Siromaštvo i socijalna isklju enost u Bosni i Hercegovini

Siromaštvo i socijalna isklju enost u Bosni i Hercegovini

Uvid na osnovu proširene ankete potrošnje doma instva iz 2011.

č

ć

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

WB406484

Typewritten Text

97641

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI

UVID NA OSNOVU PROŠIRENE ANKETE POTROŠNJE DOMAĆINSTAVA IZ 2011.1

1 Ovaj materijal je proizvod Programske procjene siromaštva na zapadnom Balkanu. Uradio ga je tim Svjetske banke u sastavu Lidia Ceriani i Caterina Ruggeri Laderchi uz blisku saradnju s Agencijom za statistiku BiH, Federalnim zavodom za statistiku i Zavodom za statistiku RS. Rani nalazi ovog materijala su prezentirani na radionici kojoj je prisustvovalo stručne osoblje statističkih institucija.

1

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI UVID NA OSNOVU PROŠIRENE ANKETE POTROŠNJE DOMAĆINSTAVA IZ 2011.

1 Uvod .................................................................................................................................. 4

2 Opis podataka ................................................................................................................... 5

3 Stanovništvo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u BiH ................................ 8 3.1 Profil u riziku od siromaštva ......................................................................................................................................... 8 3.2 Profil materijalne uskraćenosti ..................................................................................................................................... 9 3.3 Profil niskog intenziteta rada ..................................................................................................................................... 13 3.4 Interakcija između tri indikatora ............................................................................................................................... 15

3.4.1 U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ................................................................................................ 15 3.4.2 Presjek dimenzija uskraćenosti ................................................................................................................................... 17

4 Socijalna isključenost i apsolutno siromaštvo po potrošnji .............................................. 19

5 Dodatne dimenzije socijalne isključenosti........................................................................ 22 5.1 Zadovoljstvo životom .................................................................................................................................................. 22 5.2 Vlastita procjena zdravstvenog stanja ..................................................................................................................... 23

6 Grupe u posebnom riziku od isključenosti ...................................................................... 24 6.1 Inkluzija i siromaštvo izbjeglica i interno raseljenih ......................................................................................... 24 6.2 Materijalna uskraćenost djece ............................................................................................................................... 25

Zaključak ................................................................................................................................ 26

Reference ................................................................................................................................ 28

Aneks ...................................................................................................................................... 28 TABELA 1: UDIO STANOVNIŠTVA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, PO ENTITETU I MJESTU STANOVANJA .............................................. 9 TABELA 2: DIMENZIJE MATERIJALNE USKRAĆENOSTI PO ENTITETU, MJESTU STANOVANJA, UDIO STANOVNIŠTVA (%) ..... 10 TABELA 3: INCIDENCA TEŠKE MATERIJALNE USKRAĆENOSTI, PO ENTITETU I MJESTU STANOVANJA .......................................... 11 TABELA 4: TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆENI POJEDINCI KOJI SI NE MOGU REDOVNO PRIUŠTITI OBROK OD MESA ILI

PROTEINA, UDIO UKUPNOG STANOVNIŠTVA BIH (%) ...................................................................................................................... 12 TABELA 5: MATRICA ODNOSA IZMEĐU TEŠKE MATERIJALNE USKRAĆENOSTI (MD) I RAZLIČITIH DIMENZIJA MATERIJALNE

USKRAĆENOSTI ............................................................................................................................................................................................ 13 TABELA 6: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (STANOVNIŠTVO DOBI

0-59 GODINA), PO ENTITETU I MJESTU STANOVANJA, 2011. .......................................................................................................... 14 TABELA 7: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (STANOVNIŠTVO DOBI

0-59 GODINA), PO NAJVIŠEM ZAVRŠENOM NIVOU OBRAZOVANJA NOSIOCA DOMAĆINSTVA, 2011 .................................. 15 TABELA 8: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (STANOVNIŠTVO DOBI

0-59 GODINA), PO RADNOM STATUSU NOSIOCA DOMAĆINSTVA, 2011 ...................................................................................... 15 TABELA 9: UDIO POJEDINACA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, PO ENTITETU I MJESTU

STANOVANJA, 2011 .................................................................................................................................................................................... 16 TABELA 10: STANOVNIŠTVO U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆENO I ŽIVI U DOMAĆINSTVU S

NISKIM INTENZITETOM RADA, PO ENTITETU I MJESTU STANOVANJA, 2011 .............................................................................. 18 TABELA 11: STANOVNIŠTVO U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆENO, PO ENTITETU I MJESTU

STANOVANJA, 2011 .................................................................................................................................................................................... 19 TABELA 12: U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, PO PETINAMA RASHODA I STATUSU SIROMAŠTVA 19 TABELA 13: RIZIK OD SIROMAŠTVA, PO DESETINAMA RASHODA I STATUSU SIROMAŠTVA ........................................................... 21 TABELA 14: TEŠKA MATERIJALNA USKRAĆENOST, PO PETINAMA RASHODA I STATUSU SIROMAŠTVA ..................................... 21 TABELA 15: VRLO NIZAK INTENZITET RADA, PO PETINAMA RASHODA I STATUSU SIROMAŠTVA ................................................ 22 TABELA 16: ODNOS IZMEĐU AROPE I ZDRAVSTVENE USKRAĆENOSTI, 2011 .................................................................................. 23 TABELA 17: DISTRIBUCIJA IZBJEGLICA I INTERNO RASELJENIH, 2011 ................................................................................................ 24 TABELA 18: IZBJEGLICE I INTERNO RASELJENI U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, 2011 ................... 24 TABELA 19: MATERIJALNA USKRAĆENOST DJECE PO DIMENZIJI, ENTITETU, MJESTU STANOVANJA, STANOVNIŠTVO DOBI 0-

15, 2011 ......................................................................................................................................................................................................... 26 TABELA 20: UDIO POJEDINACA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, PO DOBI NOSIOCA DOMAĆINSTVA .................................................. 28 TABELA 21: UDIO POJEDINACA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, PO POLU NOSIOCA DOMAĆINSTVA ................................................... 28

2

TABELA 22: STOPA NEZAPOSLENOSTI............................................................................................................................................................. 28 TABELA 23: STOPA AKTIVNOSTI ....................................................................................................................................................................... 29 TABELA 24: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (POPULACIJA DOBI 0

DO 59 GODINA), PO DOBNIM GRUPAMA, 2011 .................................................................................................................................... 29 TABELA 25: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (POPULACIJA DOBI 0

DO 59 GODINA), PO POLU NOSIOCA DOMAĆINSTVA, 2011 .............................................................................................................. 29 TABELA 26: UDIO DOMAĆINSTAVA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA, PO BROJU ČLANOVA DOMAĆINSTVA, 2011 ....... 29 TABELA 27: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA ................................................................ 29 TABELA 28: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA I U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI

SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, UKUPNO STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................... 30 TABELA 29: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA I U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI

SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, UKUPNO STANOVNIŠTVO, FBIH ........................................................................................................ 30 TABELA 30: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA I U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI

SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, UKUPNO STANOVNIŠTVO, RS ............................................................................................................ 30 TABELA 31: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA I U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI

SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, UKUPNO STANOVNIŠTVO, URBANA NASELJA ................................................................................ 30 TABELA 32: UDIO POJEDINACA PO NAJZNAČAJNIJEM IZVORU PRIHODA DOMAĆINSTVA I U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI

SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, UKUPNO STANOVNIŠTVO, RURALNA NASELJA ............................................................................. 31 TABELA 33: UDIO POJEDINACA (DOBI 15+) KOJI SU DONEKLE ILI VRLO NEZADOVOLJNI PORODICOM, PRIJATELJIMA, SAMIM

SOBOM, ŽIVOTOM U CJELINI, PO RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, 2011........................................ 31 TABELA 34: UDIO POJEDINACA (DOBI 15+) KOJI SU DONEKLE ILI VRLO NEZADOVOLJNI PORODICOM, PRIJATELJIMA, SAMIM

SOBOM, ŽIVOTOM U CJELINI, PO DIMENZIJI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, 2011 ........................................................................ 31 TABELA 35: UDIO IZBJEGLICA I INTERNO RASELJENIH PO ENTITETU I MJESTU STANOVANJA, 2011 ........................................... 31 SLIKA 1: POREĐENJE IZMEĐU DISTRIBUCIJE PRIHODA I RASHODA ............................................................................................................. 7 SLIKA 2: UDIO STANOVNIŠTVA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, 2011 ............................................................................................................ 9 SLIKA 3: UDIO STANOVNIŠTVA KOJI JE TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆEN, 2011. .............................................................................. 11 SLIKA 4: MATERIJALNO USKRAĆENI POJEDINCI PO STAVCI I STATUSU TEŠKE MATERIJALNE USKRAĆENOSTI (SMD),

PROCENTI ....................................................................................................................................................................................................... 12 SLIKA 5: UDIO POJEDINACA KOJI ŽIVE U DOMAĆINSTVIMA S VRLO NISKIM INTENZITETOM RADA (STANOVNIŠTVO DOBI 0-

59 GODINA), 2011 ...................................................................................................................................................................................... 14 SLIKA 6: UDIO POJEDINACA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, 2011...................................................... 16 SLIKA 7: POJEDINCI U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI, PO DIMENZIJAMA, 2011 ................................ 17 SLIKA 8: STANOVNIŠTVO U RIZIKU OD SIROMAŠTVA, TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆENO I ŽIVI U DOMAĆINSTVU S NISKIM

INTENZITETOM RADA, 2011 ..................................................................................................................................................................... 17 SLIKA 9: STANOVNIŠTVO U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I TEŠKO MATERIJALNO USKRAĆENO, 2011 .................................................. 18 SLIKA 10: UDIO POJEDINACA (DOBI 15+) KOJI SU DJELIMIČNO ILI VRLO NEZADOVOLJNI PORODICOM, PRIJATELJIMA,

SAMIMA SOBOM I ŽIVOTOM GENERALNO, PO DOBI, 2011 ............................................................................................................... 23 SLIKA 11: UDIO POJEDINACA (DOBI 15+) KOJI SU DJELIMIČNO ILI VRLO NEZADOVOLJNI PORODICOM, PRIJATELJIMA,

SAMIMA SOBOM I ŽIVOTOM GENERALNO, PO SOCIO-EKONOMSKOM STATUSU, 2011 ........................................................... 23 SLIKA 12: SAMOPROCIJENJENO ZDR. STANJE (LOŠE, VRLO LOŠE), 2011 ............................................................................................... 24 SLIKA 13: DUGOTRAJNA BOLEST ILI ZDRAVSTVENI PROBLEM, 2011 ..................................................................................................... 24 SLIKA 14: ZDR. PROBLEM OGRANIČAVA SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI, 2011 ..................................................................................... 24 SLIKA 15: MATERIJALNA USKRAĆENOST DJECE PO INDIKATORIMA, STANOVNIŠTVO DOBI 0-15, 2011 ..................................... 25 SLIKA 16: DJECA (DOBI 0-15) U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ILI ISKLJUČENOSTI DJECE ............. 26

3

1 Uvod Statističke institucije u Bosni i Hercegovini su 2011., putem ankete provedene u cijeloj zemlji, prvi put prikupljale podatke koji su omogućili praćenje evropskih indikatora siromaštva i socijalne isključenosti, kao i nacionalnih indikatora apsolutnog i relativnog siromaštva po potrošnji. Proširena anketa potrošnje domaćinstava (EHBS) dodaje nove module na standardnu Anketu potrošnje domaćinstava (HBS), dizajniranu za prikupljanje detaljnih informacija o potrošnji domaćinstava. Dodatni moduli su obuhvatili informacije potrebne za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u zemljama članicama EU. Time EHBS predstavlja hibridno rješenje između prikupljanja HBS podataka i Ankete prihoda i uslova života (SILC)2, službenog alata za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u EU, koja ne sadrži informacije o rashodima. Dizajn ankete odražava preporuke ekspertnog panela, kojeg su okupili, između ostalih, DFID, Eurostat i Svjetska banka, da bi se istražile strategije za prilagođavanje zemalja zapadnog Balkana nekim zahtjevima statističkih acquis-a EU (Carletto, 2013). Da ne bi preopteretili ispitanike, dodatni moduli u EHBS se administriraju na rotirajućoj osnovi. Podaci sa terena ukazuju da dodatni moduli povećavaju ukupno vrijeme trajanja anketa za oko 15-20 minuta, u odnosu na standardni HBS upitnik. Stopa odbijanja ankete u EHBS 11 je veća nego u prethodnom krugu HBS ankete (24, u odnosu na 19,5 procenata), ali nema dokaza, uključujući i iz pilot ankete iz 2009., da je to povećanje stope odbijanja ankete vezano za uvođenje novih modula o socijalnoj isključenosti. Pored toga, modul rashoda ostaje isti u krugovima ankete u 2007. i 2011., što omogućava poređenje statistika siromaštva po potrošnji. U odnosu na HBS modul o prihodima uvedene su neke promjene, koje su povećale sposobnost instrumenta ankete da obuhvati razne izvore prihoda domaćinstava, ali ipak efektivno pribavljanje informacija o prihodima i dalje ostaje izazov.3 Obzirom da EHBS predstavlja pilot-testiranje preporuka koje je dao ekspertni panel, interesantan je ne samo za razumijevanje siromaštva i isključenosti u BiH, već i kao primjer kako pomiriti praćenje mjere siromaštva po potrošnji, uz istovremeno usvajanje statističkih acquis-a EU za praćenje siromaštva i socijalne isključenosti. Mogućnost praćenja oba tipa indikatora je naročito značajno, obzirom da oni obuhvataju različite aspekte uskraćenosti. Mjere siromaštava po potrošnji, koje se obično prati u BiH, odražavaju naglasak na neadekvatnim novčanim sredstvima, kako su identificirana bilo apsolutnim standardom (nemogućnost pokrivanja osnovnih potreba) ili relativnim, u zavisnosti od konteksta u zemlji. Indikatori siromaštva i socijalne isključenosti usvojeni na nivou EU pokušavaju obuhvatiti multidimenzionalni koncept uskraćenosti, uključujući raspoloživost resursa potrebnih za uključenost u život u društvu, mimo zadovoljavanja osnovnih potreba i procese isključenosti, naročito one koja proističe iz tržišta rada. Koncept socijalne isključenosti ne daje sam po sebi laku definiciju mimo tih principa, ali omogućava zemljama u EU korištenje zajedničkog okvira za analizu uskraćenosti, naglašavajući specifične karakteristike, pa time i rješenja politike, koja su relevantnija za date prilike u zemlji. Način na koji su urađeni koncept isključenosti i njegovi instrumenti, odražava evoluciju dijaloga o politici između zemalja članica EU u kontekstu otvorenog metoda koordinacije, tj. dijaloga o politici i razmjene iskustava u oblasti nacionalnih nadležnosti, kao što je socijalna politika (Maquet 2013). Iako su urađeni brojni primarni i sekundarni indikatori, da bi se dobile informacije za otvoreni metod

2 EU-SILC je postao obaveza za zemlje članice EU unutar Okvirne direktive 1177/2003. Iako je njena implementacija obavezna, svaka zemlja treba uraditi svoju vlastitu nacionalnu anketu ili voditi evidencije koje podržavaju provođenje SILC-a. SILC se treba provoditi godišnje sa zajedničkom komponentom svake godine (primarne varijable) i rotirajućim modulima koji se mijenjanju po godinama (sekundarne varijable). Anketa uključuje i longitudinalnu komponentu, koja zahtijeva rotirajuću strukturu uzorka panela. 3 Navedeni prihodi predstavljaju u prosjeku manje od polovine nivoa potrošnje, a omjer rashodi/prihodi raste kod bogatijih domaćinstava.

4

koordinacije, „glavna cifra“ siromaštva i socijalne isključenosti u EU je postao udio stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), što je postavljeno kao jedan od 5 ciljeva strategije EUROPE 2020, koju su usvojili šefovi država EU u junu 2010.4 Obzirom na centralnu ulogu ovog indikatora, u ovom materijalu ćemo koristiti AROPE i indikatore koji čine njegove komponente, kao ključne indikatore za analizu socijalne isključenosti u BiH. Razmotriće se i druge dimenzije dobrostanja za koje EHBS prikuplja indikatore. Konačno, i obzirom na relativnu novinu analize isključenosti, kao izvora informacija za razmatranje politike na zapadnom Balkanu, biće prezentirana i kraća analiza odnosa između indikatora isključenosti i ranije utemeljenih indikatora apsolutnog siromaštva po potrošnji. Ovaj materijal koristi i raspoloživost uporedivih indikatora prikupljenih putem SILC ankete u zemljama članicama EU za poređenje s učinkom BiH u smislu različitih indikatora. Ovaj materijal je strukturiran na sljedeći način: Odjeljak 2 daje detaljan opis podataka, dok Odjeljak 3 razmatra tri sastavna indikatora AROPE i njihov međusobni odnos, tj. njihovo jedinstvo (AROPE indikator) i njihov presjek. Odjeljak 4 prikazuje dodatne dimenzije isključenosti za koje se prikupljaju podaci, posebno koje se odnose na djecu. Konačno, Odjeljak 5 daje poređenje indikatora novčanog siromaštva i socijalne isključenosti. Odjeljak 6 rezimira najinteresantnije elemente koji proističu iz ove analize i daje zaključke.

2 Opis podataka Uzorak EHBS 2011 uključuje ukupno 7.400 domaćinstava (4.611 u FBiH, 2.437 u RS i 352 u BD), što ukupno daje 22.863 pojedinaca. Osnovni HBS daje podatke na nivou domaćinstva, evidentirane u dnevniku nabavke koju je domaćinstvo obavilo tokom prethodnih 14 dana, plus podatke o domaćinstvu i pojedincima evidentirane tokom završnog ispitivanja, koji su strukturirani u jedanaest modula. Prvi modul daje osnovne demografske karakteristike, nivo pismenosti i obrazovni status za sve pojedince; status aktivnosti i druge indikatore tržišta rada (npr. privredna grana, zanimanje, profesionalni status) za sve članove domaćinstva starije od 15 godina. Moduli dva do deset prikupljaju informacije na nivou domaćinstva. To su informacije o: karakteristikama stambenog smještaja (građevinski tip i karakteristike, usluge, pravna osnova korištenja) i rashodima povezanim sa stanovanjem (npr. komunalije i troškovi održavanja); namještaj, kućanska oprema i troškovi rutinskog održavanja; rashodi na odjeću i obuću; zdravstveni rashodi; vozila (vlasništvo i s tim povezani rashodi), dijelovi, oprema, rashodi na karte za prevoz i komunikaciju; rashodi na rekreaciju (npr. TV ili hobiji); kulturne aktivnosti (npr. karte za pozorište ili pretplata na novine); obrazovanje (npr. školarina, knjige, prevoz); odmor: razni rashodi (uglavnom lične aktivnosti i vanredni rashodi); kupovne navike domaćinstva, za grupu artikala se prikupljaju informacije o najpoželjnijem mjestu kupovine (tradicionalna prodavnica, robna kuća, supermarket, zelena pijaca, kiosk ili drugo); vrijednost investicija ili izostalih investicija domaćinstva, u stambenu jedinicu, poslovnu ili poljoprivrednu djelatnost, vrijednosne papire i ostale vrijednosti. Moduli jedanaest i dvanaest se popunjavaju za svakog člana domaćinstva starosti 15 i više godina. Oni obuhvataju informacije o prihodima u mjesecu prije ankete, kao i o broju mjeseci u kojima se svaki od prihoda ostvarivao tokom prethodne godine za dvije grupe izvora prihoda: po osnovu rada, kapitala, zemlje ili objekata, te privatni transferi (navedena su 23 različita izvora); i po osnovu penzije i socijalne pomoć (naveden 31 različit izvor). U odnosu na originalnu osnovu HBS, opisanu iznad, EHBS 2011 sadrži detaljan modul o prihodu i dva dodatna modula, od kojih se svaki popunjava za polovinu uzorka stanovništva na rotirajućoj

4 Preostala 4 cilja se odnose na zaposlenost, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i obrazovanje.

5

osnovi. Prvi dodatni modul obuhvata temu Socijalna inkluzija, migracija i doznake. Sadrži informacije o svakom članu domaćinstva starosti 15 i više godina, koje se odnose na migraciju, trenutni status stanovanja, doznake, zadovoljstvo životom; i daje informacije o socijalnoj inkluziji na nivou domaćinstva. Drugi dodatni modul se odnosi na Zdravstveno stanje i usluge. On sadrži 31 pitanje o zdravstvenom stanju i korištenju zdravstvenih usluga i popunjava se za svakog člana domaćinstva. Oba modula sadrže set pitanja o cijeloj grupi djece ispod 16 godina starosti u domaćinstvu, a tiču se materijalne uskraćenosti i socijalne uključenosti djece. Bitna karakteristika EHBS je da su uloženi značajni napori na povećanju kvaliteta varijable prihoda, obzirom na bojazni u vezi sa značajnim poteškoćama kod prikupljanja podataka o prihodu, koje se povećavaju u okruženjima s nižim prihodima, karakteriziranim velikom incidencom poljoprivrednih i neformalnih djelatnosti. Okvir 1 daje detalje kako je urađena varijabla prihoda i razlike između varijabli prihoda i rashoda. Kako se generalno pretpostavlja da je u okruženjima s nižim prihodima bolji kvalitet podataka o rashodima, OKVIR 1 ukazuje da bi varijable prihoda mogle značajno podcjenjivati resurse domaćinstava. Pored toga, EHBS 2011 sadrži specifična pitanja za procjenu statusa uskraćenosti djece po četiri različite dimenzije: odjeća, hrana, obrazovanje, slobodne aktivnosti i društveni život, u skladu s ad-hoc modulom uvedenim u EU-SILC 2007, integrirajući pitanje dobrostanja i socijalne inkluzije djece u oblasti donošenja politike. Na ta su pitanja odgovarala domaćinstva s barem jednim djetetom dobi ispod 16 godina (33 procenta uzorka, 35 procenata u ruralnim područjima i 31 procent u urbanim). Pitanja se odnose na svu djecu ispod 16 godina u domaćinstvu. Ako barem jedno dijete u domaćinstvu nema stavku ili ne učestvuje u aktivnosti iz pitanja, pretpostavlja se da kompletna grupa djece u domaćinstvu nema tu stavku ili ne učestvuje u toj aktivnosti.

6

OKVIR 1: Varijable prihoda u EHBS 2011

Odjeljak 11 u HBS 2011 je posvećen prihodu, penzijama, socijalnim naknadama i štednji domaćinstva. Ekvivaliziran raspoloživi prihod (yeq) se dobije dijeljenjem ukupnog prihoda domaćinstva (yhh) ekvivaliziranom veličinom domaćinstva (neq). Ukupni prihod domaćinstva je zbir neto prihoda od zaposlenosti, imovine, doznaka i iz ostalih izvora, penzija i socijalnih naknada za sve članove domaćinstva. Obzirom da set podataka daje informacije i o prihodima ostvarenim tokom prethodnog mjeseca i o broju mjeseci u kojima se prihod/penzija/naknada ostvarivala tokom prethodnih 12 mjeseci, analiza uzima u obzir prosječni mjesečni prihod ostvaren u posljednjoj godini. Vrijednosti koje nedostaju iznose 3 procenta populacije i za to nisu primijenjene nikakve tehnike imputacije. Daljih 4 procenta populacije navodi nula prihoda. Prihod se ne dijeli prostorno (tj. ne usklađuju se razlike u cijenama u različitim slojevima populacije), kao što je obično slučaj za zbirne rashode koji se službeno koriste u BiH za izračunavanje siromaštva. Ekvivalizirana veličina domaćinstva se dobije primjenom modificirane OECD skale, koja dodjeljuje vrijednost 1 nosiocu domaćinstva, 0,5 svakom dodatnom odraslom članu i 0,3 svakom djetetu mlađem od 14 godina:

𝑛𝑛𝑒𝑒𝑒𝑒 = 1 + � 0.5 + � 0.3𝑎𝑎𝑎𝑎𝑒𝑒<14𝑎𝑎𝑎𝑎𝑒𝑒≥15

U 2011. je, prema podacima, ekvivalizirani srednji prihod domaćinstava iznosio 4.251 KM godišnje (ili 354 KM mjesečno). Kako Slika 1 pokazuje, distribucija prihoda se razlikuje od distribucije rashoda u Anketi potrošnje domaćinstava. Oko 7 procenata pojedinaca izjavljuje da im je prihod 0, a rashod je, u prosjeku, 45 procenata veći od prihoda. Slika 1: Poređenje između distribucije prihoda i rashoda

Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu BIH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Dijagram pokazuje distribuciju logaritma prihoda i rashoda po stanovniku po cijenama iz 2011.

7

3 Stanovništvo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u BiH Ovaj odjeljak analizira različite indikatore socijalne isključenosti koji čine AROPE, udio stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (OKVIR 2). Kako su raspoloživi uporedivi indikatori za sve zemlje članice EU i ostale susjedne zemlje, data su poređenja s incidencom različitih uskraćenosti u tim zemljama u odnosu na procjenu u BiH. OKVIR 2: Eurostatova definicija rizika od siromaštva i socijalne isključenosti

Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti, skraćeno AROPE, se odnosi na situaciju kad ljudi spadaju u bar jednu od sljedećih kategorija:

- Rizik od siromaštva: udio ljudi s ekvivaliziranim raspoloživim prihodom (uključujući i socijalne transfere) ispod praga rizika od siromaštva, koji je utvrđen na 60% srednjeg nacionalnog ekvivaliziranog raspoloživog prihoda, uključujući socijalne transfere.

- Teško materijalno uskraćeni: procenat ukupnog stanovništva koji si ne može priuštiti barem četiri od ovih stvari: (i) plaćanje stanarine, hipoteke ili komunalija; (ii) adekvatno grijanje svog stambenog prostora; (iii) pokrivanje neočekivanih rashoda; (iv) redovan obrok s mesom i proteinima; (v) odlazak na godišnji odmor; (vi) TV prijemnik; (vii) mašina za rublje; (viii) automobil; (ix) telefon.

- Živi u domaćinstvu s vrlo niskim intenzitetom rada: broj osoba koje žive u domaćinstvu s intenzitetom rada ispod praga postavljenog na 0,20, gdje je intenzitet rada domaćinstva omjer ukupnog broja mjeseci u kojima su svi članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine i ukupnog broja mjeseci u kojima su članovi istog domaćinstva teoretski mogli raditi u istom periodu (osoba radno-aktivne dobi je osoba starosti 18-59 godina, uz izuzetak studenata dobi 18 – 24 godine). Domaćinstva koja se sastoje samo od djece, studenata mlađih od 25 godina i/ili osoba dobi 60 i više godina su isključena iz kalkulacije ovog indikatora.

3.1 Profil u riziku od siromaštva U cijeloj zemlji, 27 procenata stanovništva je u riziku od siromaštva. Drugim riječima, ugrubo dva od svakih 7 pojedinaca iz stanovništva ima ekvivaliziran raspoloživi prihod, uključujući socijalne transfere, ispod 60 procenata nacionalnog srednjeg prihoda (koji je prema našim podacima, u 2011. iznosio 2.469). Ta incidenca rizika od siromaštva je veća nego u bilo kojoj zemlji članici EU uzetoj za poređenje, iako je to manje slučaj u poređenju s najsiromašnijim novim članicama EU (pogledati Sliku 2). Rizik od siromaštva je samo 5 procentnih poena veći nego u Bugarskoj i Rumuniji, te 9 procentnih poena veći od prosjeka novih zemalja članica (18 procenata).

8

Slika 2: Udio stanovništva u riziku od siromaštva, 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka za Bosnu i Hercegovinu; Zavod za statistiku BJR Makedonije; i Eurostatov, indikator ilc_peps, za sve ostale zemlje i zbirne podatke za zemlje. Unutar BiH, udio stanovništava u riziku od siromaštva je veći u RS (28 procenata), nego u FBiH (26 procenata), a u prosjeku je veći u ruralnim (33 procenta), nego u urbanim (17 procenata) područjima (Tabela 1). Rizik od siromaštva je takođe veći među onima koji žive u domaćinstvima čiji je nosilac stariji od 50 godina i u domaćinstvima čiji je nosilac muškarac. Tabela 1: Udio stanovništva u riziku od siromaštva, po entitetu i mjestu stanovanja

Srednji Std. gršk. [95% interval pouzd.] Ukupno zemlja 26,50 0,42 25,68 27,32 Entitet FBiH 25,89 0,52 24,88 26,90 RS 28,11 0,75 26,64 29,58 Mjesto stanovanja Ruralno 32,89 0,56 31,79 33,99 Urbano 17,29 0,60 16,11 18,47

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka.

3.2 Profil materijalne uskraćenosti Stopa materijalne uskraćenosti je indikator definiran prema nepriuštivosti nekih od stavki koje većina ljudi smatra poželjnim ili čak neophodnim za normalan život5:

1. Plaćanje stanarine, hipoteke ili komunalija, 2. Adekvatno grijanje stambenog prostora, 3. Pokrivanje neočekivanih rashoda, 4. Redovan obrok s mesom i proteinima, 5. Odlazak na godišnji odmor, 6. TV prijemnik,

5 Nakon završetka provođenja EHBS 2011, urađena je revidirana lista varijabli materijalne uskraćenosti.

27.126.5

22.322.221.821.421.119.619.219.1

18.017.717.517.516.916.215.815.415.315.214.814.014.013.813.713.613.613.013.012.611.010.59.8 9.2

0

5

10

15

20

25

30

9

7. Mašina za rublje, 8. Automobil, 9. Telefon.

Indikator pravi razliku između pojedinaca koji si ne mogu priuštiti određenu robu ili uslugu i onih koji nemaju tu robu ili ne koriste uslugu iz drugih razloga, npr. jer ih ne žele ili im ne trebaju. Nažalost, informacije o poželjnosti određenih stavki nedostaju u setu podataka. Ovaj materijal podrazumijeva snažniju definiciju, pretpostavljajući da je razlog zašto pojedinac nema neku stavku taj što si je ne može priuštiti, što je u skladu sa sporadičnim dokazima. To ipak ne isključuje mogućnost da su cifre navedene za materijalnu usrkaćenost precijenjene. Tabela 2 pokazuje udio stanovništva koji si ne može priuštiti svaku stavku. Odlazak na godišnji odmor je najraširenija dimenzija uskraćenosti, obzirom da si 74 procenata pojedinaca ne može priuštiti odlazak na odmor u trajanju od jedne sedmice van mjesta stanovanja. Drugi po redu izvor materijalne uskraćenosti je pokrivanje neočekivanih rashoda (64 procenta pojedinaca), nakon čega slijedi posjedovanje automobila (36 procenata) i plaćanje stanarine, hipoteke ili komunalija (30 procenata). Samo 1 procent stanovništva nema TV, a samo 2 procenta nemaju telefon.6 Za svaku je dimenziju, u prosjeku, incidenca materijalne uskraćenosti veća u ruralnim nego u urbanim mjestima, uz izuzetak adekvatnog grijanja stambenog prostora i plaćanja stanarine, hipoteke ili komunalija, što je, kako se čini, češće u urbanim područjima. Republika Srpska ima veću incidencu pojedinaca koji su materijalno uskraćeni po svim razmatranim dimenzijama. Tabela 2: Dimenzije materijalne uskraćenosti po entitetu, mjestu stanovanja, udio stanovništva (%)

FBiH RS Sveukupno stanovništvo Rur. Urb. Ukup. Rur. Urb. Ukup. Rur. Urb. Ukup.

Stanarina, hipoteka, komunalije 17,91 20,05 18,82 36,27 26,03 32,39 24,78 22,09 23,68

Grijanje 12,86 15,86 14,14 15,51 13,64 14,80 14,38 16,49 15,24 Neočekivani troškovi 62,63 57,50 60,45 72,43 68,24 70,84 66,10 61,21 64,09 Redovan obrok s mesom i prot. 27,58 20,15 24,42 27,63 24,51 26,45 27,60 21,70 25,18 Odlazak na godišnji odmor 79,87 59,44 71,19 85,59 65,20 77,87 81,70 61,65 73,49 TV prijemnik 0,56 0,89 0,70 2,28 1,24 1,89 1,17 0,99 1,10 Mašina za pranje rublja 5,58 2,69 4,35 11,68 2,65 8,26 7,78 2,75 5,72 Automobil 33,36 36,47 34,68 41,13 37,56 39,78 36,03 36,74 36,32 Telefon 2,62 0,90 1,89 4,70 1,40 3,45 3,35 1,05 2,41

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Teška materijalna uskraćenost (SMD, indikator koji se koristi u definiciji AROPE) se definira kao prisilna nemogućnost plaćanja barem četiri od gore navedenih stavki. Na nivou cijele zemlje (pogledati Tabelu 3) teško je materijalno uskraćeno 27 procenata stanovništva. Ovakav nivo teške materijalne uskraćenosti svrstava Bosnu i Hercegovinu, uz neke članice EU s najvećom incidencom (pogledati Sliku 3), odmah nakon Bugarske (44 procenta), Latvije (31 procent) i Rumunije (29 procenata). Incidenca teške materijalne uskraćenosti u BiH je takođe dosta veća od prosjeka novih zemalja članica (EU12), koji iznosi 19 procenata i tri puta je veća od incidence za Evropsku Uniju u cjelini (9 procenata).

6 Uključuje i fiksni i mobilni telefon.

10

Slika 3: Udio stanovništva koji je teško materijalno uskraćen, 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka za Bosnu i Hercegovinu; Zavod za statistiku BJR Makedonije; i Eurostatov, indikator ilc_peps, za sve ostale zemlje i zbirne podatke za zemlje. Kako je rezimirano u Tabeli 3, teška materijalna uskraćenost se češće nalazi u ruralnim područjima (30 procenata pojedinaca koji žive u ruralnim domaćinstvima), nego u urbanim (24 procenta pojedinaca). Štaviše, RS ima veći udio materijalno uskraćenih pojedinaca (32 procenta), nego FBiH (24 procenta). Tabela 3: Incidenca teške materijalne uskraćenosti, po entitetu i mjestu stanovanja

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Ukupno zemlja 27,29 0,43 26,46 28,13 Entitet FBiH 24,24 0,51 23,24 25,24 RS 32,15 0,78 30,62 33,67 Mjesto stanovanja Ruralno 29,55 0,54 28,49 30,62 Urbano 24,04 0,68 22,71 25,37

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Slika 4 daje detaljne informacije o incidenci različitih materijalnih uskraćenosti po SMD statusu i za cjelokupno stanovništvo. Gotovo svi pojedinci, koji su SMD ne mogu si priuštiti sedmicu odmora van mjesta stanovanja i ne mogu iz vlastitih sredstava pokriti neočekivane rashode od 350 KM. Ipak, te dvije dimenzije uskraćenosti nisu ograničene samo na SMD pojedince, obzirom da u cjelokupnom stanovništvu 74 procenta pojedinca si ne mogu priuštiti odlazak na odmor, a 64 procenta ne mogu pokriti neočekivane rashode. Čak i među pojedincima koji žive u domaćinstvima koja nisu SMD, te dvije dimenzije su priuštive za manje od polovine ljudi. U cjelokupnom stanovništvu, 36 procenata pojedinaca si ne može priuštiti automobil; među SMD pojedincima, 74 njih živi u domaćinstvu koje ne posjeduje automobil.

43.640.7

31.029.427.3

23.119.219.0

15.214.813.011.711.210.68.9 8.7 8.3 7.8 6.6 6.1 6.1 5.7 5.3 5.2 5.1 4.5 3.9 3.2 2.6 2.5 2.3 2.1 1.2 1.2 1.0

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Bulg

aria

FYR

Mac

edon

iaLa

tvia

Rom

ania

Bosn

ia a

nd H

erze

govi

naH

unga

ryEU

12Li

thua

nia

Gree

ceCr

oatia

Pola

ndCy

prus

Italy

Slov

akia

EU28

Esto

nia

Port

ugal

Irel

and

Mal

taCz

ech

Repu

blic

Slov

enia

Belg

ium

Germ

any

Fran

ceUn

ited

King

dom

Spai

nAu

stri

aFi

nlan

dDe

nmar

kN

ethe

rlan

dsN

orw

ayIc

elan

dLu

xem

bour

gSw

eden

Switz

erla

nd

11

Slika 4: Materijalno uskraćeni pojedinci po stavci i statusu teške materijalne uskraćenosti (SMD), procenti

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Alarmantno visok udio SMD pojedinaca, 73 procenta, si ne može priuštiti redovan obrok od mesa ili proteina (pogledati Sliku 4). Kako je rezimirano u Tabeli 4, ti pojedinci čine 25 procenata ukupnog stanovništva i žive uglavnom u ruralnim područjima (16 procenata ukupnog stanovništva) i u FBiH (16 procenata ukupnog stanovništva). Tabela 4: Teško materijalno uskraćeni pojedinci koji si ne mogu redovno priuštiti obrok od mesa ili proteina, udio ukupnog stanovništva BiH (%)

Ruralno Urbano Ukupno

stanovništvo FBiH 10,2 5,5 15,7 RS 5,8 3,1 8,9 Ukupno stanovništvo 16,3 8,9 25,2

Rezultati jednostavnog linearnog modela vjerovatnoće pokazuju da je dimenzija uskraćenosti, koja najbolje prognozira SMD status pojedinca, redovan obrok od mesa ili proteina, nakon čega po značaju slijedi (ii) plaćanje stanarine, hipoteke ili komunalija, (iii) adekvatno grijanje stambenog prostora (iv) posjedovanje automobila. Sljedeća matrica odnosa (Tabela 5) pokazuje statistički odnos između svih dimenzija materijalne uskraćenosti: opet, redovan obrok od mesa ili proteina je u najvećoj korelaciji s teškom materijalnom uskraćenosti.

61.8

39.0

98.6

73.2

99.6

3.1

18.6

74.4

8.3

23.715.2

64.1

25.2

73.5

1.1 5.7

36.3

2.49.4 6.3

51.1

7.2

63.7

0.3 0.9

22.0

0.20.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

120.0

to pay theirrent, mortgage

or utility

to to keep theirhome

adequatelywarm

to faceunexpected

expenses

to eat meat orproteinsregularly

to go onholiday

a television set a washingmachine

a car a telephone

SMD Overall Population not SMD

12

Tabela 5: Matrica odnosa između teške materijalne uskraćenosti (md) i različitih dimenzija materijalne uskraćenosti

md md_1 md_2 md_3 md_4 md_5 md_6 md_7 md_8 md_9 md 1 md_1 0,5496* 1 md_2 0,4057* 0,2047* 1 md_3 0,4413* 0,2715* 0,2066* 1 md_4 0,6771* 0,3512* 0,2181* 0,3679* 1 md_5 0,3628* 0,2554* 0,1689* 0,4843* 0,3150* 1 md_6 0,1190* 0,0556* 0,0421* 0,0516* 0,0920* 0,0414* 1 md_7 0,3395* 0,1339* 0,1259* 0,1359* 0,2421* 0,1290* 0,2224* 1 md_8 0,4847* 0,1430* 0,1422* 0,2689* 0,2618* 0,2462* 0,0894* 0,2323* 1 md_9 0,2370* 0,0678* 0,0397* 0,0975* 0,1592* 0,0800* 0,1562* 0,3044* 0,1744* 1 Napomena: md_1 (plaćanje stanarine, hipoteke ili komunalija); md_2 (adekvatno grijanje stambenog prostora); md_3 pokrivanje neočekivanih troškova); md_4 (redovan obrok od mesa ili proteina); md_5 (odlazak na odmor); md_6 (TV prijemnik); md_7 (mašina za rublje); md_8 (automobil); md_9 (telefon). Zvjezdica (*) pokazuje koeficijent korelacije nivoa značaja od najmanje 5%.

3.3 Profil niskog intenziteta rada Indikator niskog intenziteta rada (LWI) obuhvata domaćinstva koja su odvojena od tržišta rada, koje se smatra ključnim kanalom učestvovanja u društvu. Definira se referencom intenziteta rada, tj. odnos mjeseci u kojima su članovi domaćinstva radno-aktivne dobi (18-59, isključujući studente 18-24) mogli radit i mjeseci u kojima su stvarno radili u tom periodu. Nizak intenzitet rada se definira kao intenzitet rada manji od 20 procenata. Obzirom na visok nivo nezaposlenosti i vrlo nizak nivo aktivnosti, koji se bilježe u BiH (pogledati Aneks), posebno među ženama, može se očekivati da se ovaj indikator odnosi na značajan dio stanovništva. Prema EHBS 2011, u BiH 28 procenata pojedinaca dobi ispod 60 godina ili 685.000 živi u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (tj. u domaćinstvima gdje odrasli radno-aktivne dobi rade manje od 20 procenta ukupnog vremena tokom kojeg bi mogli raditi). Tako velika incidenca niskog intenziteta rada stavlja BiH ispred svih zemalja članica EU po ovom profilu. Irska je EU članica kod koje je ovaj indikator najveći s 24 procenta, nakon čega slijedi Hrvatska s 15 procenata (pogledati Sliku 5).

13

Slika 5: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (stanovništvo dobi 0-59 godina), 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka za Bosnu i Hercegovinu; Zavod za statistiku BJR Makedonije; i Eurostatov, indikator ilc_peps, za sve ostale zemlje i zbirne podatke za zemlje. Nizak intenzitet rada je češći kod ljudi koji žive u RS (32 procenta), nego kod ljudi koji žive u FBiH (26 procenata), a veći je i u ruralnim (30 procenata), nego u urbanim područjima (26 procenata), kako navodi Tabela 6. Pored toga, za starije pojedince je veća vjerovatnoća da žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Incidenca je takođe mnogo veća za domaćinstva čiji su nosioci žene (41 procent), u odnosu na domaćinstva čiji su nosioci muškarci (26 procenata), kao i među domaćinstvima s jednim članom.7 Incidenca ove uskraćenosti se smanjuje kako raste broj članova domaćinstva, dosežući minimum od 20 procenata za domaćinstva s 4 člana, ali se potom opet povećava za veća domaćinstva (Aneks). Tabela 6: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (stanovništvo dobi 0-59 godina), po entitetu i mjestu stanovanja, 2011.

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Ukupno zemlja 28.1 0.5 27.2 29.1 Entitet FBiH 26.0 0.6 24.9 27.2 RS 32.1 0.9 30.3 33.8 Mjesto stanovanja Ruralno 29.9 0.6 28.6 31.1 Urbano 25.6 0.8 24.0 27.1

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Incidenca niskog intenziteta rada je obrnuto proporcionalna nivou obrazovanja nosioca domaćinstva, 61 procent pojedinaca koji žive u domaćinstvima čiji je nosilac bez obrazovanja, je u stanju vrlo niskog intenziteta rada, za razliku od 37 procenata onih čiji nosilac domaćinstva ima osnovnu školu

7 Domaćinstva s jednim članom starosti preko 60 godina su isključena iz analize, tako da se ti samci koji su isključeni s tržišta rada ne mogu izjednačavati s penzionerima.

0

5

10

15

20

25

30

Bosn

ia a

nd H

erze

govi

naIr

elan

dFY

R M

aced

onia

Croa

tiaBe

lgiu

mSp

ain

Lith

uani

aLa

tvia

Hun

gary

Gree

ceDe

nmar

kUn

ited

King

dom

Germ

any

Bulg

aria

Italy

EU28

Esto

nia

Finl

and

Fran

ceM

alta

Net

herl

ands

Port

ugal

Aust

ria

EU12

Slov

akia

Slov

enia

Pola

ndSw

eden

Rom

ania

Czec

h Re

publ

icIc

elan

dLu

xem

bour

gCy

prus

Switz

erla

nd

14

i 24 procenta u slučaju srednjeg obrazovanja. Minimalna incidenca vrlo niskog intenziteta rada se nalazi u domaćinstvima čiji nosilac ima visoko obrazovanje (pogledati Tabelu 7). Tabela 7: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (stanovništvo dobi 0-59 godina), po najvišem završenom nivou obrazovanja nosioca domaćinstva, 2011.

Srednja Std. gršk. [95% inter. pozd] Učest. st. Udio st. (%) Bez obrazovanja 60,77 2,60 55,67 65,86 174.226 5,55 Osnovno obrazovanje 37,07 1,02 35,07 39,07 889.802 28,36 Srednje obrazovanje 24,18 0,61 22,99 25,38 1.667.994 53,17 Visoko obrazovanje 18,29 1,21 15,91 20,67 405.292 12,92

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Najveća učestalost vrlo niskog intenziteta rada se nalazi u domaćinstvima gdje je nosilac domaćinstva bilo domaćica (55 procenata), nezaposlen (54 procenta), nesposoban za rad (51 procenat) ili u penziji (46 procenata). Najniži udio domaćinstava s vrlo niskim intenzitetom rada bilježe domaćinstva čiji je nosilac zaposlen (13 procenata). Tabela 8: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (stanovništvo dobi 0-59 godina), po radnom statusu nosioca domaćinstva, 2011.

Srednja Std. gršk. [95% inter. pozd] Učest. st. Udio st. (%) Zaposlen 13,95 0,48 13,02 14,88 1.605.429 51,17 Nezaposlen 53,97 1,60 50,84 57,10 304.308 9,70 Penzioner 46,35 1,26 43,89 48,81 885.667 28,23 Nesposoban za rad 50,51 3,71 43,24 57,79 83.535 2,66 Domaćica 55,22 2,17 50,97 59,48 234.994 7,49 Ostalo (neaktivan) 62,82 6,33 50,40 75,23 23.381 0,75

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Ograničavanje uzorka na pojedince koji žive u domaćinstvima koja primaju određene javne transfere (isključujući naknade po osnovu socijalnog osiguranja), 39,7 procenata živi u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

3.4 Interakcija između tri indikatora AROPE indikator, kojeg je EU usvojila kao cilj u svojoj Strategiji 2020., se definira kao jedinstvo ova tri indikatora (rizik od siromaštva, teška materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada). U ovom odjeljku ukratko razmatramo međusobni presjek ova 3 indikatora, obzirom da je ova grupa populacije naročito ugrožena8. Treba, međutim, napomenuti, da se presjek AROP, SMD i LWI, ne odnosi na cijelu populaciju u zemlji, obzirom da de facto isključuje stare (LWI se odnosi na stanovništvo dobi 0-59) i ljude koji rade. Obje grupe se mogu suočiti s velikim poteškoćama. Da bi to uzeli u obzir, razmotrili smo i uporno siromaštvo (ili presjek SMD i AROP) kao mjeru većih poteškoća.

3.4.1 U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti Indikator rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) za BiH, dobiven uzimanjem u obzir pojedinaca koji su uskraćeni po barem jednoj od tri osnovne dimenzije, identificira skoro polovinu

8 Monitoring njihovog međusobnog presjeka, kao i jedinstva ta tri indikatora, pomaže da se odbrani od kritika kojima je AROPE izložen, tj. da ne obraća pažnju na “dubinu uskraćenosti” kao posljedice kumulativnih nepovoljnosti (stanovništvo kojeg karakterizira 20 procenata incidence svake uskraćenosti, niko ko je uskraćen po više od jedne dimenzije se ne čini u lošijoj situaciji nego u slučaju kad je 20 procenata stanovništva uskraćeno u sve tri dimenzije, iako su izazovi s kojima se ta grupa suočava jači).

15

stanovništva zemlje (48,1 procent), što je udio uporediv s Bugarskom među EU zemljama. To je više od AROPE prosjeka za nove članice EU (31 procent) i dvostruko više od prosjeka za svih 28 članica EU (24 procenta, pogledati Sliku 6). Slika 6: Udio pojedinaca u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka za Bosnu i Hercegovinu; i Eurostatov, indikator ilc_peps, za sve ostale zemlje i zbirne podatke za zemlje. Incidenca rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti je 9 procentnih poena veća u Republici Srpskoj (53 procenta) nego u Federaciji Bosne i Hercegovine (46 procenata), a veća je i u ruralnim (54 procenta) nego u urbanim područjima (40 procenata). Tabela 9: Udio pojedinaca u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, po entitetu i mjestu stanovanja, 2011

Incid. (%) Std. gršk. [95% interv. pouzd.] Ukupno zemlja 48,1 0,5 47,2 49,1 Entitet FBiH 45,6 0,6 44,5 46,8 RS 52,6 0,8 51,0 54,2 Mjesto stanovanja Ruralno 53,9 0,6 52,8 55,1 Urbano 39,8 0,8 38,3 41,3

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Analiza incidence AROPE po glavnom izvoru prihoda domaćinstva, pokazuje najnižu incidencu (29 procenata) za ona domaćinstva koja se oslanjaju na prihod od rada, koja predstavljaju 60 procenata stanovništva. Ta je grupa najniže rangirana u smislu intenziteta rada i materijalne uskraćenosti, a predzadnja (nakon male grupe koja navodi da se slanja na prihode od zemlje i imovine) u smislu rizika od siromaštva. Ova grupa bilježi nižu incidencu AROPE u FBiH nego u RS, kao rezultat niže incidence svih uskraćenosti. Domaćinstva koja se uglavnom oslanjanju na socijalnu pomoć, bilježe AROPE od 85 procenata, kao rezultat vrlo velike incidence niskog intenziteta rada (Aneks). Opet, incidenca AROPE u ovoj grupi je manja u FBiH, nego u RS, kao rezultat mnogo niže manje incidence rizika od siromaštva.

0

10

20

30

40

50

60

Bulg

aria

Bosn

ia a

nd H

erze

govi

na

Rom

ania

Latv

ia

Lith

uani

a

Croa

tia

Gree

ce

Hun

gary

Eu12

Irel

and

Italy

Spai

n

Pola

nd

Cypr

us

Port

ugal

EU28

Esto

nia

Unite

d Ki

ngdo

m

Mal

ta

Belg

ium

Slov

akia

Germ

any

Fran

ce

Slov

enia

Denm

ark

Finl

and

Aust

ria

Luxe

mbo

urg

Swed

en

Net

herl

ands

Czec

h Re

publ

ic

16

3.4.2 Presjek dimenzija uskraćenosti Indikator rizika od siromaštva je većoj korelaciji s druga dva, nego što su oni međusobno. Kako je rezimirano na Slici 7, jedan od svakih 7 pojedinaca (12 procenata ili 367.963 osobe) je i u riziku od siromaštva i živi u domaćinstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Jedan od osam pojedinaca (13 procenata ili 400.078 osoba) je i u riziku od siromaštva i teško materijalno uskraćen. Jedan od jedanaest (9 procenata ili 288.863 osoba) živi u domaćinstvu s vrlo niskim intenzitetom rada i teško je materijalno uskraćen. Slika 7: Pojedinci u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, po dimenzijama, 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Procenti pokazuju udio u ukupnom. Preklapanje između pojedinih dimenzija uskraćenosti evidentirano u FBiH (6,2 procenta) je veće nego u članicama EU (pogledati Sliku 8). Najveća incidenca među članicama EU se bilježi u Bugarskoj (5,8 procenata) i Latviji (4,6 procenata). U prosjeku, 2,3 procenta stanovništva novih članica EU i 1,7 procenata u Evropskoj zajednici su u takvom stanju. Slika 8: Stanovništvo u riziku od siromaštva, teško materijalno uskraćeno i živi u domaćinstvu s niskim intenzitetom rada, 2011

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka za Bosnu i Hercegovinu; i Eurostatov, indikator ilc_peps, za sve ostale zemlje i zbirne podatke za zemlje.

6.25.8

4.64.0

3.53.2

2.82.5 2.4 2.3 2.2 2.1 1.9 1.8 1.7 1.6 1.5 1.3 1.3 1.3 1.3 1.3 1.2 1.2 1.2

0.9 0.90.5 0.5 0.4

0.10

1

2

3

4

5

6

7

Bosn

ia a

nd H

erze

govi

na

Bulg

aria

Latv

ia

Hun

gary

Croa

tia

Lith

uani

a

Gree

ce

Slov

akia

Esto

nia

EU12

Belg

ium

Irel

and

Germ

any

Rom

ania

EU28

Italy

Pola

nd

Czec

h Re

publ

ic

Spai

n

Fran

ce

Mal

ta

Port

ugal

Aust

ria

Slov

enia

Unite

d Ki

ngdo

m

Net

herl

ands

Finl

and

Denm

ark

Cypr

us

Swed

en

Luxe

mbo

urg

ARP

LWI

11.7 %

ARP SMD

12.8 % SMD

LWI

9.2 %

ARP SMD

LWI

6.2

17

Udio stanovništva kod kojeg se zapažaju preklapanja ove tri dimenzije je za 1,5 procent veći u RS (7,1 procent), nego u FBiH (5,6 procenata) i 1,4 procentna poena veće u ruralnim područjima (6,8 procenata) nego u urbanim (5,4 procenta).9 Tabela 10: Stanovništvo u riziku od siromaštva, teško materijalno uskraćeno i živi u domaćinstvu s niskim intenzitetom rada, po entitetu i mjestu stanovanja, 2011.


Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Kako je gore navedeno, procjene na Slici 8 i Tabeli 11 isključuju stare osobe, zbog načina konstrukcije LWI indikatora. Slika 9 i Tabela 11 prikazuju procjene upornog siromaštva, definiranog kao presjek AROP i SMD indikatora. Kao i kod presjeka AROP, SMD i LWI, udio stanovništva kojeg prati uporno siromaštvo u BiH je dosta velik po EU standardima, ali je ipak manji nego u Bugarskoj i Rumuniji, uglavnom na račun većeg udjela stanovništva u SMD u tim zemljama. Slika 9: Stanovništvo u riziku od siromaštva i teško materijalno uskraćeno, 2011

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu seta podataka BiH 2011 HBS za Bosnu i Hercegovinu; i Eurostat, izvedeno iz ilc_ pees01indikatora kao suma AROP+SMD+LWI and AROP+SMD+Not_LWI, za sve ostale zemlje i zbirne vrijednosti za zemlje Udio stanovništva kojeg prati uporno siromaštvo je skoro 6 procentnih poena veće u RS nego u FBiH, a 7 procentnih poena veće u ruralnim područjima, pri čemu su obje razlike statistički značajne na nivou od 5 procenata. Razlike u indikatoru upornog siromaštva između entiteta i između urbanih/ruralnih područja se čine istaknutijim u slučaju preklapanja sva tri gore prikazana indikatora. To je primarno na račun velikih razlika AROP stopa između urbanih i ruralnih područja, te SMD između FBiH i RS.

9 Obje razlike su statistički značajne na nivou od 5% procenata.

17.5

1312.811.7

9.1 8.6 8 7.2 7.25.5 5.2 4.7 4.4 4.3 4.2 3.7 3.6 3.5 2.9 2.6 2.6 2.5 2.5 2.4 2.2 2.2 1.5 1.3 1.1 1.1 0.7 0.7 0.6 0.5

02468

101214161820

Bulg

aria

Rom

ania

Bosn

ia a

nd …

Latv

iaGr

eece

Hun

gary

EU12

Croa

tia

Lith

uani

aPo

land

Ital

yEs

toni

aSl

ovak

iaEU

28Po

rtug

alCy

prus

Germ

any

Belg

ium

Fran

ceM

alta

Slov

enia

Irel

and

Spai

nCz

ech

Repu

blic

Aust

ria

Uni

ted

King

dom

Finl

and

Net

herl

ands

Den

mar

kN

orw

ayLu

xem

bour

gSw

eden

Icel

and

Switz

erla

nd

PERC

ENT

18

Tabela 11: Stanovništvo u riziku od siromaštva i teško materijalno uskraćeno, po entitetu i mjestu stanovanja, 2011.

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Ukupno zemlja 12.8 0.3 12.1 13.4 Entitet FBiH 10.8 0.4 10.1 11.5 RS 16.3 0.6 15.1 17.5 Mjesto stanovanja Ruralno 15.6 0.4 14.7 16.4 Urbano 8.7 0.4 7.8 9.6


4 Socijalna isključenost i apsolutno siromaštvo po potrošnji Službeni podaci o siromaštvu u zemlji, koje objavljuju domaće statističke institucije, su obično zasnovani na indikatoru potrošnje u odnosu na liniju bilo apsolutnog ili relativnog siromaštva. Mjera pojedinaca u riziku od siromaštva prikazana u ovom materijalu je relativna mjera na osnovu prihoda, uz primjenu Eurostatovih smjernica. Kako EHBS daje priliku da se po prvi put sagleda ovaj indikator, korisno je uporediti ga s ostalim postojećim indikatorima siromaštva, da bi se vidjelo da li se, i kako, te mjere razlikuju. U ovom materijalu se fokusiramo na razliku između mjere apsolutnog siromaštva koje je izračunala Svjetska banka i mjere socijalne isključenosti. Glavna razlika između te dvije mjere je obim uskraćenosti kojeg te dvije mjere identificiraju. Dok se smatra da 15 procenata stanovništva ne može pokrivati svoje osnovne potrebe, prema metodologiji Svjetske banke, skoro 50 procenata se smatra u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. AROPE i njegove individualne komponente su, međutim, dosta povezani s mjerom apsolutnog siromaštva, i dosta su veći među onima na dnu distribucije. Preko osamdeset procenata pojedinca iz prve desetine distribucije potrošnje, je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. All, jasno, te dvije mjere ne obuhvataju potpuno iste aspekte uskraćenosti, obzirom da je AROPE indikator čak i za najbogatije desetine, oko 30 procenata (pogledati Tabelu 12). Tabela 12: U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, po petinama rashoda i statusu siromaštva

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Desetina 1 80,33 1,18 78,01 82,64 2 72,67 1,32 70,08 75,25 3 54,80 1,49 51,87 57,72 4 50,84 1,52 47,87 53,82 5 48,93 1,50 45,98 51,87 6 46,61 1,49 43,69 49,53 7 35,06 1,44 32,25 37,88 8 35,10 1,44 32,28 37,93 9 30,70 1,40 27,95 33,45 10 26,26 1,36 23,59 28,93 Siromaštvo Siromašni 79,77 0,99 77,84 81,70 Nesiromašni 42,74 0,51 41,73 43,74

19

Ukupno stanovništvo 48,14 0,48 47,20 49,08 Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Uprkos činjenici da su potrošnja i prihod, kako su mjereni anketom dosta različiti, (pogledati gornji OKVIR 2) indikatori i siromaštva po potrošnji i rizika od siromaštva zasnovanog na prihodima, su blisko povezani. Udio pojedinaca u riziku od siromaštva se smanjuje kod većih rashoda domaćinstva po članu: 60 procenata pojedinaca u prvoj desetini rizika od siromaštva, za razliku od 10 procenata u najvišoj desetini. Slično tome, veliki udio siromašnih po potrošnji (58 procenata) je istovremeno klasificirano i u riziku od siromaštva10 (Tabela 13).

10 Linija siromaštva od 205 KM mjesečno se nalazi između prve i druge destine distribucije domaćinstava po potrošnji po članu.

20

Tabela 13: Rizik od siromaštva, po desetinama rashoda i statusu siromaštva

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Desetina 1 59,42 1,47 56,54 62,30 2 46,42 1,48 43,52 49,32 3 33,38 1,41 30,61 36,15 4 24,99 1,31 22,43 27,55 5 22,51 1,24 20,07 24,94 6 24,72 1,29 22,20 27,24 7 15,50 1,08 13,38 17,61 8 15,48 1,08 13,36 17,60 9 12,96 1,01 10,98 14,95 10 9,47 0,90 7,71 11,24 Siromaštvo Siromašni 57,52 1,22 55,12 59,92 Nesiromašni 21,20 0,42 20,38 22,02 Ukupno stanovništvo 26,50 0,42 25,68 27,32

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Pojedinac se definira kao siromašan ako je ukupna potrošnja njegovog domaćinstva ispod 205 KM po članu mjesečno. I teška materijalna uskraćenost je u obrnutoj korelaciji s potrošnjom domaćinstva po članu, a naročito je prisutna među pojedincima u prvoj desetini (64 procenta). Prelazeći iz prve u drugu desetinu, incidenca teške materijalne uskraćenosti se smanjuje za 20 procentnih poena, a potom se dalje smanjuje dok ne dođe do 8 procenata među pojedincima u najvišoj desetini. Udio siromašnih pojedinaca koje pogađa teška materijalna uskraćenost je 60 procenata, za razliku od 22 procenta nesiromašnih pojedinaca (pogledati Tabelu 14). Tabela 14: Teška materijalna uskraćenost, po petinama rashoda i statusu siromaštva

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Desetina 1 63,35 1,43 60,54 66,16 2 44,02 1,47 41,13 46,91 3 28,28 1,36 25,61 30,94 4 30,22 1,40 27,48 32,96 5 29,00 1,36 26,33 31,68 6 23,83 1,28 21,33 26,33 7 18,11 1,16 15,84 20,38 8 14,34 1,06 12,26 16,41 9 13,23 1,04 11,19 15,27 10 8,43 0,85 6,77 10,10 Siromaštvo Siromašni 60,03 1,21 57,67 62,40 Nesiromašni 21,70 0,43 20,87 22,54 27,29 0,43 26,46 28,13 Ukupno stanovništvo 63,35 1,43 60,54 66,16

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Pojedinac se definira kao siromašan ako je ukupna potrošnja njegovog domaćinstva ispod 205 KM po članu mjesečno. Konačno, i incidenca vrlo niskog intenziteta rada je najveća kod dvije najsiromašnije desetine (45, odnosno 40 procenata). Smanjuje se na 25 do 30 procenata od treće do šeste desetine, a potom na oko 20 procenata za najbogatije četiri desetine. Za siromašne pojedince je dvadeset procenata veća

21

vjerovatnoća da žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, nego za nesiromašne pojedince (44 procenta za razliku od 25 procenata). Tabela 15: Vrlo nizak intenzitet rada, po petinama rashoda i statusu siromaštva

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Desetina 1 44,70 1,61 41,54 47,86 2 40,35 1,59 37,24 43,46 3 29,99 1,57 26,91 33,06 4 30,22 1,61 27,07 33,38 5 27,70 1,52 24,71 30,69 6 24,73 1,47 21,85 27,62 7 19,96 1,36 17,30 22,63 8 21,13 1,41 18,38 23,88 9 17,02 1,32 14,44 19,61 10 21,19 1,49 18,27 24,11 Siromaštvo Siromašni 43,82 1,33 41,21 46,44 Nesiromašni 25,11 0,51 24,11 26,12 Ukupno stanovništvo 28,1 0,5 27,2 29,1

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu seta podataka BiH 2011 HBS. Napomena: Pojedinac se definira kao siromašan ako je ukupna potrošnja njegovog domaćinstva ispod 205 KM po članu mjesečno (cijene iz 2007.g).

5 Dodatne dimenzije socijalne isključenosti SILC anketa i dodatni moduli prikupljani u EHBS daju informacije o dodatnim dimenzijama dobrostanja koje su sve vidljivije u debatama o politici, kao što je subjektivna procjena zadovoljstva životom i zdravlja.

5.1 Zadovoljstvo životom Anketa prikuplja informacije o zadovoljstvu pojedinaca različitim aspektima njihovog života i života u cjelini. U BiH 10 procenata pojedinaca (dobi 15 i više godina) navodi da su djelimično ili veoma nezadovoljni životom generalno. Aspekt života kojim su najmanje zadovoljni je njihovo vlastito iskustvo školovanja: 13 procenata pojedinaca (dobi 15 i više godina) navodi određeni nivo nezadovoljstva vlastitim iskustvom školovanja S druge strane, manje od 3 procenta pojedinaca dobi 15 ili više godina su djelimično ili veoma nezadovoljni svojom porodicom ili prijateljima. Podaci pokazuju obrnutu vezu između dobi i zadovoljstva porodicom, prijateljima, sobom i životom generalno. Samo 8 procenata najmlađe grupe (dobi 15-24), za razliku od 13 procenata najstarijih (dobi 65 i više godina) su donekle ili veoma nezadovoljni životom generalno (Slika 10). Podaci indirektno potvrđuju značaj tržišta rada, ne samo kao sredstva preživljavanja i načina učestvovanja u društvu, već i zadovoljstva pojedinca životom. Oni koji ne rade (penzioneri, nezaposleni i neaktivni) u prosjeku navode niže nivoe zadovoljstva životom, dok su studenti, u prosjeku, najzadovoljnija grupa (Slika 11). Pojedinci u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti su manje zadovoljni svojim životom nego oni koji nisu isključeni: 17 procenata navodi da su djelimično ili vrlo nezadovoljni, za razliku od 5

22

procenata onih koji nisu isključeni. Čini se da teška materijalna uskraćenost najviše utiče na osjećaj nezadovoljstva, naročito kad je riječ o zadovoljstvu životom generalno (pogledati Tabele u Aneksu).

Slika 10: Udio pojedinaca (dobi 15+) koji su djelimično ili vrlo nezadovoljni porodicom, prijateljima, samima sobom i životom generalno, po dobi, 2011.

Slika 11: Udio pojedinaca (dobi 15+) koji su djelimično ili vrlo nezadovoljni porodicom, prijateljima, samima sobom i životom generalno, po socio-ekonomskom statusu, 2011.

5.2 Vlastita procjena zdravstvenog stanja

Zdravstveno uskraćene pojedince definiramo kao one koji ili navode loše ili vrlo loše zdravstveno stanje, ili dugotrajnu bolest ili zdravstveni problem ili probleme koji ih ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Više od jedan na svaka četiri pojedinca (26 procenata stanovništva) se uklapa u ovu definiciju.

Među tom grupom, 59 procenata ih je istovremeno u riziku od siromaštva i isključenosti, a skoro jedna trećina (31 procent) pojedinaca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti je i zdravstveno uskraćeno (pogledati Tabelu 16).

Tabela 16: Odnos između AROPE i zdravstvene uskraćenosti, 2011.

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti]

U riziku od siromaštva i soc. isključenosti Nisu zdravstveno uskraćeni 44,59 1,27 42,11 47,08 Zdravstveno uskraćeni 58,59 1,32 55,99 61,19 Zdravstveno uskraćeni ne AROPE 20,23 0,70 18,86 21,60 AROPE 30,84 0,88 29,11 32,56


Prema literaturi, s godinama se navodi lošije zdravstveno stanje. Podaci pokazuju skok udjela pojedinaca koji navode loše zdravstveno stanje i dugotrajne bolesti s grupe 35-49 na 50-64 i sa 50-64 na 65+, kako Slika 12, Slika 13 i Slika 14 pokazuju. Podaci, u prosjeku, pokazuju jedan do dva procentna poena (statistički značajno je 5 procenata) veću incidencu lošeg zdravlja među ženama nego među muškarcima. Kad se rezultati razvrstaju po dobnim grupama, ova rodna razlika se nalazi samo kod dvije najstarije grupe (40-64 i 65+).

1.2 1.1

3.1

7.6

1.6 1.5

3.4

9.3

2.1 1.8

4.0

9.0

2.6 2.2

5.5

10.6

4.5 4.3

8.1

13.2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Family Friends Yourself Life in general

15-24 25-34 35-49 50-64 65+

1.1 1.0

2.7

5.8

1.2 1.22.4

6.7

1.8 1.7

3.4

8.4

2.2 2.4

6.2

12.6

3.3 3.0

5.9

10.1

3.83.1

7.0

13.4

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Family Friends Yourself Life in general

student employee self-employed unemployed retired OLF

23

Slika 12: Samoprocijenjeno zdr. stanje (loše, vrlo loše), 2011.

Slika 13: Dugotrajna bolest ili zdravstveni problem, 2011.

Slika 14: Zdr. problem ograničava svakodnevne aktivnosti, 2011.


6 Grupe u posebnom riziku od isključenosti Ovaj se odjeljak fokusira na dvije grupe od interesa politike, za koje EHBS posebno prikuplja podatke. Prva su izbjeglice i interno raseljeni (RIDP), a druga su djeca. Za drugu su prikupljani detaljni i specifični indikatori u skladu s iskustvom SILC 2007 modula specifično posvećenog socijalnoj isključenosti djece.

6.1 Inkluzija i siromaštvo izbjeglica i interno raseljenih Prema EHBS, 5 procenata stanovništva spada u ovu kategoriju (RIDP; 11 procenata u RS i 2 procenta u Federaciji, Tabela 17). RIDP žive uglavnom u Republici Srpskoj (76 procenata za razliku od 24 procenta u Federaciji), pri čemu udio izbjeglica i interno raseljenih dostiže 15 procenata u urbanim područjima (Aneks). Tabela 17: Distribucija izbjeglica i interno raseljenih, 2011.


Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Bez obzira na veće procente procjene, incidenca siromaštva po potrošnji i rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti izbjeglica i interno raseljenih nije statistički različita od ostatka stanovništva (pogledati Tabelu 18). Tabela 18: Izbjeglice i interno raseljeni u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 2011.

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] Ukupno stanovništ. 48,15 1,11 45,96 50,33 ne RIDP 48,44 1,12 46,23 50,64

0

10

20

30

40

50

60

Overall Population Males Females

0

10

20

30

40

50

60


05

10152025303540


24

RIDP 42,83 4,08 34,83 50,84 FBiH 45,65 1,36 42,98 48,33 ne RIDP 45,69 1,35 43,04 48,35 RIDP 43,70 7,77 28,44 58,96 RS 52,62 1,93 48,82 56,41 ne RIDP 53,90 2,00 49,97 57,82 RIDP 42,66 4,82 33,19 52,13


6.2 Materijalna uskraćenost djece Slika 15 rezimira status uskraćenosti djece ispod 16 godina, za svaki od jedanaest indikatora prikupljanih za mjerenje uskraćenosti ove grupe.11 Obratiti pažnju da pitanja prave razliku između slučaja da li se ne može priuštiti stavka ili aktivnosti ili se nema iz drugih razloga. Međutim, bez obzira na razlog zašto dijete ne učestvuje ili ne koristi određenu aktivnost, ono je uskraćeno za iskustvo koje je značajno za razvoj. Slika 15: Materijalna uskraćenost djece po indikatorima, stanovništvo dobi 0-15, 2011.

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Kako je pokazano na gornjoj Slici 15 trećina djece ispod 16 godina nije redovno uključena u slobodne aktivnosti, 28 procenata ne ide na školske izlete i aktivnosti, 17 procenata ne jede redovno svježe voće i povrće, a 2 procenta nema redovno tri obroka na dan. Jedanaest indikatora se može grupirati u četiri dimenzije uskraćenosti hrana, odjeća, obrazovanje, te slobodno vrijeme i društveni život. Dijete se definira kao uskraćeno u nekoj dimenziji ako je uskraćeno po barem jednom indikatoru iz te dimenzije. Kako Tabela 19 rezimira, 16 do 18 procenata

11 Ovi indikatori, podijeljeni u 4 grupe uključuju: Odjeću: Da li dijete (djeca) ima novu (koju nije niko ranije nosio) odjeću? Da li dijete (djeca) ima dva para obuće odgovarajuće veličine (uključujući par za loše vremenske uslove)? 2. Hranu: Da li dijete (djeca) jede svaki dan svježe voće i povrće? Da li dijete (djeca) ima tri obroka dnevno? 3. Obrazovanje: Da li dijete (djeca) ima kod kuće knjige prikladne za njegov uzrast? Da li dijete (djeca) ima odgovarajuće mjesto za učenje ili pisanje zadaće? Da li je dijete (djeca) redovno uključeno u slobodne aktivnosti (plivanje, sviranje instrumenta, orgnaizacije mladih, itd.)? 4. Slobodne aktivnosti i društveni život: Da li dijete (djeca) učestvuje u proslavi posebnih događaja (rođendani, imendani, vjerski praznici, itd.)? Da li dijete (djeca) povremeno poziva prijatelje da se igraju ili jedu zajedno? Da li dijete (djeca) ide na školske izlete i druge aktivnosti koje treba platiti? Ima li u blizini igralište gdje se djeca mogu igrati bez izlaganja opasnosti?

8.3 8.6 12.0 4.0 6.5 12.6 4.4 13.3 10.8

25.1 19.64.7

12.79.7

2.6

9.1

1.9

0.4

33.3

28.2

16.8 16.7 16.2 15.213.5 13.3 12.7

9.1

2.4

0

5

10

15

20

25

30

35

LeisureActivities

School tripsand events

Fresh fruitand

vegetables

Invitefriends

Specialoccasions

Two pairsof shoes

Books Place tostudy

New clothes Play safely Three mealsa day

No, cannot afford No, other reasons

25

djece je uskraćeno za hranu, bez značajnijih razlika između entiteta ili mjesta stanovanja Veći dio djece je uskraćen u Republici Srpskoj, nego u Federaciji po dimenziji odjeće; ali je u FBiH više djece uskraćeno za obrazovanje, kao i slobodne aktivnosti i društveni život. Uskraćenost za obrazovanje je veća u ruralnim nego u urbanim područjima. Tabela 19: Materijalna uskraćenost djece po dimenziji, entitetu, mjestu stanovanja, stanovništvo dobi 0-15, 2011.

Hrana Odjeća Obrazovanje Slobodne aktiv. i društveni život

Ukupno zemlja 16,96 17,67 36,90 38,68 (0,85) (0,86) (1,09) (1,10) Entitet FBiH 16,66 16,27 38,56 41,08 (1,03) (1,02) (1,35) (1,36) RS 17,91 20,67 33,70 33,46 (1,61) (1,70) (1,99) (1,98) Mjesto stanovanja Ruralno 17,83 18,34 39,42 38,24 (1,07) (1,08) (1,36) (1,36) Urbano 15,65 16,65 33,10 39,35 (1,40) (1,44) (1,82) (1,88)

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Standardna greška u zagradi. Materijalna uskraćenost djece je značajno povezana s pripadanjem domaćinstvu koje je u riziku od siromaštva i isključenosti. Definiranjem isključenosti djece po pripadanju domaćinstvu koje ima bar jednu dimenziju uskraćenosti djece, preko polovine djece dobi ispod 16 godina u BiH bi se smatralo isključenim (53%). Kako pokazuje Slika 16, 31 procent djece su i isključena i žive u domaćinstvu u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Sveukupno, skoro sedam od deset djece (69 procenata) su ili isključena ili žive u domaćinstvu u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Slika 16: Djeca (dobi 0-15) u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ili isključenosti djece


Zaključak Ovaj materijal je dao početni prikaz siromaštva i socijalne isključenosti u BiH na osnovu EHBS 2011. Procjenjujemo da se gotovo polovina zemlje može smatrati u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: 27 procenata u riziku od siromaštva, 27 procenata živi u teškoj materijalnoj uskraćenosti, a 28 procenata domaćinstava ima vrlo nizak intenzitet rada. Sve ove tri uskraćenosti se bilježe kod 6 procenata domaćinstava. Prema svim ovim indikatorima, osim incidence teške

AROPE

Child excluded

31%

26

materijalne uskraćenosti, BiH stoji lošije od članica EU. Samo je u slučaju teške materijalne uskraćenosti nekoliko novih članica EU lošije od BiH. I ukupni AROPE i pojedinačne uskraćenosti su istaknutije u RS nego u FBiH. Slično tome, individualne uskraćenosti su prisutnije u ruralnim područjima i među starijim ljudima. Interesantno je da se čini da one više pogađaju domaćinstva koja se karakteriziraju kao siromašna po potrošnji, ali se javljaju i kod ne malog procenta nesiromašnih. Istražene su i druge dimenzije dobrostanja koje je obuhvatila EHBS:

• Podaci o zadovoljstvu životom pokazuju da je 10 procenata pojedinaca djelimično ili vrlo nezadovoljno svojim životom. Pojedinci u riziku od siromaštva su nezadovoljniji od ostalih. Čini se da je teška materijalna uskraćenost u bliskoj korelaciji s nezadovoljstvom životom, kao i s neaktivnošću na tržištu rada.

• Podaci o vlastitoj procjeni zdravlja pokazuju da jedna četvrtina stanovništva navodi loše ili vrlo loše zdravlje Skoro jedna trećina uskraćenih po ovom indikatoru je i u riziku od siromaštva ili isključenosti, dok je skoro 60 procenata onih u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zdravstveno uskraćeno.

EHBS je omogućio i bliži uvid u inkluziju dvije posebne grupe, koje su iz različitih razloga od interesa za politiku:

• Izbjeglice i interno raseljeni koji, prema anketi čine 5 procenata stanovništva, i uglavnom žive u RS i u urbanim područjima. Ohrabrujuće je što se čini da se njihov rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti ne razlikuje od ostatka populacije.

• Djeca – isključenost djece je definirana kroz drugačiji set indikatora od sveukupne isključenosti. Sagledavajući četiri dimenzije koje čine isključenost djece, najveću incidencu uskraćenosti pokazuju slobodne aktivnosti i društveni život, te obrazovanje. Preko 50 procenata djece u BiH se može smatrati uskraćenim po bar jednoj od ovih dimenzija; 31 procenat djece je isključeno i žive u domaćinstvima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

27

Reference Carletto C., C. Ruggeri Laderchi C. i S. Savastano (2013) “Mjerenje siromaštva na zapadnom Balkanu: Nedavni trendovi i novi izazovi” u Ruggeri Laderchi i Savastano (eds) Siromaštvo i isključenost na zapadnom Balkanu. Novi pravci u mjerenju i politici. New York, Springer Guio, A.M., D. Gordon i E. Marlier (2012) “Mjerenje materijalne uskraćenosti u EU: Indikatori za ukupno stanovništvo i indikatori specifični za djecu ”, Eurostatove metodologije i radni materijali http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/income_social_inclusion_living_conditions/publications/methodologies_and_working_papers). Maquet, I. (2013) “Evropski kontekst: mjerenje socijalne inkluzije u Evropskoj Uniji” u Ruggeri Laderchi i Savastano (eds) Siromaštvo i isključenosti na zapadnom Balkanu, Novi pravci u mjerenju i politici. New York, Springer

Aneks Tabela 20: Udio pojedinaca u riziku od siromaštva, po dobi nosioca domaćinstva

Srednja Std. gršk. [95% int. Pozd.] Učestalost Udio stan. (%) 15-34 20,9 1,4 18,2 23,7 233.269 7,44 35-49 25,0 0,7 23,6 26,4 1.030.196 32,84 50-64 27,7 0,7 26,3 29,0 1.174.823 37,45 65+ 28,6 0,9 26,9 30,4 699.026 22,28

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Tabela 21: Udio pojedinaca u riziku od siromaštva, po polu nosioca domaćinstva

Srednja Std. gršk. [95% int. Pozd.] Učestalost Udio stan. (%) Muški ND 26,9 0,5 26,0 27,8 2.641.094 84,2 Ženski ND* 24,2 1,0 22,2 26.2 496.220 15,8

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. ND* - Nosilac domaćinstva Tabela 22: Stopa nezaposlenosti

Ukupno stanovništvo FBIH RS

Ukupno stanovništvo 2011 27,6 29,2 24,5 2012 28,0 29,4 25,6 2013 27,5 27,6 27,0

Muškarci 2011 26,1 27,6 23,0 2012 26,4 27,7 23,8 2013 26,5 27,1 25,3

Žene 2011 29,9 32,1 26,5 2012 30,7 32,2 28,2 2013 29,0 28,4 29,5

Izvor: BHAS, Anketa radne snage, 2013.

28

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/income_social_inclusion_living_conditions/publications/methodologies_and_working_papers

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/income_social_inclusion_living_conditions/publications/methodologies_and_working_papers

Tabela 23: Stopa aktivnosti

Ukupno stanovništvo FBIH RS

Ukupno stanovništvo 2011 44,0 42,1 47,8 2012 44,0 42,4 47,4 2013 43,6 41,8 47,4

Muškarci 2011 55,9 55,0 57,6 2012 56,4 55,9 57,8 2013 55,3 54,4 57,5

Žene 2011 32,8 29,8 38,6 2012 32,6 29,9 37,9 2013 32,5 29,8 37,8

Izvor: BHAS, Anketa radne snage, 2013. Tabela 24: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (populacija dobi 0 do 59 godina), po dobnim grupama, 2011

Incidenc. (%) Std. gršk. [95% int.pouz] Učest. stan. Udio stan (%) 0-14 23,85 1,01 21,87 25,82 508.975 19,29 15-34 26,17 0,82 24,56 27,78 821.396 31,13 35-49 25,97 0,93 24,15 27,78 639.742 24,24 50-59 38,93 1,20 36,58 41,28 668.598 25,34

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Tabela 25: Udio pojedinaca koji žive u domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (populacija dobi 0 do 59 godina), po polu nosioca domaćinstva, 2011

Sred. Std. gršk. [95% int.pouz] Učest. stan. Udio stan. (%) Muški ND 26,14 0,51 25,15 27,14 2.641.094 84,18 Ženski ND 41,05 1,49 38,13 43,98 496.220 15,82

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Tabela 26: Udio domaćinstava s vrlo niskim intenzitetom rada, po broju članova domaćinstva, 2011

Sred. Std. gršk. [95% int.pouz] Učest. dom. Udio dom. (%) Jedan član 54,00 4,03 46,10 61,90 180.703 17,48 Dva člana 39,20 2,68 33,94 44,46 272.642 26,37 Tri člana 25,27 2,01 21,33 29,21 192.197 18,59 Četiri člana 19,66 1,54 16,65 22,67 222.417 21,52 Pet i više članova 25,37 2,06 21,33 29,41 165.808 16,04

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Domaćinstva koja čine samo pojedinci dobi 60 i više godina ili redovni studenti su isključena iz analize. Tabela 27: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva

Ukupno stan. FBIH RS Ruralno Urbano Prihod iz zaposlenosti 59,79 59,94 59,64 58,64 61,45 Prihod od zemljišta ili imovine 0,37 0,4 0,34 0,19 0,63 Prihod iz privatnih transfera 2,60 2,87 2,08 3,14 1,81 Ostali prihod 1,06 0,53 1,98 1,21 0,85 Penzije 24,90 24,91 25,01 25,85 23,53 Socijalna pomoć 4,28 4,95 2,55 4,66 3,74 Bez prihoda 4,06 5,21 2,12 4,31 3,7 Nedostaju podaci 2,94 1,19 6,27 2,00 4,29 Učestalost 3.137.314 2.016.681 1.055.289 1.851.828 1.285.486


29

Tabela 28: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva i u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, ukupno stanovništvo

Rizik od siromaštva

Teška materijalna uskraćenost

Vrlo nizak intenzitet rada AROPE

Prihod iz zaposlenosti 15,1 19,1 6,9 28,6 Prihod od zemljišta ili imovine 5,2 32,8 67,3 64,4 Prihod iz privatnih transfera 37,7 46,2 80,5 83,6 Ostali prihod 67,9 63,5 85,0 91,8 Penzije 38,4 40,3 74,1 69,5 Socijalna pomoć 49,6 54,8 81,6 86,0 Bez prihoda 100,0 15,8 57,6 100,0 Nedostaju podaci 0,0 29,0 100,0 89,3 Ukupno 26,5 27,3 28,1 48,1

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Tabela 29: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva i u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, ukupno stanovništvo, FBiH

Rizik od siromaštva Teška materijalna uskraćenost


Prihod iz zaposlenosti 13,3 16,4 5,3 25,1 Prihod od zemljišta ili imovine 0,0 35,9 75,9 74,3 Prihod iz privatnih transfera 34,9 41,2 86,5 86,7 Ostali prihod 67,0 57,5 85,4 85,9 Penzije 36,7 37,2 70,6 67,7 Prihod od javnih transfera 44,0 48,8 80,6 84,1 Bez prihoda 100,0 13,2 52,2 100,0 Nedostaju podaci 0,0 33,1 100,0 92,8 Ukupno 25,9 24,2 26,0 45,6 Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu seta podataka BiH 2011 HBS. Tabela 30: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva i u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, ukupno stanovništvo, RS



Prihod iz zaposlenosti 18,9 23,3 10,0 34,8 Prihod od zemljišta ili imovine 16,8 26,0 45,9 42,7 Prihod iz privatnih transfera 46,0 58,6 56,0 76,5 Ostali prihod 71,8 70,1 87,8 98,6 Penzije 42,3 45,4 80,5 72,6 Prihod od javnih transfera 65,9 71,4 84,5 93,4 Bez prihoda 100,0 28,0 81,6 100,0 Nedostaju podaci 0,0 28,3 100,0 87,7 Ukupno 28,1 32,1 32,1 52,6

Tabela 31: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva i u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, ukupno stanovništvo, urbana naselja



Prihod iz zaposlenosti 6,7 14,7 3,6 18,8 Prihod od zemljišta ili imovine 3,9 47,1 74,0 67,2 Prihod iz privatnih transfera 36,6 51,7 82,0 77,5 Ostali prihod 75,4 68,6 90,4 90,8 Penzije 26,7 41,0 79,3 62,5 Prihod od javnih transfera 49,3 59,0 92,9 90,4

30

Bez prihoda 100,0 11,7 50,9 100,0 Nedostaju podaci 0,0 21,4 100,0 89,8 Ukupno 17,3 24,0 25,6 39,8

Tabela 32: Udio pojedinaca po najznačajnijem izvoru prihoda domaćinstva i u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, ukupno stanovništvo, ruralna naselja



Prihod iz zaposlenosti 21,2 22,3 9,3 35,7 Prihod od zemljišta ili imovine 8,3 0,0 54,3 58,1 Prihod iz privatnih transfera 38,1 44,0 79,9 86,1 Ostali prihod 64,3 61,1 82,2 92,3 Penzije 45,9 39,9 71,6 73,9 Prihod od javnih transfera 49,8 52,4 74,2 83,5 Bez prihoda 100,0 18,2 61,4 100,0 Nedostaju podaci 0,0 40,2 100,0 88,6 Ukupno 32,9 29,6 29,9 53,9

Tabela 33: Udio pojedinaca (dobi 15+) koji su donekle ili vrlo nezadovoljni porodicom, prijateljima, samim sobom, životom u cjelini, po riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 2011

Porodica Prijatelji Škola Nezad. sobom Život gen. AROPE 4,20 3,34 16,70 7,78 16,47 (0,29) (0,26) (0,55) (0,39) (0,54) ne AROPE 1,40 1,55 9,82 2,65 5,27 (0,17) (0,18) (0,43) (0,23) (0,32) Ukupno stanovništvo 2,8 2,4 13,2 5,1 10,7 (0,17) (0,16) (0,35) (0,23) (0,32)

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Standardna greška u zagradi. Tabela 34: Udio pojedinaca (dobi 15+) koji su donekle ili vrlo nezadovoljni porodicom, prijateljima, samim sobom, životom u cjelini, po dimenziji socijalne isključenosti, 2011

Porodica Prijatelji Škola Nezad. sobom Život u gen. U riziku od siromaštva 4,08 2,52 17,16 7,50 17,10 (0,39) (0,31) (0,75) (0,53) (0,75) Teška materijalna uskrać. 6,33 4,86 20,22 11,70 24,33 (0,47) (0,42) (0,78) (0,62) (0,83) Vrlo nizak intenzitet rada 3,66 2,23 13,01 7,02 15,24 (0,42) (0,33) (0,74) (0,57) (0,80)

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke na osnovu BiH 2011 HBS seta podataka. Napomena: Standardna greška u zagradi. Tabela 35: Udio izbjeglica i interno raseljenih po entitetu i mjestu stanovanja, 2011

Incidenca (%) Std. gršk. [95% interval pouzdanosti] RS Ruralno 8,95 0,43 8,10 9,79 Urbano 15,12 0,68 13,78 16,46 FBiH Ruralno 1,69 0,13 1,43 1,95 Urbano 2,14 0,21 1,74 2,54


31

32

Documents

Siromaštvo i socijalna isklju enost u Bosni i Hercegovini