Thallophyta (Thallobionta) organizmi (talofita, tzv. nie biljke) koji imaju talus (tijelo, steljka)

nemaju tipine organe nemaju provodni sustav

talus npr. kod algi ili mahovina moe biti diferenciran na rizoid, kauloid i filoid, odnosno dijelove koji podsjeaju na:

korijen rizoid stabljiku kauloid list filoid


Thallophyta vs. Cormophyta

tradicionalna podjela organizama: a) Thallophyta b) Cormophyta

b) Cormophyta (Cormobionta) kormofita, tzv. vie biljke organizmi koji imaju tipine organe

kormus (gr. ) - stabljika

imaju provodni sustav stanija se dobro razlikuju organizmi prilagoeni ivotu na kopnu


flora vaskularna flora

q flora - skup biljnih vrsta koje obitavaju na odreenom podruju

q vaskularna flora: lat. vascularis vaskularan, provodni, ilni

1. paprati 2. sjemenjae

q u svijetu je poznato oko 260.000 vrsta vaskularnih biljaka procjena: 300.000 500.000

q u Hrvatskoj je poznato oko 5.000 vaskularnih biljaka q Hrvatska je trea u Europi (!) ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s

povrinom dravnog teritorija


PTERYDOPHYTA paprati (papratnjae)

q u Hrvatskoj oko 100 vrsta q u svijetu oko 11.000 vrsta

q rasprostranjene od tropskih do artikih podruja centar rasprostranjenosti juna polutka, osobito tropske praume

q veinom ive na sjenovitim, vlanim stanitima q znaenje a. korist

ukrasne biljke, npr. kao lonanice, cvjearske kulture, u vrtovima, parkovima, na krovnim vrtovima (pokriva tla)

ljekovite biljke, npr. preslice (Equisetum) upotreba u akvarijima

b. teta korovi, npr. preslice (Equisetum), bujad (Pteridium aquilinum) neke su otrovne za ivotinje


PTERYDOPHYTA paprati (papratnjae)

morfoloke znaajke: q vaskularne biljke (nema traheja) q kormofita

korijen neke paprati razvijaju podanak (rizom)

stabljika - reducirana list

n list u pupu savijen (nalik na puevu kuicu) n listovi veinom prizemni n list ima soruse

q sorusi - nakupine sporangija (sporangiji - organi u kojima nastaju spore) oblik i poloaj sorusa raznolik (sistematika paprati!)


SPERMATOPHYTA sjemenjae

q kormofita q najvii stupanj u razvoju biljnog svijeta

q stvara se cvijet (spolno razmnoavanje), a potom i sjemenka (ime!) q oplodnja neovisna o vodi

q pojava sekundarne grae

q velika raznolikost oblika, veliine i ivotnog trajanja q oko 250.000 vrsta q sjemenjae su monofiletska skupina organizama svi organizmi skupine su se razvili iz zajednikog pretka




GYMNOSPERMAE golosjemenjae

ANGIOSPERMAE kritosjemenjae



q golosjemenjae (ime*) najstarije, najvie i najmasivnije biljke u svijetu oko 800 vrsta

q drvenaste biljke drvea, rjee grmovi

q cvjetovi jednospolni bez ocvijea

q sjemeni zameci lee na otvorenim plodnim listovima* (nisu u plodnici!)

q sjemenke nisu u plodu (plod se ne razvija!) *gr. gymnos gol, gr. sperma - sjeme


GYMNOSPERMAE golosjemenjae q stabljika drvenasta drvea i grmovi (sekundarna graa!) veinom sadri smolenice (smolenice i u listu!) ksilem traheide (uglavnom ne sadri traheje)

q listovi vazdazeleni, veinom igliasti ili ljuskasti rasporeeni izmjenino ili u prljenu

q cvjetovi bez ocvijea, jednostavno graeni, opraivanje veinom vjetrom jednospolni cvjetovi

gusto spiralno poredani pranici cvjetovi

vie cvjetova (poput cvata) eeraste tvorevine s brojnim plodnim i pokrovnim ljuskama, te veinom s nekoliko

sjemenih zametaka koji lee na otvorenim plodnim listovima (nisu u plodnici!)



q jednodomne ili dvodomne biljke

q uglavnom viesupnice q iz sjemenog zametka za 1-2 godine dozrije sjemenka koja sadri vie

supaka (2-16(23)) q vegetativno razmnoavanje rijetko

q plod se ne razvija q sjemenke su u odrvenjelim skupinama plodnih listova - eerima q ili u mesnatoj tvorevini nalik na plod

OSNOVE BOTANIKE


GYMNOSPERMAE sistematika


CYCADIDAE

GINKGOIDAE

GNETIDAE

PINIDAE razred: Gymnospermae podrazred: Cycadidae Ginkgoidae Gnetidae

Pinidae OSNOVE BOTANIKE


GYMNOSPERMAE PINIDAE

q iroko rasprostranjene obimna umska podruja q ekoloki i ekonomski jako znaajne

q u svijetu oko 500 vrsta q u sastavu flore Hrvatske 40 vrsta i podvrsta svrstanih u 14 rodova

(Abies, Picea, Pinus, Larix, Cedrus, Psudotsuga, Tsuga, Cupressus, Chamaecyparis, Juniperus, Thuja, Cryptomeria i Taxus)


GYMNOSPERMAE PINIDAE

znaenje q hortikulturne biljke

q u uzgoju mnoge vrste, podvrste, brojni kultivari

q drvo i drvna masa q kue, namjetaj, prozori, podovi, krovita, plovila, ogrjev q izvor celuloze (tekstil, papir i dr.) q glazbeni instrumenti (klavir, orgulje, gudaki intrumenti)

q eterino ulje i smola q sastavni dio farmaceutskih (lijekova, ajeva) i kozmetikih proizvoda q primjena u fitoterapiji

q smola q izvor terpentina

q pelud q pelinji proizvodi



q kritosjemenjae* - monofiletska skupina organizama q u svijetu oko 250.000 vrsta q drvenaste i zeljaste biljke

q jedinstvena graa ksilema i floema (traheje!) q jednogodinje, dvogodinje (rjee) i viegodinje biljke q cvjetovi imaju ocvijee

q razvoj pranika q sjemeni zameci su zatvoreni u plodnim listovima*

q plodni listovi esto sratavaju u jedan ili vie tukova q tipina oplodnja (dvostruka oplodnja)

q razvoj sekundarnog endosperma q plod sadri sjemenke

* kritosjemenjae biljke kod kojih su skriveni sjemeni zameci


ANGIOSPERMAE kritosjemenjae - pranik

cvijet pranik

q pranika nit, drak pranika q pranica dvije polovice pranice (teke) konektiv (sterilni, vrni dio pranike niti) dva para peludnica (peludnica nakupina sporangija, sporangiji proizvode spore, tj.

peludna zrna)

q jednostanino peludno zrnce je rezultat mejoze i ima haploidan broj kromosoma (n) q jezgra peludnog zrnca se mitotski podijeli te nastaju dvije nejednake stanice

a) vegetativna stanica b) generativna stanica

generativna stanica se pri klijanju peludnog zrnca podijeli u peludnom zrncu ili u polenovoj mjeinici na dvije spermalne stanice, tj. gamete ()


ANGIOSPERMAE kritosjemenjae peludna zrnca, opraivanje

q peludna zrnca su vrlo raznolika veliina (10 -100 m) oblik povrinske strukture: otvori, brazde, pukotine

q raznolikost peludnih zrnaca je jako vano svojstvo za sistematiku kritosjemenjaa na temelju peludnih zrnaca mogu se odrediti rodovi biljaka, ponekad i biljne vrste

q opraivanje prijenos peluda na njuku tuka radi oplodnje pelud prenose:

insekti druge ivotinje (npr. ptice, imii) vjetar voda


ANGIOSPERMAE kritosjemenjae - tuak

cvijet tuak

q njuka tuka q vrat q plodnica

q embrionska vrea plodnice sadri jednu stanicu (2n) koja se mejotiki podijeli na etiri jezgre (n) q jedna jezgra ostaje, a tri propadaju

q ta jezgra se triput mitotski podijeli i nastaje osam jezgara

q osam jezgara (n) se u embrionskoj vrei plodnice prostorno smjetaju na sljedei nain: q tri na jednom kraju - antipode q dvije u sredini - stapaju se u jednu, tzv. sekundarnu jezgru (2n) q tri na drugom kraju - jajna stanica, tj. gameta () i dvije sinergide


ANGIOSPERMAE kritosjemenjae dvostruka oplodnja

oplodnja kod kritosjemenjaa tzv. dvostruka oplodnja 1) spermalna stanica (n) + jajna stanica (n) zigota (2n) embrij, klica (dio sjemenke)

2) spermalna stanica (n) + sekundarna jezgra (2n) sekundarni endosperm (3n) endosperm, hranjivo tkivo (dio sjemenke) sjemenka u pravilu obuhvaa:

q sjemenu ljusku q embrij q endosperm

q funkcija: oprkrbljuje sjemenku dok klije hranjivima

OSNOVE BOTANIKE


ANGIOSPERMAE kritosjemenjae prenoenje sjemenki

q raznolikost plodova kritosjemenjaa omoguuje veliku i razliitu mogunost prenoenja sjemenki

q sjemenke kritosjemenjaa se ire putem: q ivotinja (zoohorija) q vjetra (anemohorija) q vode (hidrohorija) q ovjeka (antropohorija)

razlika: sjemenke golosjemenjaa se prenose putem vjetra i gravitacijom


ANGIOSPERMAE sistematika


bazalne porodice (ANITA)

magnolidni kompleks

prave dvosupnice

jednosupnice



bazalne porodice magnolidni kompleks

q obuhvaaju 4% kritosjemenjaa (oko 10.000 vrsta) q bazalne porodice oko 1.000 vrsta q magnolidni kompleks oko 9.000 vrsta

q parafiletske skupine prave dvosupnice

obuhvaaju 74% kritosjemenjaa (oko 185.000 vrsta) monofiletska skupina

jednosupnice obuhvaaju 22% kritosjemenjaa (oko 55.000 vrsta) monofiletska skupina



skupina / znaajka broj supaka

peludna zrnca

bazalne porodice 2 monosulkatna magnolidni kompleks 2 monosulkatna prave dvosupnice 2 trikolpatna jednosupnice 1 monosulkatna


BAZALNE PORODICE (ANITA)

ANITA - Amborellaceae - Nymphaeaceae - Illiciaceae - Trimeniaceae - Austrobaileyaceae ili ANA - Amborellales - Nymphaeales - Austrobaileyales

porodica red Amborellaceae Amborellales Cabombaceae Nymphaeales Hydatellaceae Nymphaeales Nymphaeaceae Nymphaeales Schisandraceae (incl. Illiciaceae) Austrobaileyales Trimeniaceae Austrobaileyales Austrobaileyaceae Austrobaileyales


BAZALNE PORODICE (ANITA)

q bazalne porodice: 1) Amborellaceae 2) Cabombaceae 3) Hydatellaceae 4) Nymphaeaceae* 5) Schisandraceae (incl. Illiciaceae) 6) Trimeniaceae 7) Austrobaileyaceae

* predstavnici porodice prisutni u flori Hrvatske


MAGNOLIDNI KOMPLEKS

q magnolidni kompleks obuhvaa redove: 1) Canellales 2) Piperales* 3) Laurales* 4) Magnoliales*

*predstavnici prisutni u flori Hrvatske


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE)

q skupina Eudicotyledonae u svijetu obuhvaa oko 185.000 vrsta koje su svrstane u 43 reda q flora Hrvatske obuhvaa 32 reda s oko 4.000 vrsta:

Ceratophyllales Rosales Cornales Ranunculales Cucurbitales Ericales

Proteales Fagales Gentianales

Buxales Geraniales Lamiales

Saxifragales Myrtales Solanales

Vitales Crossosomatales Boraginales

Zygophyllales Sapindales Aquifoliales

Celastrales Malvales Asterales

Oxalidales Brassicales Apiales

Malpighiales Santalales Dipsacales

Fabales Caryophyllales


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE)

q drvenaste i zeljaste biljke

q korijenov sustav q heterogen (alorizan) - glavni korijen je vie razvijen od postranog korijenja

q gr. allos drukiji, gr. rhiza - korijen

q listovi q jednostavni i sastavljeni q rub lista rijetko cjelovit q mreasta nervatura q palistii esto prisutni

q cvjetovi q kruni (cikliki) raspored cvjetnih dijelova q esto pentamerni


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) u flori Hrvatske

najzastupljenije porodice su: 1) Fabaceae (Leguminosae) 2) Asteraceae (Compositae) 3) Brassicaceae (Cruciferae) 4) Caryophyllaceae 5) Apiaceae (Umbelliferae) 6) Lamiaceae (Labiatae) 7) Rosaceae

i pripadaju sljedeim redovima: 1) Fabales 2) Asterales 3) Brassicales 4) Caryophyllales 5) Apiales 6) Lamiales 7) Rosales

Ceratophyllales Rosales Cornales Ranunculales Cucurbitales Ericales

Proteales Fagales Gentianales

Buxales Geraniales Lamiales

Saxifragales Myrtales Solanales

Vitales Crossosomatales Boraginales

Zygophyllales Sapindales Aquifoliales

Celastrales Malvales Asterales

Oxalidales Brassicales Apiales

Malpighiales Santalales Dipsacales

Fabales Caryophyllales


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Fabaceae

mahunarke

n plod mahuna (ime!), n mahuna - lat. legumen (ime!)

q drvenaste i zeljaste jednogodinje i viegodinje biljke

q korijen q kvrice - simbioza s duinim bakterijama

q zelena gnojidba! q listovi

q izmjenini q veinom sastavljeni q esto s palistiima q ponekad trnovi ili vitice

q cvjetovi q pojedinani ili u cvatu (veinom grozd) q zigomorfni (1 ravnina simetrije) q pentamerni

q plod q mahuna OSNOVE BOTANIKE


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Fabaceae

q znaenje q ljudska i stona hrana n soja, grah, graak, lea, slanutak, bob i dr.

q krmne biljke n lucerna, djetelina i dr.

q pelinja paa n bagrem i dr.

q ukrasne biljke


OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet

PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Asteraceae

glavoike n glavica (ime!) n Aster (zvjezdan) ime!

q veinom zeljaste biljke q cvjetovi

q sitni, u cvatu - glavici q cjevasti (aktinomorfni - vie ravnina simetrije) ili jeziasti (zigomorfni) q aka nikada nije zelena, veinom preobraena u dlaice (papus)

q plod q roka

37

PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Asteraceae

q znaenje q Lactuca sativa (salata) q Cichorium endivia (salata endivija) q Helianthus annuus (suncokret) q Cynara scolymus (artioka) q Scorzonera hispanica (crni korijen) q Chamomilla recutita (kamilica) q Tanacetum (buha, vrati) q Artemisia (pelin) q Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) q Calendula (neven) q Chrysanthemum (krizantema) q Tagetes (tagetes, kadifica) q Dahlia (dalija, georgina) i dr.



PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Brassicaceae (Cruciferae)

kupusnjae n kupus (Brassica) ime!

q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke q listovi

q izmjenini q esto u rozeti

q cvjetovi q veinom u grozdu q tetramerni, aktinomorfni

n latice ine 2 ravnine simetrije nalik na kri (lat. crux kri), Cruciferae (ime!)

q 6 pranika: 2 kraa (vanjska) i 4 dua (unutranja) q plodovi

q komuka ili komuica

39


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Brassicaceae (Cruciferae)

q znaenje q ljudska i stona hrana n kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, korabica, uljana repica, repa,

rotkvica, crna rotkva, goruica, hren i dr. q ukrasne biljke

n Alyssum, Aubrieta, Cheiranthus, Erysimum, Iberis, Lunaria, Matthiola i dr.

40

PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Caryophyllaceae

klinii, karanfili

q zeljaste biljke q listovi

q nasuprotni q cjelovita ruba

q cvjetovi q pentamerni (aktinomorfni)

q znaenje q ukrasne biljke

q Dianthus, Cerastium, Gypsophila, Lychnis, Silene, Stellaria i dr.

OSNOVE BOTANIKE


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Apiaceae (Umbelliferae)

titarke - titac (lat. umbella) n Apium (ime!)

q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke q cijela biljka ili barem plodovi sadre eterina ulja q cvjetovi

n veinom bijeli cvjetii u jednostavnim ili sastavljenim titastim cvatovima

q znaenje q ljudska hrana (povre i zaini) n mrkva, perin, kopar, celer, pastrnjak, komora, kim, kumin,

korijandar, anis i dr.



PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Lamiaceae (Labiatae)

usnae - cvjetovi nalik na usne n lat. labium usna n Lamium (ime!)

q zeljaste biljke, grmovi ili polugrmovi q sadre eterina ulja q etverobridna stabljika q listovi

q nasuprotni, jednostavni q cvjetovi

q u prljenu q pentamerni, zigomorfni q latice djelomino srasle - dvousnati cvijet (gornja i donja usna) q veinom 4 pranika

43

PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Lamiaceae (Labiatae)

q znaenje q zainske i aromatine biljke q ljekovite biljke q medonosne biljke q ukrasne biljke

q Lamium (mrtva kopriva) q Rosmarinus officinalis (rumarin) q Mentha (menta, metvica) q Lavandula (lavanda, lavandula) q Salvia (kadulja) q Thymus (majina duica, timijan) q Ocimum basilicum (bosiljak) q Melissa (matinjak) q Satureja (ubar) q Majorana (mauran) i dr.



PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Rosaceae

rue, ruinjae n rua Rosa (ime!)

q zeljaste ili drvenaste (uglavnom listopadne) biljke q listovi

q izmjenini q cvjetovi

q pojedinani ili u cvatu q pentamerni (aktinomorfni) q razliit poloaj plodnice (obrasla, podrasla, nadrasla)

q plodovi q raznoliki (kotunica, jabuka, jagoda, mnogokotunica i dr.)

45


PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Rosaceae

q znaenje q ljudska hrana (vone vrste)

n kupina, malina, jagoda, jabuka, kruka, dunja, mumula, oskorua, vinja, trenja, breskva, ljiva, marelica (kajsija), badem i dr.

q ukrasne biljke n Spiraea (suruica), Rosa (rua), Potentilla (petoprst, petolist),

Kerria (kerija), Chaenomeles japonica (japanska dunja), Sorbus (jarebika), Crataegus (glog), Cotoneaster (dunjarica), Pyracantha coccinea (vatreni trn, pirakanta), Prunus laurocerasus (lovorvinja) i dr.

46

JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE)

n skupina Monocotyledonae u svijetu obuhvaa oko 55.000 vrsta koje su svrstane u 11 redova flora Hrvatske obuhvaa oko 1.000 vrsta koje pripadaju sljedeim

redovima: 1) Acorales 2) Alismatales 3) Dioscoreales 4) Liliales 5) Asparagales 6) Arecales 7) Poales 8) Zingiberales

najzastupljenije porodice su: q Poaceae (Gramineae) q Liliaceae

i pripadaju redovima: q Poales q Liliales


JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE)

q zeljaste biljke (veinom) q nema sekundarne grae

q korijenov sustav q homogen (homorizan)

q listovi q izmjenini q jednostavni, sjedei q esto imaju rukavac koji obavija stabljiku q paralelna nervatura q rub lista cjelovit

q cvjetovi q trimerni q esto perigon


JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE) Poaceae (Gramineae)

trave n Poa (ime!)

q jednogodinje i viegodinje zeljaste biljke q cvjetovi

q sitni, neugledni, prilagoeni opraivanju vjetrom q skupljeni u cvatove (sastavljeni klas ili metlica) q cvat pri osnovi ima dvije pljevice (lat. glumae) i sadri do 10 cvjetova q ocvijee reducirano q cvijet ima pricvjetne listie koji mogu biti osati (npr. ra ima osje!) q najee 3 pranika q plodnica s dvoperastom razgranjenom njukom tuka

q plod q peno


JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE) Poaceae (Gramineae)

velika porodica biljaka

q peta po veliini u svijetu q trave pokrivaju oko 20%

kopnenih povrina

q u Hrvatskoj su trave sastavni dio vegetacije travnjaka (livada ili panjaka) ili uma

gospodarski najvanija porodica biljaka

q ljudska hrana (itarice) n penica, kukuruz, zob, jeam,

ra, proso, ria i dr. q stona hrana q znaaj u industriji

n pekarska industrija, proizvodnja eera (eerna trska!), papira, alkohola i dr.

q antierozivni znaaj q ukrasne biljke q korovi q kodljive (alergene) biljke


Documents

Sistematika bilja