Click here to load reader

SINJ - slika raskoši mediteranskog zaleđa

  • View
    260

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SINJ - slika raskoši mediteranskog zaleđa

Text of SINJ - slika raskoši mediteranskog zaleđa

  • Sinj Slika raskoi mediteranskog zalea

  • Grad Sinj, zemljopisno, gospodarsko i kulturno-povijesno sredite Cetinske krajine, najvei je grad dalmatinskog zalea. U njegovim administrativnim granicama lee brdsko-planinska podruja Dinare, Kamenice i Svilaje te plodne ravnice Sinjskog polja,

    najveeg krkog polja u Dalmaciji (64 km2).

  • 4SINJ

    Sinjsko polje uskim koridorom uzvodno uz Cetinu nastavlja na Hrvatako polje s kojim dijeli i mnotvo prirodoslovnih znaajki:

    zbog periodinog plavljenja kojem je izloeno i osobite vegetacije

    uvjetovane tim plavljenjem, Sinjsko (i Hrvatako) polje progla-eno je vanim podrujem za ptice te vanim stanitem mnogim

    biljnim i ivotinjskim vrstama unutar europske ekoloke mree

    Natura 2000.

  • 5Suvremeni vidovi poljodjelstva i opseni meliora-cijski zahvati izmijenili su fizionomiju Sinjskog polja svodei trake i rogozike na otoie uz umjetne ka-nale, a faunu ptica, gmazova i vodozemaca na osjet-no manji broj vrsta. Planinska, pak, podruja Dinare i Kamenice na istoku te Svilaje na sjeverozapadu u veoj su mjeri sauvala izvorni izgled. Projektom MedPaths, kojim je na irem podruju Sinja obu-hvaeno Sinjsko polje i dijelom Hrvatako polje te dijelovi Svilaje, ti su prostori spaeni od turistikog zaborava i promaknuti u poeljne i veoma privlane pjeake, biciklistike i konjike destinacije Dalma-tinske zagore.

    Sredite cetinske gastronomske tradicije nalazi se u Sinju, gradu glasovitom po svojim bonkuloviima (gurmanima). Sinjska kuhinja sjedinila je nekoliko razliitih kulinarskih tradicija: venecijansko-medite-ransku, od koje potjeu jedinstvene kobasice za juhu, tzv. luganige, austro-ugarsku, odnosno srednjoeu-ropsku, kojoj pripadaju recepti za pripremu divljai, te bliskoistonu, osmanlijsku tradiciju, koja je sinjskoj kuhinji namrijela slavne arambaie.

    Lokalni specijaliteti: arambaii, abe i rijeni rakovi, janjee tripice, luganige, kotradina s verzotom i ki-selim kupusom, meso ispod peke, utipci.

  • 6Gastro ponuda na stazama Sinja

  • 7na sitne komadie. Posebno se pripre-ma pet od dvije kapule (crvena luka), 4-5 renjeva enjaka, 15 dkg dimljene svinjske slanine i pola kitice petrisimula (perina). Dodaje se papar, sol, mu-katni orai ( netko nadodaje cimet i klinie ) te naribana korica jednog limu-na. Sve se to um jesi s mesom i pusti da odlei jedan sat. Zatim se zavija u listove kiselog kupusa. Na dno lonca ili bakre stavlja se komad govee kosti (pruta) koja se pokriva usitnjenim kiselim ku-pusom. Arambai se poredaju a svaki sloj pokrije usitnjenim kiselim kupusom. Doda se jedna lica konerve (pirea od rajica) zamuena u vodi, jo malo pru-ta ili suuka i domaih kobasica. Voda s konervom mora biti do visine arambaa koji se potom, pokriveni, kuhaju na laga-no dva sata. Ukoliko se uvaju nahlad-nom mjestu mogu ostati zdravi i do se-dam dana.

    ORLOVA STAZA (BICIKLISTIKA STAZA)

    Restoran hotela Alkar (Vrlika 50, Sinj)

    Restoran nudi gotova jela poput punje-nih paprika (u sezoni) te arambaie, pa-ticadu i sl.

    Restoran Vila Rustika (Put Radoia, Sinj)

    Osim ponude pizza, restoran nudi stan-dardni izbor dalmatinskog pruta i sira, sinjskih tradicionalnih jela (poput aram-baia, aba i mesa s gradela, pulestra (pijetla) na leo ili ispod peke domae peenice, kotradine s kiselim kupu-som), kao i klasinu ponudu dalmatinske kuhinje (npr. paticada).

    SINJSKA STAZA (PLANINARSKA)

    Konoba Ispod ure (Ante Maurin, Istarska 4, Sinj)

    Restoran poznat kao konoba Ispod ure smjeten je u gradskoj jezgri podno ve-likog gradskog sata na Kamiku, blizu upne crkve udotvorne Gospe Sinjske, trnice i Alkarskih dvora. Poznat je po tradicionalnim sinjskim specijalitetima poput pruta, sira, jela s gradela ili ispod peke, kotradine s verzetom i kiselim kupusom, aba na aru ili pohanih aba, rjenih rakova i pastrvi. Posebno je poznat po spremanju sinjskih arambaa.

    OSTALE ZANIMLJIVE GASTRO ADRESE U SINJU

    Restoran Dubrovnik (Domovinskog rata 65, Sinj)

    Jedan od najpostojanijih gradskih resto-rana ija ponuda obuhvaa i lokalne ga-stro ikone.

    OPG Juki (Otok)

    Obitelj Juki u svojoj sirani u Otoku kod Sinja proizvodi kozji, kravlji i mijeani sir.

    OPG Poljak (Glavice Gornje)

    Obitelj Poljak proizvodi est vrsta sireva, dalmatinski prut, pancetu, domae ko-basice i buolu.

    RECEPTI

    Sinjski arambai

    Priprema tradicijskog jela sinjski aram-bai karakteristina je za prostor Cetinske krajine te naprosto neizbjean dio jelov-nika u sveanim prigodama i za velikih blagdana. Postoji vie izvora ovog tra-dicionalnog jela. Samo zamatanje me-snog nadjeva u list te kuhanje u umaku datira jo iz rimskih vremena no punjenje kiselog kupusa kasnijeg je srednjovje-kovnog podrijetla. Dri se da je zaeto u srednjem vijeku u karolinkim samosta-nima na granici Francuske i Njemake, a u nae su ga krajeve donijeli Turci koji su ga preuzeli od Bizanta. O turskom podrijetlu govori i sam naziv arambaii nazvani po harambai-hajdukom voi.

    PRIPREMA:Jelo se priprema od 1 kg svjeeg gove-eg mesa isjeckanog (nikad mljevenog!)

    AEQUUM STAZA (BICIKLISTIKA STAZA)

    Restoran Venezia (Hrvace 4, Hrvace)

    Osim terase i velike banketne sale, re-storan ima i konobu u kojoj nudi speci-jalitete sinjske gastronomije. Posebno su zanimljiva jela spremljena ispod peke, na kominu i na gradelama.

    Restoran Vreba (Hrvace)

    Restoran u vlasnitvu alkarske obitelji Zorica ujedno je i sjedite konjikog kluba i mjesto okupljanja zaljubljenika u ko-njiki sport. U sklopu restorana je velika banketna sala te intimniji prostor u kojem se nude tradicionalna cetinska jela (peka, arambaii, jela s gradela itd.).

    Seosko gospodarstvo Panj Rumin (Hrvace Rumin)

    Obiteljsko gospodarstvo Mira Markulina smjeteno je pored rijeke Cetine. Ugo-stiteljska ponuda ukljuuje domae ra-kije, fritule, pastrve, jela s gradela i ispod peke. U ast pastrvi, u Panju je organizi-rana i prva gastro manifestacija Pastrvi-jada.

    Restoran Bila no (Stipe Marunica, Karakaica 4, Karakaica)

    Restoran u ponudi ima tradicionalna sinjska jela poput janjetine na ranju, po-hanih aba i aba na brudet, pruta i sira, rakova, pastrva itd.

  • 8Staza Cetina (biciklistiko - konjika)

    SINJ

  • 9V i s o k a

    P l i i v i c a

    e m e r n i c a

    Stara mostina

    Nova mostina

    HipodromVelikiMost

    IzvorKosinac

    Si

    nj

    sk

    o

    po

    lj

    e

    Cetina

    Cetina

    ModriiMaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatiiJerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    anci

    Milan

    Vitii

    Han

    Bilobrci

    Petrievii

    Jagnjii

    Mravci

    JeloviiKulii

    BriiBokovii

    Jandreci Vojkovii

    Munivrane

    Tomaevii

    Milanovii

    imunovii

    ivinii Jukii

    Batlan

    Miho

    VuletiiSmoljii

    Brii

    Katii

    Suii

    BaniiGlaviica

    Viri

    Baii

    Kevii

    Vugdelii

    Elei

    Grgetii

    Jelaci

    BilokapiiDaja

    Gunjaa

    Gubavica

    ipi

    BrodariGvozdeni Most

    Kalina

    Dukii

    Postrana

    Bakii

    urii

    KaimiriDolii

    Dodig

    Lucii

    Grgii

    Mirkovii

    Perkovii

    Budimir - Bekan

    Kovaevii

    Vlastelice

    Perii

    Roani

    ukuii

    Klari - Kukuz

    KlariiKukuzovac

    ariiMandaci

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Podrug

    Kokan

    uro

    MojankaMireta

    Kovaevi

    Podrug

    Vidiice

    Milun

    Nerlovii

    BraliiZebii

    Maretii

    eline

    Zaljutci

    RusiStojanci

    Stare Kue

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Bafarelo

    Odaci

    Pletikosi

    Buani

    Gospodarska zona Kukuzovac

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    G A L A

    O B ROVACS I N J S K I

    O TO K

    UDOV I I

    KO U T E

    T U R J AC I

    P R I S O J E

    K R A J

    S U C I

    S I N J

    V i s o k a

    Stara mostina

    IzvorKosinac

    Nova mostina

    HipodromVelikiMost

    Si

    nj

    sk

    o

    po

    lj

    e

    Cetina

    Cetina

    ModriiMaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatiiJerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    anci

    Milan

    Vitii

    Han

    Bilobrci

    Petrievii

    Jagnjii

    Mravci

    JeloviiKulii

    BriiBokovii

    Jandreci Vojkovii

    Munivrane

    Tomaevii

    Milanovii

    imunovii

    ivinii Jukii

    Batlan

    Miho

    VuletiiSmoljii

    Brii

    Katii

    Suii

    BaniiGlaviica

    Viri

    Baii

    Kevii

    Vugdelii

    Elei

    Grgetii

    Jelaci

    BilokapiiDaja

    Gunjaa

    Gubavica

    ipi

    BrodariGvozdeni Most

    Kalina

    Dukii

    Postrana

    Bakii

    urii

    KaimiriDolii

    Dodig

    Lucii

    Grgii

    Mirkovii

    Perkovii

    Budimir - Bekan

    KovaeviiGospodarska zona Kukuzovac

    Vlastelice

    Perii

    Roani

    ukuii

    Klari - Kukuz

    KlariiKukuzovac

    ariiMandaci

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Podrug

    Kokan

    uro

    MojankaMireta

    Kovaevi

    Podrug

    Vidiice

    Milun

    Nerlovii

    BraliiZebii

    Maretii

    eline

    Zaljutci

    RusiStojanci

    Stare Kue

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Bafarelo

    Odaci

    Pletikosi

    Buani

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    G A L A

    O B ROVACS I N J S K I

    O TO K

    UDOV I I

    KO U T E

    T U R J AC I

    P R I S O J E

    K R A J

    S U C I

    S I N J

    P l i i v i c a

    e m e r n i c a

    Izrada:Darko tefanec , Ivan tefanec

    2014

    VRLIKA - 32 km

    SPLIT - 25 km

    Crkva - ChurchMuzej - MuseumRimske ruevine - Roman ruinsGaj Liberije

    Info centar - Info center

    Utvrda - Fort

    Mlin - WatermillBazen - Swimming pool

    Benzinska crpka - Gas station

    Ribolov - FishingOdmorite - Picnic spotJahanje - Equitation

    Sportski aerodrom - Sports airfield

    Vidikovac - Viewpointesma - Fountain

    Teniski teren - Tenis court

    Nogometni teren - Football field

    Izvor - Spring

    Kuaona - GustationSmjetaj - Accommodation

    Tone GPS koordinate pojedinih toaka/lokaliteta mogu se preuzeti na stranici www.eu-medpaths.com.

  • 10

    STAZA CETINA (BICIKLISTIKO KONJIKA)

    Kruna staza, s istonim krakom koji prati Cetinu od Hana do triljskog konjikog kluba Sv. Mihovil i zapadnim krakom koji vodi sredinom Sinjskog polja, prua kilometre uitka svim ljubiteljima kretanja pitomim prirodnim predjelima. Njezini idilini, pastoralni pejzai niz miran tok rijeke, uz palisade jablanova i arenilo kultiviranih povrina Sinjskog polja idealni su za oputeni konjiki i biciklistiki obilazak.

  • 11

  • 12

    Staza Aequum (biciklistika)

    SINJ

  • 13

    Znaajni krajobrazRumin

    IzvorKosinac

    Mostna Hanu

    Stara mostina

    Nova mostina

    Mostna Panju

    Zatieni krajobrazSutina

    H r v a t a k op o l j e

    Cetina

    Cetina

    Modrii

    MaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroan

    Matii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    Lovrii

    Barii

    Bonjaci

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    Paladini

    RadaniMatasi Vukmani

    Galii

    Banovii

    Dakii

    Bonjaci

    Marunice

    KranciRonii

    Lovrii

    Radani

    Kovaevina

    PanjMarkulin

    urkovii

    imlee

    ugura

    Penii

    arii

    JureleMiloi

    Krivii

    Bakovii

    Damjanovii

    Barai

    D. Barai

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    anci

    Milan

    Vitii

    Han

    Bilobrci

    PetrieviiJagnjii

    MravciJelovii

    KuliiBokovii

    Macani

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Vuemili

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    avkune

    Hrgovii

    Vukuii

    D. Alebii

    G. AlebiiVardii

    Klanac

    Soldii

    Lonari

    HrvaceOdaci

    Priorice

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    G A L A

    O B ROVACS I N J S K I

    R UM I N

    H R VAC E

    I T LU K

    B A J AG I

    S AT R I

    S I N J

    Znaajni krajobrazRumin

    IzvorKosinac

    Mostna Hanu

    Stara mostina

    Nova mostina

    izletitePodastrana

    IzvorVojskova

    AequumKrinj

    izletitePodastrana

    IzvorVojskova

    AequumKrinj

    Mostna Panju

    Zatieni krajobrazSutina

    H r v a t a k op o l j e

    Cetina

    Cetina

    Modrii

    MaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroan

    Matii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    Lovrii

    Barii

    Bonjaci

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    Paladini

    RadaniMatasi Vukmani

    Galii

    Banovii

    Dakii

    Bonjaci

    Marunice

    KranciRonii

    Lovrii

    Radani

    Kovaevina

    PanjMarkulin

    urkovii

    imlee

    ugura

    Penii

    arii

    JureleMiloi

    Krivii

    Bakovii

    Damjanovii

    Barai

    D. Barai

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    anci

    Milan

    Vitii

    Han

    Bilobrci

    PetrieviiJagnjii

    MravciJelovii

    KuliiBokovii

    Macani

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Vuemili

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    avkune

    Hrgovii

    Vukuii

    D. Alebii

    G. AlebiiVardii

    Klanac

    Soldii

    Lonari

    HrvaceOdaci

    Priorice

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    G A L A

    O B ROVACS I N J S K I

    R UM I N

    H R VAC E

    I T LU K

    B A J AG I

    S AT R I

    S I N J

    Izrada:Darko tefanec , Ivan tefanec

    2014

    VRLIKA - 28 km

    Crkva - Church

    Rimske ruevine - Roman ruins

    Utvrda - Fort

    Mlin - Watermill

    Benzinska crpka - Gas station

    Ribolov - FishingOdmorite - Picnic spot

    Jahanje - Equitation

    Sportski aerodrom - Sports airfield

    Vidikovac - ViewpointTeniski teren - Tenis court

    Nogometni teren - Football field

    Izvor - Spring

    Kuaona - Gustation

    Tone GPS koordinate pojedinih toaka/lokaliteta mogu se preuzeti na stranici www.eu-medpaths.com.

  • 14

    (T106) CRKVA SV. NIKOLE

    .. upna je crkva sela Bajagi. Sagraena je na mjestu ranije crkve iz XVIII. stoljea. Dananja crkva gradila se od kraja XIX. stoljea do 1937. godine, dok je zvonik za-vren tek 1955. godine. Crkva je graena u neoromanikom stilu po projektu irila M. Ivekovia. Kip sv. Nikole koji se nalazi u crkvi izraen je u tirolskim radionicama. U blizini crkve (na dananjem groblju) istraeno je nekoliko grobova iz ranog srednjeg vijeka s razliitim nalazima (ke-ramike posude, noevi, strijele, koplja, ostruge) koji se danas uvaju u Muzeju Cetinske krajine i Arheolokoj zbirci Fra-njevakog samostana.

    (T107) MLINICA STARA MOSTINA

    Sagraena je 1826. godine na rijeci Ce-tini. Zgrada mlina podignuta je na osam kamenih lukova kroz koje protjee voda i pokree est mlinskih kola. Zgrada mlina graena je od pravilnih kamenih klesa-naca s dvostrenim krovom pokrivenim kamenim ploama. Mlin je bio vrlo va-an za ekonomski razvoj tog kraja u XIX. stoljeu.

    (T107) MLINICA NOVA MOSTINA (TRIPALOVA MLINICA) NA RIJECI CETINI

    Izgraena je sredinom XIX. stoljea. Podignuta je na pet lukova, a u unutra-njosti je pet mlinova koji rade na principu uspravnog kola. Uz mlinicu je stambe-na zgrada za mlinara koja je naknadnim adaptacijama izgubila svoj izvorni izgled.

    (T006) MOST NA HANU

    Premda je na ovom mjestu moda jo u antiko i srednjovjekovno doba postojao most, najpoznatiji je onaj koji su izgradi-li Turci u XVI. ili XVII. stoljeu te uza nj podigli i prenoite s gostionicom, od-nosno han. Most su u to vrijeme branile dvije kule na njegovim dvama krajevima. Dananji je most sagraen 1846. godine, a kasnije je vie puta popravljan i nado-graivan.

    (T035) ITLUK, ARHEOLOKI LOKALITET AEQUUM

    Antika kolonija COLONIA CLAVDIA AEQVVM podignuta je sredinom I. sto-ljea. Naselje je tlocrtno, pravokutnog oblika i utvreno bedemima s naknad-no dograenim etvrtastim dijelom na istonoj strani. Gradska vrata na jugu bila su utvrena etvrtastim i krunim kulama. Utvren je pravilni ulini raster, forum s kapitolijem, kultne graevine, terme i vodovod koji je dovodio vodu s izvora Perue. Iznimno su vrijedni nala-zi monumentalnih skulptura ulomci Heraklova kipa te kip Dijane Lucifere.

    (T009) MOST NA PANJU

    Masivni kameni most sagraen je 1895. godine, a premouje rijeku Cetinu u predjelu Rumina, na relaciji Sinj Vrli-ka. Most ima sedam lukova na pilonima koji su oblikovani s kamenim uzvodnim i nizvodnim kljunom, a kameni vijenac dijeli konstruktivni dio mosta od zida-ne ograde. Most je temeljito obnovljen 2008./2009. godine.

  • 15

  • 16

    Orlova staza (biciklistika)

    SINJ

  • 17

    V i s o k a

    P l i i v i c a

    Sv

    il

    aj

    a

    H r v a t a k op o l j e

    Znaajni krajobrazRumin

    Zatieni krajobrazSutina

    Planinarski domOrlove stine

    IzletitePodastrana

    Si

    nj

    sk

    o

    po

    lj

    e

    Cetina

    Cetina

    ModriiMaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    Lovrii

    Barii

    Bonjaci

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    Paladini

    RadaniMatasi Vukmani

    Galii

    Banovii

    Dakii

    Bonjaci

    Marunice

    KranciRonii

    Lovrii

    Radani

    Kovaevina

    PanjMarkulin

    urkovii

    Stojii

    arko

    D. apii

    Dadii

    D. Buljani

    imlee

    ugura

    Penii

    arii

    JureleMiloi

    Krivii

    Bakovii

    Damjanovii

    Barai

    D. Barai

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    Bilobrci

    arii

    Mandaci

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Krivi Dolac

    Gornja Mala

    Donja Mala

    Sarii

    Zubani

    Mirt

    Pod Glavicom

    Kraljii

    olii

    Marasovii

    Mijii

    Mijii

    Jurii

    Jurii

    Strievii

    uci

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Perua

    Pipii

    avkune

    Hrgovii

    Vukuii

    Lijii

    Majii

    Roii

    Knezovii

    Knezovii

    Prolii

    Prolii

    D. Alebii

    G. AlebiiVardii

    Klanac

    Soldii

    Lonari

    Domazeti

    Bobeta

    Primorci

    D. Kunci

    Budii

    BabiiGapari

    JukiiDelai

    DomazetiLaa

    Marovii

    Barai

    unii

    Jelavii

    Teija

    Gornji Muslimi

    G. Buli

    Jeliii

    Beare

    Kokani

    Pekii

    Tokii

    Kuduzi

    Matende

    Patri

    Pekii

    Bafarelo

    Gabrii

    HrvaceOdaci

    Kunjak

    Priorice

    Ivandii

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    O B ROVACS I N J S K I

    S U T I N A

    N E O R I

    R UM I N

    H R VAC E

    I T LU K

    B A J AG I

    S AT R I

    P OT R AV L J E

    Z E LO VO

    Z E LO VOS U T I N S KO

    S I N J

    V i s o k a

    Znaajni krajobrazRumin

    IzletitePodastrana

    Zatieni krajobrazSutina

    Planinarski domOrlove stine

    Si

    nj

    sk

    o

    po

    lj

    e

    Cetina

    Cetina

    ModriiMaloraLjubiii

    Milanovii Jelinii

    ovii Romci

    MasniiBogdani

    urlini

    PoljakVukovii

    Jadrijevii

    MarasiRomci

    Dolii

    Milanovii

    Labrovii

    Stipanoviiolto

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    Lovrii

    Barii

    Bonjaci

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    Paladini

    RadaniMatasi Vukmani

    Galii

    Banovii

    Dakii

    Bonjaci

    Marunice

    KranciRonii

    Lovrii

    Radani

    Kovaevina

    PanjMarkulin

    urkovii

    Stojii

    arko

    D. apii

    Dadii

    D. Buljani

    imlee

    ugura

    Penii

    arii

    JureleMiloi

    Krivii

    Bakovii

    Damjanovii

    Barai

    D. Barai

    Balajii

    Runjii

    Marendii Efendii

    Galzina Mostina

    Tendera

    Balaji -Marmun

    Bilobrci

    arii

    Mandaci

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Krivi Dolac

    Gornja Mala

    Donja Mala

    Sarii

    Zubani

    Mirt

    Pod Glavicom

    Kraljii

    olii

    Marasovii

    Mijii

    Mijii

    Jurii

    Jurii

    Strievii

    uci

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    MandukiiSmoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Perua

    Pipii

    avkune

    Hrgovii

    Vukuii

    Lijii

    Majii

    Roii

    Knezovii

    Knezovii

    Prolii

    Prolii

    D. Alebii

    G. AlebiiVardii

    Klanac

    Soldii

    Lonari

    Domazeti

    Bobeta

    Primorci

    D. Kunci

    Budii

    BabiiGapari

    JukiiDelai

    DomazetiLaa

    Marovii

    Barai

    unii

    Jelavii

    Teija

    Gornji Muslimi

    G. Buli

    Jeliii

    Beare

    Kokani

    Pekii

    Tokii

    Kuduzi

    Matende

    Patri

    Pekii

    Bafarelo

    Gabrii

    HrvaceOdaci

    Kunjak

    Priorice

    Ivandii

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    O B ROVACS I N J S K I

    S U T I N A

    N E O R I

    R UM I N

    H R VAC E

    I T LU K

    B A J AG I

    S AT R I

    P OT R AV L J E

    Z E LO VO

    Z E LO VOS U T I N S KO

    S I N J

    P l i i v i c a

    Sv

    il

    aj

    a

    H r v a t a k op o l j e

    Izrada:Darko tefanec , Ivan tefanec

    2014

    SPLIT - 34 km

    VRLIKA - 29 km

    Crkva - Church

    Muzej - Museum

    Rimske ruevine - Roman ruinsGaj Liberije

    Info centar - Info center

    Utvrda - Fort

    Mlin - Watermill

    Benzinska crpka - Gas station

    Ribolov - FishingOdmorite - Picnic spot

    Jahanje - Equitation

    Sportski aerodrom - Sports airfield

    Vidikovac - Viewpoint

    esma - Fountain

    Teniski teren - Tenis court

    Nogometni teren - Football field

    Izvor - Spring

    Sklonite - Shelter

    Bazen - Swimming pool

    Kuaona - Gustation

    Smjetaj - Accommodation

    Tone GPS koordinate pojedinih toaka/lokaliteta mogu se preuzeti na stranici www.eu-medpaths.com.

  • 18

    (T101) KAMENI MOST NA RIJECI GORUICI

    Izgraen je krajem XIX. stoljea juno od zatiene jezgre grada Sinja. Presvoen je jednim kamenim lukom, obraen bunjato kamenom i imao je zidanu ogradu s ka-menom poklopnicom. Danas je zaputen.

    (T020) CRKVA SV. KATE I SREDNJOVJEKOVNO GROBLJE U LUANIMA.

    Crkva sa zvonikom na proelju izgraena je u XIX. stoljeu, a obnovljena i obukana naknadno. Uz crkvu se nalazilo ranosred-njovjekovno groblje sa stecima. Danas su sauvani ukraeni kameni sljemenjaci s prikazom kola i jahaa.

    (T051) CRKVA SV. VIDA NA ZELOVU

    Sagraena je 1933. godine. To je prostrana jednobrodna graevina s masivnim zvoni-kom iznad proelja, sagraenim tek 70-ih godina XX. stoljea. Na ovom mjestu po-stojala je i manja crkva koju su u XVIII. sto-ljeu sagradili doseljenici iz Hercegovine.

    (T056) KAPELA SV. ANTE

    Nalazi se kod upne kue na Zelovu. Sa-graena je u XIX. stoljeu i slui za potrebe zelovskog upnika. Obnovljena je 80-ih godina XX. stoljea.

    (T057) GRADINA

    Iznad zaseoka Jukii nalazi se manja pra-povijesna gradina utvrena suhozidnim bedemom (danas nasip) s june i zapadne strane. Gradini pripada i nekoliko bunara u njezinom podnoju te jedna manja peina. U peini i na samoj gradini nalazimo dosta ulomaka prapovijesne keramike.

  • 19

  • 20

    Sinjska staza (planinarska)

    SINJ

  • 21

    V i s o k a

    Zatieni krajobrazSutina

    ModriiMalora

    ovii

    Bogdaniurlini

    PoljakVukovii

    Boko

    Klari - Kukuz

    KlariiKukuzovac

    arii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    PodrugMilun

    Nerlovii

    BraliiZebii

    Maretii

    Mijii

    Mijii

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    Sladoje Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Bafarelo

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    S I N J

    V i s o k a

    Zatieni krajobrazSutina

    ModriiMalora

    ovii

    Bogdaniurlini

    PoljakVukovii

    Boko

    Klari - Kukuz

    KlariiKukuzovac

    arii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    RadoiMiluni

    Krianac

    Gugii

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    PodrugMilun

    Nerlovii

    BraliiZebii

    Maretii

    Mijii

    Mijii

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    Sladoje Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    Bafarelo

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    S I N J

    Izrada:Darko tefanec , Ivan tefanec

    2014

    SPLIT - 35 km

    SPLIT - 31 km

    Crkva - ChurchMuzej - Museum

    Rimske ruevine - Roman ruinsGaj Liberije

    Info centar - Info center

    Utvrda - Fort

    Mlin - Watermill

    Benzinska crpka - Gas station

    Ribolov - FishingOdmorite - Picnic spot

    Jahanje - Equitation

    Sportski aerodrom - Sports airfield

    Vidikovac - Viewpointesma - Fountain

    Teniski teren - Tenis court

    Nogometni teren - Football field

    Izvor - Spring

    Sklonite - Shelter

    Bazen - Swimming pool

    Kuaona - Gustation

    Smjetaj - Accommodation

    Tone GPS koordinate pojedinih toaka/lokaliteta mogu se preuzeti na stranici www.eu-medpaths.com.

  • 22

    Zapadno od grada Sinja, u brdskom po-druju izmeu Sutine i Visoke, osmilje-na je kruna planinarska staza. Njezina je zahtjevna trasa namijenjena onima uvjebanima i avanturistika duha, spre-mnima da se suoe sa svim iznenaenji-ma i izazovima koje krije divljina dalma-tinskog zalea.

  • 23

    CETINA ADVENTURE

    Zaljubljenici u avanturistike sportove imaju priliku poblie upoznati jo nedo-voljno otkrivene, iznimne prirodne lje-pote dalmatinske Zagore. Pustolovnu utrku Cetina Adventure organizira Klub avanturistikih sportova Cetina adventure iz Sinja s ciljem promicanja sporta i upo-znavanja jedinstvenog krajolika Cetinske krajine. Utrka prolazi uz rijeku Cetinu, je-dinstveni kanjon rijeke Sutine, divlji krajo-lik dijela Kamenice i Dinare, a zavretak utrke je u gradu Sinju. Natjecatelje oekuju vonja kajakom, plivanje, vonja MTB-a, penjanje, absail, skokovi sa stijena u vodu, prelazak preko ueta i razna druga izne-naenja. Utrka se odrava svake godine u mjesecu lipnju.

  • 24

    Staza Pliivica (planinarska)

    SINJ

  • 25

    Crkva - ChurchMuzej - Museum

    Rimske ruevine - Roman ruinsGaj Liberije

    Info centar - Info center

    Utvrda - Fort

    Mlin - Watermill

    Benzinska crpka - Gas station

    Ribolov - FishingOdmorite - Picnic spot

    Jahanje - Equitation

    Sportski aerodrom - Sports airfield

    Vidikovac - Viewpointesma - Fountain

    Teniski teren - Tenis court

    Nogometni teren - Football field

    Izvor - Spring

    Sklonite - Shelter

    Bazen - Swimming pool

    Kuaona - Gustation

    Smjetaj - Accommodation

    V i s o k a

    P l i i v i c aIzletite

    Podastrana

    ModriiMalora Ljubiii

    ovii Romci

    Bogdaniurlini

    Poljak

    Vukovii

    Jadrijevii

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    LovriiBarii

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    JureleMiloi

    Krivii

    arii

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    Radoi MiluniKrianac

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Kraljii

    olii

    Mijii

    MijiiJurii

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    Mandukii

    Smoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    JukiiDelai

    DomazetiLaa

    Marovii

    Barai

    Jelavii

    Jeliii

    Beare

    Kokani

    Bafarelo

    Gabrii

    HrvaceOdaci

    Zatieni krajobrazSutina

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    S U T I N A

    H R VAC E

    I T LU K

    Z E LO VO

    Z E LO VOS U T I N S KO

    S I N J

    V i s o k a

    ModriiMalora Ljubiii

    ovii Romci

    Bogdaniurlini

    Poljak

    Vukovii

    Jadrijevii

    G. Bilii

    unjarii

    Bara - Mua

    G. Grii

    Runja

    Boko

    D. Grii

    BaraiMarkovii

    oii

    DomeroviiPotroanMatii

    Maganjii

    Kelave

    Lovrii

    Jerkani

    Paviii

    D. miri

    Bikii

    Balajii

    Marii

    Abram

    Matii

    ovo

    Zorica

    Kekez

    Armandi

    Ivandii

    Cvitkovii

    Muterii

    LovriiBarii

    arii

    Cvitkovii

    Boinovii

    Doljani

    JureleMiloi

    Krivii

    arii

    Jurkovii

    Jagnjii

    Panza Malbaa

    Marii

    Radovii

    abiiVukoviiBudimir

    Hristii

    Macani

    upii

    Maurin

    Hajdukovii

    Radoi MiluniKrianac

    PaviiPavia - klanac

    Klarii

    ovii

    PaviiiPavii

    Kraljii

    olii

    Mijii

    MijiiJurii

    Vuemili

    ipalo

    Baniapi

    BatareloToki

    StupaloBorkoviiRadii

    ipalo - Banovii

    Dipalo

    Mandukii

    Smoljii

    igii

    VidiiBarai

    Sladoje

    Barai

    Runje

    Vrdoljak

    Vidii

    Miji

    Pletikosii

    Kodomani

    Krivi

    urkovii

    Baii

    Bulji Suha

    imci

    JukiiDelai

    DomazetiLaa

    Marovii

    Barai

    Jelavii

    Jeliii

    Beare

    Kokani

    Bafarelo

    Gabrii

    HrvaceOdaci

    B R N A Z E

    R A DO I

    LU A N E

    K A R A K A I C A

    J A S E N S KO

    S U T I N A

    H R VAC E

    I T LU K

    Z E LO VO

    Z E LO VOS U T I N S KO

    S I N J

    P l i i v i c a

    Zatieni krajobrazSutina

    IzletitePodastrana

    Izrada:Darko tefanec , Ivan tefanec

    2014

    SPLIT - 33 km

    VRLIKA - 31 km

    Tone GPS koordinate pojedinih toaka/lokaliteta mogu se preuzeti na stranici www.eu-medpaths.com.

  • 26

    Od same tvrave i nije mnogo ostalo. Nakon potresa 1709., 1768., 1796., kao i viestrukih barbarskih navala, zidine sta-roga utvrenoga Sinja su popustile te je puk poeo naseljavati Podvaro. Tvra-va je naputena 1806. godine za vrijeme francuske uprave, a stradala je u potresu 1986. godine. Crkvica koja je danas na Gradu sagraena je 1887., na dvjesto-tu obljetnicu dolaska cetinskoga puka iz Rame. Simbolizira zavjet, vrsti savez i odanost, koji Cetinjane stoljeima veu uz Majku Boju. U ast svojoj vjenoj nebeskoj zatitnici, 2008. godine Sinja-ni na Gradu podiu bronani kip Gospe Sinjske, djelo akademskoga kipara Josipa Marinovia. Putem koji vodi od podnoja do crkve na tvravi smjeteno je 14 postaja krinoga puta. Svaka postaja rad je nekog od naj-poznatijih hrvatskih umjetnika. Planirano je i potpuno obnavljanje zidina tvrave do 2015., uz veliku proslavu tristote godinji-ce obrane Sinja. U podnoju tvrave sa-

    vake kue graene su kamenom mulji-kom. U drugoj polovini XIX. stoljea, za vrijeme druge austrijske uprave, Sinj se razvija u opinsko sredite i sjedite ko-tarskog poglavarstva. Dva svjetska rata zaustavljaju gospodarski rast Sinja i cijele Cetinske krajine.

    Tvrava Grad i groblje

    Sinjska tvrava Grad die se na kamenoj uzvisini iznad starog ilirskog Osinija. Prvo se razvila kao tvrava kraljevskog upana, a kasnije postaje utvreni grad cetinskih knezova. U dokumentima se prvi put spominje u XIV. stoljeu. Bila je utoite puku i vojnicima kod turskih najezdi, u-vala i titila nejake, opirala se osvajaima. U sreditu se nalazila crkva sv. Mihovila u koju su, na oltar sv. Barbare, franjevci iz Rame poloili dragocjenu i udotvornu sliku Gospe od Milosti. Zagovorom fra Pavla Vukovia, u naselju ispod tvra-ve 1699. godine poinje gradnja crkve sv. Marije koja je dovrena 1712. godine.

    pada pod Turke 1513. godine Sinj se razvi-ja u kasabu s vanim vojnim utvrenjem na putu iz Livna prema Splitu. Naselje se nalazilo ispod samih zidina tvrave i dosezalo do utvrde Kamiak i groblja sv. Ivana gdje se nalazila jedna damija, dok je druga bila u tvravi. Mleani osvajaju Sinj od Turaka 1686. godine. Novu crkvu i samostan projektira Ivan Franjo Maca-novi, sin Ignacija koji je bio trogirski op-inski inenjer. U spomen na glasovitu pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. go-dine u Sinju je ustanovljena Sinjska alka. Mirom u Poarevcu godine 1718. cijela je

    Cetinska krajina pripala Veneciji, pa ota-da bez osobitog prosperiteta i razvoja Sinj i Cetinska krajina dijele sudbinu ostalog dijela mletake Dalmacije. U prvoj po-lovini XVIII. stoljea formira se urba-no sredite grada s glavnom gradskom ulicom (trgom) i etiri poprene ulice u kojima nastaju kue kasnobaroknih i ne-ostilskih odlika. Puke stambeno-trgo-

    (T028) GRAD SINJ

    Sinj povijesno-urbana cjelina

    Izrazito pitoma geomorfologija srednjeg toka rijeke Cetine s prostranim poljem u sredini predstavlja najplodniji i najzna-ajniji dio dalmatinskog podruja koji se istie kontinuitetom naseljenosti od prapovijesti i antike do danas. Admini-strativni centar cijele regije je grad Sinj koji se smjestio na rubu Sinjskog polja, pod-no brijega na ijem se vrhu nalaze ostaci tvrave Grad. Tu je bilo prapovijesno gra-dinsko i utvreno antiko naselje Osini-

    um o kojem svjedoi natpis na rtveniku posveen zatitniku plemena. Sinj je u srednjem vijeku sredite Cetinske upa-nije, a bio je u posjedu ubia, Nelipia, Frankopana i Talovaca. Sredinom XIV. stoljea, za bolju obranu podgraa Ce-tine, Nelipii grade utvrdu Kamiak, a takoer i prvi franjevaki samostan, koji su spaljeni u turskom napadu. Nakon

  • 27

    kazom krunjenja Blaene Djevice Mari-je i s Kristom na kriu, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, nalaze se iza glavnog oltara. Bronani reljef autora Kuzme Kovaia s likom Gospe Sinjske okrunjene s dvanaest zvijezda, jednak detalju na vratima franjevake crkve na itu u Rami, nalazi se u unutarnjem crkvenom dvoritu. Dananji zvonik, s etiri nova zvona, visok 43,5 metara do-vren je 1927. godine na mjestu staroga zvonika iz 1775., izgraenog od muljike, kamena karakteristinog za gradnju na ovim prostorima. Godine 1958. blagos-lovljene su nove orgulje tvrtke Franc Jen-ko iz Ljubljane. Crkva je posveena 2009. godine na blagdan Uzaaa, zajedno s novim oltarom i Gospinim kipom u sa-mostanskom dvoritu (rad akademskog kipara Josipa Marinovia).

    Zbirka Franjevakog samostana

    Arheoloka zbirka Franjevakoga sa-mostana u Sinju spada meu najstarije i najvrjednije zbirke u Hrvatskoj. Uteme-ljena je 1860. godine marljivou i a-rom fra Ante Kostantina Matasa, velikog humanista i preporoditelja, ravnatelja Franjevake klasine gimnazije u Sinju. Osnivanje je potaknuto pronalaskom Heraklove glave na podruju itluka, antikoga Aequuma, iznimno plodnog arheolokog lokaliteta. Zbirka obuhvaa predmete pronaene najvie u okolici Sinja. Osim Heraklove glave, zbirka po-sjeduje niz vrijednih izloaka kao to je donja polovica kipa imperatora, pretpo-stavlja se, cara Klaudija I., jer je upravo on Aequum podigao na ast kolonije i sta-novnicima podijelio pravo rimskih gra-

    tono vrijeme. Na vrhu kule je bronano zvono izliveno u poznatoj talijanskoj lje-vaonici obitelji Colbachini. Ljevaonica je osnovana 1745., a 1898. papa Leon XIII. dodjeljuje joj pravo upotrebe papinskog grba na svojim proizvodima. Do danas je jedina ljevaonica u svijetu s tom izni-mnom au. Zvono je ukraeno boga-tim cvjetnim ornamentima, a istiu se i etiri reljefa u krugu Gospa s djetetom u naruju, Mojsije, Raspee i Sveti Jure ubija zmaja. Upisana je i godina MDC-CCXXVIII (1828.) i autor Opera di Gio-vanni Colbachini Trieste. Na vrhu zvona je natpis A fulgore et tempestate libera nos Domine (Od groma i zla vremena oslobodi nas, Gospodine.). Potjee vje-rojatno od staroga narodnog vjerovanja da zvonjava zvona ili pucanje muara ra-stjeruju oblake i tuu.

    Crkva Gospe Sinjske s franjevakim samostanomCrkva udotvorne Gospe Sinjske domi-nira glavnim gradskim trgom. Graena od 1699. do 1712. godine, odolijevajui ratovima i potresima, do danas je zadr-ala svoj izvorni izgled. Sredinje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, za-uzima slika udotvorne Gospe Sinjske. Naslikao ju je nepoznati autor u XV. ili XVI. stoljeu. Blago nagnuta, sputena pogleda vjerno bdije nad svojim pukom otkako su je iz Rame, potjerani turskom najezdom, kao najveu dragocjenost i uzdanicu donijeli u Cetinsku krajinu. Le-genda kae i da je njenim udotvornim utjecajem Sinj 1715. zauvijek osloboen turske vlasti. U znak zahvalnosti, Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom

    na kojoj pie IN PERPETUUM CORO-NATA TRIUMPHAT ANNO MDC-CXV (Zauvijek okrunjena slavi 1715.). Danas je slika u srebrnom okviru, s re-ljefom sinjske tvrave na poleini (autor kipar Ante Jaki) i ureena zavjetnim da-rovima vjernika. Osim Gospinoga, u crkvi se nalaze i oltari sv. Josipa, sv. Frane, sv. Ante i sv. Nikole. U prezbiteriju se isti-e kameni oltar, rad akademskog kipara Kuzme Kovaia, kao i vitraji akadem-skog kipara Antona Vrlia. Iznad ula-znih vrata nalaze se vitraji koji prikazuju Uznesenje Blaene Djevice Marije, liko-ve fra Pavla Vukovia i sv. Nikole Tave-lia, a na bonim zidovima lae naslikani su evanelisti, bl. Alojzije Stepinac i sluga Boji Ante Anti, sve radovi akademskog slikara Ivana Grgata. Mozaik i vitraj s pri-

    graeno je u XIX. st. groblje na kojem se nalazila crkvica sv. Franje.

    Tvrava Kamiak

    Jedan od najslikovitijih i najupeatljivijih simbola Sinja, smjeten u samoj grad-skoj jezgri, nasuprot crkvi udotvorne Gospe Sinjske. Kamiak je utvrda zvjez-dolika tlocrta, sagraena 1712. godine na istoimenom breuljku. Povezana je s pripadajuim kvartirom (vojarnom za konjicu) na jugozapadnoj strani, dana-njim Alkarskim dvorima. Dananji izgled

    Kamiak je dobio 1890. godine kada je obzidan i poumljen borovima. Na utvrdi se nalazi kula koja je sluila kao proma-tranica, a na njoj sat koji zvoni tri minute prije punoga sata i na puni sat otkucava

  • 28

    kreu u galop.

    Petrovac

    Fontanu Petrovac, ispred zgrade suda, dao je sagraditi naelnik Petar Tripalo 1878. godine te po njemu nosi i ime. Na-pajana je vodom s izvora Miletin koji se nalazi na jugozapadnoj strani stare sinj-ske tvrave.

    Fra Pavao Vukovi

    Spomenik poznatom franjevcu rad je akademskog kipara Kuzme Kovaia. Visok 2,8 metara, podignut je na isto-nom ulazu u grad. Povijest pamti fra Pa-vla kao predvoditelja ramskog puka i fra-njevaca koji su 1687. godine, bjeei pred Turcima, praeni zagovorom slike Gospe od Milosti, novi dom nali u Sinju i Ce-tinskoj krajini. Utemeljitelj je samostana i svetita udotvorne Gospe Sinjske.

    Fontana na Pijaci

    Fontanu na Pijaci (u narodu nazivanu funtana) podigao je naelnik Antonio

    etkom XIX. stoljea, te austrijska, kada su Kvartiri nadograeni dvokatnom vo-jarnom za domobranstvo. Prije izgradnje Alkarskih dvora provedena su obvezna zatitna arheoloka istraivanja kojima je cilj bio dobiti to potpuniji uvid u slijed gradnji i preinaka na Kvartirima tijekom XVIII., XIX. i XX. stoljea. Otkriveni su arhitektonski temelji june kule, vodo-sprema, sustav kanala za odvodnju obo-rinskih voda, ostatci poploavanja, pod-nica i kaldrma. Ulomci glazirane i grube kuhinjske keramike, ulomci stakla, brojne keramike lule, mletaki novac i metalni predmeti potjeu veinom iz kasnosred-njovjekovnog i novovjekovnog razdoblja.

    Alkar na konjuJedan od najprepoznatljivijih simbola Si-nja, ivopisna skulptura alkara kopljani-ka na konju, takoer je rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Postavljena je 1965. na sami poetak Alkarskoga trkalita Biljeg, mjesto s kojega alkari na konjima

    laca na Brau, kamenodjelac Nikola A. tambuk. Prijateljstvo drae mi od zlata, prijatelju otvorena vrata 1883.

    Villa TripaloSagraena je u junom dijelu Sinja 1920. godine sa stilskim odlikama secesije. Ci-jeli posjed je okruen kamenim zidom, a na sjeveroistoku su ulazna vrata s kova-nim vratnicama iz vremena gradnje kue. Iako sagraena u gradu, kua ima ladanj-ski karakter i posve je iznimna u Sinju, ali i na irem dalmatinskom podruju.

    Prva franjevaka gimnazija

    Kao najstarija srednjokolska ustanova u zagorskom dijelu Dalmacije, djeluje od k. god. 1838./1839. objedinjenjem malih samostanskih kola u tri samostana Fra-njevake provincije Presvetog Otkupite-lja. Preustrojem 1854. god. stjee pravo javnosti pod nazivom Javno vie hervat-sko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Prisv. Odkupitelja. To je ujed-no i prva gimnazija u junoj Hrvatskoj s hrvatskim nastavnim jezikom.

    Sklop kvartira (konjike vojarne) Alkarski dvoriNaziv kvartira (franc. quartier stan, voj-niki logor) ukazuje na njihovu izvornu namjenu vojarnu u kojoj je smjetena hrvatska konjica (Cavalleria croata, Croati a cavallo). Sagraeni su 1760. godine kao utvrda u obliku etverokuta s dva sklopa zgrada s po dvije etverokutne kule te dva unutranja dvorita odijeljena talama. U kompleks su se mogle smjestiti etiri satnije konjanika s konjima. Kroz povijest su ih koristile sve vojske koje su boravile na podruju Sinja, osobito francuska, po-

    ana, o emu svjedoi i puni naziv grada, Colonia Claudia Aequum.

    Muzej Cetinske krajine - muzejska graa

    Utemeljen 1956. godine, sredinje je mjesto istraivanja i prezentiranja boga-te kulturno-povijesne batine Cetinske krajine. Muzej obuhvaa arheoloku, numizmatiku, kulturno-povijesnu, et-nografsku i prirodoslovnu zbirku, zbirke oruja, fotografija i fotografskog pribo-ra, dokumenata, razglednica, plakata te umjetniku zbirku u kojoj su najza-stupljeniji umjetnici iz Cetinske krajine. U lapidariju na otvorenom i u prizemlju muzeja izloeni su kameni spomenici razliitih razdoblja. Osobito su znaajni antiki spomenici bogate arhitektonske dekoracije, rtvenici posveeni rimskim boanstvima te nadgrobne stele iz Ru-due koje pojeu iz I. stoljea, a drago-cjene su zbog ilirskih imena i posebnih ornamentalnih motiva. Meu figural-nim skulpturama istiu se kipovi rimskih boica Rome i Fortune iz itluka (ant. Aequum).

    Palaa Tripalo

    Izgraena je u XIX. stoljeu, u samom sreditu Sinja, kraj crkve udotvorne Gospe Sinjske. Pripadala je poznatoj sinj-skoj obitelji Tripalo i predstavlja vrijedan primjer zgrade za stanovanje bogate gra-anske obitelji iz XIX. Stoljea. Interijer palae djelomino je sauvan, a perivoj koji se nalazio iza kue u potpunosti je devastiran. Danas je palaa Tripalo zbog svoje vrijednosti zatieni spomenik kul-ture. Na kui je ploa s natpisom Ka-men iz Glavice svetoga Nikole kod Se-

  • 29

    nim esterokutima, simbol prave ko-nate lopte, smatra se vrstim dokazom da se prvi nogomet u Europi igrao ba u Cetinskoj krajini. Pronaen je na nalazi-tu Tilurium, na lokalitetu Gardun, a dati-

    ra iz II. stoljea. Danas se nalazi uzidan u proelje kamene kue u sinjskoj Vrlikoj ulici. Spomenik je visok 113 cm i irok 46 cm. Izraen je od vapnenca. Dvodijelni natpis nalazi se na donjem dijelu; gornji je u profiliranom okviru i sadri podatke o pokojniku, a donji je pokojniku posveen natpis anonimnog autora. Srednji dio je ornamentima uokviren okrugli medaljon s vrlo izraenim portretnim karakteri-stikama pokojnika koji u desnoj ruci dri spomenutu kuglu. Gornji dio spomeni-ka zavrava frizom s prikazom kantarosa (velike vaze s dvije ruke), delfina i gla-ve Meduze (olienje zlog bia u anti-koj mitologiji) te trokutastim zabatom s akroterijima (plastinim ukrasima vrka i krajeva) u obliku lavljih apa. U troku-tastom polju zabata isklesana je Atisova glava. Nogomet se igrao u Gardunu u krugu rimskih vojnika i sinova ugledni-ka, ali je igra izvorno bila ilirska te su je Delmati igrali davno prije dolaska rimske vojske. To potvruje i injenica da nigdje na prostoru Rimskog Carstva, osim u Gardunu, nije pronaen nikakav uzorak ili lik povezan s ovom igrom. Slubeno gla-silo najvie svjetske nogometne orga-nizacije, FIFA NEWS, u svom broju 71 iz 1969. godine otkriu amatera arheologa Josipa Bepa Britvia posvetilo je naslov-nicu svog asopisa uz naslov Arheolo-gija i nogomet. FIFA tvrdi da je otkrie u Sinju informacija vana za arheologiju i nogometne oboavatelje (utakmica Delmata i Rimljana).

    Buglian 1852. godine. Godinu kasnije Pi-jaca je poploana, a postavljeni su i ferali, eljezni rasvjetni stupovi.

    Tri generacijeMonumentalna skulptura s vodosko-kom autora Sinjanina Ive Filipovia Gria smjetena je u sredite Gradskoga parka. Naglaene simbolike, predstavlja trojicu Sinjana koji na podignutim rukama dre alku. Odjeveni su u sinjsku muku na-rodnu nonju.

    Bista Dinka imunovia

    Izradio ju je Ivan Metrovi 1932. godine u ast tiskanja posebnog izdanja imu-novievog Alkara. imunovi je u to vrijeme bio teko bolestan i bez novca, a skupina istaknutih umjetnika pokrenula je ponovno izdavanje Alkara. U radu na novom izdanju sudjelovali su: Vilko Ge-can, Joza Kljakovi, Fran Krini, Omer Mujadi, Vanja Radau i Marijan Trepe. Umjetnika oprema omota rad je Miro-slava Kirina.Golemo Sinjsko polje, na arkom ljet-nom suncu, inilo se jo vee, jer modru-asta maglica sakrivae oima udaljene bregove. Sve je mirovalo u podnevnom aru, a daleke, daleke kamene planine jae se modrile, virei nepomino iza te niske i tanke maglice. inilo se, da je ci-jela krajina u raskonom ljetnom snu ili kao da poiva nakon ljute borbe i izvrena junatva... (D. imunovi, Alkar (pre-tisak), Ex libris, Zagreb 1933.)

    Nadgrobna stela Gaja Laberija

    Nadgrobni spomenik sedmogodinjeg rimskog djeaka Gaja Laberija koji u ruci dri kuglu ukraenu mreasto poveza-

  • 30

    LIVADNI PROCJEPAK (ENGL. ITALIAN SQUILL)

    Livadni procjepak (Chouardia litardierei) je zeljasta biljka s viegodinjom lukovi-com. Stabljika joj je visoka do 30 cm i na vrhu nosi gusti, grozdasti cvat od 15 do 35 plavih cvjetova, a pri dnu 2 do 7 linearnih listova irokih do 8 mm i dugih kao sta-bljika. Biljka cvate od sredine travnja do sredine lipnja, a listovi se razvijaju tijekom cvatnje ili nakon nje. Plod joj je tobolac, podijeljen na tri dijela, s 1 do10 sjemenki u svakom dijelu.Livadni procjepak raste na vlanim liva-dama koanicama i panjacima, osobito na krkim poljima. Budui da su mu sta-nita sve ugroenija, sama se vrsta pribli-ava tom statusu. U Hrvatskoj je livadni procjepak strogo zatiena biljka.

    JESENSKI MRAZOVAC (ENGL. AUTUMN CROCUS)

    Jesenski mrazovac (Colchicum au-tumnale) biljka je iz porodice ljiljana (Liliaceae). Trajnica je, s ljuskastom lu-kovicom dugom oko 7 cm. Cvate u je-sen, odnosno od kolovoza do studenog, s jednim do tri cvijeta, u vrijeme dok se listovi jo nisu pojavili. Cvjetovi ove vrste mrazovca su veliki, i do 25 cm dugaki, svijetle ljubiaste boje. Duguljasti ko-pljasti listovi, koji se razviju tek idue go-dine u proljee, narastu do 35 cm duljine. Obino ih je 3, a razmjeteni su tako da djelomice obavijaju ahuru ve sazrelog, gotovo sjedeeg ploda.Svi dijelovi ove biljke, a osobito sjemenke, sadre alkaloid kolhicin, snaan otrov koji djeluje na krvoilni i ivani sustav. S ob-zirom na vrijeme cvatnje, jesenski mra-

    zovac nije mogue zamijeniti sa afrani-ma kojima slii. Oni, naime, cvatu u rano proljee.

    DELTOIDNI KARANFIL (ENGL. MAIDEN PINK)

    Deltoidni karanfil (Dianthus deltoides), iz porodice karanfila (Caryophyllaceae), viegodinja je busenasta biljka s izdan-cima visokim do 50 cm i pri dnu esto odrvenjelima. Listovi su jednostavni, po obodu i du srednje ile dlakavi.Cvate od lipnja do rujna. Mnogobroj-ne, pojedinano razvijene cvjetove, nose samo neki od izdanaka u grmu. Cvjetna je aica dvojna i koasta, a krunica nosi latice duge oko 8 mm, lijepe ruiastocr-vene ili bijele boje, s tamnom poprenom prugom. Lako prepoznatljiv po lijepim cvjetovima, deltoidni karanfil esto se kao dekorativna biljka koristi za ureenje pro-stora oko planinarskih objekata, osobito onih na podlozi s veim udjelom silikata.

    Biljni svijet

  • 31

    Svejed je, to znai da pored biljne hrane, uglavnom podzemnih biljnih dijelova koje rujui otkopava, jede i ivotinje koje ulovi, kao i leine.Razmnoava se zimi, od studenog do veljae. Najjai mujak stjee pravo parenja s oporom enki koje mladun-ce donose na svijet u proljee. Mladi su praii prvih nekoliko mjeseci prugasti po leima i bokovima to ih potencijal-nim predatorima ini teko uoljivima. S otprilike 7 mjeseci mladi se posve osa-mostaljuju.

    ZEC (ENGL. EUROPEAN HARE)

    Obini zec (Lepus europaeus), iz porodi-ce zeeva (Leporidae), ljupki i plahi sta-novnik raznih, najradije otvorenih stani-ta. Njegove duge i snae stranje noge, krzno promjenjive boje, obino zemljanih tonova, velike ui i izvrstan sluh, oi po-strance smjetene tako da bez okretanja glave moe vidjeti u prostor iza sebe pri-lagodba su ivotu na otvorenim staniti-ma. Opasnosti kojima je izloen vrebaju iz zraka i s tla jer je omiljeni plijen pticama grabljivicama, zvijerima i ovjeku.Zec je iskljuivo biljojed: hrani se tra-vama, itaricama, poljskim i umskim plodovima, pupoljcima, mladicama i mladom korom, pa nerijetko svraa u povrtnjake.Spolno je zreo s oko 7 mjeseci, pari se 3 do 4 puta godinje i koti do 3 mlada odjednom. Oni se raaju pokriveni dla-kom i otvorenih oiju, a s majkom ostaju oko mjesec dana.

    manje i ive u oporima kojima se mu-jaci pridruuju tek u sezoni parenja. Div-lja svinja najradije bira vlane ume, no posjeuje i otvorene terene. Odlino tri i dobro pliva.

    DIVLJA SVINJA (ENGL. WILD BOAR)

    Divlja svinja (Sus scrofa), iz porodice svi-nja (Suidae), krupna je ivotinja iji mu-jaci mogu teiti i preko 200 kg. enke su

    ivotinjski svijet

  • 32

    Izvorite Rumina, lijevog pritoka Ceti-ne, nalazi se na sjeverozapadu Hrva-takog polja, a zbog svojih estetskih i prirodoslovnih vrijednosti zatieno je u kategoriji znaajnog krajobraza (0,34 km2). Osobito su impresivni izvor Veli-kog Rumina u podnoju klisure Greda i duboki kanjon, dok je Mali Rumin slabiji izvor koji se ljeti presuuje,, a smjeten je zapadnije.Priroda ruminskog podruja ne oskudi-jeva raznolikou. S izmjenom vegetacij-skog pokrova izmjenjuju se i tipovi stani-ta i ivotinjske vrste koje ih naseljuju na stijenama kanjona borave vjetrua, uara i gavran, a u podnoju stijena gnijezde se

    jarebica kamenjarka i sivkasta bjeloguza; na oblinjim poljima i oranicama stanuju kukmasta eva, trka i prepelica, na hra-stovima se gnijezde veliki dijetao i vuga, a dugorepa sjenica svija gnijezda u kro-njama vrbe.Od sisavaca su opaeni je, zec, jazavac, lisica i kuna bjelica, dok herpetofauna broji nekoliko vrsta zmija, gutera i aba. U vodama Rumina ivi veina ende-minih vrsta cetinskog slijeva (sport-sko-rekreacijski ribolov je zabranjen).Ovaj iznimni kutak hrvatake prirode ukljuen je u jednu od najduljih i najljep-ih sinjskih dionica projekta MedPaths.

    Izvor Rumina

  • 33

    Podruje izvora i kanjona bujinog potoka Sutina, ukupne povrine 4,63 km2, zati-eno je u kategoriji znaajna krajobraza. Neobina slikovitost sutinskog krajolika i bogatstvo njegove dobro ouvane prirode promiu se i projektom MedPaths ija naj-dulja biciklistika staza prolazi upravo tim podrujem.Sutina ima nekoliko izvora podno brda Vi-soko: glavni se nalazi u mjestu Sutina, a uz drugi, Bila vrila, nalaze se ostatci stare mlinice koji svjedoe o povremenoj snazi njegova protoka. U potoku inae, osim za obilnih kia, dobrim dijelom godine nema mnogo vode. Sutina uvire u Cetinu. Bujna listopadna uma na niim poloajima va-pnenako-dolomitnih kanjonskih stijena, otvoreni kamenjari s tipinom grmastom vegetacijom aromatinih usnatica i gla-voika te erodirane pjeskovite padine na zavretku kanjona pruaju razmjerno ra-znolik spektar stanita desetcima vrsta ko-pnenih ivotinja, dok potone vode Sutine i jezeraca koja za sunih razdoblja preostanu u kanjonu naseljava nekoliko vrsta vodo-zemaca, aba i dadevnjaka, riba i rakova.kanjac, jastreb, gorska pastirica, pelari-ca, crna una, jarebica kamenjarka, zidna guterica, poskok, zec, ali i jazavac i kuna bjelica, najmarkantnije su ivotinjske vrste sutinskog podruja te ujedno i one koje imamo prigodu najee opaziti. Boravimo stoga ovdje kao dobrodoli posjetitelji.

    Kanjon Sutine

  • 34

    Biljeke

  • 35

  • 36

    GRAD SINJDragaev prolaz 24

    21 230 Sinjwww.sinj.hr

    TZ SINJPut Petrovca 12

    21 230 SINJtel: + 385 (0)21 826 352fax: + 385 (0)21 660 360

    e-mail: [email protected]

    www.visitsinj.com

    Slika raskoi mediteranskog zalea - SINJ