SIROMAŠTVO I SIROMAŠTVO I SOCIJALNA SOCIJALNA

ISKLJUČENOSTISKLJUČENOSTProf. dr. sc. Zoran Šućur

E-mail: zsucur@yahoo.com

Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 1Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13

Tematske jedinice1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA

2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI

3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ4) BESKUĆNIŠTVO

5) DJEČJE SIROMAŠTVO6) ISKUSTVA SIROMAŠTVA MEĐU MLADIMA

8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I 8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASEKONCEPT POTKLASE

9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO 9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP SIROMAŠTVUNOVI PRISTUP SIROMAŠTVU

11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I 11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTISOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA 7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVASIROMAŠTVA

10) SIROMAŠTVO I PRISTUP MATERIJALNE DEPRIVACIJE

Termini za predavanjaDatum Tematske jedinice

25. 10. 2011. Koncepti i mjerenje siromaštva8. 11. Ekonomske nejednakosti i siromaštvo

Siromaštvo i nejednakosti u RH15.11. Siromaštvo i nejednakosti u RH

Urbano i ruralno siromaštvo22.11. Beskućništvo29.11. Dječje siromaštvo6. 12. Siromaštvo mladih13.12. Intergeneracijska transmisija siromaštva20.12. Etiketiranje siromašnih i koncept potklase10.01. 2012. Pristupi mjerenju socijalne isključenosti17.1. Siromaštvo i pristup materijalne deprivacije24.1. Politika protiv siromaštva i socijalne isključenost31.1. Osvrt na gradivo

Termini za “seminarske” teme

Datum Seminarska tema

22. 11. 2011. Koncept mikrokredita (krediti za siromašne)29. 11. Siromaštvo i zaduženost u RH i EU6.12. Spolne razlike u siromaštvu13.12. Urbano i ruralno siromaštvo20.12. Programi i projekti pomoći beskućnicima10. 1. 2012. Siromaštvo u trećem svijetu

Život u slamovima (favelama)17.1. Temeljni ili zajamčeni dohodak24.1. Siromaštvo i manjinske skupine

ObveznaŠućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet, str. 31-39, 53-60, 67-82, 92-130.UNDP (2006.) Neumreženi: lica socijalne isključenosti. Zagreb: UNDP, str. 43-144. Dostupno na:(http://www.undp.hr/upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija.pdf)Šućur, Z. (2006.) Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj, Revija za sociologiju 3–4: 131–147. Dostupno na:(http://www.hsd.hr/revija/pdf/3-4-2006/02-sucur-revsoc-3-4-2006.pdf)Kronauer, M. (1998.) 'Social exclusion' and 'underclass' - new concepts for the analysis of poverty, in H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.

Ispitna literatura

1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA

Što je siromaštvo?Što je siromaštvo?Kako ga je moguće mjeriti?Kako ga je moguće mjeriti?Tko su siromašni i koliko ih ima?Tko su siromašni i koliko ih ima?Što su uzroci i koje su posljedice Što su uzroci i koje su posljedice siromaštva?siromaštva?Kakav je odnos između Kakav je odnos između siromaštva i ekonomskih siromaštva i ekonomskih nejednakosti?nejednakosti?Kako ublažiti ili eliminirati Kako ublažiti ili eliminirati siromaštvo?siromaštvo?

Ključna pitanja vezana za siromaštvo

Siromaštvo u svijetu- Oko 900 milijuna ljudi u svijetu živi s manje od 1$ dnevno- Polovina svjetskog stanovništva živi s manje od 2$ dnevno- Barem 80% čovječanstva živi s manje od 10$ dnevno

- 0,13% svjetskog stanovništva kontrolira 25% ukupnog svjetskog bogatstva, a 20% najbogatijih troši 76,6% svih dobara - 40% najsiromašnijih u svijetu dobiva svega 5% svjetskog dohotka, a 20% najbogatijih dobiva ¾ svjetskog dohotka

- 25.000 djece umire dnevno zbog siromaštva- 27-28% sve djece u zemljama u razvoju je pothranjeno

- U Ciljevima milenijskog razvoja predviđa se prepolovljavanje ekstremnog siromaštva u svijetu do 2015.

Siromaštvo u svijetu (II)- Velike razlike između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju

- Velike regionalne razlike u distribuciji siromaštva na svjetskoj i nacionalnoj razini

- Zemlje u razvoju: siromaštvo je dugoročni i kronični problem

- Razvijene zemlje: moderne forme siromaštva “siromaštvo slučaja”, “otoci siromaštva”, “novo siromaštvo”

DEFINICIJE SIROMAŠTVADEFINICIJE SIROMAŠTVA

APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”)

nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)

RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”)

nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)

““STARO” I “NOVO” SIROMAŠTVOSTARO” I “NOVO” SIROMAŠTVOProcesi povezani s pojavom novog siromaštva:

erodiranje sustava socijalne sigurnosti

Pristupi novom siromaštvu:

Definicija:

siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava

novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale

financijska nesigurnost i zaduženostmasovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje

ranjivi tipovi obitelji

Pristupi mjerenju siromaštvaPristupi mjerenju siromaštva

-(Novčani) dohodak (income poverty)(Novčani) dohodak (income poverty)

-Objektivni pristupObjektivni pristup-Subjektivni pristupSubjektivni pristup

Indikatori materijalnog blagostanjaIndikatori materijalnog blagostanjaIndirektno mjerenje siromaštvaIndirektno mjerenje siromaštva

Direktno mjerenje siromaštvaDirektno mjerenje siromaštva-PotrošnjaPotrošnja

-Imovina (asset poverty)Imovina (asset poverty)

-Životni stil (relativna deprivacija)Životni stil (relativna deprivacija)

NAČINI MJERENJA SIROMAŠTVANAČINI MJERENJA SIROMAŠTVA

Dvije tradicije mjerenja Dvije tradicije mjerenja siromaštvasiromaštva

(1) Temelji se na potrošnji i (1) Temelji se na potrošnji i konceptu apsolutnog siromaštva konceptu apsolutnog siromaštva (Svjetska banka)(Svjetska banka)

(2) Temelji se na dohotku i konceptu(2) Temelji se na dohotku i konceptu relativnog siromaštva relativnog siromaštva

(EU)(EU)

0

5

10

15

20

25

30

35B

elgi

um

Den

mar

k

Ger

man

y

Gre

ece

Spa

in

Fran

ce

Irela

nd

Italy

Luxe

mbo

urg

Net

herla

nds

Aus

tria

Por

tuga

l

Finl

and

Sw

eden UK

US

A

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Relativna linija siromaštva ('00.) Apsolutna linija siromaštva ('00.) Siromašni prema obje linije (desna skala)

Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo

0

5

10

15

20

25B

elgi

um

Den

mar

k

Ger

man

y

Gre

ece

Spai

n

Fran

ce

Irel

and

Italy

Luxe

mbo

urg

Net

herla

nds

Aus

tria

Portu

gal

Finl

and

Swed

en UK

USA

Relativna linija siromaštva ('96.) Relativna linija siromaštva ('00.)

Dinamika relativnog siromaštva (’96.-’00.) Dinamika relativnog siromaštva (’96.-’00.)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45B

elgi

um

Den

mar

k

Ger

man

y

Gre

ece

Spai

n

Fran

ce

Irel

and

Italy

Luxe

mbo

urg

Net

herla

nds

Aus

tria

Portu

gal

Finl

and

Swed

en UK

USA

Apsolutna linija siromaštva ('96.) Apsolutna linija siromaštva ('00.)

Dinamika apsolutnog siromaštva (’96.-’00.) Dinamika apsolutnog siromaštva (’96.-’00.)

LINIJE SIROMAŠTVALINIJE SIROMAŠTVA

Definicija:razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima

Vrste linija siromaštva:linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda)statističko-relativne linijesubjektivne linijeslužbene ili pravno-političke linijelinije utemeljene na indeksima deprivacije

Stupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštvaStupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštva

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

D O

H O

D A

K

NESI

ROM

AŠNI

SIRO

MAŠ

NI

Ranjivi nesiromašniPovršno siromašniKronično siromašni

Ekstremno siromašni

Prolazno nesiromašni

Nesiromašni(Dobrostojeći)

Linija siromaštva (L)

1.25 L

2 L

0.75 L0.50 L

Struktura potreba potrošačke košarice

UKLJUČENE POTREBEPREHRANAHIGIJENA

ODIJEVANJESTANOVANJE

PRIJEVOZKULTURA

POTREBE KOJE NISU UKLJUČENEOBRAZOVANJE

ZDRAVSTVENE POTREBEREKREACIJA I DOKOLICA

PREHRANAPROIZVODI OD ŽITARICA

Kruh – polubijeliPšenično brašno

TjesteninaRiža

POVRĆE I PRERAĐEVINEKrumpir

Zelena salataGrahLuk

MrkvaŠpinatRajčicaPaprika

Kiseli kupusKonzervirani grašak

VOĆE I PRERAĐEVINEJabukeKruške

NarančaPekmez

MESO, RIBA I PRERAĐEVINESvinjetina s kostima

PiletinaJunetina bez kostiJunetina s kostima

Suha svinjska slaninaHrenovke

Riba

MASNOĆESvinjska mast

UljeMargarin

MLIJEKO, MLIJEČNI PROIZVODI I JAJAMlijeko, kratkotrajno

Domaći sirMaslacJogurtJaja

OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODIKavaŠećerVinoPivo

Vinjak

HIGIJENAPrašak za pranje rublja

Pasta za zubeČetkica za zube

SapunŠampon

Univerzalna kremaHigijenski ulošci

Sredstvo za čišćenjeSredstvo za pranje posuđa

Paket toaletnog papiraKrema za cipele

STANOVANJEKUĆANSKI APARATI

FrižiderPerilica rublja

Pećnica

NAMJEŠTAJKuhinja

Spavaća sobaDnevna soba

OSTALOPosteljinaRučniciPosuđe

Režijski troškoviOdržanje aparata i namještaja

ODIJEVANJEPamučne muške gaćePamučne ženske gaćeŽenski grudnjak (br. 3)

Muške čarapeŽenski hulahopSportske čarape

Muške sezonske cipeleŽenske sezonske cipeleŽenska sezonska majicaMuška sezonska majica

SuknjaMuške hlačeZimski kaput

PRIJEVOZDvije radničke karte

Dvije đačke karte

KULTURAJednom obiteljski odlazak u kinoSvaki dan jedne dnevne novine

PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)

PROIZVOD/USLUGA mjesečna količina CIJENA (12.’02.) IZNOS (kn)

BIJELI KRUH T-500POLUBIJELI KRUHPŠENIČNO BRAŠNOTJESTENINARIŽAKRUMPIRGRAHCRVENI LUKMRKVAKUPUSŠPINATRAJČICAPAPRIKASALATAGRAŠAKJABUKEBANANENARANČELIMUNŠARANSRDELE

5,0025,005,002,001,50

20,001,501,001,003,001,002,001,002,001,003,004,004,001,001,001,00

8,275,754,3813,6211,012,1015,714,457,543,1813,7515,0718,1110,176,906,097,177,489,2128,5615,27

41,35143,7521,9027,2416,5242,0023,574,457,549,5413,7530,1418,1120,346,9018,2728,6829,929,2128,5615,27

PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)PROIZVOD/USLUGA mjesečna količina CIJENA (12.’02.) IZNOS (kn)

PILETINAPILEĆA JETRAMARMELADAJUNETINA SVINJETINA ŠUNKERICAHRENOVKEULJEMARGARINMLIJEKO SVJEŽETRAPISTDOMAĆI SIRMASLACJAJAŠEĆERMEDKAVAČAJKEKSISOLVOĆNI SIRUP

6,001,001,004,004,001,000,504,000,50

35,000,502,000,25

40,004,000,501,001,000,500,502,00

21,0521,7818,5657,0045,5051,6151,9211,7414,795,2557,1826,7438,991,116,9629,1874,838,6632,502,5815,83

126,3021,7818,56

228,00182,0051,6125,9646,967,40

183,7528,5953,489,7544,4027,8414,5974,838,6616,251,2931,66

UKUPNO PREHRANA 1.760,65

1911

442 234558 725

550622

45

1888

577

318 62

2 835

6486

1639

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Prehrana Stanovanje Prijevoz Higijena Odijevanje Obrazovanje ikultura

Ukupno

5./'05. 02./'10.

Potrošačka košara

Struktura potrošnje po kućanstvu

2006. 2007. 2008. 2010.

Izdaci za potrošnju – ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00

Hrana i bezalkoholna pića 32,63 31,62 32,09 32,13

Alkoholna pića i duhan 3,67 3,88 3,48 3,81

Odjeća i obuća 8,00 7,93 7,92 6,37

Stanovanje i potrošnja energenata 13,68 13,34 13,83 14,93

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje 5,12 5,42 5,34 4,92

Zdravstvo 2,50 2,63 2,78 3,25

Prijevoz 11,41 11,54 12,00 11,97

Komunikacije 5,11 5,21 5,37 5,25

Rekreacija i kultura 6,21 6,22 5,44 5,58

Obrazovanje 0,67 0,88 0,89 0,86

Hoteli i restorani 3,28 3,17 3,14 2,41

Ostala dobra i usluge 7,73 8,16 7,71 8,52

Primjer izračuna Engelovih koeficijenata A B C

Ukupni dohodakIzdaci za hranuEngelov koeficijent

20008000,40

500010000,20

30009000,30

Dob Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M

Ekvivalentna ljestvicaŽ M

1-23-56-89-1112-1415-1920-5051+

13001600210024002100210020001800

13001600210024002700280027002400

0,4810,5930,7780,8890,7780,7780,7410,667

0,4810,5930,7780,8891,0001,0371,0000,889

Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica

Pitanja o subjektivnom siromaštvu

Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”?

Stope subjektivnog siromaštva ovise o:Formulaciji pitanjaAspiracijama ispitanikaReferentnim grupamaProšlim statusima

EKVIVALENTNE LJESTVICEEKVIVALENTNE LJESTVICEDefinicija:

skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima

OECD-ove ljestvice“stara” ljestvica modificirana “nova”

ljestvica

nositelj kućanstva 1 1

ostale odrasle osobe 0,7 0,5

djeca 0,5* 0,3** *<=15 godina **<=13 godina

Ekvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbiEkvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbi%

osnoviceSamacOdrasla osoba član obiteljiDijete do 7 g. član obiteljiDijete od 7-15 g. član obiteljiDijete od 15-18 ili završetka redovnog školovanja, član obitelji

100808090100

Osobe koje primaju povećani iznos pomoćiPotpuno radno nesposobna osoba koja živi samaPotpuno radno nesposobna osoba koja živi u obitelji

5030

Trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda

50

Dijete samohranog roditelja 25

2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE

NEJEDNAKOSTI

SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTIŠto su to ekonomske nejednakosti i kako ih mjeriti?

Koje su strategije smanjivanja nejednakosti i siromaštva?

Kakav je odnos između siromaštva i nejednakosti?

Definicija:pod ekonomskim nejednakostima podrazumijevamo nejednaku raspodjelu bogatstva ili dohotka između pojedinaca ili skupina u nekom društvu

Bogatstvo: dohodak te materijalna dobra, financijska imovina i prava što ih posjeduju pojedinci ili obitelji (kuće i zemljišta, ušteđevine, bankovni depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri, poslovna poduzeća i sl.)

Dohodak:svi prihodi od rada ili imovine (plaće, kamate, najamnine, dividende) te socijalni transferi (mirovine, dječji doplatci, porodne naknade itd.) ostvareni u tijeku određenog razdoblja (obično jedne godine)

39%

18% 16%

25%26%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

SAD (1989.) Francuska(1986.)

Kanada (1984.) Velika Britanija(1986.)

Švedska(1986.)

Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1% najbogatijih

4.5

3.3

2.8

2.4

2.3

2 1.9

2

32.2

32.6

33.7 36 36

.6

35.1

35.6

33.9

34.4

34.9

36

4 3.6

2.9

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992

Donjih 20% Gornjih 5%

Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

Omjer dohotka 5% najbogatijih i 10% najsiromašnijih

1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992

SAD 13 13 18 25 25 20 13 13 12 12 15

V.B.Irska

40 40 35 30 30 16 10 10 7 7 10

Skand. zemlje

13 13 17 17 17 12 9 9 8 8 8

Argen. Čile

16 16 16 16 16 16 16 16 16 22 23

GanaKenija

6 6 6 6 6 8 16 16 15 16 16

Egipat 16 16 16 16 16 16 16 16 15 15 15

Kina 14 14 14 14 14 13 9 8 8 10 12

Indija 12 12 12 12 12 12 10 10 10 9 8

Japan 12 12 12 12 12 14 6 6 6 6 6

Brazil 21 21 21 21 21 21 21 21 24 24 24

Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

3.43.7 3.9 4

4.34.6 4.8 4.9

5.2 5.35.6 5.6 5.6 5.7

6.1 6.26.7 6.8 6.8 7 7.2

88.5

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Japa

n

Fins

ka

Nor

vešk

a

Šve

dska

Dan

ska

Bel

gija

Aus

trija

RH

Nje

mač

ka

Niz

ozem

ska

Špa

njol

ska

Fran

cusk

a

Kan

ada

Švi

cars

ka

Irska

Grč

ka

Italij

a

Izra

el

N. Z

elan

d

Aus

tralij

a

V. B

ritan

ija

Por

tuga

l

SA

D

Vrijednosti Ginijeva koeficijenta

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%

Kumulativni postotak stanovništva

Kum

ulat

ivni

pos

tota

k do

hotk

a

Ginijevi koeficijenti 0.

23

0.23 0.

24 0.25

0.25 0.

26

0.26

0.26

0.26

0.26

0.26 0.

27 0.28 0.

29 0.3

0.3 0.

31

0.31 0.

32

0.32 0.

33

0.33 0.

34

0.34 0.

35

0.35 0.

37 0.38

0

0.05

0.1

0.15

0.2

0.25

0.3

0.35

0.4S

love

nija

Šve

dska

Slo

vačk

a

Češ

ka

Dan

ska

Aus

trija

Bel

gija

Fins

ka

Fran

cusk

a

Mađ

arsk

a

Mal

ta

Luks

embu

rg

Niz

ozem

ska

RH

Cip

ar

Nje

mač

ka

Irska

Špa

njol

ska

Italij

a

Pol

jska

Est

onija VB

Grč

ka

Litv

a

Bug

arsk

a 

Leto

nija

Por

tuga

l

Rum

unjs

ka

81.2

68.263.4

56.651.2

44.239.9

91.8 89.285.5

74.9

50.4 53.8 56.5 59.2 61.4 62.1 64.1 63.5 66.365.765.4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992

Manje od 2$ dnevno Gini

Nejednakosti i apsolutno siromaštva u svijetu

Nejednakosti i stope relativnog siromaštva (1990-e)

35 35 3432 31

2927 27 26

23 23 2219.7

15.513.2 14 13 12.8

6.8

14.7

84.1 4.6 5.4

0

5

10

15

20

25

30

35

40SA

D

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brit

anija

Izra

el

Aus

tralij

a

Kan

ada

Niz

ozem

ska

Nje

mač

ka

Italij

a

Nor

vešk

a

Bel

gija

Šved

ska

Ginijevi koeficijenti Stope relativnog siromaštva

Strategije redukcije nejednakosti i siromaštva

Ekonomski rast

Redistribucija (porezi, transferi)

Nejednakosti i ekonomska učinkovitost

Ginijevi koeficijenti tržišnog i ukupnog raspoloživog dohotka (oko 2000.)

4238 39 41

46 4448

38 36

50

4248 51 52

48

23 25 25 25 25 26 28 28 28 29 30 32 34 35 37

47

36 3639

45

4143

27

22

41

28

34 33 33

23

0

10

20

30

40

50

60D

ansk

a

Fins

ka

Niz

ozem

ska

Nor

vešk

a

Šve

dska

Češ

ka

Nje

mač

ka

Rum

unjs

ka

Švi

cars

ka

Pol

jska

Kan

ada

Aus

tralij

a

VB

Izra

el

SA

D

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Ginijev indeks tržišnog dohotka Ginijev ukupnog raspoloživog dohotka Stopa redukcije Ginijeva indeksa

Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990-tim godinama

Zemlja Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza

SADNjemačkaIzraelAustralijaKanadaVelika BritanijaItalijaFrancuskaNizozemskaNorveškaBelgijaŠvedska

26.246.548.049.253.653.858.460.170.880.184.084.6

3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U

HRVATSKOJ

EU Europska unija (ekonomska i politička zajednica koja je obuhvaćala različiti broj zemalja tijekom povijesti, a danas broji 27 članica)

Eurostat Statistički ured EUEU15 15 “starih” zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1.

svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska

EU10 Nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija

EU25 EU15 + EU10

EUtranz Tranzicijske (bivše socijalističke) zemlje koje su postale članice EU: Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska

Popis skraćenicaPopis skraćenica

Regija Županije uključene u regiju

Južni Jadran Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska

Sjeverni Jadran Primorsko-goranska, Ličko-senjska, IstarskaSredišnja Hrvatska Sisačko-moslavačka, Karlovačka,

Bjelovarsko-bilogorskaZagrebačka regija Grad Zagreb, ZagrebačkaSjeverna Hrvatska Krapinsko-Zagorska, Varaždinska,

Međimurska, Koprivničko-križevačkaIstočna Hrvatska Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska,

Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-Srijemska

Analitičke regije u HrvatskojAnalitičke regije u Hrvatskoj

Ekonomska situacijaEkonomska situacija

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, zemlje EU i RH (u PPS)

210

225 29

3

316

344

358

517

539

557

670

673 75

7 799

936

963 10

67

1077

1103 1137

1147

1176 1207 1249 12

90 1331

1771

443

991

911

470

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

Rum

unjs

ka

Bug

arsk

a

Litv

a

Latv

ija

Est

onija

Pol

jska

Slo

vačk

a

Mađ

arsk

a

Por

tuga

l

Grč

ka

Češ

ka

Slo

veni

ja

Špa

njol

ska

Cip

ar

Mal

ta

Irsk

a

Fra

ncus

ka Ital

ija

Aus

trija

Fin

ska

Šve

dska

Niz

ozem

ska

V. Brit

anija

Bel

gija

Dan

ska

Luks

embu

rg EU

10

EU

15

EU

25 RH

PPS (purchasing power standard) je imaginarni valutni tečaj, koji eliminira utjecaj različitih cijena u pojedinim zemljama, tako da se s 1 PPS može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u svakoj zemlji.

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po županijama (u PPS)

267 267 276 310 343 356 374 378 380 384 418 426 456 470 471 481 498 506 576 641769

470

210

757557

1771

0200400600800

100012001400160018002000

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Pože

ško-

slav

onsk

a

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Brod

sko-

posa

vska

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka

Osj

ečko

-bar

anjs

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Zada

rska

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Karlo

vačk

a

Vara

ždin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Šibe

nsko

-kni

nska

Krap

insk

o-za

gors

ka

Splits

ko-d

alm

atin

ska

Međ

imur

ska

Zagr

ebač

ka

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Gra

d Za

greb

Ista

rska R

H

EUtra

nz m

in: R

umun

jska

EUtra

nz m

ax: S

love

nija

EU15

min

: Por

tuga

l

EU15

max

: Luk

sem

burg

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po regijama (u PPS)

314358

435 449

573 574

0

100

200

300

400

500

600

700

Istočna RH SredišnjaRH

SjevernaRH

JužniJadran

Zg regija SjeverniJadran

StanovanjeStanovanje

Tipovi stambenih statusa, zemlje EU i RH

83 1 4 1 10 1

86 0 4 2 6 3

71 9 5 2 12 2

38 22 22 15 3 1

66 5 4 19 3 2

42 20 19 15 3 1

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Rumunjska

Bugarska

HR

EU15

EU10

EU25

Vlasnik bez hipoteke/kredita Vlasnik s hipotekom/kreditomPodstanar, plaća stanarinu privatnoj osobi Podstanar, plaća stanarinu u socijalnom/gradskom stanu

Smještaj bez plaćanja stanarine Ostalo

Ekonomske Ekonomske nejednakostinejednakosti

Dohodovne nejednakosti (Gini koeficijent 2001.-2005.)

0,3

0,24

0,28 0,28

0,33 0,33

0,28

0,36 0,36 0,36

0,24

0,350,35

0,33

0,37

0,33

0,27

0,27

0,28

0,29 0,29

0,27

0,31

0,3

0,34

0,28

0,22

0,250,250,240,25

0,22

0,24

0,290,29

0,26

0,32

0,41

0,320,340,34

0,32

0,26

0,28

0,260,27

0,29

0,23

0,21

0,24

0,27

0,30

0,33

0,36

0,39

0,42E

U15

NM

S10

Aus

tria

Bel

gium

Den

mar

k

Finl

and

Fran

ce

Ger

man

y

Gre

ece

Irela

nd

Italy

Net

herla

nds

Por

tuga

l

Spa

in

Sw

eden

Uni

ted

Kin

gdom

Cze

ch R

epub

lic

Est

onia

Hun

gary

Latv

ia*

Lith

uani

a

Pol

and

Slo

veni

a

Cro

atia

Gin

i coe

ffici

ent

2001 2005

Struktura dohotka prema decilnim skupinama (2002.)

Decilna skupina

Plaće i nadnice

Dohodak odsamostalnog

rada

Mirovine Ostalisocijalnitransferi

Ostalinovčanidohodak

Dohodak u naturi

Ukupnineto

dohodak

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.

25,337,544,044,647,649,954,651,457,457,3

15,413,712,513,712,710,911,013,011,719,0

26,128,026,327,627,428,124,125,222,413,9

20,29,47,15,74,72,92,73,41,51,0

3,33,83,72,42,22,82,82,63,76,7

9,77,66,46,05,45,54,84,43,42,2

100100100100100100100100100100

Apsolutno Apsolutno siromaštvosiromaštvo

Stope apsolutnog siromaštva u RH(linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)

10,0%

11,2%12,4%

11,1%10,0%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

1998. 2002. 2003. 2004. 2008.Izvor: WB, 2006

1.290 1.783 1.811 1.845 Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj)

2.063

Udio siromašnih, prema regijama (2002.-2004.)

42,5%

30,0%

8,2%4,0%

24,9%

12,7%

19,4%15,2%

19,8%23,2%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

SredišnjaHrvatska

IstočnaHrvatska

Zagrebačkaregija

SjeverniJadran

Južni Jadran

Udio među siromašnimaUdio u stanovništvu

Izvor: WB, 2006

Relativno Relativno siromaštvosiromaštvo

Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2008.)(60% medijana nacionalnog dohotka)

17,5%16,3%

17,4% 17,4%16,7%16,9%17,2%

18,2%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

16,0%

18,0%

20,0%

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006 2007. 2008.Izvor: DZS

Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2007.)10 10

11 1112 12 12 12

13 1314 14

15 1516

1718 18 18

19 19 1920 20 20

2122

25

0

5

10

15

20

25

30N

izoz

emsk

a

Češk

a

Šved

ska

Slov

ačka

Aus

trija

Slov

enija

Dan

ska

Mađ

arsk

a

Fran

cusk

a

Fins

ka

Mal

ta

Luks

embu

rg

Belg

ija

Nje

mač

ka

Cipa

r

Poljs

ka

Hrv

atsk

a

Irsk

a

Portu

gal

Esto

nija

V. B

ritan

ija

Litv

a

Grč

ka

Italij

a

Špan

jolsk

a

Latv

ija

Buga

rska

Rum

unjsk

a

Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

Pragovi relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (euro, 2007.)

1500

1167

1100

1042

950

942

925

917

893

893

833

817

750

617

508

500

467

375

267

215

208

192

192

175

167

167

92 75

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600Lu

ksem

burg

Dan

ska

Irsk

a

V. B

ritan

ija

Fins

ka

Šved

ska

Aus

trija

Niz

ozem

ska

Belg

ija

Nje

mač

ka

Fran

cusk

a

Cipa

r

Italij

a

Špan

jolsk

a

Grč

ka

Slov

enija

Mal

ta

Portu

gal

Češk

a

Hrv

atsk

a

Esto

nija

Slov

ačka

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Litv

a

Latv

ija

Rum

unjsk

a

Buga

rska

Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

Subjektivno Subjektivno siromaštvosiromaštvo

Stope subjektivnog siromaštva po županijama (%)(% kućanstava koja “uz teškoće” ili “uz velike teškoće” podmiruju svoje potrebe)

Izvor: UNDP (QoL), 2006.

4946 45 44 42 41 40 39 38 38 37

32 32 3127 25 24 24 24 24

20

0

10

20

30

40

50

60

Vir-

pod

Sis

-mos K

a

Osj

-bar

Zada

rska

Kop

-križ

Pož

-sla

v

Bro

d-po

s

Šib

-kni

n

Vuk

-sri

Bje

-bil

Kra

p-za

g

St-d

al

Lič-

senj

Zg ž

up

Gra

d Zg

Pri-

gor

Ista

rska

Dub

-ner

Međ

im Vž

PROFIL PROFIL SIROMAŠTVASIROMAŠTVA

Rizične skupine

Starije osobe i umirovljenici

Nezaposleni

Osobe bez obrazovanja

Samačka kućanstva

Jednoroditeljske obitelji

Obitelji s većim brojem djece

Osobe s invaliditetom

Stope relativnog siromaštva prema radnoj aktivnosti

Izvor: DZS

6,1

25,4

5,1

25,5

30,728

22,6

0

5

10

15

20

25

30

35

Zaposlen Zaposlen: priv.,povr., sezonski

rad

Samozaposlen:obrtnik, sl.

prof.

Poljoprivrednik Nezaposlen Radnoneaktivan

Umirovljenik

Stope relativnog siromaštva prema obrazovanju

Izvor: DZS

61,9

40,9

25,3

12,49,1

4,8

0

10

20

30

40

50

60

70

Bez škole 1-7 raz. 8 raz. Srednjastručna

Gimnazija VŠ/VSS

Relativni rizik siromaštva za određene tipove kućanstava u RH

2,1

2,4

1,8

2,7

0,8

2,0

0,70,5

1,5

1,8

2,5

1,6

2,7

0,9

2,3

0,6 0,7

1,1

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

Samac -M

Samac -Ž

Samac30-64

Samac65+

2 osobeispod 65

1odraslaosoba +1 ili višedjece

2odrasleosobe +1 dijete

2odrasleosobe +2 djece

2odrasleosobe +3 ili višedjece

20062008Line 2

4) BESKUĆNIŠTVO

Procjene o broju beskućništva uvelike ovise o definiciji beskućništva i načinu prikupljanja podataka

Prema procjenama krajem 2005. godine u svijetu je više od milijarde ljudi živjelo u iznimno lošim stambenim uvjetima, a oko 100 milijuna živjelo je na ulici

Procjene beskućnika u razvijenim zemljama

EU: oko 3 milijuna (2004.)V. Britanija: 10 500 beskućnika + 98 750 kućanstava u privremenom smještaju Kanada: 150 000Australija: 100 000Njemačka: 850 000SAD (2007.): popis tijekom jedne noći (672 000); 124 000 kroničnih beskućnika; tijekom godine dana 1 600 000 koristilo skloništa ili privremeni smještaj

Definicije

Kontinuum beskućništva

Osobe koje nemaju skloništa u tehničkom smislu riječi (oni koji žive na ulici ili skloništima za beskućnike)

Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje zadovoljava osnovne kriterije koji se smatraju nužnima za zdravlje, osobni i društveni razvoj

Tipovi stambene deprivacije (beskućništva):

s obzirom na razdoblje beskućništva

1. Kronično beskućništvo2. Cikličko (epizodno) beskućništvo3. Privremeno beskućništvo

s obzirom na fizičke, pravne i socijalne aspekte stanovanja1. “osobe bez krova nad glavom”2. “osobe bez doma”3. “osobe nesigurnog stanovanja”4. “osobe s neadekvatnim stanovanjem”

FEANTSA - Fédération Européenne d'Associations Travaillant Avec les Sans-Abri (Europska federacija udruga koje rade s beskućnicima)

Profil beskućništva u SAD (1990-te

Tip životnog aranžamana: M samci (73%), Ž samci (9%), obitelji s djecom (11%), osobe bez srodnika (7%)- 30% su živjeli kao samci prije beskućništva; 60% se nikada nije ženilo/udavalo

Rasa: bijelci (47%), crnci (40%), hispanici (9%), ostali (4%)

Ovisnosti i mentalne bolesti: između 25 i 50% je s mentalnim smetnjama, 50% M i 17% Ž su alkoholičari, a 13% M i Ž su ovisnici o alkoholu i drogi

Obrazovni i zaposlenički status: polovica nije završila srednju školu, 6% je imalo redoviti posao, većina je nekoliko godina bila bez posla

Beskućništvo u RH(podaci MZSS, temeljem prava na smještaj u prenoćište i prehranu u pučkoj kuhinji)

Broj: 2008.=448; 2009.=416 (smanjenje za 7%)

88,5

11,5

91,3 87,5

020406080

100

M Ž SamciM

SamciŽ

Spol i broj samaca (%)

Istraživanje beskućništva u RH(Institut Ivo Pilar, 2009.)

Uzorak i metodologija: intervjui sa 85 korisnika skloništa u 7 gradova: Zagreb; Varaždin; Karlovac; Osijek; Rijeka; Split; Zadar

→→ Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život prije beskućništvaprije beskućništva

Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali beskućnici beskućnici (94% (94% M i M i 95% 95% ŽŽ). ). Štoviše, veliki broj ima Štoviše, veliki broj ima

značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: 39%39% su su bili zaposleni bili zaposleni 10-20 10-20 godina, a godina, a 22% 22% odod 20-30 20-30 godinagodina

DobDob

4,6 5

10,8 10

18,5

3536,9

25 24,6

15

4,6

10

0

5

10

15

20

25

30

35

40

20te 30te 40te 50te 60te 70te

M

Ž

Zaposlen prije beskućništvaZaposlen prije beskućništva

93,8 95

6,2 5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

zaposlen prije beskućništva nezaposlen prijebeskućništva

M

Ž

Broj godina staža u formalnoj ekonomijiBroj godina staža u formalnoj ekonomiji

22

47

40,7

35,3

27,1

5,910,2 11,8

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0-10 g 10-20 g 20-30 g 30-40 g

MŽ

ObrazovanjeObrazovanje

0

7,7

16,9

4,6

63,1

7,75

0

30

5

50

10

0

10

20

30

40

50

60

70

bez obraz nezavr OŠ OŠ nezavr SŠ SŠ više od SŠ

M

Ž

Bračni statusBračni status

4,6

20

4,6 5

56,9

30

1,5

10

32,335

0

10

20

30

40

50

60

oženjen kohabitacija razveden udovac neoženjen

M

Ž

Izvori prihodaIzvori prihoda

2,5 5

38

15

58,2

65

1,3

15

0

10

20

30

40

50

60

70

formalni posao siva ekonomija soc pomoć,mirovina

prijatelji, rođaci

M

Ž

Posjedovanje bankovnog računaPosjedovanje bankovnog računa

34,9 35

65,1 65

0

10

20

30

40

50

60

70

Da Ne

MŽ

Zdravstveno osiguranjeZdravstveno osiguranje78,7

60

21,3

40

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Da Ne

MŽ

Dužina beskućništvaDužina beskućništva

23,4

20

7,8

25

20,3 20

23,425

20,3

10

4,7

00

5

10

15

20

25

< 1 g 1-2 g 2-5 g 5-10 g >10-20 g >20 g

M

Ž

Sociopatološke pojave (ZG, %)

50

7

60

20

0

10

20

30

40

50

60

70

Duševnesmetnje

Pokušajisuicida

Alkohol Kaznenadjela

Skloništa u RH Naziv skloništa Grad Osnivač Kapacitet

(broj mjesta)

Broj smještenih osoba

(31.12.’09.)Sklonište za beskućnike Karlovac

Karlovac Grad Karlovac 12 9

Prenoćište za beskućnike Varaždin

Varaždin Grad Varaždin 14 14

Prihvatilište "Ruže sv. Franje''

Rijeka Franjevački svjetovni red, Trsat

13 15

Sv. Vinko Paulski Zadar Caritas Zadarske Nadbiskupije

16 58

Centar za prihvat beskućnika

Osijek Caritas Đakovačko-osiječke nadbiskupije

20 8

Prihvatilište za beskućnike

Split Udruga ''Most'' 21 21

Prenoćište Crvenog križa

Zagreb Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb

70 44

Prenoćište d.o.o Zagreb Dubravko Prugovečki 85 85

Samostan misionarki ljubavi

Zagreb Samostan misionarki ljubavi sestre Majke Terezije

20 20

UKUPNO     309 311

Skloništa IISkloništa IIIme skloništa Grad Godina

otvaranjaKapacitet/ M Kapacitet/Ž

Crv. Križ Zagreb 1943 65 25

Prenoćište grada Zagreba

Zagreb 1992 76 10

Caritas/Rakitje Zagreb 2003 45-50 -

Prenoćište za beskućnike VŽ

Varaždin 2001 14 3

Caritas/Osijek Osijek 1999 10 10

MOST Split 2000 16 -

MOST Split 2003 - 8

Ruže sv. Franje Rijeka 2007 13 -

Caritas/Zadar Zadar 2007 12 4

Prenoćište za beskućnike Ka

Karlovac 2008 8 1

• Nasilje i traumatski događaji (zlostavljanje i zanemarivanje) u djetinjstvu (disfunkcionalna obitelj, institucionalizacija);

• Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog;• Financijski problemi/dugovi; • Loše zdravlje; • Prognan; • Raspad obiteljskih veza nakon razvoda; • Gubitak doma zbog rata; • Smrt supružnika; • zatočenje; • Bijeg od nasilja; • Životni izbor

Faktori koji dodatno potiču beskućništvo: i) Izostanak adekvatnih usluga; ii) Nezapsolenost i manjak novca; iii) Osobna inertnost; iv) Izostanak podrške obitelji ili prijatelja

Putovi ulaska u beskućništvo:

Pravo na stanovanje nije jasno određeno u UstavuPravo na stanovanje nije jasno određeno u UstavuNema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje Nema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje beskućnikabeskućnika ( (postoje veliki problemi za osobe bez adrese postoje veliki problemi za osobe bez adrese jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi utemeljena na mjesti stanovanjautemeljena na mjesti stanovanja))NNemaju nikakvih političkih predstavnika emaju nikakvih političkih predstavnika —— nitko nije nitko nije odgovoran za njihovu situacijuodgovoran za njihovu situacijuNNema nacionalnih programa (strategije) stanovanja - ema nacionalnih programa (strategije) stanovanja - posebice za beskućnikeposebice za beskućnikeNema nacionalnih programa prevencije beskućništvaNema nacionalnih programa prevencije beskućništva ((npr. za osobe koje odrastaju u institucijamanpr. za osobe koje odrastaju u institucijama))

Zašto su beskućnici tako ranjiva Zašto su beskućnici tako ranjiva socijalna skupina u RHsocijalna skupina u RH??

Uzroci beskućništva:

Manjak priuštivih stanova Siromaštvo Nezaposlenost Nerazvijeni socijalni programi i mala izdvajanja socijalne države

Strukturalni

uzročnici

Ovisnosti

Obiteljsko nasilje

Mentalne bolesti

Individualni i obiteljski

uzročnici

Politika prema beskućništvu:

skloništa za beskućnike

usluge beskućnicima (zdravstvene, savjetovanje, potpora)

Prevencija “ulaska” u beskućništvoOdgovarajuća stambena politikaProgrami prevencije i odvikavanja od ovisnostiIntervencija prema ranjivim obiteljimaRedukcija obiteljskog nasilja

dostupnost rada/zaposlenosti

prihod koji osigurava dostojan život (minimalni dohodak)

5) DJEČJE SIROMAŠTVO

Pokazatelji dječjeg siromaštva u svijetu

>1 milijarde djece (50% djece u zemljama u razvoju) suočeno je s ozbiljnom materijalnom deprivacijom kada su u pitanju dobra i usluge nužne za preživljavanje, odrastanje i razvoj oko 90 milijuna djece ispod 5 g. ozbiljno je pothranjeno oko 400 milijuna djece nema pristup pitkoj vodi >500 milijuna djece nema pristup sanitarnim uređajima oko 270 milijuna djece nema pristup zdravstvenim uslugama >640 milijuna djece suočeno je s ozbiljnom stambenom deprivacijom >140 milijuna djece nikada nije pohađalo školu >300 milijuna djece nema pristup informacijama (TV, radio, telefon, novine) >oko 40 milijuna djece prisiljeno je bilo napustiti svoje domove >oko 10 milijuna djece ispod 18 g. je siročad

Stope relativnog siromaštva djece* u RH i zemljama EU (2007.)9 10

1112 12

14 1415 15 15

16 1617 17

1819 19

20 2021

2223 23 23

2425

3033

0

5

10

15

20

25

30

35D

ansk

a

Fins

ka

Šved

ska

Slov

enija

Cip

ar

Niz

ozem

ska

Nje

mač

ka

Aus

trija

Fran

cusk

a

Hrv

atsk

a

Češ

ka

Slov

ačka

Bel

gija

Est

onija

Mal

ta

Mađ

arsk

a

Irsk

a

Luk

sem

burg

Lat

vija

Port

ugal

Litv

a

V. B

rita

nija

Grč

ka

Špan

jols

ka

Poljs

ka

Ital

ija

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka

Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka) * dijete < 16

Stope relativnog siromaštva djece* u zemljama OECD (2000.)(50% medijana nacionalnog dohotka)

2,5 3,

5

3,6

3,7

6,9

7,1 7,4 8,

7

11 11,5 12

,5 13 13,3

13,5 14 14

,5 16 16 16 16 16,3

16,3

22

4

0

10

20

30

Dan

ska

Fins

ka

Nor

vešk

a

Šved

ska

Bel

gija

Švic

arsk

a

Češ

ka

Fran

cusk

a

Niz

ozem

ska

Nje

mač

ka

Aus

tral

ija

Grč

ka

Mađ

arsk

a

Aus

trija

Kan

ada

Japa

n

Poljs

ka

Port

ugal

Špan

jols

ka

Irsk

a

Ital

ija

V. B

rita

nija

N. Z

elan

d

SAD

* dijete < 18

Stope relativnog siromaštva djece u RH (2001.-2008.)(60% medijana nacionalnog dohotka)

1617

15 1514

15 15

20

0

5

10

15

20

25

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006 2007. 2008.

Izvor: DZS * dijete < 16

Kako mjeriti dječje siromaštvo?

Indeks dječje dobrobiti ili indeks deprivacije

1. Materijalna situacija (dohodovno siromaštvo, deprivacija, život u obiteljima bez zaposlenih odraslih članova)

2. Stanovanje (prenapučenost, stambeni problemi i sl.)3. Zdravlje (stope mortaliteta, porođajna težina, imunizacija/procijepljenost,

pretilost itd.)4. Subjektivni doživljaj blagostanja (percepcija zdravlja, osobnog blagostanja,

kvalitete u školi)5. Obrazovanje (matematička i druga pismenost, % djece u institucijama skrbi, i

sl).6. Socijalni odnosi i veze (obiteljska struktura, odnosi s roditeljima i vršnjacima)7. Sudjelovanje u društvenom i političkom životu (aktivnosti u građanskom

društvu, interes za političke teme)8. Rizici i sigurnost (dječji mortalitet, izloženost nasilju, ovisnosti)

Rang zemalja EU prema pokazateljima dječje deprivacije Zemlja Stopa dječjeg

siromaštvaRang

(indeks dobrobiti)DanskaFinskaŠvedskaSlovenijaCiparNizozemskaNjemačkaAustrija FrancuskaČeškaSlovačkaBelgijaEstonijaMaltaMađarskaIrskaLuksemburgLatvijaPortugalLitvaV. BritanijaGrčkaŠpanjolskaPoljskaItalija

9101112121414151516161717181919202021222323232425

45371291213192282414201110231825211661715

Ranjive skupine djecedjeca koja rade

djeca koja žive na ulici

djeca migranti

djeca s invaliditetom

djevojčice

Posljedice dječjeg siromaštva

fizičke (zdravstvene):(niska porođajna težina, mortalitet, morbiditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, tinejdžerske trudnoće, beskućništvo)

kognitivne: (intelektualne sposobnosti i obrazovna postignuća)

bihevioralne:(delinkvencija, kriminalitet, pušenje, alkohol, droge, isključivanje iz škole, suicid, dječji rad)

emocionalne: (slika o sebi, sreća, samopoštovanje, subjektivno blagostanje)

Teorije koje objašnjavaju odnos između siromaštva i roditeljstva

teorija stresa

teorija kulture siromaštva

teorija deficijentne okoline (susjedstva)

Eliminiranje dječjeg siromaštva?Eliminiranje dječjeg siromaštva?

Ključni prioriteti:ZdravljeObrazovanjeStanovanjeZapošljavanje (APTR)Naknade djeci i obiteljimaSkrb i usluge za djecu

Siromaštvo: oblik zlostavljanja djece?