Siniša KOSIĆ - Zagreb Online...2 aktualno 13. srpnja 2010. zagreb.hr Bliža okolica Zagreba za koju će godinu po svemu sudeći bitno promijeniti izgled. Pred vratima su važne izmjene

broj 41 | godina III| besplatni primjerak 13. srpnja 2010.

Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati nawww.online-zagreb.hr

Prostorni plan na javnoj raspravi

Gospodarstvo

S više od 100 godina 12 osoba

Zagreb će okružiti nove obilaznice, a u pripremi je i gradnja više golf-igrališta

U umirovljeničkim domovima 10 je žena starijih od 100 godina, a samo su dva muškarca

Str. 2-3

Str. 4-5

Str. 20-21

Gredelj regionalna lokomotivaSi

niša

KO

SIĆ

2 aktualno 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Bliža okolica Zagreba za koju će godinu po svemu sudeći bitno promijeniti izgled. Pred vratima su važne izmjene u prostoru od Zaprešića na zapadu, Velike Go-rice na jugu pa do Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline na istoku, što će promijeniti život u metropoli.

- Evo, svatko može u ovih ne-koliko dana u javnoj raspravi iznijeti svoju primjedbu ili pri-jedlog o trasi autoceste, želje-zničke pruge ili o položaju bu-dućih igrališta za golf - rekla nam je Željka Kučinić, voditelji-ca tima županijskog Zavoda za

prostorno uređenje, koji je izra-dio prijedlog izmjena prostor-nog plana.

O čemu je riječ? Zagreb bi u sljedeće tri godine trebao do-biti novu južnu obilaznicu, au-tocestu koja bi trebala rastere-titi grad od tranzitnog prome-ta. Obilaznica je već nekoliko godina u zamislima, ali je ovih dana dobila konkretnu potvr-du u prostornim dokumentima. Cesta bi išla od Hrvatskog za-gorja, od autoceste Macelj-Za-greb, u čvoru Gradina prešla bi autocestu Bregana-Zagreb, za-tim preko karlovačke autoceste prema Mraclinu, južno od Veli-ke Gorice, pa onda prema čvoru

u blizini Ivanić Grada te prema Svetoj Heleni. Studiju za obila-znicu pripremio je IGH, a već sa-da postoje oko Zaprešića tri va-rijante trase koje još treba raz-motriti. Dakako da će se još neko vrijeme pričekati da se vidi što će kazati brojni gradovi i općine čije se lokalne ceste trebaju pri-ključiti na obilaznicu. Kod Velike Gorice sve je uglavnom definira-no, jer se dovršava čvor kod Bu-zina, a lokalna obilaznica prak-tično je dovršena. No, najavljene su dvojbe oko Zaprešića i Vrbov-ca, gdje se ne mogu odlučiti ho-će li jedan čvor biti kilometar li-jevo ili desno.

- Sadašnja obilaznica

Riječ urednika

- Neću stati! Makar do-bivam batine i optužu-ju me da Holding tjeram u bankrot, do jeseni ću s premijerkom Jadrankom Kosor dogovoriti model financiranja 60 kratkih ni-skopodnih tramvaja - re-kao je gradonačelnik Mi-lan Bandić nakon što je pustio u promet i 140. ni-skopodni tramvaj.

Kažu da bi ta akcija ko-štala 650 milijuna kuna, uz trošak od 2,24 milijarde, koliko će Holding do 2017. plaćati tih 140 tramvaja.

Bit će zanimljivo prati-ti realizaciju te ideje, jer gradski će se proračun rebalansom smanjiti 405 milijuna kuna, a govori se i o još 500. Istovremeno, Holding je digao kredit od 280 milijuna kuna za plaće i tekuću likvidnost, a taj isti trebao bi biti na-ručitelj novih tramvaja. Gradonačelnik više nema nikakav utjecaj na Holdin-govo poslovanje, Holding posluje bez predstavnika izvršne vlasti... Aktualna vlast omogućila je da se 500.000 građana javnim gradskim prijevozom vo-zi besplatno, u Holdingu bi taj broj smanjili...

- Bog blagoslovio Bandi-ća, da nije klime u tram-vajima, umrli bih - govo-ri jedna dama ovih spar-nih dana.

Što će na sve reći recesi-ja, a što većina građana?

Niskopodni, dugi pa kratki!

Branko Karapandža

Vlakom preko Črnkovca do aerodromaProstorni plan će riješi-ti i definirati prostor za ra-zvitak Zračne luke na Ple-su, a utvrđuje se i kontak-tno područje sjeverno od aerodroma. To je potreb-no zbog pripreme širenja zračne luke. Isto tako, u plan je ušla trasa lake že-ljeznice, koja se proteže od

Glavnoga kolodvora, pre-ko Domovinskog mosta, pa skreće desno kod Črnkovca i prema Zračnoj luci. Uzle-tištima je također posveće-na pozornost, jer se omo-gućuje gradnja više njih, od Buševca, Krašića i Cvet-kovića pa do Orla, Lupogla-va, Zaprešića i Komina.

Sadašnja obilaznica sagrađena je prije više od 20 godina i odavno je izgubila prvotnu namjenu da rastereti grad od tranzitnog prometa. Nova bi bila nešto duža od 60 km

Jozo Renić[email protected]

Kod Velike Gorice sve je uglavnom definirano, jer se dovršava čvor kod Buzina

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Oko Zagreba nove auto

Temu o izmjenama

prostornog plana komentirajte na

www.online-zagreb.hr

3aktualno13. srpnja 2010.zagreb.hr

Prostorni plan Zagrebačke županije donosi niz zanimlji-vih prijedloga uređenja pro-stora. Osim autoceste, želje-znice i uzletišta, određena je i korekcija granice Parka pri-rode Medvednica. Također su određena međunarodno važ-na područja za ptice (Turopo-lje, Cvetkovićka i Kupčinska

šuma) i staništa divljih vrsta. Tim planom izmijenjene su i granice između nekih naselja, Brckovljani-Dugo Selo, Prese-ka-Vrbovec te Zaprešić-Pušća. Pročišćene su i odredbe koje se tiču Svete Nedelje, jer je pi-salo da je riječ o općini, prem-da već četiri godine ima sta-tus grada.

sagrađena je prije više od 20 godina i odavno je izgubila svoju prvotnu namjenu da ra-stereti grad od tranzitnog pro-meta - kaže se u obrazloženju Instituta.

Nova bi obilaznica bila ne-što duža od 60 km, a smješte-na 20-ak kilometara južnije. U budućnosti bi dobila i nasta-vak iza Medvednice, u Hrvat-skom zagorju, kuda će se pro-tezati sjeverna obilaznica. Išla bi preko Stubice, spajajući dvi-je sadašnje autoceste - prema Goričanu, odnosno Maclju. Na neki bi način sve to skupa čini-lo zagrebački prsten, kakav re-cimo ima i Beč, pa se ne bi vi-še govorilo o puno skupljoj sje-vernoj “zelenoj” tangenti, koja je bila zamišljena po privatnim

parcelama u već izgrađenim naseljima u sjevernom dije-lu grada. Gradnja kilometra te obilaznice mogla bi stajati oko 10 milijuna eura. Isto tako, mo-gli bismo pretpostaviti da će biti bespredmetna i zamisao o tunelu kroz Medvednicu, što je također bila jedna od kapital-nih vizija što ih je prije dvije-tri godine predstavljao gradona-čelnik Milan Bandić.

Vizije se, međutim, kuju oko Zagreba. Gotovo usporedno s autocestom pruža se i trasa međunarodne željezničke pru-ge, odabrani su prostori za de-setak većih i manjih igrališta za golf, a u planu je i niz uzletišta za male zrakoplove, kojima će zaljubljenici u golf lako stizati na svoju omiljenu zabavu.

Igrališta za golf posvuda oko grada

Zakonska obveza bila je odrediti niz područja ugostiteljsko-turističke namjene u okolici grada Zagreba, a osobit je na-glasak na igralištima za golf, kojih će biti dese-tak - istočno od Zapre-šića prema autocesti, koncentracija tri igrališta južnije (Orešje, Bestovje i Rakitje), zatim kod jeze-ra Novo Čiče, u Hrašči-ci blizu rijeke Save te u Sv. Ivanu Zelini. Igrališta će biti različitih veličina, a planom je predviđeno i koliko će i gdje biti gostiju. Kriteriji o broju ležajeva ili mjesta u kampu uvelike će ovisiti o veličini naselja u kojemu je igralište, ali bi tu još moglo biti dosta rasprave.

Međunarodno važna područja za ptice i divljač

Slovenski pjesnik Oton Župančič nakon 17 godina vratit će se u Folnegovićevo naselje. Gradska će skupština odlučiti da se ta-mošnji Mjesni odbor više ne zove po hrvatskom književniku Mi-li Budaku, jer već neko vrijeme zbog njega rogobori dio građana i gradskih političara. Sjedište je tog Mjesnog odbora u Ulici Fra-nje Horvata-Kiša, a prostorijama se koriste članovi HDZ-a, HSP-a, SDP-a i umirovljenici. Prijedlog za hitnu promjenu naziva pod-nio je Klub gradskih zastupnika SDP-a. Nakon ankete među gra-đanima odlučeno je da se Mjesni odbor ubuduće zove po Otonu Župančiču, po kojem se bio zvao do 1993. godine. Folnegovi-ćevo naselje, u kojemu živi 1761 osoba, najmanja je samouprav-na jedinica u četvrti Peščenica - Žitnjak.

Umjesto Mile Budaka vraća se slovenski pjesnik

Gradska će skupština razmatrati Gradski proračun, koji bi se tre-bao skresati 405 milijuna kuna. Prvi ovogodišnji rebalans, ka-ko je obrazložio gradonačelnik Milan Bandić, posljedica je toga što se “recesijska kretanja glo-balne gospodarske aktivnosti, pad osobne potrošnje i investi-cija te porast nezaposlenosti na-stavljaju i u ovoj godini”.

Uglavnom riječ je o tomu da su se smanjili prihodi od poreza 433 milijuna kuna, osobito porez i prirez na plaće, koji se smanju-ju 400 milijuna kuna, jer je pa-la zaposlenost i plaće se krešu. No, tek se očekuje znatno sma-njivanje prihoda, i to 200 miliju-na, kad do kraja godine zažive nove porezne stope poreza na dohodak. Tu je i pad prometa na tržištu nekretnina, pa je manje došlo od poreza, a čak su manje oporezovana i motorna vozila. Porez na cestovna motorna vo-zila te ostali gradski i županijski

porezi također su pod utjecajem recesije.

No, povećavaju se prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, i to 66,4 milijuna kuna. Osobito se to od-nosi na veći priljev novca od ko-munalnog doprinosa - 50 mili-juna kuna.

Skupština: Proračun se usklađuje s nižim prihodom

ceste i - golf

4 tema broja 13. srpnja 2010.zagreb.hr

- Lijepo je biti u ovom zdanju kada se otvara najveći industrij-ski proizvodni pogon u zemlji - kazao je gradonačelnik Zagre-ba Milan Bandić u prigodi otva-ranja novih pogona Gredelja u Vukomercu.

To zagrebačko naselje, goto-vo prigradski, rubni ambijent, koji se nadovezuje na industrij-sku zonu Žitnjaka, nakon otva-ranja studentskoga kampusa, eto, dobiva još jedan važan sa-držaj. Ovaj put je to industrija, za koju je premijerka Jadranka Kosor kazala da je to uspjeh ci-jele Hrvatske.

- Vaš uspjeh u ovom teškom vremenu pokazuje da imamo snage, pameti i znanja da ostva-rujemo nove vrijednosti. Ne-ka ovo bude nova lokomotiva za nove buduće zadaće - rekla

je predsjednica Vlade, koja je u društvu ministara Popijača i Kalmete obišla nove hale.

Stotine zaposlenih i radnici koji su napravili stanku nakon zavarivanja teških čeličnih ele-menata htjeli su joj pružiti ruku, fotografirati se, barem nakratko zadržati njezin i svoj osmijeh da bi možda zazvali neka bolja in-dustrijska vremena, više posla, manje otkaza…

Moderni proizvodni prostori od 40.000 četvornih metara, uz prateće objekte i kompletnu in-frastrukturu, počeli su se gradi-ti prije dvije i pol godine i do-vršeni su prema najvišim svjet-skim standardima. Investicija u Vukomercu vrijedna 650 mili-juna kuna u današnjim vreme-nima zvuči veliko i ohrabruju-će, osobito ako se ima u vidu da je riječ o najvećem regional-nom proizvođaču željezničkih vozila. Tako je, recimo, godišnji

prihod Gredelja u 2008. godi-ni bio dosegnuo čak 100 miliju-na eura. Gredelj je u vlasništvu je Hrvatskih željeznica - Putnič-ki prijevoz, a uz temeljnu djelat-nost održavanja vlakova za HŽ, tvrtka se bavi proizvodnjom i re-montom vlakova i lokomotiva za naručitelje izvan Hrvatskih želje-znica, ponajviše iz susjednih dr-žava. I u ovom su trenutku tu na remontu lokomotive iz Italije, Sr-bije, s Kosova…

Lani je isporučeno nekoliko vagona za crnogorskog želje-zničkog prijevoznika, a u lipnju ove godine potpisan je ugovor o popravku 37 putničkih vago-na za noćne linije i čartere veli-kog komfora, s opcijom za do-datnih 30 vagona za talijansku Trenitaliju. TŽV Gredelj u kon-zorciju s dva talijanska partne-ra u 2010. godini osigurao je već tri ugovora za popravak putnič-kih vagona za talijanske državne

Ivan Tolić: Gredelj u modernizaciju

Selidba od 1968.

Ivan Tolić, koji je donedav-no bio voditelj podružnice ZET i vratio se za predsjedni-ka Uprave TŽV Gredelj, gdje je već bio do 2006., izjavio je da je projekt u Vukomercu izni-mno važan za budućnost jer će se moderniziranjem sma-njiti troškovi i podići konku-rentnost tvrtke na tržištu. U Gredelju je 1650 zaposle-nih, od toga 230 inženjera i tehnologa.

Ideja o micanju Gredelja iz centra ostvarena je 2006. go-dine, kad su država i Grad Za-greb potpisali sporazum o preseljenju. Ako se vratimo u 1968., sjetit ćemo se da je dio tvornice već tada prebačen u Vukomerec.

Lokomotive za Argentinu U novom Gredeljevom pogo-nu na Vukomercu vidjeli smo i lokomotive Srbijanskih želje-znica, zatim s Kosova te iz Bo-sne i Hercegovine, što doka-zuje da je riječ o regionalnom željezničkom lideru. Nedav-no je za potrebe argentinske željezničke kompanije UGO-FE S.A. iz Buenos Airesa Gre-delj isporučio dvije modernizi-rane lokomotive. Tržište je ta-kođer probijeno u Jordanu i Sudanu.


Vukomerec glavni cen Investicija u Vukomercu vrijedna 650 milijuna kuna zvuči ohrabrujuće, osobito zato što je riječ

Premijerka Jadranka Kosor u obilasku Gredeljevih pogona

5tema broja13. srpnja 2010.zagreb.hr

željeznice, a vrijednost poslova je oko 30 milijuna eura.

No, Grad Zagreb, osim za-dovoljstva što ovdje radi jed-na takva tvrtka, trebao bi se okrenuti i svom starom na-slijeđu, “industrijskoj baštini” na Trnju i nastaviti višegodiš-nju aktivnost glede iskorišta-vanja i privođenja svrsi pro-stora odakle je Gredelj otišao. Dotrajali tvornički kompleks iz-među Strojarske, Branimirove i Vukovarske, koji je pripao Gra-du za 640 milijuna kuna, čemu je kumovala i država, čeka no-vu urbanizaciju. Obje su stra-ne svojedobno tu nalazile svoj interes, Grad je dobio odgova-rajuće terene, Gredelj novac za opremanje svojih pogona, a sve je išlo relativno glatko i zbog toga što se usporedo s tim projektom Gredelju otvara-la prilika da u konzorciju s Kon-čarom sudjeluje u milijunskom

poslu izrade niskopodnih tram-vaja. Logično je očekivati da će Gredelj imati i posao oko bu-duće lake prigradske željezni-ce koja se najavljuje.

Sada na raspolaganju stoji industrijsko groblje, za koje se nadamo da će na njemu jednog dana niknuti moderno naselje. Skupa s kompleksom Paromli-na na zapadnom dijelu, dobar dio toga terena od 15 hektara predstavlja stanoviti spomenik industrijske kulture, pa se čak ni ne može rušiti, nego se mora konzervirati i dati na trajno ču-vanje. Ipak, za dijelove koji se mogu iznova osmišljavati no-vim sadržajima, uglavnom po-slovno-stambenoga karaktera, raspisat će se natječaji i ići će u koncesije. Zamišljeno je da se tuda produžuje važna cestov-na transverzala prema srcu gra-da - Avenija SR Njemačka iz No-vog Zagreba.

tar za vlakove o najvećem regionalnom proizvođaču vlakova

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U tramvajima dvije milijarde

Vožnjom od Ljubljanice preko Tr-ga, u posljednjem od 140 naru-čenih niskopodnih tramvaja, za-vršilo je razdoblje modernizacije tramvajskog voznog parka „teš-ke“ više od dvije milijarde ku-na. Da bi svi bili novi, nedostaje ih još 60. Gradonačelnik predla-že da se odmah krene i u njiho-vu nabavu. No, mnogi s nevjeri-com gledaju u svotu koja je za to nužna.

Prvih 70 naručeno je 2003.

Sve je počelo potpisivanjem ugovora između ZET-a i konzor-cija Crotram 2003. Naručilo se prvih 70 tramvaja. Bio je to tada najveći posao u Europi za takva vozila, a glavni sudionici tih do-gađanja redom su izražavali na-danja da će taj tramvaj postati naš najveći izvozni adut.

Gusjenica duga 2,5 kmPosljednji od njih gradom je vo-zio već krajem svibnja, a 7. lipnja te godine poredani su u gusjeni-cu koja je vijugala na više od 2,5 kilometara. Drugi ugovor za još 70 vozila potpisan je 18. 7. 2007. Tramvaji su malo redizajnirani - sjedala, dodani su rukohvati, boja poda se malo promijenila...

I dva kraća niskopodna I 140. je na ulici 29. lipnja! Kao i baš sve prethodne, na putova-nje s trešnjevačke remize ispratio

ga je, i u njemu se provozao, gra-donačelnik Milan Bandić. U tom razdoblju modernizacije, osim 140 tramvaja serije 2200, nabav-ljena su i dva kraća niskopodna tramvaja serije 2300, pa sad uli-cama Zagreba prometuje 200 tramvaja. (dkb)

U fokusu U fokusu U fokusu

S Gredeljem i do novih tramvaja

U opremanje pogona u Vukomercu utrošeno je oko 250 milijuna kuna, jer je riječ o najmo-dernijim strojevima za proizvodnju šinskih vo-zila. Neke je od tih uređaja “snimila” i premijer-ka Jadranka Kosor.- Svi zaposlenici Gredelja trebaju biti ponosni i svjesni da je svako sačuvano radno mjesto u vremenu krize veliko poput planine - poru-čila je premijerka.Gradonačelnik Bandić na obilazak Gredelja stigao je nakon puštanja u promet 140. ni-skopodnog tramvaja, iza kojega također sto-ji Gredelj:- Pozivam Vladu da nabavimo još 60 novih ni-skopodnih tramvaja kako bismo u vremenu krize uspjeli sačuvati gospodarstvo - rekao je gradonačelnik.

Geofi zički odsjek PMF-a na-bavio je dva seizmografa ko-ji će pridonijeti kvaliteti mo-nitoringa. Budući da smo na seizmički aktivnom terenu i da bi Zagreb mogao pogodi-ti potres od 6,5 stupnjeva po Rihteru, Grad je lani izdvojio 340 tisuća kuna za te uređa-je. Jedan je instaliran na Kal-niku, a drugi će biti na Mo-slavačkoj gori. (dkb)

Kvalitetnije praćenje podrhtavanja Zagreba

6 13. srpnja 2010.zagreb.hrZG županija

Ove sam se godine najela jago-da kao nikad u životu! I to doma-ćih zagrebačkih iz Zagrebačke županije koje su ukusnije, kva-litetnije i jeftinije od bilo kojih drugih. Sad nestrpljivo očeku-jem Dane kupina i onda Dane ja-buka - govori Zagrepčanka Juli-ja Balak.

Jagode, maline, kupine, jabu-ke, med, zelje, sir, kobasice, vi-no - sve su to proizvodi koji su se posljednjih godina nametnuli zagrebačkom tržištu zahvaljuju-ći poticajima i subvencijama do-maće proizvodnje u Zagrebač-koj županiji.

No, uz vrlo razvijenu proi-zvodnju voća, povrća i cvijeća, u Zagrebačkoj županiji sve je značajnija i proizvodnja stoke. U posljednjih deset godina Žu-panija je za potpore i subvenci-je u poljoprivredi izdvojila više od 100 milijuna kuna bespovrat-nih sredstava. Lani je oko 10.000 županijskih poljoprivrednika do-bilo državne subvencije. Trenu-tačno traje javni natječaji za do-djelu subvencija u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu vrijedan 13,5 milijuna kuna, kao i natječaj za dodjelu subvencija i donacija za razvoj i unapređenje lovstva u Zagrebačkoj županiji u iznosu od 1,1 milijun kuna.

Do subvencija i poticaja dola-zi se prijavom na javne natječa-je, a aktualna je, na primjer, sub-vencija za integriranu proizvod-nju grožđa, voća i povrća. Može je dobiti poljoprivredno gospo-darstvo koje ima zapisnik struč-nog nadzora i potvrdnicu koju je izdala nadležna Udruga, a u te-kućoj se godini bavi proizvod-njom na najmanje hektaru po-vršine. Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 500 kuna po hekta-ru, a zahtjevi za subvenciju pod-nose se do 31. listopada.

Subvencija se može dobiti i za uzgoj ženskog teleta za rasplod koje je upisano u registar doma-ćih životinja. Tele mora ostati na gospodarstvu za rasplod do utvrđene bređosti, a tek tad po-ljoprivrednik dobiva 1000 kuna po teletu.

No, valja imati na umu da nad-ležna tijela kontroliraju dodije-ljene i utrošene subvencije i po-ticaje. Kontrola se obavlja na te-renu, odnosno na licu mjesta i traži se uredno vođenje knjiga. Sve mora biti transparentno, ka-ko ne bi ispalo da se umjesto te-leta kupuje auto.

Dobra, prepoznatljiva i sve veća proizvodnja zahtijeva i do-bar plasman roba. Zato je Zagre-bačka županija prva u Hrvatskoj 1999. godine počela brendira-ti visokokvalitetne prehrambe-ne proizvode. Trenutačno je na

tržištu 10 robnih marki Zagre-bačke županije - Samoborska salama, sir Dragec, vino Portu-gizac Plešivica, vino Kraljevina Zelina, kiselo zelje Laktec, Do-maći kukuruzni žganci, jabuka Sunčana, sir Kriško, marka je-la Sjećanja za stolom te jabuč-ni ocat Kap zdravlja.

Ove godine posebno su za-nimljive potpore turizmu. Gospođa Barbara sa seoskog

Za poticaje 100 miliju Uz jabuke i jagode, Zagrebačka županija je i značajno vinorodno područje. Spomenuti valja i mnogo obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave seoskim turizmom

Sanja [email protected]

Za komunalnu infrastrukturu čak 70 posto proračunaZa komunalnu infrastrukturu Zagrebačka županija ove go-dine izdvaja čak 70 posto pro-računa, oko 16,4 milijuna ku-na. Poduzeću Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke župa-nije, koje je u 100-postotnom županijskom vlasništvu, za pro-jekt regionalnog vodoopskrb-nog sustava Zagreb - istok, žu-panija je osigurala četiri miliju-na kuna. Za sanaciju i gradnju novih magistralnih i distribu-tivnih cjevovoda te za izradu

projektne dokumentacije vo-doopskrbnih sustava izdvaja-ju se četiri milijuna. Za zbrinja-vanje otpadnih voda, gradnju kolektora i kanalizacijske mre-že potrošit će se dva milijuna. Za sanaciju deponija komunal-nog otpada, divljih deponija te gradnju reciklažnih dvorišta i zelenih otoka izdvojeno je mi-lijun i pol kuna, a za pojačano održavanje nerazvrstanih i lo-kalnih županijskih prometnica potrošit će se 4,9 milijuna.

Velika Gorica - značajna ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Tisuću kuna je županijska potpora za uzgoj

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Ploče na ulazu u rezervat Sava-Strmec

U ZG županiji 54.878 tona grožđa

Počela je velika akcija obilje-žavanja zaštićenih prirodnih područja u Županiji o kojima skrbi javna ustanova, njih uku-pno 24. Postavljene su ploče na ulazu u zaštićeno područ-je Posebnog ornitološkog re-zervata Sava-Strmec.

- Županija obiluje bogat-stvom biološke raznolikosti, pa je naša zadaća upoznati lokalno stanovništvo, ali i ge-neracije koje dolaze, što je sve i gdje zaštićeno - istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Prema nekim statističkim po-dacima, na području Zagre-bačke županije pod voćnja-cima je oko 4000 hektara, a ukupna proizvodnja kreće se od 10 do 20 tisuća tona. Naj-zastupljenija je jabuka, oko 80 posto, a najmanje se uzgajaju šljive i trešnje. Prema podaci-ma Zavoda za statistiku, uku-pna površina pod vinogradi-ma je oko 5474 hektara. S tih površina proizvodi se 54.878 tona grožđa, a spomenuti pri-nosi daju ukupno 342.048 hektolitara vina. Ustanovlje-no je da se vinogradi mogu saditi na još 21,9 hektara ze-mljišta u županiji.

713. srpnja 2010.zagreb.hr ZG županija

na kuna i stočarsku proizvodnju, ali

domaćinstva u okolici Zapreši-ća kaže da je radosna jer su pro-našli egzistenciju za svoju obi-telj. Dva sina studiraju u Zagre-bu, a nakon studija nastavit će se baviti kontinentalnim seoskim turizmom.

- Mi još učimo. Treba znati ka-ko prezentirati neke originalne proizvode, kako ljudima pribli-žiti tradicionalan način pripre-me hrane, kako očuvati naše

gospodarske objekte, štalu, sje-nik, kako originalni mlin učiniti zanimljivim i sl.

Zagrebačka županija izdvoji-la je 60.000 kuna za edukacija članova seoskih gospodarsta-va. Održane su dvije radionice osmišljavanja i realizacije turi-stičkih proizvoda. Raspisan je i javni natječaj za subvencionira-nje turističkih agencija, i to u vri-jednosti od 300.000 kuna.

Izvrsna suradnja Grada i ŽupanijeSuradnja Grada i Županije je izvrsna. To se vidi iz niza za-jedničkih projekta poput Da-na zagrebačkih jagoda, Dana cvijeća i Dana kupina, ili se pak niz proizvođača iz Zagrebačke županije uključuje visokovri-jednim proizvodima na Rujan -fest, Martin u Zagrebu. Surad-nja je kvalitetna i na gospodar-skom i infrastrukturnom planu. Uskoro očekujemo potpisiva-nje Sporazuma o prijevozu i

jedinstvenoj tarifnoj uniji. Tre-ća stranka sporazuma bila bi Krapinsko-zagorska županija, ističe župan Zagrebačke župa-nije Stjepan Kožić. Županija je bogata kulturnim sadržajima koji u ljetnim mjesecima na-stoje nadomjestiti “sušnu” se-zonu u Zagrebu. Tako se u Za-prešiću 23. i 24. srpnja održa-vaju 15. Zaprešićke žetvene svečanosti, uz 44. Međunarod-nu smotru folklora.

Niža cijena zemljišta u Zagrebačkoj županiji samo je jedan od ra-zloga iseljavanja proizvodnje iz velikih gradova. Posljednjih go-dina Županija je postala generator razvitka poduzetničkih zona. Uz niže cijene komunalnog doprinosa nego u Zagrebu te blizinu zaobilaznice kao žile kucavice između metropole i županijskih poduzetničkih zona, Zagrebačka županija ima sasvim dobar re-cept za uspjeh u gospodarstvu. Općine Jakovlje i Luka prostor-nim planovima utvrdile su poduzetničke zone, a tu je i Bistra, či-ja se poduzetnička zona prostire na 100 hektara te Zaprešić sa 100 hektara na kojima je sagrađen najveći trgovački centar u ze-mlji. Općine Brdovec i Jastrebarsko također imaju poduzetnič-ke zone kao trgovačke i distributivne centre. Tu je i poduzetnič-ka zona općine Križ, a nadaleko je poznata poduzetnička zona Sv. Helena u Zelini na čak 124 hektara. U Zagrebačkoj županiji je čak 39 poduzetničkih zona.

Oko Zagreba 39 poduzetničkih zona

Aktualna je subvencija za integriranu proizvodnju grožđa, voća i povrća

jednog ženskog teleta

Dani jagoda na Tomislavovom trgu u Zagrebu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Temu o poticajima u ZG županiji

komentirajte na

www.online-zagreb.hr

8 događaji 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Vesele boje odnose strahURIHO je predstavio novi, nesvakidašnji proizvodni program radno-zaštitne odjeće i obuće namijenjene zaposlenicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Strah od liječnika mnogi naziva-ju “strahom od bijele kute”. No, da je taj strah neopravdan i da se zaista ne mora povezivati s bi-jelom kutom, pokušali su nam predočiti djelatnici Uriha, koji su predstavili nove modele odora namijenjene kirurzima, stoma-tolozima, medicinskim sestrama

i ostalim zaposlenicima u zdrav-stvu i socijalnoj skrbi.

Novi proizvodni program rad-no-zaštitne odjeće pravi je ko-lorit boja. Narančasta, crve-na, smeđa, plava, zelena i ru-žičasta boje su koje bismo odsad mogli gledati na djelat-nicima zdravstvenih ustanova. Zašto ne bi, primjerice, dječ-ji stomatolog nosio crvenu ku-tu ili narančaste hlače? Upravo

bi vesele boje s pokojim deta-ljem, kao što je kapa na kojoj su otisnuti medvjedići, razbila strah djece od zubara.

Tako je Urihova modna diza-jnerica Ines Škreblin osmislila, uz raznolike boje, i moderne krojeve. Na muškoj smeđoj ko-šulji liječnika stomatologa zgo-dan je logo s natpisom Dr. Zu-bić i slično. Više medicinske se-stre moći će ubuduće odjenuti,

uz plavu i crnu odoru, i zgod-nu tuniku. Modeli su moderno krojeni - ruska kragna, kragne sa skrivenom kopčom, suknje na preklop…

- Osim što se naša radno-za-štitna odjeća razlikuje od odje-će drugih proizvođača bojama i krojevima, prepoznatljiva je i po kvalitetnoj izradi i kvalitet-nim materijalima - govori rav-natelj Uriha Josip Držaić.


Urihovi proizvodi - kvalitetna izrada i kvalitetni materijali

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Materijali nešto skuplji, ali domaći i kvalitetniji

Ravnatelji svih zdravstvenih i socijalnih ustanova na po-dručju grada Zagreba po-zvani su da nakon održa-ne modne revije odaberu i naruče modele za svoje za-poslenike. Radna odjeća i obuća iz novog proizvod-nog programa Uriha, iako je malo skuplja od ostale ro-be koja se nudi zdravstve-nim djelatnicima, odlikuje se kvalitetom. Materijali se naručuju isključivo od do-maćih proizvođača kao što je, recimo, Tekstilpromet, a izbjegava se uvoz iz Indije i Pakistana.

U Urihu više od 300 osoba s invaliditetom

Proizvodnja posebne obuće i pomagala

Pala i narudžba za čak 1000 artikala

Očekuje se naklonost u poslovima javne nabave

URIHO, Ustanova za rehabili-taciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitaci-jom i zapošljavanjem, trenu-tačno ima 510 zaposlenih, od toga više od 300 osoba s inva-liditetom, a svoje proizvode i usluge nude na tržištu.

URIHO je predstavio i proi-zvodni program obuće kao što su korektivne cipele, orto-pedski ulošci te razne vrste or-toza i tehničkih pomagala kao što su ortoza kralješnice i nož-nog zgloba. Taj se proizvodni program izrađuje po mjeri.

Ustanova URIHO bila je sudio-nik 9. Međunarodne konferen-cije o korporacijskoj i društve-noj odgovornosti, u sklopu ko-je je imala štand na kojem su bili izloženi novi modeli radne odjeće, a sklopljen je i posao, narudžba 1000 artikala.

Dogradonačelnica Jelena Pavi-čić Vukičević i pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar na-daju se da će ravnatelji bolnica imati sluha te u primjeni Zako-na o javnoj nabavi prednost da-ti ustanovama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.

9događaji13. srpnja 2010.zagreb.hr

Vrelo graditeljsko ljetoU Mletačkoj, zbog rekonstrukci-je zgrade Upravnog suda, radovi će potrajati do 12. rujna.

Do 17. srpnja trajat će radovi na jugoistočnom vijaduktu Mo-sta mladosti.

Asfaltiranje kolnika na Aleji Bologne potrajat će do 19. srp-nja i zatvoren je sjeverni kolnik.

Zbog gradnje kolektora ka-nalizacije do 1. kolovoza za-tvorena je Čulinečka cesta. Obilazni pravac je: Industrijska - Čulinečka - Slavonska - ulice

Resnik III, II i I - Čulinečka. U Vitezićevoj traje rekonstruk-

cija vrelovodne mreže i bit će za-tvorena do 30. srpnja.

Zbog sanacije nadvožnjaka (autocesta A4 - čvor Kraljevač-ki Novaki) iznad Sesvetske ce-ste promet će biti zatvoren do 9. listopada.

Rekonstrukcija NT plinovoda u ulici Tuškanac trajat će do 27. kolovoza, a promet će se odvija-ti naizmjenično jednim promet-nim trakom. (kb)

Gotovo dva mjeseca stanovni-ci Laščinske ceste bore se s pra-šinom, rupama, strojevima i bu-kom. Ne ljute se i ne bune, jer znaju da će do jeseni imati ob-novljenu cesta, ispod i iznad ze-mlje, te da vodovodne cijevi vi-še neće pucati i plaviti prostor. Cijevi stare nekoliko desetljeća zamijenjene su novima, a iznad njih, iz dana u dan, sve je više metara novog asfalta.

Štefan Darko, rukovoditelj Nadcestarije 4, kaže nam da se

radovi odvijaju u tri faze. Prva, od križanja Laščinske s Kišpati-ćevom pa do križanja Laščinske i Zajčeve, završit će ovih dana, a onda se uređuje sam trokut drugog spomenutog križanja, prema sjeveru. U trećoj fazi ra-dovi se usmjeravaju prema Pe-trovoj ulici. Ukupna je dužina zahvaćena radovima oko jedan kilometar.

Nakon što su djelatnici Vodo-opskrbe i odvodnje položili ci-jevi, Zagrebačke ceste sanira-ju prijekope i asfaltiraju gornji sloj. Tim je uigran, a unatoč vi-sokim temperatrurama, radi se

punim kapacitetom. Svi žele da radovi završe do početka nove školske godine. Tom prometni-com, naime, vozi nekoliko au-tobusnih linija, a među njima i školski autobus koji vozi djecu iz škole Jordanovac prema Kozja-ku. U sklopu radova na Laščin-skoj cesti isti radovi se odvijaju u Zajčevoj ulici.

Jako je važno i dobro, govo-re nam stanari Laščinske, što ni jednog dana nisu bili bez vode, jer su stare cijevi bile u funkciji dok su se polagale nove, a pro-tiv prašine su se borili zalijeva-njem ceste.

Katarina Butković[email protected]

Laščinska cesta u novom sjajuNa Laščinskoj cesti zbog pucanja vodovodnih cijevi često je bio zaustavljan promet. Sada će ta ružna slika zauvijek nestati

Uređuju se mnoge ulice, pruge i raskrižja

Prijekopi se saniraju i asfalti-ra se u ulici Šestinski Kralje-vec, na križanju ulica Buko-vac-Oboj te na Gornjem Pre-križju. Do 25. srpnja, zbog zamjene tračnica, križališta i srcišta na raskrižju Zvonimi-rove i Šubićeve, obustavlja se tramvajski promet Zvonimi-rovom, od Trga žrtava fašiz-ma do Borongaja, te na dije-lu tramvajske mreže od Bra-nimirove do Kvaternikovog trga. Zbog gradnje kanaliza-cijskog kolektora na raskrižju Ulice grada Vukovara i Rad-ničke do 5. rujna obustavljen je tramvajski prijevoz Ulicom grada Vukovara, istočno od Držićeve. Radovi na Laščini - unatoč visokim temperatrurama, radi se punom parom

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

LidijaPrašina je, teš-ko se vozi, ali za dva tjedna ćemo imati no-vu ulicu, ob-

novljenu ispod i iznad zemlje. Vrijedi čekati

PetraVodovodne ci-jevi su bile sta-re gotovo sto-ljeće i dobro je

da su ih zamijenili. Najveći su problem prašina i buka

IvanDobro je da se Laščina uređu-je, ali me ljuti što dvojica ra-

de, a trojica sjede. Bilo bi brže gotovo da svi rade

ViktorijaMogli su to ra-diti i malo pri-je pa da barem jedno ljeto do-

čekamo u miru. Nije lijepo kad rade pod prozorom

IvoMoj bicikl je stradao zbog rupa, ali za-to će nam La-

ščinska i Zajčeva za koji dan zablistati

ZlatkoNe smetaju mi radovi. Dok se radi, dobro je. I ja sam građevi-

nac pa sam na to navikao

Anketa

10 gradom, gradom 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Bježite s vrućeg asfaltaKada su u ljetnim mjesecima temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, osim dehidracije, mogu nastupiti sunčanica ili toplinski udar, a osobito su ugrožena djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici

Ako mislite da ste se opekli, de-hidrirali ili vam se zamantalo, upitajte se što ste učinili za pre-ventivu. Za one koji su u ovim ljetnim mjesecima mislima na moru, ali ipak ostaju u gradu, kad su već doma valja im barem održati kondiciju i zdravlje.

- Nema općenitog savjeta što je građanima činiti u vrije-me ljetne žege. Nekomu sme-ta klima, netko ne voli piti vo-du, netko ima povišen tlak, net-ko je alergičan na sunce, ali za sve vrijedi preporuka da bježe s vrućeg asfalta usred dana i da se drže hlada - kaže nam Mari-ja Škes, profesorica rehabilitaci-je iz Zavoda za javno zdravstvo

“Andrija Štampar”.Njezina je poruka građanima

da je ljeto doba kada se najče-šće podsjeća na važnost unosa tekućine. Stručnjaci preporuču-ju šest do osam čaša dnevno, i to ne samo ljeti, a nedavna su pro-učavanja podigla tu količinu na čak i više - 10 čaša za žene i 12 čaša za muškarce.

No, osim unosa vode, treba se

othrvati i drugim prijetnjama, a prije nego se završi na hitnoj, dobro je proučiti savjete struč-njaka iz Zavoda za javno zdrav-stvo. Kada su u ljetnim mjeseci-ma temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, osim dehi-dracije, mogu nastupiti sunčani-ca ili toplinski udar. Osobito su ugrožena djeca, stariji ljudi i kro-nični bolesnici.


Ako se ne može na more, za rashlađivanje je dobar i Jarun

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Alergični na kombinaciju sunca i lijekova

Osim alergije na pelud, ne-ke trave i poneko drvo u Za-grebu tijekom srpnja i kolo-voza, ili pak na to što niste otišli na more nego se prži-te na zagrebačkom asfaltu, ovo bi ljeto moglo uzdrma-ti i one koji su alergični na samo sunce. Te su alergije u posljednje vrijeme sve če-šće. Osobito uz kombinaciju sunca i određenih lijekova, na primjer antibiotika, lijeko-va protiv raka, bolesti srca, bolesti mokraćnog sustava... Na koži se vidi crvenilo, pri-štići ili se osjeća svrbež. Mogu ostati i dugotrajne fleke.

Toplinski udar pa hlađenje do ispod 38 stupnjeva

Opekline prijete na kupalištima - kako ih liječiti

Na vrućinu postupno, piti vodu, uzimati C-vitamin...

U slučaju toplinskog udara bolesnika tre-ba prenijeti u hladnu prostoriju ili hlado-vinu, skinuti mu odjeću, a ako nije pri svi-jesti, okrenuti ga na bok. Polijevajte ga hladnom vodom uz stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novina-ma. Hlađenje treba trajati dok se tempe-ratura ne spusti ispod 38 celzija.

Ako ste opečeni sunčanjem na Jarunu ili Bundeku, ima nekoliko dobrih, tradicio-nalnih savjeta. Za lakše opekline korisne su hladne kupke, oblozi hladnom vodom ili hladnim čajem od kamilice. Bolove će ublažiti i ohlađeni ruski čaj. No, uvijek se u ljekarnama mogu nabaviti i posebni pre-parati primjenjivi za tu svrhu.

Stručnjaci za visoke temperature i zaštitu od UV-zračenja navode najvažnije upute: izbjegavati boravak na otvorenom u vrije-me velikih vrućina, paziti da izlazak iz hlad-nog prostora na vrućinu bude postupan, piti dovoljno tekućine, jesti lako probavlji-vu hranu, pojačati unos C-vitamina i izbje-gavati tjelesni napor.

11gradom, gradom13. srpnja 2010.zagreb.hr

Više od 80.000 autograma Neutralnost i nova europska sigurnostDr. Žarko Dolinar rođen je 3. srp-nja 1920. u Koprivnici. Često je za posjeta Zagrebu, jer je dugo ži-vio u Švicarskoj, pričao s građa-nima koji su mu prilazili jer je bio poznat zbog titule svjetskog pr-vaka u stolnom tenisu 1954. Bio je i kolekcionar likovnih djela, ru-kopisa i autograma, kojih je sku-pio više od 80.000! U povodu 90. rođendana u Koprivnici je otvo-rena izložba “Žarko Dolinar i NK Slaven Belupo” i predstavljena njegova bogata ostavština.

“Neutralnost i nova europska sigurnost” najnovija je knjiga, ujedno i udžbenik autora dr. sc. Gorana Grlića Radmana. Autor je doktorirao na Fakultetu političkih znanosti, a danas je - osim stal-nog predavača na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplo-macije - gost predavač i na dru-gim fakultetima i učilištima. Ra-di u Ministarstvu vanjskih poslo-va i europskih integracija i stalni je predstavnik Hrvatske u Dunav-skoj komisiji u Budimpešti.Dr. Žarko Dolinar

Dovoljno je samo napisati Žar-ko Dolinar pa da krenu asoci-jacije na čovjeka velikog život-nog i radnog kapaciteta, talenta, znanja, zanimanja za mnoga po-dručja ljudske djelatnosti. Upra-vo tako, između ostalog, nosite-lja priznanja Pravednika među narodima opisuje i dr. sc. Gor-dan Grlić Radman, prvi hrvatski diplomat u Švicarskoj. Prijatelj je Žarka Dolinara, koji bi, da je da-nas među živima, slavio 90. ro-đendan. Ovako je to bio samo povod za prisjećanje na njegov impresivni životni put koji je naš sugovornik samo djelomič-no prikazao u knjizi “Pet živo-ta u jednom - zatajil te ne bum nigdar”.

Radio je Žarko puno, spavao malo. Pratila ga je karizma izu-zetno društvenog i kulturnog čovjeka. Utemeljitelj je prve svjetske sportske federacije ko-ja se brine o asovima zapalima u teškoće, osnivač je Hrvatske za-klade protiv raka, Udruge bivših hrvatskih sveučilištaraca izvan domovine, nosio je titulu najbo-ljeg profesora iz Basela... Dobit-nik je Povelje Henryja Dunanta, utemeljitelja Crvenog križa. Teš-ko da sve može i nabrojiti naš su-govornik, ujedno i inicijator ide-je da dr. Dolinar dobije ulicu u Zagrebu. U tome su ga podržali brojni sportaši i uglednici.

- To je najmanje čime može-mo uzvratiti za sve što je uči-nio za naš grad i domovinu. Za vrijeme Domovinskog rata političkim je vezama, ali i hu-manitarno pomagao i zalagao se za to da se Hrvatska međuna-rodno prizna. Naš je prijedlog za imenovanje prihvatio skupštin-ski Odbor za imenovanje ulica

i, kako nam je potvrdio aktualni predsjednik tog Odbora Marin Knezović, taj je zahtjev na od-govarajućem popisu uz niz dru-gih imena.

Kad će doći na red, kaže, teško je reći jer neki zahtjevi čekaju i po tridesetak godina. Izbjegava-mo preimenovanje starih, a no-vih ulica za imenovanja - nema.

Inače, 2006. Vijeće Gradske če-tvrti Peščenica - Žitnjak podrža-lo je prijedlog da se dio Planin-ske ulice od Heinzelove do Do-njih Svetica preimenuje u Ulicu Žarka Dolinara. Tamo je Zavod za anatomiju Veterinarskog fa-kulteta, koji je važan za početak znanstvene karijere Žarka Doli-nara. No, i to se čeka....

Dajana Kos Buč[email protected]

Ulica dr. Žarka Dolinara na čekanjuJedan od naših najvećih ambasadora, da je živ, proslavio bi 90. rođendan. Njegov impresivni životni put i zahvala za sve što je učinio za Hrvatsku trebali bi biti okrunjeni barem imenovanjem neke ulice njegovim imenom

Dr. sc. Gordan Grlić Radman - dr. Dolinara je pratila karizma izuzetno društvenog i kulturnog čovjeka

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

12 ZG info 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Ana Nova sam stanarka u Jelkovcu, pa ni ne znam.

No, čula sam da se manipu-lira novcem od pričuve

IlijaJa sam upra-vitelj zgra-de. Svejedno je upravlja li

zgradama privatna ili grad-ska tvrtka

Dinko Živim u kući i nemam isku-stva s priču-vama i upravi-

teljima. Mislim da je bolje da privatnik upravlja zgradom

AnitaŽivim u zgra-di, imamo upravitelja i nemam do-

bra iskustva. Mislim da neki rade za svoj džep

MilanŽivim u zgra-di. Ne znam tko njome upravlja, ali

je gospođa koja vodi brigu o tomu OK

Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa Anketa

Udruga Upravitelj

Ne spadamo ni pod Ministar-stvo graditeljstva ni pod Mi-nistarstvo pravosuđa, pa smo suočeni s mnogim sporovima, posebice oko prisilne napla-te pričuve - žale se u udruzi Upravitelj, koja okuplja upra-vitelje nekretnina iz Hrvatske. Na nedavnom savjetovanju jedna od važnijih tema bilo je etažiranje zgrada prije ula-ska u Europsku uniju, kao i sre-đivanje zemljišnih knjiga, ali i starost zgrada i nebriga vla-snika stanova za njihovo odr-žavanje. Stoga udruga radi na promjeni svijesti stanara da bi se pričuva doživljavala kao ulaganje u vlastiti stan. Udru-ga okuplja više od 60 upravi-telja zgrada. Organizira broj-na savjetovanja i radionice na kojima se razmatra zakonska regulativa i razmjenjuju isku-stva u upravljanju i održava-nju zgrada. Djeluje na Reme-tinečkoj cesti 7 a, a telefon je 01/6599-509. Neki misle kako je bolje da svim zgradama upravlja jedna gradska ustanova

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Dvokatnica za mjesnu samoupravu i vatrogasceMjesni odbor “Ivan Mažuranić” u Donjoj Dubravi dobio je no-vu zgradu mjesne samoupra-ve i Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Vrpoljskoj ulici, a žu-pnik Eugen Pavlek, koji je bla-goslovio prostorije i održao pri-godnu propovijed, predao je va-trogasnom časniku raspelo da ga stavi, kako je rekao, na vid-ljivo mjesto. Zgradu je otvorio

gradonačelnik Milan Bandić, uz asistenciju najmlađeg vatrogas-ca, dječaka koji je među nekoli-ko desetaka članova DVD-a bio postrojen prigodom svečanog otvaranja. - Hvala svima, posebno onima koji su dali svoj najveći obol da se ovo zdanje dovrši - rekao je gra-donačelnik, a predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava

Zdravko Žvorc izjavio je da je ka-men temeljac zgrade postavljen prije samo godinu i pol, a inve-sticija je stajala 4,7 milijuna ku-na i podmirena je iz fonda ma-lih komunalnih akcija. Dvokatni objekt prostire se na oko 400 če-tvornih metara, u prizemlju i na drugom katu bit će DVD, dok će Mjesni odbor koristiti prostore na prvom katu. (jr)

Stanovima će upravljati

13ZG info13. srpnja 2010.zagreb.hr

Prema odredbama Zako-na, suvlasnici nekretnine dužni su upravljanje ne-kretninom povjeriti upra-vitelju u skladu s ugovo-rom koji s tim upravite-ljem sklapaju. Upravitelj može biti fizička ili prav-na osoba registrirana za obavljanje tog posla, a upravlja nekretninom i raspolaže novcem zajed-ničke pričuve. U slučaju nezadovoljstva upravlja-njem zgradom suvlasni-ci stanova mogu upravi-telja razriješiti dužnosti, a on im je dužan nado-knaditi moguću štetu koja nastane njegovom pogreškom.

Novo ruho za Kulturni centar u Dubravi- Nakon puno godina kreće-mo u vanjsku obnovu i dovr-šenje Narodnog sveučilišta i Kulturnog centra - rekao nam je Mirko Varat, predsjednik Vi-jeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Dok je unutrašnjost Centra već otprije bila dobro uređe-na, a osim Dana Dubrave, tu se redovito priređuju različiti

programi za mladež i građan-stvo, vanjski dio, osobito proče-lje prema Aveniji Dubrava, pra-vi je užas, jedno od rugla u Za-grebu. Štoviše, mnogi misle da se u toj zgradi ništa ni ne odr-žava, da je zapuštena, jer se u nju može ući samo sa stražnje strane. No, kako je najavio Mir-ko Varat, planira se ulaz sprije-da, da gleda prema aveniji. (jr)

menadžeri nekretnina? Još nema pravih uvjeta za privatne menadžere nekretnina, jer u Hrvatskoj 90 posto stambenog fonda nije upisano u zemljišne knjige - kažu u udruzi Upravitelj

Pitanje je kada će doći vrijeme da se više ne brinemo o instala-cijama, računima, komunalijama u svojoj kući ili stanu. Jedna tvrt-ka već sada u svojoj ponudi ima ovo: upravljamo i održavamo vašu zgradu, dogovaramo elek-tričare i vodoinstalatere, sređu-jemo vaše račune i provodimo knjigovodstvo ulaznih i izlaznih troškova, obavještavamo vaše odvjetnike, 24 sata dežuramo ra-di hitnih usluga… Polako stižu tvrtke tog tipa, koje su se ugle-dale na zapadnu praksu. Neki si takav luksuz mogu i danas priu-štiti za individualnu kuću, ali ako živite u zajedničkoj zgradi, jed-nom će vam dobar menadžer za nekretninu i njezino održavanje biti gotovo bitan kao i menadžer u tvrtki: što više komfora sa što boljom organizacijom i što nižim troškovima.

Ipak, bivša dugogodišnja predsjednica udruge Upravitelj Brankica Dejanović drži da je još rano za privatne menadžere.

- Ne možemo pobjeći od ste-čevina Europske unije, ali zasad za to nema uvjeta. Morate zna-ti da u Hrvatskoj 90 posto stam-benog fonda nije upisano u ze-mljišne knjige i proći će još ba-rem 4-5 godina da se odradi etažiranje i upisivanje u grun-tovnicu, što zakon nalaže, pa će se tek tada moći masovnije sklapati ugovori s menadžerima upravljanja nekretninama - kaže Brankica Dejanović.

Kad je o Zagrebu riječ, pokazala je anketa, mnogi ne znaju tko im upravlja zgradom, Gradsko stam-beno-komunalno gospodarstvo ili

neka druga tvrtka. - Živim u zgradi. Ne znam tko

njome upravlja, ali je gospođa koja vodi brigu o tomu OK - ta-ko je odgovorio jedan naš sugo-vornik iz ankete, a manje-više u tom su smislu i ostali odgovo-ri jer stanari uglavnom nema-ju jasan ugovorni i poslovni od-nos s upraviteljem zgrade u ko-joj žive, nego je to neka tamo “gospođa”.

No, ima i onih koji misle da bi sve trebalo ići “pod jedan krov”, da svim kućama u gradu uprav-lja jedna gradska ustanova ili čak država.


GSKG upravlja sa 84 posto stambenog fonda

Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo jav-na je gradska tvrtka koja postoji od 1990., a osim održavanjem javnih objekata poput, satova, WC-a i gričkog topa, bavi se i upravljanjem stambenim i poslovnim zgradama. Ako s njom imate ugovor, imate i vlastiti program održavanja zgrade, kontro-lu rada upravitelja, uvid u trošenje novca itd. GSKG upravlja s oko 84 posto stambenog fonda u gra-du. Adresa mu je Savska 1, telefon 4565-811, a do-stupan je info-centar od 8 do 17 sati.

Ugovor s upraviteljem

Menadžment održavanja zgrada stigao iz SAD-aU posljednje vrijeme raste broj tvrtki ko-je nude poseban menadžment za uprav-ljanje i održavanje zgrada. Riječ je o nasli-jeđu iz Sjedinjenih Država, gdje se počet-kom 80-ih godina uveo takozvani Facility Management (upravljanje održavanjem zgrada). Štoviše, u Americi je to zasebna

profesija. Devedesetih se godina proširila na ostatak svijeta, osobito u razvijene za-padne zemlje. Sada se neke tvrtke s tom ponudom javljaju i u Hrvatskoj, a riječ je ponajviše o hotelima, bolnicama i slično, gdje je nužno uskladiti financiranje, infra-strukturu i troškove.


Vlasnik ne zarađujePreko prava služnosti mnoge tvrtke, poput Hrvatske elektroprivrede, Jadranskog naftovoda, Plinacra i drugih, koriste šume, parkove, ceste... bez plaćanja pravične nadoknade

Na nedavnom sastanku dogo-voreno je da će se lokalna sa-mouprava organizirati u zašti-ti vlasništva nad distributiv-nom telefonskom kanalizacijom (DTK) u odnosu na Hrvatski te-lekom (HT). Na inicijativu Ta-tjane Holjevac, potpredsjed-nice Gradske skupštine Grada Zagreba (GSGZ), i u organiza-ciji Udruge gradova okupilo se u GSGZ-u pedesetak sudionika, predstavnika hrvatskih grado-va, među kojima mnogo grado-načelnika, da bi se međusobno informirali o dosadašnjim isku-stvima u tretiranju te proble-matike. Dogovor skupa je da se osnuje mješovita koordinacija sastavljena od različitih struč-njaka iz gradova koji će cjelo-vito u ime cjelokupne lokalne samouprave na razini cijele Hr-vatske planirati daljnji nastup prema HT-u i ostalim tvrtkama pružateljima usluga građanima, a koje se pritom koriste resursi-ma jedinica lokalne samoupra-ve. Osim problema DTK i odno-sa prema operatorima koji pola-žu kabele za telefonske usluge, na skupu je istaknut problem koji jedinice lokalne samoupra-ve (JLS) imaju s tretmanom svih

pružatelja usluga koji se služe podzemnim kabelima pri pru-žanju usluga građanima. Oni, naime, pritom koriste vlasniš-tvo JLS-a, ali bez obaveze da to vlasništvo poštuju i vrednuju adekvatnom financijskom na-knadom. Naime, preko prava

služnosti mnoge tvrtke - po-put Hrvatske elektroprivrede, Jadranskog naftovoda, Plinacra i drugih - mahom koriste šume, parkove, ceste, podzemni pro-stor i druge resurse JLS-a, ali bez plaćanja pravične nado-knade. (sm)

Na inicijativu Tatjane Holjevac sastanku se odazvalo 50-ak predstavnika jedinica lokalne zajednice

Vijenci i svijeće za Holjevca

U Pariz i London za 32 €

U povodu 40. obljetnice smrti zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca (11. srpnja), izaslanstvo Grada položilo je vi-jence i zapalilo svijeće uz Grob-nicu narodnih heroja na Miro-goju i kod spomenika gradona-čelniku Holjevcu u Aveniji koja nosi njegovo ime. Na inicijativu Grada, a u izdanju AGM-a, usko-ro bi trebao izići zbornik “Za-greb, ljetopis o povijesti, prošlo-sti i budućnosti grada Zagreba”, a prvi broj posvećen je grado-načelniku Holjevcu.

Niskotarifni britanski zračni prijevoznik EasyJet od jese-ni će prevoziti putnike u Pa-riz za 32 eura. Prvi let bit će 1. studenoga. Otvaranje linije za London planirano je 11. ve-ljače iduće godine. (jr)

Saša

ZIN

AJA

16 reportaža 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Više od tisuću djece zagrebač-kih branitelja i ove će godine be-splatno ljetovati u Luši pokraj Brodarice, u odmaralištu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Već šestu godinu zaredom na put ih ispraća gradonačelnik Milan Bandić i uvijek im, uz puno sun-ca, zaželi i nezaboravno druže-nje. Isto im je zaželjela i Ružica Kovačević v. d. ravnateljica PO-UZ-a, zajedno s voditeljima i ani-matorima koji će na djecu pazi-ti 24 sata.

Ovaj put je u Lušu krenulo

115-ero djece. Do 23. kolovoza svakog ponedjeljka na more će kretati nove grupe, a ljetovanje im je omogućio Gradski ured za zdravstvo i branitelje. Prva grupa bila je vrlo vesela, a dan je bio kao izmišljen za putova-nje, već ujutro ih je grijalo 20-ak stupnjeva.

Nedaleko od prvog autobusa zapazili smo mamu Jasminu ko-ju su, osim kofera, okružila i če-tiri sina.

- Idu li svi na more? - pitamo.- Na more idu trojica, a najsta-

riji je malo prevelik, nije osnov-noškolac. Emir, Adnan i Kenan već su od šest budni - govori

Jasmina. - Inače, otkako je škola završila spavaju do podneva. Ali, jutros su bili previše uzbuđeni. U Lušu idu već četiri godine i zado-voljni su, nemaju zamjerki.

Nevenka je za ruku držala kćer Danijelu, koja je nestrpljivo gle-dala u koji autobus treba ući. Ka-že da joj se u Luši najviše sviđaju večernja druženja uz ples i glaz-bu, a danju se kupa u čistom moru. Mama je zadovoljna, a posebno ističe sigurnost.

- Znam da je dajem u sto po-sto sigurne ruke - rekla nam je smještajući Danijelu na prednja sjedala.

Pučko otvoreno učilište

Zdrava hrana U dječjem odmaralištu Luša nekoliko je računal-nih radionica, ali i knjižni-ca s mnogo naslova s po-dručja dječje književnosti, dnevni boravci s televizo-rima, likovni studio, pro-matračnica za astronom-ski doživljaj i plesni podij. Tu su i kuhinja s resto-ranom, terasa, nekoli-ko sportskih igrališta i ograđena plaža. Jelov-nik su birali nutricionisti s iskustvom, a na meni-ju je zdrava hrana tri pu-ta dnevno.

Odmaralište u Selcu

Društvo Naša djeca dulje od pola stoljeća organizira ljeto-vanje djece u dječjem odma-ralištu u Selcu. Desetodnevni aranžman stoji 1700 kuna, a uključuje prijevoz, četiri obro-ka dnevno, cjelodnevnu peda-gošku pratnju, uz zabavno-re-kreativni program i osigura-nje djece. U grupama svako 16. dijete ljetuje besplatno, a voditelja-organizatora hono-riraju po zasebnom dogovo-ru. Telefon: 098/557-435.

Vojarna postala ljetovalište Devastirane vojne objekte Luša u Brodarici pokraj Šibenika Vla-da Republike Hrvatske dodije-lila je Pučkom otvorenom učili-štu Zagreb, a ono ga je vlastitim sredstvima pretvorilo u moder-no ljetovalište koje je kasnije preraslo u Muđunarodni centar mladih Luša, gdje se odvijaju ra-zne aktivnosti cijele godine. Po-sebno su korisne međunarodne razmjene zbog stjecanja isku-stava. Od 2008. godine tu je i

Učilište za obrazovanje odraslih Morinja.

Centar je smješten u šumar-ku na obronku Morinjskog za-ljeva i udaljen je samo pet mi-nuta šetnje od središnje lučice u Brodarici. Okružen je kristal-no čistim morem do kojeg dje-ca dolaze kroz gustu borovu šu-mu s potvrđenim ljekovitim dje-lovanjem. Djeca u sobama imaju novi namještaj, zasebne kupao-nice i sanitarne čvorove. ˝Emir, Kenan i Adnan idu u Lušu


Luša, to je ljetovanje zU organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje te Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, već šestu godinu više od tisuću djece ljetuje u luši pokraj Brodarice

Sva su djeca na svojim mjestima, vozač okreće ključ i ljetovanje počinje...

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

17reportaža13. srpnja 2010.zagreb.hr

za pamćenjeosiguralo je i 38 voditelja ko-ji će se brinuti o mališanima, a sad ih je krenulo desetak. Među njima su Mateja i Mirjana, ko-je kažu da vole raditi s djecom, a osim što će provjeriti njiho-ve plivačke sposobnosti, nau-čit će ih mnogočemu u radio-nicama. Djeca mogu odabrati informatičku, likovnu, plesnu u kojoj se uče latinoamerički ple-sovi, glazbeno-scensku, radio-nice hip-hopa, karatea, glago-ljice, novinarsku i dramsko-re-citatorsku itd. Ako žele, mogu učiti i razne jezike. Večeri su re-zervirane za karaoke, igre bez granica, fi lmske maratone, re-vije ludih frizura, pidžama par-tyje itd. Posljednja večer bude posebna, jer se slave rođendani

djece koja su rođena baš u tom tjednu.

Za dva tjedna u Brodaricu će krenuti i svima poznati vodi-telj Edo Legenda. On je hrvat-ski branitelj, a djeca ga oboža-vaju. U Luši će voditi ekološku radionicu.

- Osim ekologiji, učim ih o ži-votu, snalaženju u raznim situa-cijama, lijepom ponašanju, po-štenju, međusobnom uvažava-nju i domoljublju.

Tu je i Petra iz POUZ-a, koja će koordinirati rad svih vodi-telja i animatora te učiniti sve da ljetovanje prođe u najbo-ljem redu.

Sva su djeca na svojim mje-stima, vozač okreće ključ i lje-tovanje počinje...

Više od tisuću djece zagrebačkih branitelja i ove će godine besplatno ljetovati u Luši

I ljeti i zimi u Villi rusticiU hostelu Crvenog križa Vi-lla rustica u Novom Vinodo-lskom svake se godine orga-niziraju ljetovanja i zimova-nja djece te škola u prirodi, pod nadzorom iskusnih i po-uzdanih učitelja i stručnih suradnika. Hostel ima vlastitu, dobro uređenu plažu i niz sporstkih objekata. Brojevi telefona su 051/791-005 i 051/244-420.

Kolektivni ugovori u skladu s vremenom Predstavnice strukov-nih sindikata i zagrebač-ki gradonačelnik Milan Bandić potpisali su ko-lektivne ugovore za 33 kulturne i 60 predškol-skih ustanova u gradu Zagrebu. Po tim ugovo-rima, plaće ostaju jedna-ke, a smanjuju se regresi i božićnice. Regres je za ovu godinu 2000 kuna, a božićnica, zasad, 500 kuna.

- Potpisivanje kolek-tivnih ugovora uspješan je za-vršetak pregovaranja u skladu s okolnostima i posebnostima svake djelatnosti te raspoloživim sredstvima u proračunu - rekao je Bandić.

U ime sindikata ugovore su potpisale Božena Strugar, Ani-ta Car, Ljubica Pilić i Đurđica Pu-gelnik. Složile su se s gradona-čelnikom da su ugovori izraz

odgovornosti i uvažavanja po-stojeće situacije u društvu. Na-kon potpisivanja kolektivnih ugovora, u atmosferi povjerenja i razumijevanja, razgovaralo se protekli tjedan i o globalnoj fi -nancijskoj krizi koja nije zaobišla ni Zagreb. O posljedicama krize te o mogućim rješenjima koja bi pomogla da se iz te situacije što bezbolnije iziđe razgovarat će se i u narednim mjesecima. (kb)

Da bi se potaknuli razvitak turizma i organizirani dolasci na po-dručje Zagrebačke županije, raspisan je natječaj za dodjelu sub-vencija na koji se mogu javiti turističke i putničke agencije te or-ganizatori grupnog putovanja. Ukupno je pripremljeno 300.000 kuna, a organizator putovanja po svakom dovedenom gostu mo-že dobiti 35 kuna. Novac će se isplaćivati mjesečno. Svi zaintere-sirani organizatori putovanja i agencije mogu podnijeti zahtjev na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, pod nazivom “Prijava na natječaj za subvencioniranje organizira-nog dolaska turista”, Ulica grada Vukovara 72/5, p.p. 974, 10.001 Zagreb. Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da se jave na natječaj, a dodatne informacije mogu se dobiti u Uprav-nom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije. (jr)

Za svakog dovedenog gosta poticaj 35 kuna


Kak pravi Amerikanac, naš Đuro Njerš iz Berislavićeve već dese-tak godina svoje umirovljenič-ke dane provodi u penzioner-skom raju zvanom Florida.

Na pitanje - zakaj Florida? - smije se Đuka i govori:

- Tokom studija i radnog vi-jeka (s američkom diplomom u Zagrebu godinama šljaka u američkoj, a od 1992. u hrvat-skoj diplomaciji) imal sam pri-liku ostvariti i američki pen-zionerski san - Floridu. I mam sam se zaljubil u Sarasotu, ma-li gradić od oko 150.000 stanov-nika na jugoza-padu Floride. Grad je bez teš-ke industrije i definitivno je orijentiran na turizam. Pod-sjeća na Opatiju. U okruženju sat vožnje od moje kuće stanu-je otprilike 180 Hrvata. Većina njih je emigrirala ranih pede-setih. Imamo svoj Američko--hrvatski klub. Sastajemo se vi-še puta godišnje i organizira-mo piknike. Na njima se pripre-ma naša klopa, pa se tak okreću odojci i janjci na ražnju. Nas tri-desetak sastajemo se i češće, pa

uz kinesku hranu (koja je puno jeftinija nego u Zagrebu!) ima-mo svoja predavanja i diskusije. Raspravljamo o američkim ili hrvatskim izborima i debatira-mo je li ova ili ona vlada dobro postupila ili nije. Susjedi mi i ni-su sretni s razvojem u domaji. Ja sam se uklopil u društvo, jer volim ljude i razumijem njihove probleme. Kak’ sam u mlado-sti pjeval u trnjanskom Jeđutu,

a ovdje sam našel pje-vački navu-drene ljude, nije bilo teš-ko organi-zirati klapu. Tak’ da pje-vamo za cr-kvene svet-ke i rođen-dane. I znam za naše lju-de održati predavanje

o Hrvatskoj i o znamenitosti-ma Zagreba.

Florida? - Klima je na Floridi više ne-

go ugodna. Boljka su nam je-dino orkani. Ovog se ljeta or-kana još više bojimo, jer nam je BP pripremil jezu s eksplozi-jom platforme za bušenje naf-te. Naš predsjednik Obama i ja jako smo ljuti na na Britance...

Zagrebačka plava

Obama i Đuka strahuju od orkana i nafte...BP nam je pripremil jezu s eksplozijom platforme za bušenje nafte, pa smo predsjednik Obama i ja jako ljuti

Razmišlja se i o novim cijenama vrtićaU zagrebačkim vrtićima očeku-je se upis oko 8000 nove djece, a bilo bi ih i više da više šesto-godišnjaka nije dobilo odgodu upisa u prvi razred pa će još go-dinu dana boraviti u vrtićima. Zasad nema najave promjena u cijenama boravka djece, no in-tenzivno se promišlja o drukči-joj naplati.

- S obzirom na vrlo povolj-ne uvjete i kvalitetu programa za djecu, razumljiv je interes za upis djece u dječje vrtiće, pose-bice redoviti 10-satni program. Problem je što taj program za svoju djecu žele i roditelji ko-ji imaju mogućnost da na drugi

način riješe skrb o djetetu. Nije, dakle, razvijena kultura roditelj-stva u smislu izbora najboljeg boravka za dijete, iako dječji vr-tići sve više nude raznoliki izbor kraćih, poludnevnih, smjenskih, posebnih i drugih programa. Ta-ko se smanjuje broj upisa djece kojima je 10-satni program nu-žan. Stoga Grad formira povje-renstvo za izradu novih kriterija za upis koji bi potpunije sagle-davao potrebe djece i roditelja za odgovarajućim programom te u skladu s tim i participaciju - kažu u Sektoru za predškolski odgoj i obrazovanje Gradskog ureda za obrazovanje. (dkb)

U zagrebačkim vrtićima očekuje se upis oko 8000 nove djeceZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

Zvonimir Milčec

“Đuro Njerš iz Berislavićeve već desetak godina svoje umirovljeničke dane provodi na Floridi

U gradu 60 gradskih i 45 privatnih vrtićaU Zagrebu ima 60 gradskih dječjih vrtića koji rade na 200 lokacija te 45 privatnih i vjer-skih vrtića na 52 lokacije. Pro-gramima predškolskog odgo-ja obuhvaćeno je oko 75 posto ukupnog broja djece predškol-ske dobi u gradu, a u godini prije polaska u osnovnu školu obuhvat je gotovo 100-postot-ni što je iznadeuropski prosjek.

(dkb)


- Budućnost zagrebačke filmske industrije, a to znači i hrvatske, vezana je isključivo uz postoja-nje sredstava. Snimati film naj-ljepše je zanimanje na svijetu, ali bez novca ne ide - kaže Vinko Bre-šan, poznati redatelj i ravnatelj Za-greb filma.

Dodaje da je vrijeme krize za fil-maše vrijeme okupljanja i skuplja-nja te da samo zajedno mogu pre-mostiti krizu, da ne bi onemogući-li razvoj te kulturne djelatnosti.

Vinko Brešan je prije pet godina

rekao da će se sanacija Zagreb fil-ma odvijati u tri segmenta: krea-tivnom, poslovnom i tehničkom. Sad kaže da ni jedna sanacija nije završena i da je dobro što je tako, jer se uvijek može bolje.

- Moramo dati odgovore na pi-tanja koja od nas očekuje ovaj grad i država, a uz to ne smijemo stvarati gubitke.

Novootvorena Kuća hrvatskog filma u Novoj vesi 18 zasigurno će pomoći da zagrebačka kinemato-grafija zablista novim sjajem. Svi su njeni segmenti napokon pod jednim krovom i svi će se truditi da uz minimalna sredstva ostvare

maksimalan učinak.Brešan ističe da je prije šest go-

dina Zagreb film imao 28 zapo-slenih i proizvodio tri filma godiš-nje, a danas je s deset zaposlenih u tijeku proizvodnja 33 kratkome-tražna animirana filma. Nije vrije-me, kaže, za dugometražne filmo-ve, jer oni iziskuju veliki novac, pa ćemo na njih pričekati barem dvi-je godine. Zagreb film će i dalje ra-zvijati veliki hrvatski projekt “Pro-fesor Baltazar”, a i dalje će raditi i na restauraciji remek-djela Zagre-bačke škole crtanog filma, jer je obaveza prema nacionalnom bla-gu jedan od prioriteta.

Zagrebdox je najveći festival dokumentarnog filma u ovom dijelu svijeta. Posljednji, šesti, sa svojih je 148 filmova pre-dočio kako se globalna kriza odražava na živote ljudi diljem svijeta. Hrvatska je sudjelovala s deset dokumentaraca.- Bilo je i boljih vremena kad smo žarili i palili europskom i svjetskom dokumentarnom scenom - kaže Brešan i spo-minje Krelju, Papića i Tadića. Uskoro će još jedna poslasti-ca - Motovun.

Zagreb film se zauzima za to da se opet pokrene dugo za-nemareni obrazovni program za učenike osnovnih i srednjih škola. Učenicima trebaju takvi filmovi, oni su dio naše tradici-je, smatra Brešan.

Treba opet pokrenuti obrazovni program

Žarili smo i palili dokumentarcima

Filmska kuća za novi sjajOtvaranjem Kuće hrvatskog filma filmaši su napokon pod jednim krovom. Tako će biti lakše premostiti krizu, da bi se ta kulturna djelatnost i dalje razvijala


Vinko Brešan i Milan Bandić otvorili su Kuću hrvatskog filma

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

O Zagrebu 30 tisuća metara filma

Zagreb film osnovan je 1953., a osnovna mu je djelatnost proizvodnja animiranog fil-ma. Otad je proizvedeno više od 600 animiranih, 14 igranih i 600 dokumentarnih filmo-va te 800 reklamnih spotova, 600 naslova edukativnih fil-mova i 30.000 metara arhiv-skog materijala o gradu Za-grebu na filmskoj i 30 sati ma-terijala na DVCAM-vrpci.

“Profesor Baltazar” je hrvatska animirana humoristična serija snimana od 1967. do1971. go-dine u Zagreb filmu. Ima 59 epizoda koje traju od pet do 10 minuta. Serija je do danas ostala najuspješniji projekt Za-grebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a u projektu je sudjelovalo 20 ljudi, među ko-jima su i Ante Zaninović, Pa-vao Štalter, Boris Kolar, Milan

Blažeković i Zlatko Bourek, uz glazbu Tomice Simovića. Sim-patičnom znanstveniku ko-ji rješava probleme svojih su-građana uz pomoć mašte i pozitivne energije ime je dao Pavao Štalter. Serija je zabilje-žila solidan uspjeh i u u ino-zemstvu. Radnja se vrti oko neobičnog znanstvenika Bal-tazara koji uz pomoć svojih izuma olakšava živote ljudi iz Baltazar-grada.Najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma

“Baltazar” najuspješniji


Nikome ne bih poželjela da do-živi stotu - rekla je Marija Ža-gar na proslavi svog stotog rođendana.

No, mnogi će ljudi reći - da mi je doživjeti te godine! Malo lju-di doživi stoti rođendan, pa ga zato treba i dostojno obilježiti. Teško se prisjetiti kada su grad-ski oci započeli s praksom obi-lježavanja stote obljetnice Za-grepčanki koje nisu javne oso-be. No, one su postale posebne “samo” po tome što su doživje-le tolike godine.

U veljači ove godine proslavili smo čak 107. rođendan Dore Su-kanec. Na rođendanskom slavlju

vremešna je Dora pjevala iz sveg glasa i nije se žalila na svoj život. U listopadu 2009. godine slavio se stoti rođendan Terezije Brihte, koja se i u stotoj godini zanimala za politiku. U Domu zaklade La-voslava Schvarza 2008. godine slavio se stoti rođendan Natali-je Majder, koja nije otkrila tajnu recepta dugovječnosti.

Sad već davne 2006. godine slavili smo čak 106. rođendan Katarine Maletić, koja je plijeni-la pažnju lucidnošću. I, konač-no, početkom srpnja ove godi-ne slavili smo uz šampanjac sto-tu obljetnicu zajedno s Marijom Žagar. Dosad smo na proslava-ma bili uglavnom ženama, jer među stogodišnjacima muška-raca je čak četiri puta manje.

Iznad 100 godina 12 osobaŽivotni vijek ljudi produljio se jer su se poboljšali uvjeti živo-ta i medicinska skrb. Prema po-dacima iz godišnjeg statističkog izvješća domova za starije i ne-moćne osobe u vlasništvu Gra-da, u njima živi 12 osoba stari-jih od sto godina, i to 10 žena i dva muškarca, a u domovima kojima je osnivač neka vjerska

zajednica, udruga i slično tri su žene starije od sto godina. Za-sad 15 zagrebačkih stogodišnja-ka vjerojatno nije konačni broj jer ne postoje pouzdani poda-ci o tome koliko je stogodišnja-ka izvan tih institucija.

Najviše stogodišnjaka ži-vi u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji. Dom umirovljenika Centar u kojem korisnici

Umirovljenicima pomoć i džeparac

Komisija sastavlja jelovnike u domu

Prema Programu socijalne po-litike Grada Zagreba 2009.--2012., provodi se niz mjera ko-jima se nastoji poboljšati kva-liteta života osoba starije do-bi, ističe pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb Višnja Fortuna. Zagreb daje novča-nu pomoć umirovljenicima te novčanu pomoć, tzv. džeparac za osobne potrebe korisnici-ma domova. U lokalnoj zajed-nici provode se programi po-moći i njege u kući, savjetova-nja i razne aktivnosti.

Dug život treba zahvaliti i pra-vilnoj prehrani. Jelovnike u 11 gradskih domova za starije i nemoćne sastavlja Komisija za jelovnike. Članovi Komisije su domaćica, voditelj kuhinje, glavna medicinska sestra te predstavnik korisnika doma. Jelovnik se sastavlja za tjedan dana unaprijed, a potom se objavi na oglasnoj ploči. Pre-hrana u ustanovama koje skr-be o starijima prilagođena je njihovoj dobi i potrebama, pa i njihovim medicinskim dijagnozama kao što su dija-betes i sl. Zapisnike Komisije za jelovnike nadzire resorno ministarstvo.

Tadijanović do 102Jedan od najpoznatijih zagre-bačkih stogodišnjaka bio je pjesnik Dragutin Tadijanović. Umro je u 102. godini. Iz rod-nog Rastušja u Zagrebu je do-šao 1925. Postao je njegov po-časni građanin i dobio plaketu Grada. Pjesme su mu prevede-ne na dvadesetak jezika.

Istraživanje genetskih kodova više od 3500 lju-di pokazalo je da ljudi ko-ji žive dugo drukčije pro-bavljaju masti i glukozu, koža im stari sporije i rje-đe obolijevaju od srca, dijabetesa i visokog tla-ka. Svi su ti čimbenici pod kontrolom gena, a oni se nasljeđuju. Znanstvenici se nadaju lijekovima koji-ma bi se mogao spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti povezanih sa starenjem.

Dugovječnost ovisi o genima

ZGBH

R/S

iniš

a Ko

sić

Žene češće do stote go Na proslavama bili smo uglavnom ženama, jer među stogodišnjacima muškaraca je čak četiri puta manje


Marija Žagar i gradonačelnik Milan Bandić za


Po osobne iskaznice, pu-tovnice, prometne do-zvole i slično morat će-te po ljetnom radnom vremenu Policijske upra-ve zagrebačke. Do 28. kolovoza, naime, službe Odjela za upravne po-slove, Prijavništvo u pri-zemlju i na prvom katu u Petrinjskoj 30 te Promet-ne isprave u Heinzelovoj ulici 98, radit će od osam do 17 sati.

Po dokumente do 17 sati

Dio grada bez tople vode

Zbog zamjene magi-stralnih vrelovoda dio potrošača u Travnom to-plu vodu neće imati do jutarnjih sati 21. srpnja. HEP Toplinarstvo moli ih za strpljenje. Ovogo-dišnji radovi počeli su 7. travnja, a završit će do 15. rujna. Postojeće mre-že toplinskog sustava u Zagrebu stare su i do 45 godina, a njihovom za-mjenom osigurat će se stalna i sigurnija opskr-ba toplinskom energi-jom za približno 89.000 potrošača. Od 19. do 25. srpnja tople vode neće imati ni naselja u zapad-nom dijelu grada: Špan-sko, Prečko, Malešnica, Gajnice i Voltino, gdje živi 55.000 građana. (sk)

često krate vrijeme šahom

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Okinawa prvaIstraživanja kažu da je japan-ski otok Okinawa mjesto na svijetu s najviše stogodišnja-ka - na 100.000 stanovnika ži-vi ih čak 34. U zapadnoj Euro-pi na 100.000 stanovnika živi ih 10 do 12. Recept za dug život su zdrav okoliš, pravilna prehrana, tjelovježba…

dine!

100. rođendan nazdravili su šampanjcem

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U Dumovcu otvorena karantena za mačke

Vlakom u Stubake sa 40 posto popusta

Azil za napuštene i zlostavljane životinje u Dumovcu i ove godi-ne poziva vlasnike kućnih lju-bimaca da pri odlasku na go-dišnji ne ostavljaju životinje na ulici. Možete ih ostaviti u broj-nim hotelima za pse i mačke ili ih povjeriti prijateljima. Azil u Dumovcu trenutačno je na-pučen - tu je oko 150 pasa. No, ako godišnji provodite kod ku-će, udomite neku od napušte-nih životinja. Azil ima i jednu novinu: otvorena je karantena za mačke, prva takva u Hrvat-skoj. Uređenje karantene staja-lo je oko 120.000 kuna, a ima 15 kaveza. (sk)

U vrijeme ljetnih praznika HŽ i ove godine uvodi posebnu ponudu pod nazivom Ljeto na bazenu, kojom se putnicima što putuju u Stubičke Toplice odobrava popust od 40 posto na cijenu povratne karte u dru-gom razredu putničkih vlako-va. Ponuda vrijedi za određene vlakove, i to radnim danom do 27. kolovoza sa svih kolodvora na relaciji od Glavnog kolodvo-ra u Zagrebu prema Stubičkim Toplicama i natrag. Za ostvari-vanje popusta potrebno je sa-čuvati ulaznicu za bazen, koju je potrebno pokazati pri pre-gledu karata u povratku.

Morski lavić novi stanar ZOO-a

Dajte krv!

Obitelj morskih lavova ponov-no iznenađuje. Nakon Simbe i Kana, par morskih lavova u Zo-ološkom vrtu dobio je još jedno mladunče. Ta se prinova u obite-lji rodila uoči 85. rođendana Zo-ološkog vrta, i to točno 19. lip-nja. Budući da se malom mor-skom laviću još ne raspoznaje spol, zasad mu djelatnici ZOO--vrta nisu nadjenuli ime. Najmla-đi se član obitelji morskih lavo-va dobro razvija, ponosno ističu djelatnici ZOO-a.

Ljeti, kad se broj osoba u na-šoj zemlji zbog turizma poveća, važna je svaka doza krvi. Zbog velikog broj prometnih nesre-ća više se troše zalihe, a jedna doza može spasiti tri života. Za-to se dobrovoljni darivatelji po-zivajuu Hrvatski zavod za tran-sfuzijsku medicinu u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka od 7.30 do 19, a subotom od 7.30 do 15 sati. (sk)

22 tak imam te rad 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vuglaJeste li znali?Strossmayerovo šetalište nekada se zvalo Južna promenada, a 1874. ime je dobilo po đakovačkom bi-skupu Josipu Jurju Strossmayeru. Sve do početka 19. stoljeća bilo je neuređeno, a nakon rušenja kapu-cinskog samostana, crkve Sv. Marije i gradskih vrata počinje uređenje. Radove je izveo Bartol Felbinger, uz dobrovoljne priloge građana. Na mjestu današnjih kestena bili su bagremi, a kamena je ograda zamijenjena željeznom. (kb)

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

GUP do prosinca Završena je prva faza ovo-godišnje izmjene GUP-a. Pošto su prije tri mjese-ca u Skupštini razmotre-ne inicijative intervencija i dovršena prethodna ra-sprava, ovog ljeta počinje i javna rasprava. Nakon razmatranja prijedloga s javne rasprave i njihova uvršavanja u dokument, prema riječima Željka Horvata iz Gradskog ure-da za prostorno uređenje, GUP bi mogao biti prihva-ćen u prosincu. (jr)

Pajinim venama teče ulicaS nostalgijom gleda prema mjestu gdje je bio Lapidarij, sjeća se kluba Istra, prijatelja s Ekonomskog fakulteta s kojima je učio i diplomirao. No, diploma je samo uspomena

Današnji mu je Zagreb grad po mjeri čovjeka - Zlatko Petrović Pajo

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Ribar sa zmijom, a ja s Pajom, svi na Jezuitskom trgu. Sjedimo na zidiću koji opasuje tu prelije-pu skulpturu dok Zagreb miriše na lipe, a sa Strossa se čuju zvu-ci nekih budućih hitova. Čaša cr-nog u ruci i negdje oko ponoći potekla je priča.

- Znaš li da je u blizini bio La-pidarij? Nema ga više, a ni ja vi-še nemam dvadeset. Uvijek sam sa sobom nosio gitaru i uvijek

svirao. Išli smo i u klub Istra, jer su mi prijatelji s faksa bili iz Pu-le. A kad se sve pozatvara, uvijek je ostajala Gumica. Tamo se pred jutro moglo popiti zadnje piće, a onda, kad radni narod krene na posao, mi smo išli na spavanje. Zlatko Petrović Pajo, kralj ulice, s nostalgijom s prisjećao osam-desetih i nije bilo teško zaključi-ti da mu je Zagreb tada bio ljep-ši nego danas.

- Ali, samo zato što sam tada bio mlad - kaže.

Današnji mu je Zagreb grad

po mjeri čovjeka, grad koji je sačuvao svoje mikrokvartovske ljepote, grad koji ima najljepše parkove, Sljeme, jezera i ono ne-što što se ne da opisati, a to su nevidljive niti koje nas za njega vežu. Kad je upoznao Hadžija, a to nije bilo teško, jer su stano-vali u istom kvartu, Maksimiru, počela je svirka po svijetu. Vidio je Pariz, Amsterdam, Rim, Beč, Prag itd., ali ni s jednim gradom ne može usporediti Zagreb, jer gdje god da je bio, srce je ostalo tu, a emocije ne trpe usporedbe.


Povjerenstvo za ispravke u prostornim planovima

Počinje pretresanje ispravaka u prostornim planovima gra-da Zagreba, i to intervencije od 1990. godine do danas. Na prijedlog potpredsjedni-ce Gradske skupštine Tatja-ne Holjevac osniva se povje-renstvo koje će u roku od tri mjeseca utvrditi sve okolnosti ispravaka, a potaknuta je bila time što je Urbanistički plan uređenja “Munja” nakon do-nošenja 2008. naknadno bio ispravljen. (jr)

23tak imam te rad13. srpnja 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

Ključna riječ vezana uz Paromlin jest - požar

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Kako je gorio ParomlinU tijeku je projekt privođenja novoj svrsi Paromlina, čekaju se ideje za osmišljavanje to-ga prostora, koji uz stare po-gone Gredelja i Klare, što ih je Grad nedavno otkupio, čini značajnu urbanističku cjelinu. No, sjednemo li u vremeplov i vratimo li se nekoliko desetlje-ća u prošlost, mogli bismo vi-djeti dramatična zbivanja ve-zana uz tu gotovo kultnu in-dustrijsku arhitekturu. Ključna riječ vezana uz Paromlin jest - požar. Upravo se ovih dana, 24. srpnja, sjećamo požara u kojemu je zgrada 1906. godi-ne do temelja uništena. Grad-nja je počela 1862. prema na-crtima Janka Jambrišeka, a go-dinu dana kasnije podignut je dimnjak visok 30 metara.

Koncem 19. stoljeća dovrša-vaju se prizemni prostori za poslovnicu. Godinu dana na-kon požara, dakle 1907., kre-će se u drugu fazu gradnje, a da bi objekt bio sigurniji, pr-vi se put na ovim prostorima upotrebljava armiranobeton-ska konstrukcija za krov. Do-građuje se i skladište, podiže novi dimnjak od 45 metara, da bi 1925. izbio novi požar. Slje-deća važna godina vezana uz Paromlin jest 1988., a razlog je, pogađate, opet vatra. Riječ je o jednom od najvećih po-žara u Zagrebu, nakon kojega su ostali samo vanjski zidovi. I tako, više od 20 godina čeka se odluka o privođenju svrsi jed-ne od najatraktivnijih i najsku-pljih zagrebačkih lokacija. (jr)

Gornji je grad često strada-vao od požara, a uzroci su po-nekad bili nepročišćeni dim-njaci koje su potkraj 17. stolje-ća počeli ugrađivati u novi tip kuća. Prije toga su u kuhinja-ma postojala otvorena ognjišta pa je dim prolazio kroz tavani-cu. Noćobdije su pazili da se va-tra ugasi prije spavanja, ali kad

su se počeli graditi kamini, za njih su bili potrebni i dimnja-ci, a u njima se stvarala čađa. Naslage zapaljene čađe prou-zročile su veliki požar 25. lipnja 1674., kada je izgorio gotovo ci-jeli Gornji grad. Bilo je to u ku-ći gradskog suca Mije Pucaka. Isusovci su tada odlučili namje-stiti posebnog čovjeka koji bi

čistio dimnjake svih njihovih zgrada, kao zamjenu za nedje-lotvorne, takozvane inspecto-res caminorum, tj. nadzornike kamina. Ugovor je sklopljen 12. svibnja 1683. s Bartolom Mani-harom, koji je tako postao prvi službeni dimnjačar na Gradecu. Nažalost, ni ta mjera opreza ni-je bila dovoljna.

Godine 1706. buknuo je po-žar u Crnoj školi, koji se no-šen vjetrom brzo proširio i na

Gradec, pa je dimnjačar Bartol mogao jedino pomoći kao va-trogasac. Dogodilo se to uoči stote obljetnice rada isusovač-ke gimnazije, koja je zbog tog prožara na neko vrijeme mora-la prekinuti nastavu.

Spomenimo i da je prvo do-brovoljno vatrogasno društvo, uoči ukinuća cehova 1872. ko-ji su se brinuli o zaštiti od poža-ra, osnovao 1870. senator Gju-ro Deželić.

Prvi dimnjačar na Gradecu

- Zagreb je teško prihvaćao ulične svirače - govori nam Pajo. - Kad smo se vratili iz Pariza, bili smo jedini na ulici i polako probijali led, a onda je rat sve prekinuo, jer nije lako svirati i slušati vijesti s ratišta. Kome je tad i bilo do svirke? Sad je slika potpuno druk-čija, klinci sviraju na svakom uglu. Drago nam je ako smo utjecali na njih da uzmu gitare i iziđu na ulicu. Kao da smo ispunili neku svoju misiju. Zagreb bi bez uličnih svirača bio nepotpun.

Bez uličnih svirača grad bi bio nepotpun

Puno bi toga izmijenio u svome gradu kad bi mogao. Ne sviđa mu se što današnji investitori ne poštuju humani urbanizam. U Vrbanima, Španskom, Lani-štu niču zgrade jedna do dru-ge, a između njih ni klupa ne može stati.

- Ako se zaklinjemo da su nam djeca svetinja i budućnost, za-što barem radi njih ne gradimo više igrališta i parkova? Zagreb se mora razvijati, ali ništa ne smije biti na štetu humanog na-čina življenja. Svaki kvart trebao bi imati škole, vrtiće, parkove, igrališta, knjižnice, domove kul-ture, da bi mladi naraštaji imali dovoljno sadržaja. Lijepo je da u grad dolaze novi ljudi jer je to svježa krv, ali neka grad odredi pravila. Nitko se ne treba ljuti-ti na Horvatinčića i njemu slič-ne, nego na one koji su mu dali

dozvole. On može urediti unu-trašnjost starog kvarta, ali ne na štetu pješačke zone.

Pajinim venama teku ulica, svirka, glasovi cvjećarica koji se miješaju s njom, kočenje tram-vaja. Bez svega toga ne bi mo-gao. Trg na kojem svira goto-vo 20 godina njegovo je radno mjesto kao što su naše nekakav ured, bolnica ili trgovina. Bilo je na ulici svega - uvreda, pohvala, smijeha i suza. Jedno je sigurno, nikad nije odustao, nego je sli-jedio svoje snove. Njegovi sino-vi sviraju gitaru i bubnjeve, pa su možda budući Kraljevi ulice, a možda i nisu, jer s djecom se nikada ne zna.

Već je kasno. Pajo se vraća na Stross, uz komentar da se sada u cijelom gradu može popiti pi-će pred zoru, a ne kao nekad sa-mo u Gumici.

24 dnevni red 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Skica s ulice Proljetni susreti “Vudri noga zutra nebu toga”

Ostavka u Vijeću Gradske četvrti Črnomerec

Plesovi od Turopolja do Like, glazba odasvud

U humanitarnoj akciji skupljeno 49.000 kuna

Kulturno-prosvjetno društvo Sveta Klara organiziralo je tre-će Međužupanijske proljetne folklorne susrete u Svetoj Klari pod nazivom “Vudri noga, zu-tra nebu toga”. Nastupili su i fol-kloraši iz Brinja, Đakovštine te iz Nedelišća. Biran je i najljep-ši par među izvođačima. Broj-ni posjetitelji bili su oduševlje-ni cjelokupnim programom, a domaćini sretni još jednom do-brom organizacijom.

Potpredsjednik Vijeća Grad-ske četvrti Črnomerec Damir Štimac podnio je ostavku u pi-sanom obliku. O tome će na sjednici sazvanoj za 14. srp-nja raspravljati članovi Vijeća te gradske četvrti. Među osta-lim, razlog njegove ostavke je nezadovoljstvo zbog dono-šenja pojedinih odluka veza-nih za neka događanja u tom kvartu. Jedno od njih su i Da-ni Kustošije. (dkb)

Odrasla folklorna skupina KPD Sveta Klara u svojem programu ponajviše njegu-je zavičajni turopoljski fol-klor, ali uvodi i nova kore-ografska rješenja. Postav-ljeni su plesovi Turopolja, Korduna, Slavonije, Like, Posavine, Prigorja i Bizov-ca. Mješoviti folklorni zbor njeguje glazbena ostvare-nja iz svih dijelova naše li-jepe domovine.

Na inicijativu članova Društva po-krenuto je prikupljanje humanitar-ne pomoći za 19-godišnjeg Marija Kihaka, kojem su liječnici dijagno-sticirali zloćudni tumor na mozgu. Upriličen je humanitarni koncert pod nazivom “Svi za Marija”. U toj hvale vrijednoj humanitarnoj akci-ji skupljeno je 49.000 kuna. No, više od količine sakupljenog novca ra-duje činjenica da su članovi Društva pokazali kako osim dobrog glasa, te dara za u ples imaju i dobro srce.

Folklor svijetla točka Sv. Kulturno-prosvjetno društvo Sveta Klara potječe još od daleke 1932. godine i svijetla je strana zagrebačkog naselja

U svom repertoaru KPD Sveta Klara ima plesove iz Turopolja, s Korduna, iz Slavonije i Like, Posavine i Prigorja

Ima kod nas još nečega osim crnila - javlja nam Ilija Bikić iz Svete Klare. - Nismo mi samo “naselje s drugog planeta”, nego se ra-di o kulturnoj sredini. Naše društvo potječe još od dale-ke 1932. godine - veli Bikić, koji obnaša dužnost tajnika

Kulturno-prosvjetnog druš-tva Sveta Klara. To je druš-tvo sljedbenik prijašnjih dru-štava, od kojih je prvo poče-lo djelovati tridesetih godina pod imenom Gruda, ali samo do 1941. Nakon ratne stanke opet je pokrenuto 1946., pod imenom “Tomo Rajtarić” i kao takvo djelovalo je u dvije sek-cije - puhačka glazba i dram-ska sekcija. Ime Sveta Klara

dolazi 1994. godine. - Kako je društvo tijekom godina mijenjalo ime, tako su se mijenjala i rukovodstva te mnogi članovi, ali važno je da ih sve vežu iste, divne uspo-mene na gostovanja te druže-nja i prijateljstva - kaže Bikić, napokon zadovoljan što mo-že iznijeti i drugu, kulturniju stranu, kad već postoji pro-blemi s infrastrukturom u tom


Dovede li vas put do za-grebačke katedrale, često će vas pred njom napada-ti lažni prosjaci, koji vam nude svete slike i sličice te katoličke kalendare koje kupe po znatnoj nižoj ci-jeni. Ako ih odbijete, trčat će za vama i vući vas za rukav, a ako im ništa nov-ca ne dadnete, proklinjat će vas, psovati i govoriti vam proste i ružne riječi. Postala je to svakodnev-nica, pa me čudi da nitko od mjerodavnih ne podu-zima ništa da se tome sta-ne na kraj. Ista je situacija i ispred bazilike Srca Isuso-va nedjeljom u Palmotiće-voj, svetištu i župi Gospe Lurdske u Zvonimirovoj te na glavnom kolodvoru i u tramvaju, gdje napada-ju i turiste. A to su zapra-vo lažni prosjaci koji žive u duhu lažnog prosjače-nja. (fp)

U duhu lažnog prosjačenja

25dnevni red13. srpnja 2010.zagreb.hr

Brončana plaketa vokalnom zboru Sv. Klare

Za kuhare i konobare ima još mjesta

Na 10. natjecanju pjevačkih zbo-rova grada Zagreba, koje je odr-žano nedavno u organizaciji Za-grebačkog glazbenog podija Centra za kulturu Trešnjevka, u kategoriji vokalnih ansambala KPD Sveta Klara nastupila je pr-vi put i odmah osvojila brončanu plaketu. Društvo iz Novog Zagre-ba tom se prigodom predstavilo a capella izvedbama, a nagrada potvrđuje da su i u toj kategoriji dostigli visoku vrijednost.

U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb još traju upisi u prvi ra-zred trogodišnje škole za stru-kovna zanimanja kuhara, od-nosno konobara. Obavijesti i upisi su u Upisnom uredu od 8 do 16 sati, tel. 6003 000 i be-splatni broj 0800 321 321. (kb)

zagrebačkom naselju. Ističe rezultate na nedavnom Međunarodnom folklornom festivalu u Bugarskoj, gdje je osvojen Grand prix festivala, a možda nije dovoljno pozna-to da se u Svetoj Klari, kao što je bilo i prošli mjesec, susre-ću folkloraši i iz drugih dijelo-va Hrvatske. U svom reperto-aru KPD Sveta Klara ima ple-sove iz Turopolja, s Korduna, iz Slavonije i Like, Posavine i Prigorja.

Lakše do njege u kući

Jednostavnije do njege u kući, smanjenje liste če-kanja u ortodonskom li-ječenju i evidencija ozlje-da zbog nasilja u obitelji kod ugovornih doktora najvažnije su upravo do-nesene odluke Uprav-nog vijeća Hrvatskog za-voda za zdravstveno osi-guranje. Uveden je novi sustav ugovaranja i fi-nanciranja zdravstvene njege u kući, čime će se pojednostavniti postu-pak ostvarivanja prava na njegu za osigurane osobe te smanjiti admi-nistriranje za izabranog doktora. Novim načinom ugovaranja i financiranja djelatnosti ortodonci-je prema dijagnostičko--terapijskim postupcima (DTP) koji obuhvaćaju cjelokupno ortodontsko liječenje pacijenta pove-ćat će se učinkovitost i ubrzati prihvat i protok pacijenata. (dkb)

Klare

Petsto kuna kazne za razgovor s vozačem

Ne želim slušati urlanje na ZET-ovce

Ušao sam u tramvaj, a na invalid-skom sjedalu sjedio je neki mla-dić. Zamolio sam ga da mi ustu-pi sjedalo jer sam invalid, iako se to na prvi pogled ne vidi. No, mladić me odbio uz komentar da i on plaća kartu - piše nam u pismu Radoslav M. Zamolio sam tada vozača tramvaja da se umi-ješa, ali on je samo slegnuo ra-menima i dobacio: Pa nije mo-je da razmještam putnike! Ka-snije sam još saznao da je kazna za razgovor putnika s vozačem tramvaja 500 kuna, jer se to sma-tra ometanjem vozača u prome-tu. Na koncu sam dobro i pro-šao. (dkb)

ZET se može pohvaliti moder-nom prodavaonicom karata, info i centrom za primjedbe građana u Petrićevoj 4. Tu se mogu kupiti sve vrste karata, predati zahtjevi za izradu mje-sečnih pretplatnih karata, do-biti informacije o vožnjama tu-rističkim kabrio-autobusima.- To je promašaj. Ubija me spa-rina, boli glava i čekam u redu za pokaz i moram slušati ka-ko gospođa urla zbog nekog incidenta koji je imala sa ZET--ovcem. Pa zašto takav prostor ne odvoje da se tu može nor-malno funkcionirati? - požali-la nam se sugrađanka. (dkb)

Školski praznici u Centru mladih na RibnjakuCentar mladih Ribnjak poziva djecu školske dobi u program školskih pra-znika na Ribnjaku, radnim danom od 10 do 13 sati. Nudi se sudjelovanje u radionicama izrade nakita te program dramskih i društveno-zabavnih igara. Informacije na telefon 4814-734 ili na mobitel 091/48-14-734. (dkb)

26 kultura i zabava 13. srpnja 2010.zagreb.hr

- Netko će na Havaje, a netko na Bundek. I jednima i drugima može biti lijepo, ovisi - rekla nam je Anja, koja će ovoga ljeta osta-ti u Zagrebu i raditi u Mediki ka-ko bi zaradila za drugu godinu faksa. Navečer odlazi u Tkalčiće-vu, gdje je u Mellinu već čekaju prijateljice.

Danijela i Lucija vole kazalište, ali odu i na Stross, a ponekad se zalete i u kino. Mateja voli Boo-galoo, jer je tamo uvijek neka do-bra glazba, a Anita obilazi izlož-be. Posebno joj se svidjela retros-pektiva Jagode Buić u MUO-u.

Gospođu Mirjanu sreli smo ispred Klovićevih dvora, gdje je bila na izložbi “Ruske ikone od XV. do XX. stoljeća”. Najzani-mljivije su joj legenda o njiho-vim čudima, posebno o svjetlo-sti koja je isijavala iz Bogorodice

Fjodorovske i zaslijepila nepri-jatelja, koji je odustao od svoje namjere.

Vladu smo sreli ispred KIC-a i

bio je ushićen fotografijama sta-rih brodova, obitelj Kiš na Jaru-nu, Dinu na Šalati, Natašu i Anu u Saloonu, Elu u Močvari, Tinu

Kazališta i galerije ne snižavaju cijeneNazvali smo kazališta i gale-rije i pitali planiraju li možda sniziti cijene ljeti. Odgovor je bio - zasad ne.

Možda bi trebali, jer mnogi zbog visokih cijena ulaznica ne idu na predstave i izlož-be, iako to žele. Pokazalo se to u Noći muzeja i Noći ka-zališta, kad je sve vrvjelo od posjetitelja, a ulaz je bio slo-bodan. (kb)

Labudovi plove...Marijana se preko ljeta zabavlja u Zagorju, obi-lazeći dvorce, a vrlo če-sto ode i na jezero u Ra-kitju. Tamo je ovih dana posebna slika, kaže. La-budica je izvela osmero mladih i postrojeni kao po špagi plove za njom. Postali su prava atrakci-ja. Jedva je čekala Histri-one i njihove predstave na Opatovini, jer su uži-tak i njoj i djeci. Očekuje i izložbe po malim gale-rijama u gradu, jer je sve veće već posjetila.

Zagrebom pješice

Goran će ovoga ljeta propješa-čiti Zagreb. Ideju je dobio od Zvonimira Milčeca, čiju su knji-gu “Pješak u Zagrebu” čitali nje-govi nećaci.̋ - Milčec je u pravu kad kaže da se Zagreb najbolje upozna pješice. U ponedjeljak krećem sa Zrinjevca.

Đaci i studenti u potrazi za ljetnim poslomU ranim jutarnjim satima slučajno sam prolazila Palmotićevom uli-com i ispred Željezničke škole za-tekla mnogo srednjoškolaca, ne-koliko dana nakon završetka na-stave. Zastala sam i porazgovarala s njima.

- Što radite ovdje prije sedam?- Čekamo iskaznice pa ćemo tra-

žiti posao.- Koji to broj imaš u ruci? - pitala

sam Nevena.- 177 .- Što to znači?- To znači da nas je dosad toliko

zatražilo iskaznicu, a bit će ih još. I tako će biti cijelo ljeto.

Ispred Student servisa u Savskoj

ista slika. Studenata još i više.- Samo rad, ništa zabava?- Što ćemo, takva nam je sudbi-

na, mora se - odgovaraju nam Go-ran i Marko.

Kažu da nisu zanemarili kulturni život, a ni cure. Navečer se negdje ode, u kino najčešće.

I to je slika Zagreba ljeti. Pa neka netko kaže da mladi ne valjaju. (kb)


Zagreb je neiscrpan, ima za svakoga ponešto

Ljeto može biti vrlo lijepo i u Oni koji ostaju u Zagrebu neće zažaliti, jer mogu ići u kazališta, kina, klubove, na Jarun i Bundek,

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

U Saloonu rođendan, proslava diplome...U Saloon smo došli u kasnim satima. Atmosfera je bila za pet, plesalo se i pjevalo na svim eta-žama, a oni pomalo umorni bili su za šankom.

Ana i Nataša kažu nam da su u Saloon izlazile njihove mame

i bake i zato one samo održava-ju tradiciju. Sviđa im se glazba, posebno rock, a ljuti ih kad net-ko inzistira na narodnjacima pa im to i puste.

Tena je zabavljala društvo u kutu jer joj je bio rođendan. Za

27kultura i zabava13. srpnja 2010.zagreb.hr

Zagrebu u plivališta i čitaonice...

Na Jarunu zabava za mlade svih profilaJarun je već poznato mjesto za okupljanje mladih svih profila. U klubu Gallery bilo ih je najviše.

Privlače ih dobra glazba i li-jepo osmišljen interijer. Ako je vrijeme lijepo, iziđu na terasu izaplešu.

- Trebalo nam je samo pokaza-ti - rekli su nam polaznici teča-ja kuhanja za slijepe i slabovid-ne osobe u Pučkom otvorenom učilištu, kojima su ovih dana uručene i diplome. Vedran Habel, nastavnik, uz podršku udruge za promicanje kvalitet-nog obrazovanja za osobe s in-validitetom Zamisli, ima još pla-nova za te uporne ljude.

- Želim da se knjiga iz ku-harstva prevede na Brailleo-vo pismo pa da se oni koji žele

uključe u redovno srednjoškol-sko obrazovanje. Oni mogu ra-diti u ugostiteljstvu, jer taj je rad puno više od samog kuha-nja. Uz to, grad bi nam mogao omogućiti i mobilno vozilo, u kojem bismo diljem Hrvatske organizirali tečajeve kuhanja i tako osamostalili veliki dio te populacije.

Nije baš normalno da mame i tate kuhaju 40-godišnjacima. Što će biti kad njih više ne bu-de? Rujanfest je također prilika da u posebnom šatoru održa-vamo edukaciju slabovidnih, ali i ostalih osoba s invaliditetom.

Polaznicima tečaja diplome je uručila dogradonačelnica Ljilja-na Pavičić Vukičević, zaželjevši im puno slasnih zalogaja i no-vih recepata.

Mladi kuhar Robert rekao nam je da je najvažnije što je naučio kako organizirati pro-stor u kojem kuha, a omiljeno mu je jelo slanutak s bobom. Matko je napravio najbolji ri-žoto, Martina musaku, a Ame-la je sretna što sama može prži-ti meso... Svih sedmero su sada studenti i možda nikad neće bi-ti kuhari, ali je sigurno da će od danas kuhati sami sebi.


Slijepima kuhanje više nije baukDogradonačelnica Ljiljana Pavičić Vukičević uručila je diplome kuhara slijepim i slabovidnim osobama

Članovi udruge Zamisli žele da se knjiga iz kuharstva prevede na Brailleovo pismo

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Pelud ne prijeti, Maksimir proširuje djelatnost

Prema kalendaru peludi za grad Zagreb, što ga provodi Zavod za javno zdravstvo, u srpnju ne-će biti prevelike opasnosti za one koji su osjetljivi na biljke. Umjerene su koncentracije za koprive, a niske za trave i pitomi kesten. Što se tiče breze, čempresa, platane i jasena, nema prijetnji. Kada je pak o kolovozu riječ, vidljivo je da se bitno po-većavaju koncentracije koprive i ambrozije. No, imajući u vidu to da je ambrozija u gradu prilič-no iskorijenjena, i taj će mjesec lakše proći. Javna ustanova Maksimir, koja skrbi o održavanju i za-štiti glavnoga gradskog perivoja, mijenja svoj na-ziv i proširuje djelatnost. Odsad ćemo imati Jav-nu ustanovu za upravljanje zaštićenim područji-ma Grada Zagreba - Maksimir. Dakle, u djelokrug skrbi ustanove ulaze zaštićena područja poput Zrinjevca, Strossmayerova trga, Botaničkog vrta,

Jurjevske i niz drugih, ukupno 17 značajnih kraj-obraza i spomenika parkovne arhitekture. (jr)

u Galleryju.- Zagreb je neiscrpan, ima za

svakoga ponešto - kažu, uživaju-ći ispod zagrebačkog neba.

okladu se čak popela na stol i plesala, jer su mnogi mislili da to neće učiniti. Ali, kad je osa-mnaesti, sve se može. Noa je tu počastio društvo jer je u šestom mjesecu diplomirao.

Osim u Saloonu, ponekad se zabavljaju i u Tvornici ili u kafići-ma u Tkalčićevoj.

28 kultura i zabava 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Traje bogat program Zagrebačkih ljetnih večeri U atriju Galerije Klovićevi dvori te na Sceni Gradec traje program Zagrebačkih ljetnih večeri. Vode-ći svjetski ansambl za ranu glaz-bu Musicians of the Globe nastu-pit će 14. srpnja. U izvedbama argentinske glazbenice Mayte Caparrós moći ćete uživati 19.

srpnja, a dan poslije u koncertu komorne glazbe u izvedbi violi-nistice Sidonije Lebar, violonče-listice Jadranke Gašparović te pi-janistice Katarine Krpan. Jazz by Natali Dizdar poslušajte 26. srp-nja, a dan poslije i etno zvukove Kine uz ansambl Hanggai.

Rock legende se vraćaju na RiLjetna pozornica parka Ribnjak 16. srpnja oživjet će slike Zagreba šezdesetih nastupom mladih rokera i zagrebačkih rock legendi predvođenih Walterom Neugebauerom, koji će najaviti povratak nekadašnjih plesnjaka na Ribnjak

Centar mladih Ribnjak i udru-ga Total Rock World pozivaju 16. srpnja na ljetnu pozornicu u Ribnjaku na koncert “Zagre-bački rockeri Zagrebu i Zagrep-čanima”. Ljubitelji rock and ro-lla od 18 do 20 sati moći će uži-vati u nastupima novih, mladih rock bendova, a od 20 nastupa-ju legende rocka Walter Neuge-bauer & Cadillac, Srđan Jug i Bo-ris Barba Babarović.

Ulaz je slobodan, a Walter Ne-ugebauer i gosti svirkom će na-javiti jesenski program, u okvi-ru kojeg će se jednom mjesečno održavati nekadašnji plesnjaci - čage, uz legende zagrebačkog rock ‘n’ rolla.

- Uvijek kad prođem Ribnja-kom slike se vraćaju na prve da-ne rock ’n ‘ rolla u Zagrebu, kao i na jednu epizodu s nekadašnje čage na Ribnjaku. Krošnja stabla u razini prozora prvog kata bi-la je idealna ulaznica za spret-ne koji su na divljaka kroz pro-zor upadali na čagu. Jedan od njih dogovoril je s Mirekom Lu-kačićem, gitaristom Crvenih ko-ralja, da mu otvori prozor, kak bi on uskočil!

Vjerovali ili ne, u momen-tu njegova leta prema prozoru Barba, ne znajući za dogovor, za-tvoril je prozor - zbog propuha! Prošlo je sve manje-više bezbol-no, no dotični je Mireku obećal porciju “mare”. No, stvar se rašči-stila i dečki su završili na šanku - prisjeća se Walter.

Svjetska turneja počinje u Zagrebu

Subotnje večeri uz 80’s & More Party

J-Music slušaonica u Željezničaru

Klupske večeri uz zagrebačko more

Svjetska turneja Leonarda Co-hena počet će koncertom u Areni 25. srpnja. Slavni kanad-ski kantautor, vrlo osebujne i interesantne prošlosti, 17. lip-nja na ceremoniji u New Yor-ku primljen je i u Songwriters Hall of Fame.

Subotnje ljetne večeri možete provesti u Boogaloou uz naj-veći i najbolji 80’s & More Par-ty. Rezident DJ-i Tomi Phan-tasma i Marin vrtit će spoto-ve i puštati najbolju glazbu iz osamdesetih te bendova koji se danas furaju na 80-e.

Željezničar vas poziva 15. srp-nja na slušaonicu J-Music. Ra-splešite se uz nesvakidašnje ritmove popularne japanske glazbe, a zastupljeni su stilovi poput J-rocka, J-gotha, pop-rocka, electropopa, metala, punka te J-popa, novog stila.

Aquarius vas poziva 17. i 24. srp-nja na Sound Designers Summer Edition, na terasi A2 floora.Dočarat će vam dašak atmosfe-re Aquariusa na Zrću, a možete očekivati ljetnu atmosferu, se-lekciju vrućih ritmova i poslovič-no odličnu zabavu.

Tatjana Karapandž[email protected]

Walter Neugebauer sa svojim bendom The Cadillac i gost Boris Babarović Barba

29kultura i zabava13. srpnja 2010.zagreb.hr

Izložba modnog dizajnaU Galeriji Ulupuh do 19. srpnja možete pogledati izložbu dvi-ju modnih dizajnerica Tattoo - Jennifer Đawn. Putem odjev-nih predmeta, fotografi ja i plesnog performansa izložba tematizira tetoviranje kao so-ciološki i kulturni fenomen u suvremenom društvu.

Eurokaz i “Saloma” u Crnoj GoriEurokaz je s rijetko igranom Kr-ležinom legendom “Saloma”, u režiji Branka Brezovca, otvorio prošlog vikenda festival Kotor Art u Crnoj Gori.

U kazališnoj sezoni koja je pred nama vidjet će je i zagre-bačka publika u Muzeju suvre-mene umjetnosti.

Četverodnevni cirkuski spektaklNajpoznatija umjetnička kolo-nija na svijetu, Cirque du Sole-il, s predstavom “Saltimbanco” gostovat će u Areni 18. do 21. studenoga. Ulaznice za najfas-cinantniji cirkus na svijetu, po 250 do 500 kuna, na prodaj-nim mjestima Eventima.

Preporuke

Bivši agent CIA-e Bob Ho prihvaća se čuvanja troje nestašne djece svoje dje-vojke. Nakon što jedno od njih slučajno downloadira tajnu formulu za koju nit-ko ne smije znati, Bobov dugogodišnji neprijatelj odlučit će posjetiti njega i njegovu novu obitelj...

Komedija u kojoj se peto-rica prijatelja i bivših sui-grača nakon godina raz-dvojenosti ponovno sa-staju u povodu smrti svoga srednjoškolskog trenera košarke. Skupa sa ženama i djecom, unajme veliku kuću na jezeru kako bi zajedno proslavili Dan nezavisnosti...

Senzualan, šo-kantan i inte-ligentan tri-ler koji ima gotovo haluci-nogenu moć. Koliko je knji-

ga uspješna, govori i po-datak da su već otkuplje-na prava za snimanje fi l-ma po njoj.

Špijun iz susjedstva

Starci

Angelologija

DVD

FILM

DANIELLE TRUSSONI

MULJ u hladovini savskog nasipa

Oni koji ljeto provode u Za-grebu pozivaju se u hlado-vinu pored savskog nasipa na prebogat Močvarin pro-gram: Old Skool Baby, eduka-tivna Pecha kucha, Rave Your Brain, Trip to Zion, Dirty Dan-cing, Zlo stavljanje, Rock te je-bo, Štala, Twilight, Converge, Kylesa, Captain Ahab, Sickboy, Gerard Van Herk/Deja Voo-doo. Močvarine akcije za vi-kende traju do 28. kolovoza.

Upad je 20 kuna, a u optica-ju su pozivnice za besplatan upad do ponoći, osim 16. i 17. srpnja. Tu je i happy hour svim vikendima prvih sat vremena rada kluba, kada je točena žu-ja 10 kuna, a pelin pet.

Isušivanje MočvareJoš jedno ljetno isušivanje Mo-čvare i urnebesni provod 16. i 17. srpnja. U dva dana očekuje vas dobra zabava na više fl oo-rova, hardcore znojenje, čagica i hladna cuga sa šanka.

Radionice za djecu Teatra ExitU sklopu Ljetnih noći Teatra Exit organiziraju se kazališno--likovne rdionice za djecu od pet godina naviše. Dok rodi-telji gledaju predstavu, djeca se mogu zabaviti i ponešto na-učiti na radionicama iz likov-nosti, pantomime, žonglira-nja... Najave na 099/315-81-97.

U fokusu U fokusu U fokusu

Na Histrionskom ljetu na Opatovini do 25. srpnja, svaki dan osim ponedjeljka, igra komedija “Mislibolesnik iliti Hipokon-drijakuš”. U središtu radnje su dva brata koji su zapustili boga-to imanje, jedan zbog lijenosti, a drugi zbog opsesivne kontro-le vlastitog zdravlja i trošenja novca na lažne lijekove.

Mislibolesnik na Opatovini

bnjak

Nen

ad R

EBER

ŠČAK

30 vodič 13. srpnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hr

DJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hr

INST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500

KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hr

KB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hr

KB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hr

KBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hr

KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hr

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hr

KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovac

KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hr

KLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hr

KLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hr

OPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomir

PSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hr

PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]

SPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400

SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hr

ZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebro

KBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE IMAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94

SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477

JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE,Tel.: 112

SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3

Siget - Av. V. Holjevca 22

Dubrava - Grižanska 4

Kustošija - Ilica 301

Trešnjevka - Ozaljska 1

Borongaj - D. Budaka 17

Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37

Zaprešić - Trg žrtava fašizma

Velika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)

Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];

Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422Markovo polje: 2008 436Gornje Vrapče: 3455 652Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777

Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091

4581-019- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068

ili 091 4581 069- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec,

Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, [email protected]

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hr

ELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo,tel. 610-1566, [email protected]

31vodič13. srpnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENA BOOGALOO CLUB

Petak, 16. 7.Chet, Dechko, MatijaPetak, 23. 7.Mirman, Grga, ActivePetak, 30. 7.Teo, Kima, ZokyAQUARIUSSubota, 17. 7.22.00 Sound Designers SummerSubota, 24. 7.22.00 Sound Designers SummerSubota, 31. 7.22.00 Sound Designers Summer

JABUKAUtorak, 13. 7.Health

MOČVARAPetak, 16. 7.Isušivanje Močvare dan 1.Funky situationLjetna štalaFunk GuruTrip to Zipon Dj&VJSubota, 17. 7.Isušivanje Močvare dan 2.DJ BroncoDirty DancingNight on My SideUtorak, 20. 7.21.00 Captain Ahab

DVORANA ŽELJEZNIČARČetvrtak, 15. 7.22.00 Twisted Japanese Sounds

SCENA AMADEOSrijeda, 14. 7.Mariacchi los caballerosČetvrtak,15. 7.21.00 CinkušiPetak, 16. 7.21.00 Roda ili kako sam došao na svijetSubota, 17. 7.21.00 PokretNedjelja 18. 7.21.00 Stanje nacijePonedjeljak 19. 7.21.00 Stanje nacijeUtorak, 20. 7.21.00 MedvjedSrijeda, 21. 7.21.00 Cinco i MarinkoČetvrtak, 22. 7. 21.00 Cinco i MarinkoPetak, 23. 7.21.00 Mariacchi los caballeros

Subota, 24. 7.21.00 MunchhausenNedjelja, 25. 7.21.00 MunchhausenPonedjeljak, 26. 7.21.00 Pink SpamUtorak,27.7.21.00 Pula u ZagrebuSrijeda, 28. 7.21.00 Pula u Zagrebu

KONCERTI ARENA ZAGREB

Nedjelja, 25. 7. Leonard Cohen

KLOVIĆEVI DVORI I SCENA GRADEC Zagrebačke ljetne večeri Klovićevi dvori Srijeda 14. 7. 21.00 Rough music - zabavna glazba baroka Petak, 16. 7.21.00 Orient expresto Scena Gradec Ponedjeljak, 19. 7. 21.00 Mayte caparros Klovićevi dvori Utorak, 20. 7.21.00 S. Lebar, J. Gašparović, K. Krpan Scena GradecPonedjeljak, 26. 7. 21.00 Jazz by Natali Dizdar Utorak, 27. 7. 21.00 Hanggai, Kina Četvrtak, 29. 7. 21.00 Mungo Jerry, Velika Britanija

KAZALIŠTANS DUBRAVASrijeda, 14. 7.18.00 Gašpar i napitak zločestoće

NS SESVETEOd 28. 6. do 26. 8.Ljetne radionice za djecu

CENTAR ZA KULTURU TREŠNJEVKAPlesne i likovne radionice za djecu

do 23. 7.

CENTAR ZA KULTURU MAKSIMIROd 12. do 16. 7.10.00 do 12.30Plesne i likovne radionice

HISTRIONIOd 6. 7. do 25. 7.20.00 Svaki dan osim ponedjeljkaMislibolesnik ili Hipohondrijakuš

TEATAR EXITOd 1. do 30. srpnja na otvorenoj sceni Muzeja za umjetnost i obrt održavaju se Ljetne noći

Teatra ExitOd 15. 7. do 17. 7.21.00 Preko trnja do zvijezdaČetvrtak, 22. 7.21.00 Stones in his pocketsOd petka 23. 7. do subote 24. 7.21.00 Preko trnja do zvijezdaUtorak, 27. 7.21.00 KontrabasSrijeda, 28. 7.21.00 Preko trnja do zvijezdaČetvrtak, 29. 7. i petak, 30. 7.21.00 Kontrabas

STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTELjeto na Strossu od 14. do 27. 7.Od 19 do 21.30 glazbene slušaoniceU 22.30 Stroos film festivalOd 21.00 do 23.00 Koncerti, osim nedjelje 18. 7.Srijeda,14. 7.Kabare MagareČetvrtak, 15. 7.D.J. Sanja Pandurić + stand up komičariPetak, 16. 7. Loon Toons orchestraSubota, 17. 7.Jazz Me DoPonedjeljak, 19. 7.Danny i FriendsUtorak, 20. 7.JewsersSrijeda. 21. 7.Tom i The TwistersČetvrtak, 22. 7.D.J. Sanja Pandurić + stand up komičariPetak, 23. 7.Jazzy bell quartetSubota, 24. 7.Sick swing orchestraNedjelja 25. 7.21.30 SolarPonedjeljak, 26. 7.Dinko Stipaničev & The JazzansholicsUtorak, 27. 7.Luka Udjbinac & Jazzspierience

PARK RIBNJAKPetak, 16. 7.18.00-22.00 Zagrebački rokeri Zagrebu i Zagrepčanima

ISSN 1847-0394Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGMZa nakladnika:Bože ČovićProdukcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/5005-405

[email protected] [email protected] Uprave:Branka PanićOglasi i promocija:Diana Mikloš 01/555-13-52, 01/555-13-51, [email protected] Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko KarapandžaIzvršni urednik: Nikola ŽivčićGrafički prijelom i priprema: Matija BenkeTehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Ivan Klarić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Saša Zinaja, Tina Žagar, Dunja LendićSuradnici:Ivan Jozić, Andreja Petrić, Goran Ivanović

Film Rajka Grlića dobio dvije nagrade

Ljetni program Dokukina

Film “Neka ostane među na-ma” redatelja Rajka Grlića osvojio je dvije prestižne na-grade na netom završenom 45. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma u Češkoj. Rajko Grlić nagrađen je Nagradom za najboljeg reda-telja, a filmu je pripala i nagra-da Europa Cinemas Label, ko-ju dodjeljuje mreža europskih kina Europa Cinemas, a promi-če prikazivanje europskih fil-mova u kinima diljem Europe. Film će sudjelovati i u natjeca-teljskom programu 57. festiva-la igranog filma u Puli. (tk)

Dokukino Croatia pripremilo je zanimljiv program za ljetne da-ne, a od 15. srpnja svi filmoviprikazuju se s engleskim i hr-vatskim titlovima. Od 15. do 18. srpnja predstavljaju se Supetar super film festival i Tabor film festival. Od 22. do 25. srpnja sli-jedi uvod u Motovun, a Oska-rovci u Dokukinu predstavljaju tri filma. Detaljan program mo-žete pogledati na www.doku-kino.net. (tk)

32 zadnja stranica 13. srpnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Premda u trenucima pi-sanja ovog teksta nije još prošla ni polovina srpnja, već se može s vrlo velikom vjerojatnošću prognozira-ti, pa čak i tvrditi, da će i ovaj mjesec, kao i prošlih na Griču pet, a u Maksi-miru čak 17 (!), biti barem malo topliji od prosje-ka iz razdoblja 1961.-90. Uostalom, posljednji ba-rem malo hladniji srpanj bio je 1996., a prije toga 1986. godine.

12.-18. 7. VRUĆE

Pripremite se za veliku vrućinu, u neke dane i oko 35 °C, a može se dogodi-ti i poneki rekord. Pone-ki je pljusak, možda čak i olujno nevrijeme, moguć u utorak te posebice za vikend.

19.-25. 7. MANJE VRUĆE

Temperatura zraka, i dnev-na i noćna, malo će pasti, premda će i dalje biti rela-tivno visoka, ali će znatno porasti vjerojatnost plju-skova, grmljavine i olujno-ga nevremena.

Piše: Zoran Vakula

Postrojena Počasna satnija Kravat pukovnije na Markovu trgu

Nakon podnevnog pucnja s kule Lotrščak postrojena je Počasna satnija Kravat pukovnije ispred crkve Sv. Marka. Prije toga obiš-la je Dolac 2, gdje joj je i sjedište, Tkalčićevu, Krvavi most, Radi-ćevu i Kamenita vrata. Smjena straže moći će se pogledati svake subote i nedjelje do kraja listopada te na posebne datume - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, Dan neovisnosti 8. listopada i 18. listopada na Dan kravate. (kb)

Snimio Siniša KOSIĆ

Documents

Siniša KOSIĆ - Zagreb Online...2 aktualno 13. srpnja 2010. zagreb.hr Bliža okolica Zagreba za koju će godinu po svemu sudeći bitno promijeniti izgled. Pred vratima su važne izmjene