121
Mudre izreke KR©ΔANSKA ADVENTISTI»KA CRKVA Pouke iz Biblije SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAK 2015. Mudre izreke

SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

  • Upload
    others

  • View
    49

  • Download
    8

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

1

Mudreizreke

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeSIJE»ANJVELJA»AOÆUJAK2015. Mudre

izreke

Page 2: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

2

Sadræaj 1. Poziv mudrosti

2. Od uπiju do stopala

3. Pitanje æivota i smrti

4. Boæanska mudrost

5. Blagoslovi namijenjeni pravednicima

6. Ono πto dobijete nije ono πto vidite

7. SuoËavanje sa sukobima

8. RijeËi mudrosti

9. RijeËi istine

10. Iza maske

11. Æivjeti vjerom

12. Poniznost mudrih

13. Æene i vino

Jacques B. Doukhan

Mudre izreke

Pouke iz Biblije

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015.

Page 3: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

3

Prema Izrekama,“mudrost” se otkrivakada na “svim svojimputovima” imamo naumu Gospodina,odnosno, mudrostznaËi æivot vjere iposluπnosti.

Prema Izrekama,“mudrost” se otkrivakada na “svim svojimputovima” imamo naumu Gospodina,odnosno, mudrostznaËi æivot vjere iposluπnosti.

UVOD

RijeËi mudroga ËovjekaU mnogim biblijskim knjigama saËuvane su duboke duhovne i teo-

loπke istine, dok u Izrekama nalazimo praktiËne i korisne savjete zasvakidaπnji æivot.

Kratke, uravnoteæene, poetiËne, britke i Ëesto duhovite poslovicesveopÊeg su karaktera, lako se pamte, ukazuju na bit, katkad uspjeπnijeod rjeËitih govora i oπtrih rasprava.

Na primjer: “Idi k mravu, lijenËino, promatraj njegove pute i budimudar.” (Izreke 6,6) Ili: “Bolje je æivjeti u pustinji nego sa æenom svad-ljivom i gnjevljivom.” (Izreke 21,19) Ili: “Ako je gladan neprijatelj tvoj,nahrani ga kruhom, i ako je æedan, napoj ga vodom. Jer mu zgrÊeπugljevlje na glavu, i Jahve Êe ti platiti.” (Izreke 25,21.22) Tko moæezaboraviti ovakve slike?

Mudre izreke svjedoËe o mudro-sti koja se Ëuvala u mnogim nara-πtajima. Smatra se da su pisci kraljSalomon (Izreke 1,1-9,18; 10,1-22,16;25-29), nepoznati “mudri Ëovjek” sastarog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke30,1-33). U knjizi je Ëak potvren do-prinos kralja Ezekiela u sakupljanjuizreka (Izreke 25,1). Takoer, u ne-kim sluËajevima knjiga odraæava tek-stove sa starog Bliskog istoka, oso-bito iz starog Egipta.

Ipak, biblijska knjiga Izreke Boæja su rijeË zato πto su boæanskimnadahnuÊem pisci spojili svoje zapisane tekstove. Iako se Bog rijetkojasno spominje u tekstovima, On je uvijek prisutan: kada smo na trænici,kada govorimo, jedemo, pijemo, radimo, kupujemo, prodajemo, druæimose. Bog koji se javlja u Izrekama nije samo Bog vjernih osoba, bilo daje u pitanju sveÊenik ili vjernik koji sjedi u crkvenoj klupi. Boæanstvoje ovdje prikazano u radnoj odjeÊi.

Izreke takoer pouËavaju πto znaËi bojati se Boga (Izreke 1,7; 31,30),ne samo u crkvi, veÊ u svakidaπnjem æivotu, zato πto naËin naπeg æivotagovori glasnije od propovijedanja, molitve, Ëak i ærtve (Izreke 28,9; 15,8).

Prema Izrekama, “mudrost” se otkriva kada na “svim svojim puto-vima” imamo na umu Gospodina (Izreke 3,6); odnosno, mudrost znaËiæivot vjere i posluπnosti.

Page 4: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

4

»itajuÊi Izreke, nauËit Êemo postati mudri, istinski mudri u prak-tiËnom smislu. One daju odgovor na sljedeÊa pitanja: Kako i Ëemu tre-bamo pouËavati svoju djecu? Kako moæemo biti sretni i uspjeπni? Zaπtoimamo poteπkoÊa s novcem? Kako moæemo napredovati u poslu? Kakose moæemo oduprijeti tjelesnim kuπnjama? Kako moæemo pobijeditignjev?

KonaËno, mudrost se ne odnosi iskljuËivo na intelektualne sposob-nosti. Naprotiv, osoba koja je sigurna u svoje umne sposobnosti u naj-veÊoj je opasnosti da se izvrgne ruglu, zato πto i najmudriji Ëovjek znavrlo malo. Neki ljudi sebe smatraju toliko mudrima da ne osjeÊaju potre-bu za stjecanjem znanja. Meutim, da bismo stekli mudrost moramobiti ponizni, osjeÊati potrebu za mudroπÊu i zatraæiti je.

Izreke su duboke, bogate poukama i bave se razliËitim temama.Morali smo izabrati samo neke od njih. Ne moæemo ih prouËiti sve iakosu sve vrijedne prouËavanja i molitve.

Jacques B. Doukhan profesor je hebrejskog jezika i Starogazavjeta. Radi kao direktor Instituta za hebrejsko-krπÊanske studije naadventistiËkom Teoloπkom fakultetu na SveuËiliπtu Andrews. Podrije-tlom Francuz (roen u Alæiru), Doukhan je doktorirao na Odsjeku zahebrejski jezik na SveuËiliπtu u Strasbourgu i stekao diplomu doktorateologije na SveuËiliπtu Andrews.

Page 5: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 7—33

Pouka 1 27. prosinca 2014.—3. sijeËnja 2015.

Poziv mudrosti“Strah je Gospodnji poËetak spoznaje, ali ludi preziru

mudrost i pouku.” (Izreke 1,7)

Biblijski tekstovi: Izreke 1-3; 11,30; 13,12; 15,4; Postanak1,1; Izlazak 19,16; 20,20.

Joπ od Edenskog vrta pa sve do danas, korijen ljudske nesreÊe leæiu pogreπnim odlukama. “»ovjek je sve izgubio jer je odluËio sluπatiobmanjivaËa umjesto Onoga koji je Istina, koji jedini sve zna. Mijeπa-njem dobra i zla njegov um postao je pomuÊen.” (Ellen G. White, Odgoj,str. 21)

Izreke nam mogu pomoÊi da donesemo ispravne odluke, da izabe-remo Boæji put, a ne put obmanjivaËa. Kada otac ili majka razgovarajusa svojim djetetom, ne samo da ga upozoravaju da ne uËini pogreπanizbor, veÊ ga ohrabruju da donese pravi. To je vrlo vaæno zato πto je naπizbor u doslovnom smislu pitanje æivota i smrti.

Prva tri poglavlja Izreka otkrivaju ovu odgojnu metodu. Nakon πtoje objasnio cilj knjige: “da se spozna mudrost” (Izreke 1,2), i izloæioglavno naËelo knjige: “Strah je Gospodnji poËetak spoznaje” (Izreke 1,7;usporedi 9,10), autor se bavi razliËitim temama, od upuÊivanja rijeËiopomene da ne ljubimo ludost do poticanja da odgovorimo na pozivnebeske mudrosti.

Page 6: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

6

NEDJELJA 28. prosinca

PO»ETAK MUDROSTI

Tekst u Izrekama 1,1-6, koji zapoËinje sljedeÊim rijeËima: “Mudreizreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog”, uspostavlja vezuizmeu Izreka i 1. o kraljevima 3,5-14. U Knjizi o kraljevima (kao i uIzrekama), Salomon je prikazan kao sin koji traæi mudrost od Boga.Osim toga πto je u obje knjige oslovljen kao “sin Davidov”, u oba tekstajavljaju se sljedeÊe znaËajne rijeËi: “razum”, “mudrost”, “sud”. Ove po-dudarnosti ne samo da potvruju da je Salomon napisao Izreke, veÊ i dase ta knjiga bavi ljudskom potragom za Boæjom mudroπÊu.

ProËitajte Izreke 1,7. ©to je mudrost? ©to je “strah Gospod-nji”? U kakvom su odnosu ova dva pojma?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Mudrost” je ovdje definirana kao vjersko iskustvo. Povezana je sastrahom Gospodnjim. Ova vaæna misao hebrejske religije kljuË je Mudrihizreka. Ne samo da se javlja viπe puta, veÊ daje okvir cijeloj knjizi(Izreke 1,7; 31,30).

Strah Gospodnji nema nikakve veze s praznovjernim i djetinjastimstrahom od boæanske kazne. On bi se trebao shvatiti kao snaæna svijesto Boæjoj osobnoj prisutnosti svuda i u svako vrijeme. Strah Gospodnjiobiljeæio je reakciju naroda prigodom Boæjeg otkrivenja na Sinaju (Izla-zak 19,16; 20,20), kao i njihovo obvezivanje tijekom sklapanja Saveza sBogom da budu vjerni i da ljube Boga (Ponovljeni zakon 10,12).

Ukratko reËeno, bojati se Boga znaËi biti vjeran i ljubiti Boga.Izjava da je “poËetak mudrosti strah Gospodnji” znaËi da mudrost

poËinje sa “strahom”. RijeË “poËetak” na hebrejskom jeziku (reπit) us-mjerava naπu pozornost na uvod izvjeπtaja o stvaranju (Postanak 1,1).ZnaËi, prva pouka o mudrosti odnosi se na shvaÊanje da je Bog naπStvoritelj, Onaj koji nam daje æivot i koji je uvijek kraj nas — Bogljubavi, pravde i otkupljenja (Ivan 3,16; Psalam 89,15; Hebrejima 9,12).

ReËeno nam je da ljubimo Boga i da Ga se bojimo. Kako se ovedvije ideje odnose na vaπe iskustvo s Gospodinom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 7: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

7

PONEDJELJAK 29. prosinca

PRAVI ODGOJ

ProËitajte Izreke 1,8-19. Koja su dva suprotna naËina “odgoja”prikazana u ovim redcima? Koja je njihova osnovna poruka, nesamo za roditelje, veÊ za svakoga tko se boji Gospodina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgoj je prije svega obiteljsko pitanje. Pravi odgoj prvenstveno pri-mamo od roditelja. On se u ovim redcima spominje kao “naputak” i“pouka”, dok se u nekim prijevodima na engleskom jeziku javlja i rijeË“zakon”. Hebrejska rijeË “zakon”, tora, znaËi “smjer”. Roditelji trebajuuputiti svoju djecu u pravom smjeru. Suprotno tome, druga vrsta “odgoja”nije imenovana. Jednostavno se navodi kao glas greπnika koji vodi upogreπnom smjeru.

“U svojoj mudrosti Gospodin je odredio da obitelj bude najveÊaodgojna ustanova. Odgoj djeteta treba poËeti u domu. To je njegova prvaπkola. Tu Êe ono od roditelja dobiti pouke koje Êe ga voditi cijelogæivota. ... Utjecaji obiteljskog odgoja su sila koja odluËuje izmeu dobrai zla. ... Ako se dijete u domu pravilno ne odgaja, Sotona Êe ga odgajatipreko svojih orua.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 164)

Najbolji dokaz u korist obiteljskog odgoja jesu njegovi rezultati,odnosno vrline karaktera koje su poput ukrasa na neËijoj glavi ili okovrata. U bliskoistoËnoj kulturi djeca su nasljeivala dragocjene ogrlicei narukvice od svojih roditelja kao vrijedno nasljedstvo. Odgoj je vaænijiod materijalnog bogatstva. Vrijeme provedeno s djecom imat Êe mnogoveÊu vrijednost nego vrijeme koje provedete na radnom mjestu. Osvrta-nje na grlo i glavu, odnosno neËije lice, ukazuje da Êe odgoj oblikovatidjetetovu liËnost. Kada je u pitanju greπnikov i bezumnikov put, spomi-nju se samo noge (Izreke 1,15), kao da je zalutalo dijete izgubilo svojidentitet.

Kako se moæemo oduprijeti kuπnjama koja kultura, druπtvo,prijatelji, Ëak i obitelj stavljaju pred nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 8: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

8

UTORAK 30. prosinca

POZIV MUDROSTI

ProËitajte Izreke 1,20.21. Kako je mudrost ovdje prikazana?Koje rijeËi upuÊuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok greπnici “zasjedaju” i “vrebaju” (Izreke 1,11.18), mudrost “glasnouzvikuje na ulici” (redak 20), “propovijeda po buËnim uglovima” (redak21) i “govori svoje rijeËi” (redak 21). Mudrost je ovdje personificirana iobraÊa se ljudima na ulici. Svima nudi svoje savjete u vezi sa svakidaπ-njim æivotnim situacijama. U vrevi i buci koju stvaraju mnogi trgovcinudeÊi svoje proizvode, poziv koji mudrost upuÊuje mora biti glasan jerse u suprotnom neÊe Ëuti od buke koju diæe toliko drugih glasova.

ProËitajte Izreke 1,22-32. ©to je posljedica odbacivanja mu-drosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudi ne odbacuju mudrost zbog mudrosti kao takve, veÊ zbog svo-jeg karaktera. Oni koji odbacuju mudrost opisani su kao oholi i prezrivi(Izreke 1,25; usporedi 1,30), koji smatraju da posjeduju veÊe znanje oddrugih. Po njima mudrost je za naivne i priproste. Meutim, naivni sui priprosti oni koji odbacuju mudrost; bezumni su oni koji “mrze naznanje” (Izreke 1,22; usporedi 1,29).

Oni koji odbacuju mudrost poæet Êe plodove svojeg odbacivanja.Odbacivπi strah Gospodnji, oni Êe se “nasititi vlastitih savjeta” (Izreke1,31). Kada odbacimo mudrost odozgo, Ëesto prihvaÊamo laæi i neisti-nite priËe koje sami izmiπljamo, ili laæi i neistinite priËe koje nam druginude. Na ovaj naËin Boga zamjenjujemo idolima. IroniËno je da su onikoji preziru vjeru i ismijavaju one koje smatraju naivnima i priprostima,Ëesto praznovjerni, vrednujuÊi ono πto je kratkotrajno i beskorisno i πtona kraju ne moæe zadovoljiti najosnovnije potrebe srca.

ProËitajte Izreke 1,33. Kakvo obeÊanje i nadu nalazimo u ovomretku? Kako se ovo obeÊanje odnosi na naπe osobno iskustvo?

Page 9: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

9

SRIJEDA 31. prosinca

PREDNOSTI KOJE DONOSI MUDROST

ProËitajte Izreke 2,1-5. Pod kojim uvjetima moæemo razumjeti“strah Gospodnji”? Kakve odluke trebamo donijeti u tom smislu?

..................................................................................................................................

U tekstu je triput upotrijebljena rijeË “ako”, oznaËavajuÊi tri stup-nja u razvoju odgoja. Prvo “ako” ukazuje na pasivni stupanj u oblikusluπanja, odnosno primljivost i pozornost prigodom sluπanja rijeËi mu-drosti (Izreke 2,1.2). Drugo “ako” ukazuje na aktivni odgovor u oblikupodizanja glasa i prizivanja mudrosti (Izreke 2,3). TreÊe “ako” ukazujena aktivnu ukljuËenost u traæenju mudrosti kao πto bismo traæili “skri-veno blago” (Izreke 2,4).

ProËitajte Izreke 2,6-9. Koje uvjete trebamo ispuniti da bismorazumjeli pravdu? Kakvu odgovornost Bog ima u naπem prihvaÊa-nju mudrosti?

..................................................................................................................................

Zapazite da izraz “Jahve daje” u 6. retku odgovara izrazu “i naÊiÊeπ Boæje znanje” u 5. retku. Mudrost, kao i spasenje, Boæji je dar. Kaoπto prethodni tekst opisuje proces koji se odvija u Ëovjeku, ovaj tekstopisuje boæansko djelo: On daje mudrost, On πtiti i Ëuva put pravednika.

ProËitajte Izreke 2,10-22. ©to se dogaa kada se mudrost ko-naËno useli u srce?

..................................................................................................................................

“Jer Êe mudrost uÊi u tvoje srce” oznaËava posljednji korak u ob-raÊenju. Tada ne samo da Êemo uæivati u Gospodnjem znanju, veÊ Êemodoæivjeti ugodno iskustvo u svojoj duπi (Izreke 2,10). Bit Êemo saËuvaniod zla puta (Izreke 2,12), od zla koje zavodi (Izreke 2,16) i hodit Êemostazama pravedniËkim (Izreke 2,20).

Koji je prvi korak prema zlu i kamo on vodi? Izreke 2,13.17.

..................................................................................................................................

Iako smo greπnici, ne moramo podleÊi zlu. Oni koji se nalaze napogreπnom putu, morali su prvo napustiti ispravan put. Zlo se zatonajprije shvaÊa kao nedostatak vjernosti. Grijeh poËinje neprimjetno ibezazleno, ali nakon nekog vremena greπnik ne samo da Ëini zlo, veÊ iuæiva u tome.

©to Ëinjenica da uæivate Ëiniti zlo govori o vama? Ili, πto je joπgore, πto ako to viπe ne smatrate zlom?

Page 10: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

10

»ETVRTAK 1. sijeËnja

NE ZABORAVITE!

ProËitajte Izreke 3,7. Koja nam zamka prijeti ako mislimo osebi da smo mudri?

..................................................................................................................................

Biti mudar u vlastitim oËima znaËi biti u zabludi da nam nije potre-ban Bog da bismo bili mudri. Ovo je beznadna situacija. “Znaj, i odbezumnika ima viπe nade nego od njega!” (Izreke 26,12) Mudrost jeponovno opisana kao vjerska posveÊenost. Biti mudar znaËi dræati Boæjezapovijedi (Izreke 3,1), pokazivati “dobrotu i vjernost” (Izreke 3,3) i “uz-dati se u Jahvu” (Izreke 3,5). Mudrost obuhvaÊa blisku zajednicu sBogom. Zapazite da se rijeË “srce”, mjesto gdje se odazivamo na Boæjiutjecaj, ponavlja viπe puta (Izreke 3,1.3.5). (Srce je veÊ bilo spomenutou Izrekama 2,10 kao mjesto u koje mudrost treba uÊi.)

ProËitajte Izreke 3,13-18. Kakvu nagradu primamo s darommudrosti?

..................................................................................................................................

Mudrost donosi æivot i zdravlje (Izreke 3,2.8.16.18.22). Jedna odnajsnaænijih slika, koja je nekoliko puta ponovljena u knjizi (Izreke11,30; 13,12; 15,4), jest obeÊanje o “æivotnom drvetu” (Izreke 3,18). Ovametafora ukazuje na Edenski vrt. Pod tim se obeÊanjem ne podrazumi-jeva da Êe primanje mudrosti omoguÊiti vjeËni æivot, veÊ da kakvoÊaæivota s Bogom, u kojem su naπi praroditelji uæivali u Edenskom vrtu,do odreene mjere moæe biti obnovljena. Kada æivimo u zajednici sBogom, primamo odreene nagovjeπtaje o Edenskom vrtu i πto je joπbolje, stjeËemo nadu u obeÊano obnovljenje ovog izgubljenog kraljevstva(vidi Daniel 7,18).

ProËitajte Izreke 3,19.20. Zaπto je potreba za mudroπÊu tolikovaæna?

..................................................................................................................................

Iznenadan osvrt na izvjeπtaj o stvaranju kao da ne odgovara ovomokviru. Ipak, oslanjanje na mudrost prigodom stvaranja potvruje izjavuiz 18. retka, prema kojoj su mudrost i stablo æivota povezani. Ako je BogmudroπÊu stvorio nebo i Zemlju, onda mudrost nije nevaæna. Polje dje-lovanja mudrosti je cijeli svemir i prelazi granice naπeg zemaljskog po-stojanja. Mudrost se tiËe i naπeg vjeËnog æivota. Ovo glediπte je takoersadræano u obeÊanju kojim se zavrπava tekst u 3. poglavlju: “Mudri Êebaπtiniti Ëast.” (redak 35)

Page 11: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

11

PETAK 2. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ellen G. White, Isusove usporedbe,poglavlje “Skriveno blago”, str. 68—71; Poruka mladima, “Blagoslov uobitelji”, str. 205,206; Odgoj, “ProuËavanje æivotnih procesa u organi-zmu”, str. 177,178.

“Omladina treba razumjeti duboku istinu koju sadræi biblijska iz-java da je u Bogu ‘izvor æivotni’ (Psalam 36,10). On nije samo ZaËetniksvega, veÊ je i æivot svemu πto æivi. Njegov je æivot koji primamo usunËevoj svjetlosti, u Ëistom, svjeæem zraku, u hrani koja izgraujenaπe tijelo i odræava naπu snagu. Njegov je æivot kojim æivimo, iz satau sat, iz trenutka u trenutak. Ako nisu izopaËeni grijehom, svi Njegovidarovi donose æivot, zdravlje i radost.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 177)

“Mnogi imaju dojam da je posveÊenje Bogu πtetno po zdravlje iosjeÊaj potpunog zadovoljstva u druπtvenim odnosima. Meutim, onikoji hode stazom mudrosti i svetosti shvaÊaju da je ‘poboænost svemukorisna jer joj je obeÊan æivot — sadaπnji i buduÊi’. Oni uæivaju u pravimæivotnim zadovoljstvima.” (Ellen G. White, The SDA Bible Commentary,sv. 3, str. 1156)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kakva je razlika izmeu mudrosti i znanja? Kako je moguÊeda netko ima veliko znanje, ali ne i mudrost?

2. Razmiπljajte o pojmu “strah Gospodnji”. Ako “u ljubavi nemastraha” (1. Ivanova 4,18), kako se moæemo bojati Gospodina i lju-biti Ga? Kako moæemo pomiriti napetost koja vlada izmeu pravdei ljubavi u “strahu Gospodnjem“?

3. Zaπto je mudrost u vlastitim oËima opasno stanje, osobitokada uzmemo u obzir koliko je ljudsko srce pokvareno i koliko jelako pribjeÊi racionalizaciji svakog oblika ponaπanja? Sjetite seonih koji su racionalizirali najgore oblike ponaπanja. Kako moæemobiti sigurni da i mi ne Ëinimo isto?

Page 12: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

12

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπesrce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

Page 13: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 34—39

Pouka 2 3.—10. sijeËnja 2015.

Od uπiju do stopala“Pazi na stazu kojom kroËiπ, i neka ti svi putovi budu

pouzdani. Ne skreÊi ni desno ni lijevo, dræi svoj korak dalekoodà zla.” (Izreke 4,21.22)

Biblijski tekstovi: Izreke 4; 5; 6,1-19; 1. o kraljevima 3,9:Matej 13,44; 1. KorinÊanima 10,13.

Istraæivanjima se doπlo do zakljuËka da sluh utjeËe na hod i da Ëaki ravnoteæa ovisi o tome koliko dobro Ëujemo. Na taj naËin pouke iliodgoj, odnosno ono πto Ëujemo, znaËajno utjeËe na naπ æivot. “Mudrostje glavno”, zapisano je u Izrekama 4,7 (©ariÊ).

Meutim, koliko god pouke bile dobre, uËenik mora na njih obratitipozornost. Nije bez razloga stari egipatski uËitelj zapazio da se “uhodjeËaka nalazi na njegovim leima, zato πto sluπa samo kada dobijebatine” (u egipatskoj umjetnosti uËenik je Ëesto bio prikazivan s velikimuπima na leima).

Nije dovoljno samo znati πto je dobro a πto zlo, veÊ kako izabratidobro, a ne zlo. Mudro postupanje ogleda se u sluπanju odgovarajuÊihpouka i poπtovanju svega πto smo nauËili da ne bismo krenuli u pogre-πnom smjeru.

Page 14: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

14

NEDJELJA 4. sijeËnja

SLU©AJTE!

ProËitajte Izreke 4. Kakvu praktiËnu istinu nalazimo u ovomtekstu i kako je moæemo primijeniti u svojem osobnom æivotu uteænji da budemo vjerni Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»in “sluπanja” oznaËava prvi korak u odgoju. Prema shvaÊanju Heb-reja sjediπte mudrosti ili razuma ne nalazi se u umu, veÊ u uπima. ToznaËi da prije nego πto pokuπamo rijeπiti odreeni problem, prvo gamoramo sasluπati. To znaËi da trebamo sluπati. Kada Salomon traæimudrost, on posebno traæi “pronicavo srce”, u doslovnom prijevodu“srce koje sluπa” (1. o kraljevima 3,9).

ZnaËi, prvi aspekt mudrosti je “sluπanje”, πto pokazuje da mudrostpotjeËe iz vanjskog izvora (u ovom sluËaju od roditelja). Mudrost nemoæemo sami otkriti. U okviru biblijske mudrosti nemoguÊe je ostvaritisamoizgraivanje pojedinca. Mudrost je prvenstveno neπto πto primamo,a ne neπto πto oblikujemo svojim vjeπtinama ili πto otkrivamo svojimsjajnim umom i zakljuËivanjem. Sposobnost da sluπamo podrazumijevaukljuËenost srca. Potraga za mudroπÊu, u tom sluËaju, nije samo rav-noduπan, objektivan Ëin. Srce, koje je sræ svakog pojedinca i (u hebrej-skoj misli) srediπte osjeÊaja, sudjeluje u potrazi za mudroπÊu.

ProËitajte Matej 13,44; Jeremija 29,13. Kakvu vezu moæetepronaÊi izmeu ovih redaka i potrage za mudroπÊu u Izrekama 4?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OsjeÊaji igraju vaænu ulogu u postojanju ljudskih biÊa, i to nemoæemo i ne trebamo zanemarivati u naπoj zajednici s Bogom.Kako moæemo znati koje mjesto osjeÊaji zauzimaju i kakvu vrijed-nost imaju u odnosu na duhovni æivot? Kako su vas osjeÊaji usmje-rili prema onome πto je dobro ili zlo, i πto ste nauËili iz tih isku-stava?

Page 15: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

15

PONEDJELJAK 5. sijeËnja

ZA©TITITE SVOJU OBITELJ

Kada jednom donesemo odluku da Êemo hoditi putem mudrosti,moramo i dalje biti vrlo oprezni zato πto Êemo naiÊi na prepreke na tomputu (vidi 1. Petrova 5,8). Jedna od najveÊih opasnosti s kojima sesuoËavamo odnosi se na naπu obitelj, najdragocjenije, najosjetljivije inajbliskije podruËje æivota.

ProËitajte Izreke 5. Od kakvih se opasnosti trebamo Ëuvati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva opasnost leæi u nama, u naπim rijeËima. Trebamo paziti nasvoj jezik kako onim πto izgovaramo ne bismo prenosili neodgovarajuÊuili dvosmislenu poruku. Naπe usne trebaju biti u skladu sa znanjemkoje imamo i odraæavati naπa duhovna glediπta.

Druga opasnost potjeËe od æene ili muπkarca (iako se u tekstuspominje opasnost od “tue æene”, ove rijeËi treba shvatiti u generiË-kom smislu; i muπkarac i æena mogu biti kuπnja) koji se mijeπaju uæivot jedne obitelji. Oni mogu zavesti braËnog druga i navesti ga daprekrπi braËni zavjet. Mnogi su uvidjeli ili doæivjeli koliko su razorneposljedice ovog grijeha.

Prema tekstu koji smo proËitali, najbolji naËin da se odupremoovim kuπnjama, koje obiËno poËinju zavodljivim rijeËima, jest da po-sluπamo rijeËi mudrosti. PazeÊi na nadahnute savjete i sluπajuÊi ih,postoji veÊa vjerojatnost da Êemo ostati usredotoËeni na bit i tako bitizaπtiÊeni od preljuba i bilo koje druge kuπnje koja nam se nae na putu.

Naravno, ne samo da se trebamo dræati podalje od preljuba, veÊ iizbjegavati mjesta gdje boravi “preljubnica” (Izreke 5,10), ne pribliæavatise njezinim vratima (redak 8).

Na kraju, moæda najbolja zaπtita od kuπnje da zavolimo drugu æenuili muπkarca jest sljedeÊa: volite svojeg braËnog druga (æenu ili muπkar-ca) “svoje mladosti” (Izreke 5,18). Pisac Propovjednika slaæe se s ovimsavjetom: “Uæivaj æivot sa æenom koju ljubiπ u sve dane svojega ispraz-nog vijeka koji ti Bog daje pod suncem, jer to je tvoj udio u æivotu i utrudu kojim se trudiπ pod suncem.” (Propovjednik 9,9) Budite zahvalnina onome πto imate i tada neÊete traæiti zadovoljstva na drugom mjestu.

ProËitajte 1. KorinÊanima 10,13. ImajuÊi ovo obeÊanje u vidu,koje odluËne i praktiËne korake trebate poduzeti upravo sada dabiste se zaπtitili od tjelesnih æelja koje vladaju u vama?

Page 16: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

16

UTORAK 6. sijeËnja

ZA©TITITE SVOJE PRIJATELJSTVO

Netko je jednom rekao: “Gospodine, zaπtiti me od prijatelja, sam Êuse pobrinuti za neprijatelje.” Mudre izreke bave se ranjivoπÊu prijatelj-stva; savjetuju nas kako da zadræimo prijatelje i, ako je potrebno, da sezaπtitimo od njih. Hebrejska rijeË “prijatelj” znaËi takoer “susjed”,onaj koji nam je blizak, tko nam je veÊ prijatelj ili tko to moæe postati.Bog u svojoj mudrosti cijeni meuljudske odnose i poziva nas da nje-gujemo obzirnost i poπtovanje u ovim odnosima.

ProËitajte Izreke 6,1-5. Na koje probleme Salomon ukazuje ikoje je rjeπenje? Koje znaËajno duhovno naËelo nalazimo u ovimredcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok s jedne strane Tora nalaæe ljudima da pomaæu siromaπnima ida im pozajmljuju novac ne traæeÊi kamatu (Izlazak 22,25), mudrost nasupozorava na nepromiπljeno novËano pomaganje prijateljima koji imajudugovanja. Duænost da budemo velikoduπni ne iskljuËuje duænost dabudemo pravedni (Izlazak 23,2.3). Iako trebamo pokazati velikoduπnostkad god smo u prilici, trebamo biti mudri i sigurni da naπa velikoduπ-nost neÊe doæivjeti neuspjeh (usporedi Izreke 22,27).

Dakle, u Izrekama nam je upuÊen mudar savjet. Prva opomena od-nosi se na naπe rijeËi. Vrlo je vaæno da procijenimo prilike i budemosigurni da moæemo pomoÊi prijatelju. Samo u tom sluËaju dajmo obe-Êanje. Topli prijateljski odnosi ili trenutci kada nas obuzmu osjeÊajimogu uËiniti da donesemo ishitrenu odluku zbog koje poslije moæemopoæaliti.

Koliko god mi bili dobronamjerni, vaæno je da razmislimo prijenego πto obeÊamo neπto πto ne moæemo ispuniti. Ako iskrsne odreeniproblem, trebamo uËiniti sve da ga rijeπimo, ako je potrebno i ponizitise, priznati svoju pogreπku i zatraæiti oprost.

Kako moæemo uskladiti æelju da nosimo bremena jedni drugih(GalaÊanima 6,2) s rijeËima koje se nalaze u ovoj poslovici u Izre-kama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 17: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

17

SRIJEDA 7. sijeËnja

ZA©TITITE SVOJ POSAO

ProËitajte Izreke 6,6-8. ©to moæemo nauËiti od mrava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne samo da mravi naporno rade (Ëak i napornije od ljudi, ako uspo-redimo teret koji mogu ponijeti u odnosu na teæinu svojega tijela), veÊrade samostalno i nitko ih ne treba nadgledati. Glavni razlog njihovognapornog rada jest buduÊnost. Oni “oËekuju” vrijeme nevolje (zima) ipripremaju se u skladu s tim. Tako nas mravi uËe mudrom razmiπljanjuo buduÊnosti kada pravimo planove ili se ukljuËujemo u neku aktivnost.“O ovom pitanju bi morao razmiπljati svaki roditelj, svaki uËitelj, svakiuËenik — svako ljudsko biÊe, mlado ili staro. Nijedna poslovna shemaili æivotni plan ne mogu biti zdravi ili potpuni ako obuhvaÊaju samokratke godine ovog sadaπnjeg æivota i ne vode raËuna o beskrajnoj bu-duÊnosti.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 130)

ProËitajte Izreke 6,9-11. ©to moæemo nauËiti od lijenËine?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

LijenËina je taj koji moæe neπto nauËiti od mrava, a ne obrnuto: “Idik mravu, lijenËino, promatraj njegove pute i budi mudar.” (Izreke 6,6)Dok mravi rade, lijen Ëovjek spava. Dok mravi obavljaju koristan posaou vrijeme æetve, lijenËina dræi prekriæene ruke, πto je znak lijenosti.Mravi nadmaπuju sami sebe noseÊi teret teæi od svoje teæine pripremaju-Êi se za buduÊnost; lijenËine æive u sadaπnjem vremenu i zaokupljeni susobom.

Iako su nerad i lijenost ovdje osueni, ne smijemo zaboravitida se æivot ne sastoji samo od rada i zaraivanja novca. Kako namsubota, koja dolazi na kraju radnoga tjedna, pomaæe da pronaemoodgovarajuÊu ravnoteæu?

Page 18: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

18

»ETVRTAK 8. sijeËnja

ZA©TITITE SEBE

Nakon πto su nam upuÊene rijeËi opomene o odreenim opasnosti-ma koje ugroæavaju tri podruËja u naπem æivotu — obitelj, druπtveneodnose i posao — u Izrekama je opisan æivot bezboænika u obliku satirepune ironije i oπtrih psiholoπkih zapaæanja. Dva teksta zapisana u Izre-kama 6,12-15 i 16-19 paralelna su i obuhvaÊaju odgovarajuÊe teme. Opi-sane su misli srca “nevaljalca” koje se pokazuju u vanjskim djelima.

ProËitajte Izreke 6,14.18 i Matej 15,19. Koji je vaæan zaklju-Ëak ovdje iznesen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Ako se prepustite praznim maπtanjima, dopuπtajuÊi razumu da sebavi neËistim temama, vi ste u odreenoj mjeri isto tako krivi predBogom kao da ste svoje misli proveli u djelo.” (Ellen G. White, Temeljisretnog doma, str. 308)

Koje su opomene upuÊene u Izrekama 6,6-19?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ova slika je ironiËna. Nevaljalac slijedi lijenËinu. Iako ove osobezastupaju dva razliËita æivotna stava, ipak iz njihovih primjera moæemoizvuÊi istu pouku. Obojica su usredotoËena na sebe. Nijedan ne mari zapouke koje dolaze sa strane. Obojica slijede svoju mudrost i sklonosti.LijenËina spava, ne koristi ni svoje uπi ni noge. Nevaljalac koristi nogei usta, ali ne i uπi. Rezultat je isti: obojica idu u propast.

S druge strane, zlo vrπi dvostruki utjecaj: ono ne nanosi πtetu samoosobama kojima se Ëini neki grijeh, veÊ i onima koje grijeπe. LaæljivacÊe na kraju povjerovati u vlastite laæi. Takoer je znaËajno zapaziti daje konaËni rezultat zla nesklad i sukob koji se odraæava i na druπtvo.Utjecaj grijeha rijetko, moæda nikada, ostaje ograniËen samo na onogakoji grijeπi. I drugi su pod njegovim utjecajem, obiËno joπ snaænijim.

Kako su grijesi drugih ljudi utjecali na vaπ æivot? Bez sumnjeu velikoj mjeri. Koje pouke moæete nauËiti iz tih iskustava? Kolikooprezni trebate biti da svojim postupcima ne biste povrijedili dru-ge?

Page 19: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

19

PETAK 9. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte sljedeÊa poglavlja u djelima Ellen G. White: Temelji sret-nog doma, “Moralna naËela”, str. 301—312; Sluæba lijeËenja, “U dodirus drugima”, str. 311—313; Odgoj, “Druge zorne pouke”, str. 104—108

“One koji prouËavaju Bibliju treba poduËiti da je uzimaju u ruke saæeljom da uËe. Mi moramo istraæivati njene stranice ne zato da bismodokazali svoje miπljenje, veÊ da bismo doznali πto Bog kaæe. ... Jedanod osnovnih uzroka duπevne nemoÊi i slabosti duha je nedovoljnausmjerenost. ... Izloæeni strahovitoj poplavi tiskanog materijala, kojastalno teËe iz tiska, stari i mladi stjeËu naviku da Ëitaju brzo i povrπno,a um gubi sposobnost da misli povezano i æivo.” (Ellen G. White, Odgoj,str. 170)

“Staniπta koja grade mravi pokazatelji su njihove vjeπtine i ustraj-nosti. Oni ne mogu ponijeti mnogo odjednom, ali svojom marljivoπÊu iupornoπÊu postiæu nevjerojatne rezultate.

Salomon ukazuje na marljivost mrava i time ukorava one koji uza-lud troπe svoje vrijeme u ljenËarenju ili onome πto kvari duπu i tijelo.Mrav se priprema za buduÊe dane, ali mnogi kojima su darovane umnesposobnosti propuπtaju priliku da se pripreme za buduÊi vjeËni æivot.”(Ellen G. White, Counsels to Parents, Teachers and Students, str. 190)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o tome kako moæemo pomoÊi drugima, Ëak i nasvoju πtetu. Kako razumijemo pouke za ovaj tjedan u svjetlu sljede-Êeg retka: “Nitko nema veÊe ljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot zasvoje prijatelje“? (Ivan 15,13)

2. Koje joπ pouke iz svijeta prirode moæemo primijeniti u svo-jem æivotu? Meutim, buduÊi da æivimo u palom svijetu, zaπtomoramo biti oprezni s poukama koje izvlaËimo?

3. »itajte o sedam sramnih djela u Izrekama 6, 16-19. Zaπtosu ona toliko loπa u Boæjim oËima?

Page 20: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

20

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranjesrca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izra-æavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.”(Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.)

Page 21: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

21

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 40—57

Pouka 3 10.—17. sijeËnja 2015.

Pitanje æivota i smrti“Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomene

stege put su æivota.” (Izreke 6,23)

Biblijski tekstovi: Matej 5,21-30; Izreke 6,21.23.24.30.31;7,2.3.26.27.

Dva brata ostala su sama kod kuÊe. Majka im je strogo naredila dane jedu kolaË koji je upravo ispekla. Da bi bila sigurna da Êe je djeËaciposluπati, zaprijetila im je kaznom.

Kada je otiπla od kuÊe, djeËacima je bilo potrebno samo nekolikominuta da ipak odluËe probati kolaË. “To nije pitanje æivota i smrti”,razmiπljali su. “Majka nas ne bi doslovno ubila zbog ovoga, zato jedi-mo!“

Meutim, za uËitelja iz Izreka tema kojom se bavi doista je pitanjeæivota i smrti. On se sluæi snaænim i slikovitim jezikom. Isus se takoerkoristio vrlo snaænim jezikom kada je govorio o vjeËnom æivotu i smrti(vidi Matej 5,21-30). To nas ne treba iznenaditi, jer naπa konaËna sudbi-na, naπa vjeËna sudbina (a πto moæe biti vaænije od toga?) poËiva naizborima koje donosimo sada. Zato trebamo ozbiljno shvatiti hitnu porukukoja se takvim jezikom iznosi.

Page 22: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

22

NEDJELJA 11. sijeËnja

ZAKON U NA©EM ÆIVOTU

ProËitajte Izreke 6,21; 7,3. Kako trebamo shvatiti slike dijelovatijela u vezi s tim kako se trebamo odnositi prema Zakonu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli u prethodnoj pouci, srce u Izrekama prikazujesrediπte osjeÊaja i misli. GovoreÊi nam da priveæemo Zakon na srce(Izreke 6,21), uËitelj æeli reÊi da uvijek trebamo biti tijesno povezani saZakonom. Ni jednog trenutka ne smijemo izgubiti dodir sa Zakonomzato πto on odreuje πto je grijeh (Rimljanima 7,7). UËitelj takoer na-glaπava da Zakon treba biti zapisan na ploËi srca (Izreke 7,3), kao πtoje Dekalog bio napisan Boæjim prstom na kamenim ploËama (Izlazak24,12).

Kada kaæemo da je Zakon napisan na srcu, znaËi da on ne prika-zuje samo vanjski niz pravila. Zakon treba proæimati naπe pobude, naπeskrivene namjere i treba biti sastavni dio naπeg unutarnjeg biÊa. To jejoπ jedan naËin da se Pavlovo obeÊanje “Krist u vama, nada slave” ostva-ri u naπem æivotu.

Privezati Zakon sebi oko grla znaËi takoer da ga trebamo dræatiπto bliæe uz sebe, kao πto su ljudi u stara vremena imali obiËaj vezatisvoje dragocjenosti oko vrata. Kroz grlo zrak prolazi do pluÊa omogu-ÊavajuÊi tijelu da diπe i dajuÊi mu æivot. Ova slika potvrena je hebrej-skom rijeËju nefeπ (“duπa”), koja se odnosi na æivot, a izvedena je odrijeËi koja znaËi “grlo” i “disanje”.

Privezati Zakon na prste znaËi primijeniti Zakon u svojem poljudjelovanja. UËitelj se usredotoËuje na prste da ukaæe na najtananije inajosobnije aktivnosti. Zakon ne treba utjecati samo na velike odlukekoje donosimo, veÊ i na male (vidi Luka 16,10).

Iako su sve ove slike iskljuËivo simboliËke, vaæno je zapaziti da suovi simboli doslovno usvojeni u hebrejskoj, krπÊanskoj i muslimanskojtradiciji. To moæemo vidjeti u upotrebi hebrejskog tefilina, molitvenogopasaËa, koji se vezuje oko glave ili prstiju, krπÊanskog kriæa koji senosi oko vrata i muslimanskih (i krπÊanskih) brojanica koje se dræemeu prstima.

Simboli mogu biti od pomoÊi, ali zaπto moramo paziti da nepomijeπamo simbole sa stvarnoπÊu koju prikazuju?

Page 23: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

23

PONEDJELJAK 12. sijeËnja

SVJETLO I ÆIVOT

ProËitajte Izreke 6,23. Kako je Zakon povezan sa svjetlom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji je Boæja rijeË, odnosno Njegov Zakon, usporeena sasvjetlom: “Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.” (Psalam119,105) U hebrejskom umu njeguje se povezanost izmeu “Zakona” i“svjetla”. Kao πto svjetiljka osvjetljava stazu kojom idemo, tako namZakon pomaæe da ostanemo na pravom putu; odnosno, kada se suoËa-vamo s moralnim pitanjima, Zakon nam pomaæe da donesemo ispravnuodluku iako Êemo katkad iz odreenih razloga ili osobne koristi biti ukuπnji da zanemarimo Zakon.

Koje primjere moæete pronaÊi u Bibliji u kojima su ljudi odlu-Ëili slijediti Boæji zakon usprkos snaænim razlozima da to ne Ëine?©to moæemo nauËiti iz njihove posluπnosti? U kojim su sluËajevimanjihove odluke da ostanu vjerni izgledale pogreπne, barem s ljud-skog glediπta?

..................................................................................................................................

Zajedno s tekstom iz Izreka 6,23, proËitajte Izreke 7,2. Zaπtoje Zakon povezan sa “æivotom”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Joπ od pada, naπu nadu u vjeËni æivot ne moæemo pronaÊi u Zakonu,veÊ samo vjerom u Krista. Meutim, posluπnost Zakonu i njegova naËelai dalje zauzimaju srediπnje mjesto u æivotu vjere (vidi Matej 19,17; Ot-krivenje 14,12). Kao πto je Gospodin rekao Izraelu prije nekoliko tisuÊagodina, mi smo posluπni zato πto “sam ja Jahve Bog vaπ” (Levitskizakonik 18,4). Boæji zakon je povezan sa “æivotom” zato πto je Bog izvoræivota. Ovo naËelo donosi pravu duhovnost: imamo povjerenje u Boga iNjegova obeÊanja za naπ sadaπnji æivot, kao πto vjerujemo u NjegovaobeÊanja o vjeËnom æivotu.

Isus je rekao: “Ja sam svjetlo svijeta. Tko mene slijedi, sigurnoneÊe iÊi po tami, nego Êe imati svjetlo koje vodi u æivot.” (Ivan8,12) Kako ste doæivjeli ostvarenje ovog divnog obeÊanja u svojemhodu s Gospodinom?

Page 24: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

24

UTORAK 13. sijeËnja

U BORBI S KU©NJAMA

Kao πto smo vidjeli, pisac Izreka u 23,6, nadahnut Svetim Duhom,neposredno povezuje svjetlo i æivot s Boæjim zakonom. U sljedeÊemretku on iznosi odgovarajuÊi primjer kako nam Zakon, kao svjetlo iæivot, moæe ponuditi snaænu duhovnu zaπtitu.

Na πto smo upozoreni u Izrekama 6,24? Osim oËite, koja namje manje primjetna opomena ovdje upuÊena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

NajveÊa kuπnja poboæne osobe jest pronalaæenje vjerskog razlogakojim Êe opravdati svoj prijestup. Koristiti Boga da bismo racionaliziraliloπe ponaπanje nije samo uæasan oblik bogohuljenja, veÊ i snaæna ob-mana. Uostalom, ako netko kaæe: “Bog je sa mnom”, kako moæete od-govoriti na tu tvrdnju? Ovo se moæe dogoditi Ëak i u sluËaju preljuba.“Bog mi je pokazao da trebam biti s ovom osobom.” Ako vjeruje u to,moæe li mu itko ili iπta biti vaænije od onoga πto mu je “Bog” pokazao?

Zapazite, takoer, da njega ne privlaËi samo njezina fiziËka ljepota.Ona se koristi laskavim rijeËima da bi privukla ærtvu u svoju zamku.Koliko Ëesto su se muπkarci i æene naπli u kompromitirajuÊim okol-nostima zbog njeænih i zavodljivih rijeËi, katkad uvijenih u poboænijezik? Pisac Izreka æeli nas upozoriti na ovu vjeπtu obmanu.

Zakon je savrπen lijek “od laskava jezika tuinke”. Samo Êe nampropisi Zakona i duænost posluπnosti pomoÊi da se odupremo njezinimprimamljivim rijeËima, koje mogu zvuËati toliko istinito i lijepo. Zavodnicavas neÊe smatrati samo privlaËnim, veÊ i mudrim i pametnim. Moæda Êeona govoriti Ëak i o svojim duhovnim potrebama; i πto je ironiËno iopasno, “Boæja ljubav” moæe postati opravdanje za grijeh.

Pomislite samo koliko lako moæemo biti navedeni, Ëak i podokriljem vjere, da opravdamo pogreπne postupke bilo koje vrste, nesamo preljub. Zaπto je, onda, naπa potpuna posveÊenost Boæjemzakonu jedina prava zaπtita, Ëak i od osobnih misli i zabluda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 25: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

25

SRIJEDA 14. sijeËnja

“NE KRADI”

Odmah nakon opomene da se klonimo preljuba (Izreke 6,24-29),pisac ukazuje na joπ jedan grijeh: krau (redci 30.31). Povezanost izme-u ove dvije zapovijedi (o krai i preljubu) pokazuje kako neposluπnostjednoj zapovijedi moæe utjecati na posluπnost drugim. Pravljenje kom-promisa moæe biti joπ opasnije od potpune neposluπnosti Zakonu. “Naj-jaËu podrπku poroku u naπem svijetu ne pruæa razvratan æivot pokvare-nog greπnika ili propalog odbaËenika; to Ëini æivot koji inaËe izgledakrepostan, Ëastan i plemenit, ali u kome se njeguje jedan grijeh, popu-πta jednom poroku. ... Onaj koji ima uzviπene poglede na æivot, istinui Ëast, a ipak namjerno krπi jedno pravilo svetog Boæjeg zakona, izopa-Ëio je svoje plemenite darove i pretvorio ih u mamac na grijeh.” (EllenG. White, Odgoj, str. 135)

ProËitajte Izreke 6,30.31. ©to ovi redci govore o tome πto nekaosoba moæe uËiniti u oËaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Siromaπtvo i potrebe ne opravdavaju krau. Lopov je kriv iako je“gladan” (30. redak). Iako ljudi ne sramote kradljivca koji je gladan, onipak mora sedmerostruko vratiti ono πto je ukrao, po Ëemu vidimo daËak i oËajne prilike u kojima se naπao nisu opravdanje za grijeh. Sdruge strane, Biblija naglaπava da je naπa duænost da iziemo u susretpotrebama siromaπnih, da ne bi bili primorani krasti da bi preæivjeli(Ponovljeni zakon 15,7.8).

Zanimljivo je πto se pisac u tekstu nakon ukazivanja na preljub ikrau ponovno vraÊa na temu preljuba (Izreke 6,32-35). Ova dva grijehasu sliËna. U oba sluËaja netko nezakonito uzima neπto πto pripadadrugome. Meutim, bitna razlika izmeu krae i preljuba krije se uËinjenici πto se prvi grijeh odnosi samo na gubitak materijalnih dobara,dok se drugi odnosi na neπto mnogo vaænije. U nekim sluËajevima oso-ba moæe nadoknaditi πtetu koju je uËinila kraom, ali u sluËaju prelju-ba, osobito kada su i djeca prisutna, πteta moæe biti mnogo ozbiljnija.

“‘Ne uËini preljuba!’ Ova zapovijed zabranjuje ne samo neËista djela,veÊ i tjelesne misli i æelje, ili svako djelo koje ih potiËe. Ne zahtijeva sesamo ËistoÊa u vanjskom æivotu, veÊ i ËistoÊa tajnih namjera i osjeÊaja.Krist, koji je uËio sveobuhvatnu obvezu Boæjeg zakona, izjavio je da suzle misli ili pogled grijeh kao i nezakonito djelo.” (Ellen G. White, Pat-rijarsi i proroci, str. 250)

Page 26: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

26

»ETVRTAK 15. sijeËnja

PRIJETNJA SMR∆U

VeÊina ljudi kada grijeπi ne razmiπlja o smrti. Njima je neπto drugou mislima, obiËno trenutaËno zadovoljstvo koje im taj grijeh pruæa.Odmaæe takoer i Ëinjenica πto se u naπoj kulturi Ëesto veliËaju preljubi drugi prijestupi. Suprotno tome, u Izrekama se grijeh promatra izpravog kuta, s glediπta koje je apostol Pavao ponovio mnogo godinakasnije: “Jer je plaÊa grijeha smrt.” (Rimljanima 6,23)

ProËitajte Izreke 7,22.23. Zaπto je æivot preljubnika u smrtnojopasnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Onaj koji “otide za njom” opisan je kao osoba koja je izgubila svojuosobnost i volju. On viπe ne razmiπlja. RijeË “odmah” ukazuje da sebinije dao mnogo vremena za razmiπljanje. Usporeen je s volom koji “idena klanje”, s jelenom koji “zapleten u mreæu Ëeka” i s pticom koja“ulijeÊe u zamku”. Nitko od njih ne shvaÊa da mu je æivot u opasnosti.

ProËitajte Izreke 7,26.27. ©to razvratnu æenu Ëini opasnom poæivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

MoguÊe je da je æena u ovom tekstu viπe od same “preljubnice”.Ona zapravo prikazuje vrijednosti suprotne mudrosti. Salomon se kori-sti ovom metaforom da upozori svoje uËenike na svaki oblik zla. Rizikje velik jer ova æena ne zadaje samo rane, ona ubija, i njezina je moÊtakva da moæe pokoriti Ëak i najsnaænijeg Ëovjeka. Drugim rijeËima, idrugi prije vas, snaæniji od vas, nisu mogli opstati u njezinim rukama.Svevremenski jezik ovog teksta jasno ukazuje da biblijski pisac govorio ËovjeËanstvu uopÊe. (Hebrejska rijeË πeol ne odnosi se na “pakao”,kao πto se obiËno misli; oznaËava mjesto na kojem se mrtvi sada nalaze:grob.)

Na kraju, bit je da grijeh, bilo da je u pitanju preljub ili neπto drugo,vodi u uniπtenje, u stanje suprotno vjeËnom æivotu koji Bog æeli daprimimo preko Isusa Krista.

Kao πto smo rekli u uvodu u odsjeku od subote, jezik ima snaæanutjecaj i mi se doslovno bavimo pitanjem æivota i smrti.

Sjetite se nekih “snaænih” ljudi koji su doæivjeli veliki pad.Koja je vaπa jedina zaπtita?

Page 27: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

27

PETAK 16. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Sotona nudi ljudima kraljevstvo ovoga svijeta pod uvjetom da muse poklone i priznaju njegovu vlast. Mnogi na taj naËin ærtvuju Nebo.Bolje je umrijeti nego grijeπiti; bolje je oskudijevati nego varati; bolje jegladovati nego lagati.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv.4, str. 495)

“Radije izaberite siromaπtvo, poniæenje, odvajanje od prijatelja ilibilo koji drugi oblik stradanja, nego da svoju duπu uprljate grijehom.Radije smrt nego nepoπtenje ili prestupanje Boæjeg zakona — to trebabiti naËelo svakog krπÊanina.” (Ellen G. White, Testimonies for theChurch, sv. 5, str. 147)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako moæemo biti ozbiljni u vezi s teæinom grijeha, a da neupadnemo u zamku fanatizma? Kako u isto vrijeme moæemo bitiposluπni Boæjem zakonu, a da ne prijeemo u legalizam?

2. ProËitajte Izlazak 20,1-17. Kako su sve zapovijedi meuso-bno povezane? Zaπto je, ako otvoreno krπimo jednu zapovijed, mo-guÊe da Êemo prekrπiti i ostale? (Vidi Jakov 2,11.) Koje primjeremoæete pronaÊi u kojima prekrπaj jedne zapovijedi vodi prekrπajudruge?

3. Razmiπljajte o ideji da se ljudi sluæe vjerom da bi opravdalisvoje pogreπne postupke. To nije teπko uËiniti, osobito ako æelitezadræati “ljubav” kao konaËno mjerilo dobra i zla. Uostalom, sjetitese svih loπih stvari uËinjenih pod okriljem “ljubavi”. Kako, onda,Zakon moæe zaπtititi ljude od njih samih i drugih da ne upadnu ugrijeh?

4. Pogledajte joπ jednom pitanje na kraju odsjeka od nedjeljekoje se bavi mijeπanjem simbola s realnoπÊu. Kako to moæemo uËi-niti? Koji obiËaji, koji na simboliËan naËin prikazuju duhovne isti-ne, mogu biti zamijenjeni samim istinama?

Page 28: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

28

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredo-vati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istineprvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve usobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodilisate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja;Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G.White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162)

Page 29: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

29

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 58—67

Pouka 4 17.—24. sijeËnja 2015.

Boæanska mudrost“Jahve me stvori kao poËelo svoga djela, kao najraniji od

svojih Ëina, u pradoba.” (Izreke 8,22)

Biblijski tekstovi: Izreke 8,1-21.22-31.32-36; 9,1-18; Matej16,26; Postanak 1,31.

U ovom poglavlju Mudrih izreka ponovno se spominje tema mudro-sti (vidi Izreke 1,20.21). Iz tekstova za prouËavanje za ovaj tjedan jasnovidimo da je mudrost istina — Istina koja postoji u Bogu, izvoru i teme-lju svake istine.

Ovo naglaπavanje “apsolutnog” karaktera istine u suprotnosti je sodreenim suvremenim glediπtem, posebno na Zapadu, prema kojem seistina smatra relativnom, uvjetnom i kulturoloπki odreenom, i premakojem se istina jedne osobe razlikuje od istine druge.

Meutim, ova misao nije biblijska. Moja istina treba biti ista kao ivaπa zato πto je istina sveopÊa. Ona ne pripada nikome posebno, veÊcijelom ËovjeËanstvu, bilo da je ËovjeËanstvo prepoznaje ili ne.

Zanimljivo je da je Isusova izjava: “Svatko tko je prijatelj istinesluπa moj glas” (Ivan 18,37), potaknula Pilata da postavi svoje Ëuvenopitanje Isusu: “©to je istina?” (Ivan 18,38) Istina, apsolutna istina, postoji.Ona nam se Ëak i obraÊa, pitanje je samo hoÊemo li je posluπati.

Page 30: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

30

NEDJELJA 18. sijeËnja

MUDROST VI»E

ProËitajte Izreke 8,1-21. Koja je prema ovim redcima vrijednostmudrosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudrost je toliko vaæna da mora doprijeti do svih ljudi. Bog jestvorio Ëovjeka, a Krist je umro za svakoga od nas. Zato je mudrost,poznavanje Boga i spasenje koje nudi namijenjeno svakom ljudskombiÊu.

Obratite pozornost na rijeËi koje opisuju prisutnost mudrosti: “pro-povijeda”, “glasno viËe”, “glas svoj upravlja”, “zbori”, “usnama”, “rijeËi”,“usta”. Kako god shvatili ove metafore, jasno je da se mudrost trebaprenositi, trebaju je svi Ëuti. Uostalom, kao πto smo vidjeli proπli tjedan,ono πto mudrost govori tiËe se pitanja æivota i smrti.

Mudrost osam puta govori o istinitosti svojih rijeËi. Ovaj opis mu-drosti, πto je zanimljivo, paralelan je prikazu Gospodina iz Ponovljenogzakona 32,4. Ova nas paralela, naravno, ne treba iznenaditi zato πto jeBog Stvoritelj svega (vidi Ivan 1,1-3), temelj istine.

ProËitajte Izreke 8,10.11. ©to ovi redci govore o mudrosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Toliko mnogo ljudi je æivjelo i æivi u neznanju, zabludi i tami. Mnogisu izgubili svaku nadu ili æive u laænoj. Ovo stanje joπ æalosnijim ËiniËinjenica da su mudrost i istina divni, ispunjeni nadom, obeÊanjem ubolji æivot i sigurnoπÊu u vjeËni æivot na novom Nebu i novoj Zemlji, svezahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi. Sve bogatstvo ovoga svijeta je beznaËajno(vidi Propovjednik 2,11-13) u usporedbi s poznavanjem Boga.

ProËitajte Matej 16,26 i upitajte sebe koliko vaπ æivot odraæa-va kljuËnu istinu ovih rijeËi.

Page 31: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

31

PONEDJELJAK 19. sijeËnja

MUDROST I STVARANJE

ProËitajte Izreke 8,22-31. Kako je mudrost povezana sa stvara-njem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima mudrost je na tajanstveni naËin povezana sGospodinom kao Stvoriteljem. U njima je upotrijebljeno mnogo rijeËikoje se spominju i u izvjeπtaju o stvaranju iz Postanka 1 i 2, Ëak odra-æavaju i njegovu literarnu strukturu, izgraenu oko tri osnovna elemen-ta, neba, vode i zemlje. Namjera je ove paralele da naglasi izvorno znaËe-nje mudrosti: ako je osobno Bog stvarao mudroπÊu, ako je mudrostnajstarije orue, starije od svemira i toliko vaæan Ëimbenik u njegovompostojanju, onda svi trebamo viπe koristiti mudrost u svemu πto Ëinimou æivotu.

Boæansko podrijetlo mudrosti je takoer snaæno naglaπeno. PrvarijeË u ovom tekstu je Jahve, za kojeg je reËeno da je imao mudrost.SljedeÊa rijeË povezana s izvjeπtajem o stvaranju iz Postanka je reπit(“poËetak”), koju nalazimo u prvom retku Postanka: “U poËetku stvoriBog nebo i zemlju.”

Meutim, rijeË “poËelo” u Izrekama 8,22 upotrijebljena je u dru-gaËijem smislu nego u Postanku 1. U Postanku 1,1 ova rijeË je povezanasa stvaranjem, dok je u Izrekama 8,22 povezana s Bogom osobno, Nje-govim putem (derek), koji oznaËava Njegovu narav. Prema tome, mudrostje dio Boæje naravi.

Mudrost je, dakle, postavljena u vremenu Ëak i prije stvaranja sve-mira. Postojanje mudrosti u vrijeme kada je samo Bog bio prisutan,ukazuje da je postojala “u pradoba”.

ZnaËi, mudrost ne nastaje u nama, veÊ nam se otkriva; mudrostuËimo, njom se pouËavamo; ona se ne raa u nama. Hodati u svojemsvjetlu znaËi hodati u tami. ReËeno nam je da je Isus “Svjetlo istinito,koje rasvjetljuje svakoga Ëovjeka” (Ivan 1,9). Tako je i mudrost potrebnasvim ljudima.

Page 32: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

32

UTORAK 20. sijeËnja

VESELITI SE STVARANJU

U Postanku 1 vidimo da svaki korak stvaranja zavrπava istim rije-Ëima: “I vidje Bog da je dobro.” (vidi Postanak 1,4.10.12.18.21.25.31)Pisac u posljednjem koraku (31. redak) ide joπ dalje i kaæe: “I bijaπe vrlodobro.” Hebrejska rijeË za “dobro” obuhvaÊa znaËenje uæivanja i podra-zumijeva odreeni odnos. Na kraju tjedna stvaranja Bog zastaje i upotpunosti uæiva u djelima stvaranja (Postanak 2,1-3). Subota, vrijemeovog odmora, bila je blagoslovljena. SliËno tome, tekst u Izrekama 8,30.31zavrπava rijeËima da se mudrost radovala stvaranju.

ProËitajte Izreke 8,30.31. Zaπto se mudrost radovala?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Radost mudrosti odraæava Boæju radost prigodom stvaranja. Ovaradost ne samo da je iskazivana svakodnevno, pri svakom koraku stva-ranja, veÊ je njome bio ovjenËan i zavrπetak stvaranja æivota na Zemlji.

U Izrekama 8 nalazimo razlog zaπto se mudrost radovala: “Moja suradost djeca Ëovjekova.” (31. redak) Na kraju tjedna stvaranja, u subotu,Bog je stupio u odnos s ljudskim biÊima. Neposredna primjena ovogboæanskog odmaranja i radovanja nakon obavljenog rada tijekom tjedna,ukazuje na ljudsko iskustvo kada je u pitanju subota: “SlijedeÊi primjerStvoritelja, i Ëovjek se moæe s radoπÊu i zadovoljstvom osvrnuti na svojzavrπen posao.” (Gerhard F. Heizl, The Sabbath in Scripture and History[Review and Herald Publishing Association, 1982.], str. 23)

ProËitajte Koloπanima 1,15-17; 2,3; Otkrivenje 3,14; Ivan 1,1-14. ©to ovi redci govore o Isusovoj ulozi u Ëinu stvaranja? Zaπtoje Njegova uloga kao Stvoritelja toliko vaæna u razumijevanju Nje-gove uloge kao naπeg Otkupitelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 33: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

33

SRIJEDA 21. sijeËnja

POZIV MUDROSTI

Posljednjih nekoliko redaka ovog teksta ponovno ukazuju na oso-bnu, praktiËnu primjenu mudrosti nasuprot kojoj je duboko intelektu-alno znanje o prapostojanju mudrosti i njezinoj prisutnosti prigodomstvaranja. Meutim, istina u Bibliji u nekom trenutku mora se spustitina ljudsku razinu i na Ëinjenicu kako se odnosimo prema onome πtonam je dano u Isusu.

ProËitajte Izreke 8,32-36. Koja se poruka o æivotu i smrtiovdje nalazi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Hebrejska rijeË prevedena kao “blago” ima znaËenje “sretan”. Uovom tekstu rijeË “blago” odnosi se na dvije tvrdnje. Prva opisuje rad-nju: “Blago onima koji Ëuvaju moje putove.” (32. redak) Isti jezik upo-trijebljen je u Psalmu 119,1.2 u odnosu na Zakon. “Blaæeni oni kojih jeput neokaljan, koji hode po Zakonu Jahvinu! Blaæeni oni koji Ëuvajupropise njegove.”

Druga tvrdnja opisuje stav: “Blago Ëovjeku koji me sluπa.” (34. redak)U oba sluËaja potrebno je neprestano ulaganje truda. Nije dovoljno samootkriti pravi put; moramo ga se “dræati”. Nije dovoljno samo Ëuti BoæjurijeË; moramo “bdjeti svaki dan” i slijediti ono πto znamo. Isus je rekao:“Joπ su blaæeniji oni koji sluπaju rijeË Boæju i Ëuvaju je!” (Luka 11,28)

“Je li ovakva sreÊa koju ljudi traæe na stazi neposluπnosti i gaæenjafiziËkog i moralnog zakona poæeljna? Kristov æivot ukazuje na praviizvor sreÊe i na koji naËin se moæe dosegnuti. ... Kad bi uistinu bilisretni, oni bi trebali biti zateËeni na radnom mjestu radosni, radeÊivjerno posao koji im pripada, usklaujuÊi svoje srce i æivot sa savrπe-nim Uzorom.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 164)

SreÊa moæe biti neuhvatljiva; πto je viπe nastojimo dohvatiti,sve teæe je dostiæemo. Zaπto vjernost Bogu, nasuprot potrazi zasreÊom, treba biti naπa najveÊa vrijednost? ©to Êe nam pruæitiradost (i zaπto): ako prvo budemo traæili sreÊu ili Boæje kraljev-stvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 34: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

34

»ETVRTAK 22. sijeËnja

ILI-ILI

Nakon poziva koji je uputila mudrost, nadahnuti pisac Izreka u 9.poglavlju poziva Ëitatelje da izaberu izmeu dva naËina æivota: mudrostii bezumlja. Prvih i posljednjih πest redaka (Izreke 9,1-6; 13-18) skladnisu i iznose suprotnost izmeu ova dva pojma.

Usporedite Izreke 9,1-6 i 9,13-18. Kakva je razlika izmeumudrosti i ludosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Mudrost je djelotvorna i ukljuËena u stvaranje: njezino djelova-nje opisano je pomoÊu sedam glagola (redci 1-3). Sedam stupova koje jeotesala (redak 1) ukazuju na sedam dana stvaranja. U suprotnosti smudroπÊu, bezumna æena sjedi i ne Ëini niπta, pravi se vaænom, a zapra-vo je “prosta i ne zna niπta” (redak 13).

2. Iako mudrost i ludost upuÊuju poziv istim ljudima (zapazite isteretke: 4 i 16), ono πto nude u biti je drugaËije. Mudrost poziva svojegoste da jedu kruh i piju piÊe koje je pripremila (redak 5). Ludost nenudi niπta za jelo i piÊe; ona se samo razmeÊe ukradenim namirnicama(redak 17).

3. Mudrost nas poziva da ostavimo ludost i budemo æivi. Bezumljeje popustljivije; ono ne zahtijeva da ostavimo neπto, ali nas na njegovomputu Ëeka smrt. Oni koji slijede mudrost napredovat Êe; iÊi Êe “putemrazboritosti” (redak 6). Oni koji slijede ludost, ostat Êe u mjestu i “neÊeznati” (redak 18).

ProËitajte Izreke 9,7-9. Kako mudri i bezboæni odgovaraju naupute mudrosti? ©to mudrog Ëovjeka Ëini mudrijim od bezboænika?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

KljuË mudrosti je poniznost. Mudar Ëovjek prima pouke i odgovarana upute otvorenog uma. Mudrost primaju samo oni koji, poput djeteta,osjeÊaju potrebu za rastom. Zato je Isus nauËavao: “Ako ne postanetekao mala djeca, neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 18,3)

Page 35: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

35

PETAK 23. sijeËnja

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

“Vladar svemira nije bio sam u svom djelu dobroËinstva. On je imaopomoÊnika — suradnika koji je cijenio Njegove namjere i mogao dijelitiNjegovu radost u pruæanju sreÊe stvorenim biÊima.

‘U poËetku bijaπe RijeË, i RijeË bijaπe kod Boga — i RijeË bijaπe Bog.Ona u poËetku bijaπe kod Boga.’ (Ivan 1,1.2) Krist, RijeË, jedinoroeniBoæji Sin, bio je jedno s vjeËnim Ocem — jedne naravi, karaktera inamjere, jedino biÊe koje je moglo sudjelovati u svim Boæjim namjeramai savjetovanjima. ... A Boæji Sin o sebi kaæe: ‘Jahve me stvori kao poËelosvoga djela, kao najraniji od svojih Ëina, u pradoba ... kad je polagaotemelje zemlji, bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, izdana u dan, igrajuÊi pred njim sve vrijeme.’ (Izreke 8,22-30)” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 15,16)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je vjerovanje u izvjeπtaj o stvaranju iz Postanka temeljbiblijske mudrosti? Zaπto je ideja o evoluciji na svaki naËin usuprotnosti s Biblijom?

2. Razmiπljajte viπe o ideji da mi nismo izvor prave mudrosti,veÊ da nam se ona otkriva. Koje primjere vaænih istina moæetenavesti koje nikada ne bismo saznali da nam nije otkriveno bo-æanskim nadahnuÊem? Na primjer, da nam nije otkriveno, kakobismo znali πto znaËi Kristova smrt na kriæu? Kako bismo znali osuboti i drugom Kristovom dolasku?

3. Kako Boæje djelo, otkriveno u Postanku 1, svjedoËi o Ëinjenicida se dobro ne moæe mijeπati sa zlom? Kako se vaπ odgovor slaæes idejom da netko, na primjer, glediπte o evoluciji ukljuËuje u izvje-πtaj o stvaranju iz Postanka?

4. Kako nam Boæja radost iskazana prigodom stvaranja poma-æe da doæivimo dublje i bogatije iskustvo u svetkovanju subote?

Page 36: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

36

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G.White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.)

Page 37: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

37

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 68—75

Pouka 5 24.—31. sijeËnja 2015.

Blagoslovi namijenjenipravednicima

“Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih krijunasilje.” (Izreke 10,6)

Biblijski tekstovi: Izreke 10,1-14; 11; 12; 13; Matej 19,19;Ivan 3,16.

Kao πto prema naslovu moæemo zakljuËiti, ova pouka govori o bla-goslovima namijenjenim pravednicima. Hebrejska rijeË zaddiq, “praved-nik”, kljuËna je u ovom tekstu. RijeË zedeq (prevedena kao “pravda”), izkoje je izvedena, nalazi se u uvodu Izreka: “Mudre izreke Salomona ...da se primi umna pouka, pravda (zedeq) ...” (Izreke 1,1-3) Ono πto sa-znajemo iz Izreka jest da je mudrost pravednost, a “pravednost” znaËihodati po Boæjim zapovijedima — hodati u vjeri i posluπnosti u skladus onim na πto nas je Gospodin pozvao. Pravednost je dar koji primamood Boga. Nasuprot njoj nalazi se ludost i nevjernost. Mudrost je pravdaili pravednost; ludost je grijeh i poroËnost — a u redcima koje ÊemoprouËavati prikazana je vrlo oπtra razlika izmeu njih.

Page 38: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

38

NEDJELJA 25. sijeËnja

PRAVEDNOST JE SVEOBUHVATNA

ProËitajte Izreke 10,1-7. Koja su razliËita naËela o æivotu ivjeri ovdje otkrivena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PriËa se da je neki Ëovjek u Ëamcu ispod svojih nogu na mjestu nakojem je sjedio poËeo buπiti rupu. Kada su ljudi koji su bili s njim uËamcu zatraæili od njega da to prestane Ëiniti, odgovorio je: “To se vasne tiËe. Ovo je moje mjesto!” Ovaj besmislen odgovor Ëesto je izgovorkojim greπnik opravdava svoje ponaπanje. “Ovo je moj æivot, on se vasne tiËe.” Meutim, sve πto Ëinimo ili ne Ëinimo ima utjecaja na druge,posebno na one koji su nam najbliæi. Tko u æivotu nije osjetio poslje-dice postupaka drugih ljudi, bilo dobrih ili loπih?

NaËelo jedinstva izmeu duhovnog, moralnog i tjelesnog, materijal-nog æivota tema je redaka 3-5. Glavna je misao da se poroËnost ilimoralna slabost ne isplati iako je netko bogat; i drugo, da pravednostuvijek biva nagraena na ovaj ili onaj naËin, Ëak i kada je netko siroma-πan.

U 6. i 7. retku vidimo ono πto je Isus rekao o poæudi kao preljubui mrænji kao ubojstvu. Skrivanje mrænje iza rijeËi ne uspije uvijek. Gre-πne misli Ëesto se odaju govorom tijela ili tonom glasa. Najbolja moguÊapolazna toËka za dobre odnose s drugima jest: “Ljubi bliænjega svogakao samoga sebe.” (Levitski zakonik 19,18; usporedi Matej 19,19) Kaoπto tekst pokazuje, dobar dojam koji ostavljate moæe izvrπiti trajan utje-caj na druge. Na kraju teksta susreÊemo se s odreenom mjerom razu-ma: zar nije bolje imati dobro ime, a ne ime na zlu glasu?

Kakve vaæne odluke stoje pred vama? Ako to veÊ dosad nisteuËinili, pozorno razmotrite utjecaj koji vaπe odluke mogu imati nadruge, na dobro ili na loπe.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 39: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

39

PONEDJELJAK 26. sijeËnja

PRAVEDNIKOVA USTA

Usta (zajedno sa svojim dijelovima, usnama i jezikom) najvaæniji suljudski dio tijela u Izrekama. U prijevodu Biblije na engleski jezik NewKing James Version rijeË “usta” upotrijebljena je 50 puta, rijeË “usne”41 put, a rijeË “jezik” 19 puta. Njihova upotreba u govoru posebno jevaæna tema u Izrekama od 10. do 29. poglavlja.

SljedeÊi zakljuËak je kljuËan: naπe rijeËi imaju veliku silu na dobroili na zlo. Jezik moæe biti najbolji ili najgori dar koji smo primili. Ovajdvostruki utjecaj jezika najvaænija je pouka u Izrekama. Usta mogudonijeti i æivot i smrt.

ProËitajte Izreke 10,11-14. Kakva razlika postoji izmeu govo-ra pravednika i bezboænika?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite u 11. retku izraz “izvor æivota”. Na simboliËan naËin on seodnosi na osobine mudrosti. Upotrijebljen je i kada se u Psalmu 36,10govori o Gospodinu, Izvoru æivota. Ista slika je upotrijebljena u opisuSvetiπta iz kojeg je izvirala voda (Ezekiel 47,1.2). Isus se koristi ovommetaforom da ukaæe na dar Svetoga Duha (Ivan 4,14). Na ovaj naËinusporedba pravednikovih usta s “izvorom æivota” prerasta u ukazivanjena Boga osobno.

KarakteristiËno je za ovakva usta da su dar “æivota”. Ova osobinaotkriva njihovu pravu ulogu. Usta trebaju biti sila na dobro, a ne na zlo,izvor æivota, a ne smrti. Ono πto je reËeno ovdje nalazimo i u Jakovljevojposlanici 3,2-12.

Sjetite se takoer da je putem govora, “snagom svoje rijeËi” (Heb-rejima 1,3), Bog stvorio Nebo i Zemlju. Govor, prema tome, treba bitisamo plodonosan.

Razmotrite koliku nevjerojatnu silu imaju rijeËi. Drugim ljudi-ma rijeËima moæete uliti samopouzdanje, radost i nadu, ili ih mo-æete obeshrabriti i povrijediti kao da ste ih napali u tjelesnomsmislu. Koliko ste oprezni u upravljanju svojim jezikom i njegovomsilom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 40: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

40

UTORAK 27. sijeËnja

NADA PRAVEDNIKA

“Pravednike vodi nevinost njihova, a bezboænike upropaπÊujenjihova opaËina.” (Izreke 11,3) ©to ukazuje na istinitost ovog retka?U kojim se primjerima, koje ste vidjeli ili Ëuli, otkrila ova duhovnaistina? Suprotno tome, koji primjeri kojih ste bili svjedoci, bar zasada pokazuju da ovaj tekst morate prihvatiti vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Izreke 11. Iako se ovo poglavlje bavi razliËitim te-mama, navedite neke od velikih blagoslova koje primaju vjerni, kojisu u suprotnosti s onim πto se dogaa bezboænima.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OËekivanje buduÊnosti i vrijednosti onoga πto joπ nisu vidjeli (vidi2. KorinÊanima 4,18) potiËe pravednike da æive pravedno. Zbog nade ubuduÊnost pravednici se ponaπaju ponizno, poπteno i suosjeÊajno.

S druge strane, bezboænici æive samo u sadaπnjosti; zaokupljeni susamo onim πto vide i trenutaËnom nagradom. Prvenstveno misle na sebei pribjegavaju prijevarama i zloupotrebama. Na primjer, trgovci koji vara-ju svoje kupce dobivaju trenutaËnu nagradu u obliku bolje zarade, ali nakraju, kada izgube kupce, posao im moæe propasti (Izreke 11,3.18).

Razmislite o odreenim odlukama koje morate donijeti. Kolikona njih utjeËu dugoroËni planovi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 41: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

41

SRIJEDA 28. sijeËnja

ISTINA PRAVEDNIKA

ProËitajte Izreke 12 i usredotoËite se na temu rijeËi, posebnona izgovaranje istine i laæi. Kakvu poruku u ovom tekstu nalazimoo iskrenosti i laganju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Filozofkinja Sissela Bok uvjerljivo je pokazala kako laganje moæebiti πtetno po druπtvo. Ona je napisala: “Druπtvo Ëiji Ëlanovi ne mogurazlikovati istinu od laæi, propast Êe.” (Lying: Moral Choice in Publicand Private Life [New York: Pantheon Books, 1978.], str. 19) Isto takoAugustin, kako je navedeno u uvodu ove knjige, zapazio je da “kadanestane poπtovanje prema istini ili samo malo oslabi, sve postaje nepo-uzdano” (str. xv).

Ellen G. White je napisala: “Odvratne su Mu laæljive usne. On objav-ljuje da u Sveti Grad ‘neÊe uniÊi niπta neËisto i nijedan tko Ëini gadosti laæ’ (Otkrivenje 21,27 — DF). Ne uzimajmo istinu olako. Neka onapostane dijelom æivota. Igrati se njome i prikazivati je onako kako toodgovara vlastitim sebiËnim planovima znaËi brodolom vjere. ... Tkogovori neistinu, jeftino prodaje duπu. Njegove laæi mogu naizgled korisnoposluæiti u sluËajevima nuæde; moæe izgledati da Êe uspjeti u poslu kojine bi mogao ostvariti na poπten naËin; ali na kraju dospijeva u stanjeu kojem viπe nikom ne moæe vjerovati. BuduÊi da je sam krivotvoritelj,ne vjeruje rijeËima drugih.” (Moj æivot danas, str. 335)

Kada razmiπljamo o Ëinjenici koliko rijeËi imaju veliku silu, mora-mo razmiπljati i o laæima, jer se veÊina laæi izraæava rijeËima. Tko usvojem æivotu, kada mu je netko slagao, nije doæivio teæak udarac, izdajui osjeÊaj obeπËaπÊenosti? Nije teπko zamisliti druπtvo koje je u potpunojzbrci kada je laganje mjerilo, a ne odstupanje od norme.

Postoji joπ jedan kut promatranja: utjecaj laganja na osobu koja toËini. Neki ljudi su toliko navikli izgovarati laæi da ih to uopÊe ne uzne-mirava. Neki, opet, imaju osjeÊaj krivnje i stida kada laæu. To je dobrozato πto je pokazatelj da Sveti Duh joπ uvijek djeluje na njih.

Zamislite kakva opasnost prijeti onima koji izgovaraju laæi a da sepri tom uopÊe ne dvoume.

Kada ste posljednji put lagali? Kako ste se tada osjeÊali?

Page 42: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

42

»ETVRTAK 29. sijeËnja

NAGRADA NAMIJENJENA PRAVEDNICIMA

Kao πto smo vidjeli, mnoge pouke u Izrekama iznose se usporei-vanjem dvije vrste ljudi. “Mudri Ëine ovo, bezumni Ëine ono.” “PoboæniËine ovo, bezboænici Ëine ono.“

Naravno, u stvarnosti u svakome od nas Ëesto ima malo mudrostii malo ludosti. Osim Isusa, svi smo greπnici i “liπeni smo Boæje slave”(Rimljanima 3,23). Na sreÊu, veÊ u sljedeÊem retku imamo divno obeÊa-nje: iako smo greπnici, vjerom moæemo biti “opravdani darom njegovemilosti, otkupljenjem u Kristu Isusu” (Rimljanima 3,24).

Na kraju Êe cijelo ËovjeËanstvo biti podijeljeno u dvije skupine:spaπene i izgubljene.

ProËitajte Ivan 3,16. S koje se dvije moguÊnosti suoËava cijeloËovjeËanstvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Izreke 13. Kako je u ovom poglavlju suprotstavljenoiskustvo i sudbina pravednika i bezboænika?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudri su usporeeni sa svjetlom koje svijetli, a bezboænici sa svje-tiljkom koja Êe se ugasiti (Izreke 13,9). Mudra osoba uæivat Êe u dobrimplodovima svojega rada, dok Êe bezboænik poæeti zlo (redci 2.25). MudriÊe preko svoje djece (Izreke 13,22) i nakon svoje smrti imati buduÊnost,dok Êe zli ostaviti svoje bogatstvo nepoznatima i bit Êe saËuvano zapravednika (Izreke 13,22).

Bit je da je æivot vjere i posluπnosti Gospodinu bolji od æivotaneposluπnosti i ludosti.

Ako stavimo na stranu veliko pitanje o obeÊanju vjeËnog æivota,koje ste trenutaËne, svakidaπnje prednosti doæivjeli æiveÊi æivotomvjere u Krista?

Page 43: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

43

PETAK 30. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Nije dovoljno rijeËima izraziti vjeru u Krista i upisati svoje ime ucrkvene knjige. ... Bez obzira na to πto ispovijedamo, niπta ne vrijedi svedok se Krist u nama ne pokaæe naπim djelima pravednosti.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 213)

“NajveÊa obmana ljudskog uma u Kristove dane bila je da samopristajanje uz istinu saËinjava pravdu. U cjelokupnom ljudskom isku-stvu teorijsko znanje istine pokazalo se nedovoljnim za spasenje Ëovje-ka. ... NajmraËnija poglavlja povijesti optereÊena su izvjeπÊima o zloËi-nima πto su ih poËinili vjerski fanatici. ... Joπ uvijek postoji ista opas-nost. Mnogi primaju za gotovo da su krπÊani jednostavno zato πto suprihvatili neka osnovna teologijska naËela. Meutim, oni nisu proveliistinu u svakodnevni æivot. ... Ljudi mogu tvrditi da vjeruju u istinu; aliako ih to ne Ëini iskrenima, ljubaznima, strpljivima, trpeljivima i umni-ma, onda je to prokletstvo za one koji je posjeduju; a preko njihovogutjecaja to je prokletstvo i za svijet. Pravda koju je Isus propovijedaopredstavlja usklaenost srca i æivota s otkrivenom Boæjom voljom.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 244)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o tome kako naπe odluke utjeËu na druge nadobro ili zlo. Zaπto je to neizbjeæna æivotna Ëinjenica? Ova istinaje prvi put otkrivena u izvjeπtaju o padu jer se u naπem æivotu svedo danaπnjeg dana osjeÊa utjecaj Adamove i Evine odluke. Zaπto,onda, u svjetlu Boæjeg zakona moramo uËiniti ono πto je ispravno,bez obzira na posljedice kojih se moæda pribojavamo?

2. U Izrekama je napravljena jasna razlika izmeu pravednikai bezumnika, i iz tih redaka moæemo zakljuËiti πto je dobro, a πtozlo. Meutim, zaπto moramo biti vrlo oprezni kad nekoga nazivamobezumnikom? S druge strane, koliko Ëesto su nas prevarili oni kojesmo nekada smatrali pravednicima?

Page 44: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

44

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti samikoliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πtomoæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (EllenG. White, The Bible Echo, listopad 1887.)

Page 45: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

45

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 76—79

Pouka 6 31. sijeËnja—7. veljaËe 2015.

Ono πto dobijete nije ono πto vidite“Neki se put uËini Ëovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.”

(Izreke 14,12)

Biblijski tekstovi: Izreke 14; 15; Daniel 7,25; Marko 12,30.31;Izaija 5,20; Matej 20,26-28.

Apostol Pavao je rekao: “Sad vidimo u ogledalu, nejasno.” (1. Korin-Êanima 13,12) Mi vidimo vrlo malo, a i ono πto vidimo, uvijek proe kroznaπ um. Naπe oËi i uπi — sva naπa osjetila omoguÊavaju nam da imamosamo uski pogled na ono πto nas okruæuje.

Moæemo takoer biti zavedeni ne samo u vezi s vanjskim svijetom,veÊ i sa sobom osobno. Naπi snovi, naπa glediπta i naπi stavovi mogunam dati vrlo iskrivljenu sliku o tome kakvi smo zapravo, kao i o svimvarkama koje mogu biti daleko gore.

©to bismo onda trebali uËiniti da bismo se zaπtitili od ovih prijeva-ra? Izreke nam daju osnovni savjet. Ne smijemo se oslanjati na sebe,kao πto to Ëine bezumni. Naprotiv, trebamo imati povjerenje u Gospo-dina koji upravlja dogaajima Ëak i kada se Ëini da sve ide u pogreπnomsmjeru. Ukratko reËeno, trebamo æivjeti vjerom i ne oslanjati se isklju-Ëivo na ono πto vidimo, jer osjet vida u velikoj mjeri moæe biti varljivomoguÊavajuÊi nam da vidimo samo mali dio stvarnosti i, πto je joπ gore,iskrivljujuÊi sliku i tog malog dijela koji vidimo.

Page 46: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

46

NEDJELJA 1. veljaËe

SAMOUVJERENOST BEZUMNIH

ProËitajte Izreke 14. ©to je u ovom tekstu reËeno o bezumnima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U luakovim je ustima πiba za oholost (Izreke 14,3). Prvi opisbezboænika u ovom tekstu odnosi se na njegove “ohole rijeËi”. Slikapruta u njegovim ustima ukazuje na konaËnu kaznu. Njegove oholerijeËi dovele su do udarca po njegovim ustima, posljedice koja je usuprotnosti sa saËuvanim ustima mudroga (vidi Daniel 7,8).

PodsmjevaË ismijava mudrost (Izreke 14,6-9). Iako se Ëini dabezboænik traæi mudrost, on zapravo ne vjeruje u mudrost i izraæavasumnju u nju. On je neÊe pronaÊi zato πto prema njegovom miπljenjumudrost ne postoji izvan njega. Najopasniji je njegov stav prema krπe-nju Zakona. ©to moæe biti pogubnije od ismijavanja grijeha?

Bezuman Ëovjek je lakovjeran (Izreke 14,15). Ovdje uoËavamoparadoks. S jedne strane bezboænik ismijava one koji vjeruju u vrijed-nost mudrosti, dok s druge strane nije sposoban kritiËki razmiπljati oonome πto Ëuje; on vjeruje u “svaku rijeË”. Ironija ove situacije udarau samu sræ sekularnog druπtva. SumnjiËavi ljudi ismijavaju Boga i πalese na raËun vjere tvrdeÊi da je to za djecu i starce, pa ipak Ëesto povjerujuu besmislice kao πto je nastanak æivota na Zemlji pukim sluËajem.

Bezuman Ëovjek je nagao (Izreke 14,16.29). BuduÊi da bezum-nik vjeruje da se istina nalazi u njemu, on ne uzima dovoljno vremenada razmisli. Njegove reakcije su brze i nagle.

Bezumnik tlaËi druge (Izreke 14,21.31). Mehanizmi tlaËenja inetrpeljivosti prikazani su u psihologiji bezumnika. On je netrpeljivprema drugima i ophodi se prema njima s prijezirom (vidi Daniel 7,25;8,11.12).

Lako je primijetiti osobine bezumnika u drugima, ali je li ihlako primijetiti u sebi? Koje od ovih karakternih mana trebate prvoprepoznati u sebi, a zatim zatraæiti Boæju milost da ih pobijedite?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 47: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

47

PONEDJELJAK 2. veljaËe

STRAH MUDRIH

ProËitajte ponovno Izreke 14. ©to je u ovom poglavlju reËenoo mudrima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudri pokazuju poniznost u govoru (Izreke 14,3). Oni obuzda-vaju svoj govor. Njihovo tiho razmiπljanje potaknuto je nedostatkomoholog samopouzdanja. Oni pozorno razmatraju tue misli, razmiπljajuo Ëinjenicama i odmjeravaju ih. Tihi su zato πto sluπaju pokazujuÊispremnost da uËe od drugih.

Mudri cijene znanje i uËenje (Izreke 14,6.18). Bezumni imajupoteπkoÊa s uËenjem zato πto im je teπko sjediti kraj uËiteljevih nogu.Za razliku od njih, mudri lako uËe zbog svoje poniznosti. Oni uæivaju uuËenju i rastu. Ta potraga za mudroπÊu, za znanjem koje nemaju, Ëiniih mudrima.

Mudri su oprezni (Izreke 14,15). Oni znaju da postoji grijeh i zlo.Zato Êe biti oprezni na svojem putu. NeÊe se oslanjati na svoje osjeÊajei osobno miπljenje; provjeravat Êe ono πto je potrebno i traæiti savjet.Ipak, bit Êe vrlo oprezni u vezi s onim πto im drugi ljudi kaæu; razlikovatÊe dobro od zla (1. Solunjanima 5,21).

Mudri su smireni (Izreke 14,29.33). Oni mogu ostati smireni zatoπto se ne oslanjaju na “svoje putove”, veÊ ovise o onome πto je “gore”(Izreke 14,14). Njihova vjera u Boga omoguÊava im da budu mirni i davladaju sobom (Izaija 30,15). Strah Gospodnji daje im pouzdanje (Izreke14,26).

Mudri su milostivi i blagi (Izreke 14,21.31). Dvije zapovijedi:“Ljubi Gospodina Boga svoga” i “Ljubi bliænjega svoga” usko su povezane(Marko 12,30.31). Ne moæemo ljubiti Boga i istodobno se ruæno ponaπatiprema drugim ljudima. NajveÊi izraz naπe vjere je naËin kako se ophodi-mo prema drugima, osobito prema onima koji su u potrebi.

“Mi ni ne shvaÊamo koliki se meu nama oslanjaju na ono πtovide, a ne hode u vjeri. Mi vjerujemo u ono πto se vidi, a ne cijenimodragocjena obeÊanja koja su nam dana u Njegovoj rijeËi.” (Ellen G.White, Naπe uzviπeno zvanje, str. 87) ©to znaËi hoditi u vjeri, ane oslanjati se na ono πto vidimo? Kako bismo to trebali uËiniti?

Page 48: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

48

UTORAK 3. veljaËe

O»I GOSPODNJE

“OËi su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle idobre.” (Izreke 15,3) Kakve osjeÊaje ovaj tekst budi u vama i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U sljedeÊa dva poglavlja Izreka pisac naglaπava drugu temu. Ovapoglavlja viπe se bave teoloπkim temama nego prethodna. Gospodin sespominje ËeπÊe nego u prethodnim tekstovima. Za Njega je reËeno neπtozadivljujuÊe: da su Njegove oËi na svakom mjestu (Izreke 15,3).

Ovu potpunu svijest o Gospodnjoj prisutnosti stari Izraelci nazivalisu “strahom Gospodnjim”. Istu sliku pronalazimo u Psalmima: “Oko jeJahvino nad onima koji ga se boje.” (Psalam 33,18) SliËno tome, Jobopisuje Boga kao Onoga koji gleda do krajeva zemaljskih i vidi sve πtoje pod nebom (Job 28,24). Job zakljuËuje: “Strah Gospodnji — eto πtoje mudrost.” (Job 28,28)

Ovaj tekst podsjeÊa nas na Boæju sposobnost da vidi dobro i zlo,bez obzira na to gdje se i na koji naËin pokazuju. Kao πto je Salomonshvatio (1. o kraljevima 3,9), prava mudrost je sposobnost da razliku-jemo dobro i zlo. Svijest o tome treba nas motivirati da uvijek Ëinimodobro, nikada zlo, jer Bog vidi sve πto Ëinimo iako nitko drugi to nemoæe. Obmanjujemo sebe misleÊi da Êemo izbjeÊi konaËne posljedicesamo zato πto ih trenutaËno izbjegavamo. Gledano na duge staze, ni-kada ih neÊemo izbjeÊi.

Budimo zato marljivi jer “nema tvari nepoznate pred njim, nego jesve golo i otkriveno pred oËima Onoga kojemu govorimo” (Hebrejima4,13).

ProËitajte Izreke 15,3; Izaija 5,20; Hebrejima 5,14. Koju kljuËnuporuku ovi redci imaju za nas, osobito u vrijeme kada su pojmovi“dobro” i “zlo” ljudima nejasni i kada vlada miπljenje da su relati-van pojam i iskljuËivo ljudske ideje? ©to je pogreπno u takvomrazumijevanju dobra i zla i zaπto je opasno zauzeti takav stav?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 49: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

49

SRIJEDA 4. veljaËe

RADOST GOSPODNJA

ProËitajte Izreke 15. Zaπto je radost toliko vaæna prednost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Svetom pismu nam nije obeÊan æivot bez kuπnji. Sam Isus jeosobno rekao: “Svakom je danu dosta njegove muke.” (Matej 6,34) UIzrekama 15,15 dano je objaπnjenje da Êe se onaj koji odræi veselo srceu zlim danima ugodnije osjeÊati. Bol, patnja i kuπnje Êe doÊi, a mi vrloËesto ne moæemo utjecati na to kada i kako Êe se pojaviti. Ono na πtomoæemo utjecati, bar do odreene mjere, jest kako Êemo odgovoriti nanjih.

ProËitajte Izreke 15,14.23. Kako Bog sudjeluje u toj radosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako biblijski tekst ne spominje jasan povod za radost, usporednamisao u 13. i 14. retku ukazuje da “veselo srce” “traæi znanje”. To jesrce onoga koji ima vjeru i koji nazire izbavljenje iza trenutaËnih kuπnji.Zato je vjera u Boga toliko vaæna; zato je znaËajno da iz svojeg osobnogiskustva poznajemo Boga i Njegovu ljubav. Onda, bez obzira na kuπnje,bez obzira na to s kakvim se patnjama suoËavamo, oni koji poznajuBoæju ljubav sve mogu podnijeti.

Tekst u Izrekama 15,23 iznosi joπ jednu vaænu misao. Viπe radostinam donosi ono πto dajemo od onoga πto primamo. Lijepa rijeË upuÊenadrugima donijet Êe radost i onome koji je upuÊuje. Tko u svojem æivotunije iskusio blagoslove koji proistjeËu iz blagoslivljanja drugih, bilorijeËima ili djelima? Kao πto smo veÊ vidjeli u Izrekama, naπe rijeËiimaju silu. One mogu uËiniti mnoga dobra ili veliko zlo. Koliko je boljekada donose mnogo dobra ne samo onima kojima se Ëini dobro, veÊ ionima koji ga Ëine.

Koliko dobro poznajete Boæju ljubav? ©to biste mogli uËiniti daprimite u svoje srce ovu vaænu istinu? Razmislite koliko bi æivotbio bolji da poznajete Boæju ljubav?

Page 50: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

50

»ETVRTAK 5. veljaËe

BOÆJA VRHOVNA VLAST

Svi imamo snove i pravimo planove, ali ipak oni mogu biti drugaËiji,bolji ili gori nego πto smo oËekivali. Biblija priznaje vrijednost ljudskeodgovornosti i slobode. Biblija potvruje da Bog upravlja dogaajima(vidi Izreke 20,24; 21,31; Daniel 2; 7)

Koja se poruka nalazi u Izrekama 16,1? Kako trebamo shvatitiovaj redak?

..................................................................................................................................

Mi vrπimo pripreme i pravimo planove, ali posljednja rijeË i daljepripada Bogu. To ne znaËi da su naπe pripreme bezvrijedne. Meutim, uæivotu vjere, ako predamo svoje planove Bogu, On Êe ih preuzeti, uprav-ljati njima (Izreke 16,9) i na kraju ostvariti (redak 3). »ak Êe i djelovanjenaπih neprijatelja biti preokrenuto u naπu korist (redci 4.7).

Iako ove misli nije lako shvatiti, posebno kada se suoËimo s teπkimokolnostima, one nam trebaju pruæiti utjehu i pomoÊi nam da nauËimoimati povjerenje u Boga, Ëak i kada sve krene u pogreπnom smjeru ikada se planovi ne ostvare onako kako smo se nadali. KljuËna misao jeda nauËimo sve predati Bogu. Ako to uspijemo, moæemo biti sigurni uNjegovo vodstvo, Ëak i u najteæim trenutcima.

ProËitajte Izreke 16,18.19. Kakvo mjesto Ëastoljublje zauzimau ljudskom uspjehu?

..................................................................................................................................

Biblija nas, kao i uvijek, upozorava na oholost. Uostalom, na πto mikao pala biÊa moæemo biti ponosni? Koji se porok viπe od oholosti,iskonskoga grijeha, suprotstavlja Bogu (vidi Ezekiel 28,17)? Isus je go-vorio protiv teænje za veliËinom i pozivao uËenike da se okrenu ponizno-sti (Matej 20,26-28).

ProËitajte Izreke 16,33. Kakvo mjesto sluËajnost zauzima uljudskom uspjehu?

..................................................................................................................................

Biblija ne daje mjesta sluËajnosti. »ak i kada netko smatra da jetijek dogaaja plod sluËajnosti, moramo vjerovati da Bog i dalje svimeupravlja.

Kada æelimo shvatiti zaπto se dogaaju odreene stvari, kakonam postojanje velike borbe pomaæe da prebrodimo teπka pitanja uvezi s tim zaπto se neπto dogaa upravo na taj naËin?

Page 51: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

51

PETAK 6. veljaËe

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Sotona je od poËetka ljudima prikazivao dobitak πto ga mogu osvo-jiti prijestupom. On je tako zaveo anele. Tako je on kuπao i Adama iEvu. On tako joπ uvijek navodi mnoπtvo na neposluπnost Bogu. Putprijestupa izgleda poæeljan, ‘a na koncu vodi k smrti’ (Izreke 14,12).Sretni su oni koji kad zakoraËe na ovaj put, shvate kako su gorki plo-dovi grijeha i na vrijeme ga ostave.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 608)

“Niπta viπe ne vodi k poboljπanju zdravlja tijela i duπe od duhazahvalnosti i proslavljanja. Vrlo je jasna duænost da se valja oduprijetipotiπtenosti, mislima i osjeÊajima koji donose nezadovoljstvo — kao πtoje jasna duænost da se molimo. Ako je Nebo naπ cilj, kako moæemo iÊikao skupina oæaloπÊenih, koji stenju i gunaju cijelim putem premadomu svog nebeskog Oca? Oni krπÊani koji se stalno æale i tuæe, i kojiodaju dojam da vedrinu i sreÊu smatraju grijehom, nemaju pravu religi-ju.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 156)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o ideji da imamo ograniËeni pogled na stvar-nost. ©to to znaËi? Za πto smo sigurni da postoji, a ne moæemo nina koji naËin spoznati osjetilima? Na primjer, koliko se mnogoradiovalova upravo sada nalazi u zraku oko vas, a ipak ih ne vidite,ne Ëujete i ne osjetite? Kako postojanje takve stvarnosti pomaæe dashvatimo koliko su naπa osjetila ograniËena? Kako nam to razumi-jevanje treba pomoÊi da uvidimo da postoji i ono πto ne moæemovidjeti, na primjer aneli?

2. Zaπto je vaæno shvatiti da Ëovjek ima slobodnu volju i sloboduizbora, iako Bog svime upravlja? Iako ova shvaÊanja (Ëovjekovasloboda izbora i Boæja vrhovna vlast) kao da su u suprotnosti, toje biblijski nauk. Kako ih, onda, moæemo uskladiti?

Page 52: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

52

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvo-jiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupesvjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπeidole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str.489,490)

Page 53: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

53

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 80—85

Pouka 7 7.—14. veljaËe 2015.

SuoËavanje sa sukobima“Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svaom kuÊa

puna ærtvene peËenke.” (Izreke 17,1)

Biblijski tekstovi: Izreke 17; 18; 19; 1. KorinÊanima 13,5-7;Ivan 8,1-11; Ponovljeni zakon 24,10-22.

Mudre izreke ponovno ukazuju na Ëinjenicu da vanjski izgled moæeprevariti. Moæemo imati sve πto ovaj svijet nudi — bogatstvo, moÊ, uæitke,slavu — a da ipak iza te vanjπtine vlada napetost i tuga. MoguÊe je daje uzrok te napetosti i tuge upravo bogatstvo i uæitci kojima ljudi tolikoteæe. Jedna egipatska poslovica glasi: “Bolje je kruh sa sretnim srcemnego bogatstvo s mukom.” (Miriam Lichtheim, “Instructions”, AncientEgiptian Literature: A Book of Readings, sv. II, str. 156) Prema Izreka-ma, prvi korak u rjeπavanju ovog problema je prepoznavanje prioriteta:mirni odnosi su vaæniji od bogatstva (Izreke 17,1). Nije toliko vaæno onoπto imamo, veÊ ono πto njegujemo u sebi. Savjet koji slijedi pomoÊi Êenam da obnovimo ovu najveÊu vrijednost i pruæiti nam unutarnji mir(hebrejski πalom) koji Êe doprinijeti naπoj sreÊi.

Page 54: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

54

NEDJELJA 8. veljaËe

GRIJEH I PRIJATELJI

ProËitajte Izreke 17,9; 19,11. Koji se vaæan zakljuËak nalaziu ovim tekstovima? Kako se trebamo odnositi prema onima kojipogrijeπe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada netko uËini pogreπku, u kuπnji smo da to ispriËamo drugima.Jesi li Ëuo πto je taj-i-taj uËinio? Iako se ponaπamo kao da smo uæa-snuti tim postupkom, ipak volimo prenijeti drugima πto se dogodilo.Ukratko reËeno, mi ogovaramo, a na to smo upozoreni da Êe takvoponaπanje izazvati svau, Ëak i meu bliskim prijateljima. Uostalom,ako vaπ bliænji pogrijeπi, kakav ste vi prijatelj ako drugima priËate otome?

Nama je upuÊen savjet da “prikrijemo” prijestup. Meutim, to neznaËi da grijeh moramo skrivati, ponaπati se kao da se nikada nijedogodio, kao da osoba nikada nije pogrijeπila. Grijeh koji je prikriven idalje postoji, iako je sakriven. Hebrejska rijeË prevedena kao “prikriti”na poseban se naËin odnosi na “oprost” (Psalam 85,3; Nehemija 3,37).Ljubav, a ne ogovaranje, treba biti naπ odgovor na neËiji prijestup.

ProËitajte Izreke 17,17 i 1. KorinÊanima 13,5-7. Kako namljubav pomaæe da iziemo na kraj s prijateljevom pogreπkom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nitko ne voli svojeg braËnog druga zato πto je savrπen, veÊ njegujeljubav prema njemu usprkos njegovim pogreπkama i manama. Samo nasljubav pokreÊe da ne sudimo drugima, zato πto zbog svojih pogreπaka inedostataka snosimo isto toliku krivnju. Umjesto toga, moæemo suosje-Êati s njima u njihovoj æalosti πto su uËinili grijeh i pomoÊi im da gapobijede. »emu inaËe prijatelji sluæe ako ne tome?

Sjetite se trenutka kada ste napravili veliku pogreπku i primilioprost i utjehu. Kako vas to potiËe da i vi uËinite isto kada netkopogrijeπi?

Page 55: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

55

PONEDJELJAK 9. veljaËe

BUDITE PRAVEDNI!

Iskrena ljubav nije slijepa. Kada neËiju pogreπku “prikrivamo” lju-bavlju, ne znaËi da ne uviamo grijeh i da ga ne prepoznajemo. Ljubavi pravdu treba pokazivati istodobno. Hebrejska rijeË tsedeq, “pravda”,takoer znaËi “ljubav”, “milosre”. Ne moæemo imati pravo suosjeÊanjeako nismo pravedni, niti biti pravedni ako nemamo suosjeÊanja i ljubavi.Ta dva naËela su nerazdvojiva.

Na primjer, pokazivanje milosra prema siromaπnima ne treba Ëi-niti na πtetu pravde; otuda preporuka da ne πtitimo siromahe na sudu(Izlazak 23,3). Ako nas ljubav obvezuje da pomognemo siromaπnima,bilo bi nepravedno da ih πtitimo kada nisu u pravu samo zato πto susiromaπni. Pravdu i istinu ne treba razdvajati od ljubavi i suosjeÊanja.Upravo je ta mudra ravnoteæa karakteristiËna za Toru, Boæji zakon, kojise uzdiæe i koji se pouËava u Izrekama.

ProËitajte Izreke 17,10; 19,25. ©to se u ovim redcima govorio ukoru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nije sluËajno πto tekst u Izrekama 17,10 slijedi odmah nakon po-ziva da prikrijemo pogreπke ljubavlju (Izreke 17,9). Povezivanje “ukora”s “ljubavlju” postavlja ljubav na pravo mjesto.

ProËitajte Ivan 8,1-11. Kako Isus postupa u sluËaju otvorenogËinjenja grijeha?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“U Ëinu opraπtanja ovoj æeni i ohrabrenju da æivi boljim æivotom,Isusov karakter odsjajuje ljepotom savrπene pravde. Premda ne prikrivagrijeh niti smanjuje osjeÊaj krivnje, On ipak ne æeli osuditi, veÊ spasiti.Svijet je za ovu zabludjelu æenu imao samo podsmijeh i prijezir, ali Isusje izgovorio rijeËi utjehe i nade. Bezgreπni je imao suÊuti prema sla-bostima ove greπnice, pa joj je pruæio ruku pomoÊnicu. Dok su je lice-mjerni farizeji optuæivali, Isus joj je zapovjedio: ‘Idi i odsada ne grijeπiviπe.’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 379)

Page 56: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

56

UTORAK 10. veljaËe

PONOVNO RIJE»I

ProËitajte Izreke 18. Iako se u ovom poglavlju spominju razli-Ëite teme, usredotoËite se na ono πto je reËeno o naπim rijeËima.Koje su vaæne misli ovdje iznesene u vezi s onim πto Ëinimo ili πtone govorimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ponovno se suoËavamo sa stvarnoπÊu i silom rijeËi; u ovom sluËajuvidimo kako bezumni koriste svoja usta u svojim nedjelima. Trinaestiredak daje posebno objaπnjenje. Koliko je lako nekome odgovoriti prijenego πto pozorno sasluπamo i razmotrimo πto nam je reËeno. Kolikoputa bismo sebe i druge poπtedjeli nepotrebne boli i sukoba da smoprije nego πto Êemo odgovoriti dobro razmislili o onome πto smo upravoËuli. Postoje trenutci kada je tiπina najbolji odgovor.

ProËitajte Izreke 18,4. Zaπto su rijeËi mudroga poput dubokevode?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slika “duboke vode” u Izrekama upotrijebljena je u pozitivnom smi-slu i prikazuje mudrost (Izreke 20,5). Ona prenosi znaËenje mirnoÊe, alii dubine i bogatstva. Mudri nisu povrπni. Oni izgovaraju rijeËi na osnovidubokog osobnog razmiπljanja i steËenih iskustava. Zar se nije svatkood nas katkad divio dubokim mislima i pronicavosti onih koji posjedujumudrost i znanje?

ProËitajte Izreke 18,21. ©to znaËi ovaj redak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Izrekama je ponovno reËeno ono πto bismo veÊ trebali znati: dasu naπe rijeËi moÊne i mogu biti sila na dobro ili zlo, na æivot ili smrt.Koliko bismo onda trebali biti ozbiljni kada upotrebljavamo ovo moÊnoorue!

Sjetite se trenutka kada su vas neËije rijeËi straπno povrijedile.©to ste iz ovog iskustva nauËili o tome koliko su rijeËi silne i kolikobiste trebali biti oprezni kada neπto æelite reÊi?

Page 57: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

57

SRIJEDA 11. veljaËe

DVIJE STRANE PRI»E

ProËitajte Izreke 18,2. Zaπto bezumnima nije potrebno vrijemeda izgrade svoje miπljenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bezumni su toliko sigurni u sebe i toliko æele dati oduπka svojemmiπljenju da nemaju potrebu uËiti od drugih. Njihov uskogrudni um ideukorak s njihovim ustima uvijek spremnim da neπto kaæu. To je pogu-ban spoj. Stoga trebamo jako dobro paziti da ne bismo Ëinili isto, oso-bito kada smo uvjereni da smo u pravu u vezi s nekom temom.

Uostalom, zar nije svatko od nas u nekom trenutku imao Ëvrst stavo neËemu, da bi se poslije ispostavilo da nismo bili u pravu? To ne znaËida trebamo biti kolebljivi u svojim glediπtima; to samo znaËi da nam jepotrebna poniznost, da nitko od nas ne zna uvijek pravi odgovor, a Ëaki kada imamo ispravno miπljenje o neËemu, istina je Ëesto dublja isloæenija nego πto moæemo sagledati i shvatiti.

ProËitajte Izreke 18,17. Koji je vaæan zakljuËak ovdje iznesen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samo Bogu nije potrebno drugo miπljenje zato πto su Njegove oËina svakom mjestu (Izreke 15,3). Bog ima sposobnost sagledati svakopitanje sa svih strana. Mi, suprotno tome, imamo vrlo usko glediπte osvemu; glediπte koje Êe postati joπ uæe kada zauzmemo Ëvrst stav, po-sebno o pitanjima koja smatramo vaænima.

Meutim, kao πto bismo veÊ trebali znati, uvijek postoje dvije iliËak viπe strana jedne priËe i πto viπe Ëinjenica znamo, moæemo boljeoblikovati ispravno glediπte o odreenoj temi.

Sjetite se trenutka kada ste u potpunosti bili uvjereni u neπto,moæda je rijeË o glediπtu koje ste imali cijelog æivota, a onda steotkrili da niste bili u pravu. ©to vam to govori o moguÊnosti damoæete pogrijeπiti u vezi s neËim πto vatreno zastupate?

Page 58: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

58

»ETVRTAK 12. veljaËe

BUDITE ISTINOLJUBIVI

Kralj se spremao postaviti novog sluæbenika za najviπu sluæbu ukraljevstvu. Za tu je prigodu organizirao posebno natjecanje u laganju:tko moæe izgovoriti veÊu laæ. Svi njegovi sluæbenici prijavili su se zanatjecanje i svi su izgovorili svoju najveÊu laæ. Meutim, kralj nije biozadovoljan; njihove laæi bile su neuvjerljive. Kralj je tada upitao svojegnajbliæeg i najpovjerljivijeg savjetnika: “Zaπto se ti nisi prijavio?”

Savjetnik je odgovorio: “Æao mi je πto Êu vas razoËarati, ali ja se nemogu prijaviti.”

“Zaπto?” upitao je kralj.“Zato πto nikada ne laæem”, odgovorio je savjetnik.Kralj je odluËio postaviti njega na taj poloæaj.Nama je kao greπnicima lakπe lagati nego πto mislimo; zbog toga

stalno moramo paziti na rijeËi koje izgovaramo.ProËitajte Izreke 19. U tom su poglavlju obraene mnoge teme,

ali πto je reËeno o laganju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Salomonove Izreke postavljaju visoka moralna mjerila. Bolje je daostanemo siromaπni ili da izgubimo priliku za napredovanje nego dalaæemo da bismo to ostvarili, da ærtvujemo svoju Ëestitost (Izreke 19,1),da varamo po cijenu vjernosti (redak 22).

ProËitajte Izreke 19,9. Kakvu odgovornost ima svjedok?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Laganje je samo po sebi loπe; ali Ëiniti to na sudu pod zakletvomjoπ je gore. U mnogim zemljama laæno svjedoËenje ozbiljan je zloËin.Svjedok zato mora dati istinito svjedoËanstvo. Nije sluËajno πto ovajredak slijedi nakon spominjanja “Ëovjeka dareæljiva” (Izreke 19,6) i si-romaha kojeg mrze njegovi prijatelji, Ëak i braÊa (redak 7). Poruka je dana svjedoke ne smije utjecati podmiÊivanje ili druπtveni poloæaj onih okojima svjedoËe.

ProËitajte Ponovljeni zakon 24,10-22. Koje vaæno naËelo ovdjeuoËavamo i kako ga moæemo primijeniti u svojem æivotu i ophoe-nju prema onima koji su u potrebi?

Page 59: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

59

PETAK 13. veljaËe

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Duh ogovaranja posebno je Sotonino orue za sijanje svae i raz-dora, za rastavljanje prijatelja i potkopavanje vjere mnogih u istinitostnaπeg miπljenja. BraÊa i sestre vrlo su skloni govoriti o pogreπkama imanama drugih, a posebno onih koji su nepokolebljivo iznijeli porukuukora i opomene od Boga.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church,sv. 4, str. 195)

“Djeca onih koji se stalno æale pomno sluπaju i primaju otrov ne-zadovoljstva. Roditelji tako slijepo zatvaraju prilaze kroz koje srca djecemogu biti dosegnuta. Kolike obitelji zaËine svoje svakidaπnje obrokesumnjom i pitanjima. One potanko ispituju karakter svojih prijatelja iposluæuju ga kao ukusan desert. Dragocjen komadiÊ klevete dodaje seprisutnima za stolom da ga komentiraju ne samo odraslima, veÊ i djeci.Na ovaj naËin Bog se sramoti. Isus je rekao: ‘©to god uËiniste jednomeod ove moje najmanje braÊe, meni uËiniste.’ Krista vrijeaju i omalova-æavaju oni koji ogovaraju Njegove sluge.” (Testimonies for the Church,sv. 4, str. 195)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Uvijek je teπko kada oni koje volite i do kojih vam je stalopogrijeπe. Tada lako moæete osjetiti æelju da pokuπate sakriti nji-hova djela. Kako postiæemo odgovarajuÊu ravnoteæu u takvim pri-likama? Naravno, trebamo biti milostivi, kao πto smo osobno pri-mili milost zbog svojih pogreπaka. Meutim, znaËi li to da netkomoæe grijeπiti i proÊi nekaænjeno, da se ne suoËi s posljedicama?©to je u takvim situacijama ispravno uËiniti?

2. Kao πto je reËeno u pouci za ovaj tjedan, mnoga æivotnapitanja vrlo su sloæena i mogu se promatrati iz razliËitih kutova.»ak i ako smo u pravu u vezi s nekim pitanjem, ono je obiËnosloæenije nego πto moæemo razumjeti. Kako moæemo imati otvorenum, a da ujedno ne postupamo neozbiljno?

3. Na koji naËin moæemo lagati a da uopÊe ne upotrijebimorijeËi?

Page 60: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

60

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljenana javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodimolitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæesteÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi odzajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe1900.)

Page 61: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

61

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 86—90

Pouka 8 14.—21. veljaËe 2015.

RijeËi mudrosti“Mnogi se naziva dobrim Ëovjekom, ali tko Êe naÊi vjerna

Ëovjeka?” (Izreke 20,6)

Biblijski tekstovi: Izreke 20; 21; 22; 1. KorinÊanima 12,14-26;Jeremija 9,23.24; Matej 25,35-40.

Do odreene mjere (u velikoj mjeri, zapravo) naπ æivot je rezultatutjecaja iz naπeg okruæenja. Iako naslijee ima veliku ulogu, vrijednostikoje cijenimo potjeËu iz naπeg okruæenja — naπeg doma, naËina obrazo-vanja, kulture. Od najranijeg djetinjstva mi smo pod utjecajem onogaπto vidimo i Ëujemo.

Naæalost, ono πto vidimo i Ëujemo nije uvijek najbolje za nas; svijetu kojem æivimo doæivio je pad u svakom pogledu i nuæno vrπi negativanutjecaj na nas. Ipak, dano nam je obeÊanje o izlijevanju Svetoga Duhai dana nam je Boæja rijeË koja ukazuje na neπto uzviπenije i bolje odonoga πto moæemo naÊi u ovome svijetu.

Ovaj tjedan osvrnut Êemo se na razliËite poslovice i praktiËne pou-ke koje izraæavaju istine koje nam mogu pomoÊi da nadvladamo negati-van utjecaj palog svijeta i pripremimo se za bolji ako ih primimo u srcei slijedimo.

Page 62: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

62

NEDJELJA 15. veljaËe

SVI SMO JEDNAKI

ProËitajte Izreke 20,12. ©to nas ovaj redak uËi o vrijednostisvih ljudi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za razliku od teorije evolucije prema kojoj smo samo sluËajan pro-izvod bezliËnog svemira, Biblija uËi da je Bog stvorio Ëovjeka (vidi Djela17,26). Nije sluËajno πto je Thomas Jefferson ukazivao na jednakostsvih ljudi upravo zato πto ih je Bog stvorio. Samo u Gospodinu, isklju-Ëivo u Njemu, svi smo jednaki.

Iako svi imamo istog Stvoritelja, ne znaËi da smo svi isti. »ak se ijednojajËani blizanci ne ponaπaju na isti naËin. Apostol Pavao u Posla-nici KorinÊanima govori o meusobnim razlikama i naglaπava da one nesmiju izazivati osjeÊaj nadmoÊnosti, veÊ nam pomoÊi da uvidimo potre-bu jedni za drugima. “Ali oko ne moæe reÊi ruci: Ne trebaπ mi; ili opetglava nogama: Ne trebate mi.” (1. KorinÊanima 12,21)

ProËitajte Izreke 20,9. ©to nas joπ Ëini jednakima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Grijeh nas takoer Ëini jednakima. Na retoriËko pitanje postavljenou ovom retku odgovor “nitko” ukazuje na tragiËno i beznadno stanjeljudskog roda. Svi su ljudi slabi i smrtni, i tu Ëinjenicu ne moæe pro-mijeniti ni sav novac ni sila na ovom svijetu. Meutim, u okviru Svetogapisma ovo ukazivanje na greπnost ljudskog roda ne treba nas voditi uoËaj zato πto je Isusova smrt na kriæu i Njegovo uskrsnuÊe omoguÊiloda svaki Ëovjek, bez obzira na greπnost, primi obeÊanje o vjeËnom æi-votu. Taj æivot primamo jedino vjerom u Njega — ne svojim djelima.

“Ako Ëovjek svojim dobrim djelima ne moæe zasluæiti spasenje,onda ga u potpunosti primamo miloπÊu, prima ga greπnik zato πto pri-hvaÊa Isusa i vjeruje u Njega. To je u potpunosti besplatan dar. Opravda-nje vjerom izvan je svake rasprave. Svaka rasprava zavrπava se Ëim po-stane jasno da palom Ëovjeku zasluge koje bi stekao svojim dobrimdjelima nikada ne mogu omoguÊiti vjeËni æivot.” (Ellen G. White, Faithand Works, str. 20)

OsjeÊate li kada da ste nadmoÊniji (ili manje vrijedni) u odnosuna druge ljude? Ako osjeÊate, na koji naËin kriæ ukazuje na jedna-kost svih nas?

Page 63: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

63

PONEDJELJAK 16. veljaËe

ÆIVOTNE KU©NJE

“Jer ih prate njihova djela”, zapisano je u Otkrivenju 14,13 o nagradipravednika. Samo Êe buduÊnost posvjedoËiti o stvarnoj vrijednosti sva-kog pojedinca. Ljudi se sada mogu hvaliti svojim bogatstvom, znanjem,tjelesnom snagom, i moæda je doista tako. Meutim, πto je sve to uBoæjim oËima? Osobine, postignuÊa i djela koja ljudi uzdiæu kao vaænaili znamenita vrlo Ëesto su zapravo beznaËajna troska. Uostalom, po-gledajte neke loπe osobe, Ëesto iz svijeta zabave, koje oboæavatelji volei cijene. Ono πto uzdiæemo kao svojeg idola snaæno je svjedoËanstvokoliko smo duboko pali.

ProËitajte Izreke 20,6 (vidi Jeremija 9,23.24; Marko 9,35).©to je prema ovim tekstovima istinska vrijednost za Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan senzacionalni Ëin ljubavi ili poærtvovnosti nije pokazateljvisoke kakvoÊe naπih odnosa, veÊ stalno, strpljivo i postojano Ëinjenjemalih djela iz dana u dan. Svakidaπnji obrok pripremljen za braËnogdruga, stalna briga o bolesnom roditelju, ustrajni napori na radnommjestu; sva ova ponizna djela tijekom æivota dokaz su da je vaπa vjeraæiva. Postojana vjera dragocjenija je od snaænih, ali rijetkih Ëinova lju-bavi.

Ovo naËelo vrijedi i u naπem odnosu s Bogom. Mnogo je teæe idragocjenije æivjeti za Boga nego umrijeti za Njega, ako ni zbog Ëegadrugoga, onda zato πto æivot traje dulje od umiranja. PosveÊena osobakoja æivi za Boga veÊa je od muËenika koji umire za Njega. Svatko moæetvrditi da vjeruje u Boga i da Mu sluæi, ali postavlja se pitanje: HoÊe lito potrajati? Ili, kao πto je Isus rekao: “Ali tko ustraje do konca, bit Êespaπen.” (Matej 24,13)

Kako strpljenjem, ljubaznoπÊu i spremnoπÊu da odgovorite natue potrebe, nekome moæete otkriti Kristov karakter? Koliko steto spremni uËiniti, bez obzira na cijenu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 64: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

64

UTORAK 17. veljaËe

»EKANJE NA GOSPODINA

ProËitajte Izreke 20,17; 21,5. Kakve praktiËne pouke moæemopronaÊi u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Lopov koji ukrade kruh bræe doe do njega od onoga tko ga svojimradom mora zaraditi. Trgovci koji se sluæe laæima da bi prodali loπu robumogu se bræe obogatiti od poπtenih trgovaca (usporedi Izreke 21,5 sasljedeÊim retkom). Ipak, u tekstu je zapisano da Êe buduÊnost sladakkruh pretvoriti u “pijesak”, a na brzinu steËeno bogatstvo donijeti siro-maπtvo. U tekstu je dano mnoπtvo primjera koji oslikavaju istinitostovog glediπta:

1. Nasljedstvo (Izreke 20,21). Ukazivanje na nasljedstvo koje sebrzo dobije (podrazumijevajuÊi da su roditelji joπ æivi) slijedi nakonosude onih koji psuju svoje roditelje (redak 20). ZnaËajna je povezanostova dva retka. Odnose se na sina (ili kÊer) koji psuje svoje roditelje i æelida su mrtvi. Dijete Ëak moæe izazvati smrt svojih roditelja da bi dobilosvoje nasljedstvo. Kraj ovakvog ponaπanja je tragiËan: svjetiljka u kojojtrenutaËno uæiva ugasit Êe se “usred tmine” (redak 20), a kletva koju jeizrekao svojim roditeljima vratit Êe se njemu: “Brzo steËeno imanje nakoncu nije blagoslovljeno.” (redak 21)

2. Osveta (Izreke 20,22). Ovaj put pisac se obraÊa ærtvi koja je ukuπnji da se osveti za zlo koje joj je nanijeto. Njoj se upuÊuje savjet da“Ëeka Jahvu”. Samo tada Êe biti saËuvana, πto ukazuje da se izlaæeozbiljnoj opasnosti ako se æeli osvetiti. Tekst u Izrekama 25,21.22 na-glaπava istu pouku koristeÊi se metaforom æivog ugljevlja koje se stavljana neprijateljevu glavu, πto je egipatski obred koji izraæava pokajanje iobraÊenje. Ako se suzdræite od osvete, dano je obeÊanje da Êe vas Go-spodin saËuvati (Izreke 20,22) i spasit Êete svojeg neprijatelja (Izreke25,21.22) nadvladavπi zlo dobrim (Rimljanima 12,21).

Kako se moæemo ugledati na Kristov karakter kada doemo upriliku da nadvladamo zlo dobrim? Zaπto je to u suprotnosti snaπom naslijeenom naravi? Zaπto je umrijeti sebi jedini naËin dato postignemo?

Page 65: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

65

SRIJEDA 18. veljaËe

SUOSJE∆ANJE PREMA SIROMA©NIMA

»ovjekov karakter ne mjeri se toliko mudroπÊu i vjerskim posveÊe-njem, koliko spremnoπÊu da se ukaæe pomoÊ siromaπnima i ljudima upotrebi. Mjerilo karaktera nije ono πto stjeËemo, veÊ naËin na koji seophodimo prema bliænjima. Samarijanac koji je spasio svojega bliænjegbliæi je Boæjem kraljevstvu od posveÊenog sveÊenika (Luka 10,26-37).Izreke naglaπavaju i objaπnjavaju ovu najviπu vrijednost.

Radi Boga. Prvi razlog za prihvaÊanje te najveÊe vrijednosti jestBog osobno, koji viπe voli ljudsko suosjeÊanje prema siromaπnima negovjersku revnost (Izreke 19,17; 21,3). SuosjeÊanje prema siromaπnima istvarna djela uËinjena u njihovu korist Bog Êe viπe cijeniti od poboænihdjela. Bog je osobno ukljuËen u taj rad u tolikoj mjeri da, kada dajemosiromaπnima, to je kao da dajemo Bogu osobno (Matej 25,35-40).

ProËitajte Matej 25,35-40. Kako se Isus poistovjetio s onimakoji su u potrebi? Kako ova istina utjeËe na naπe ophoenje prematakvim ljudima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Radi siromaπnih. Drugi razlog jesu siromaπni ljudi, koje je Bogstvorio kao i bogate (Izreke 22,2). Jednakost meu ljudima, utemeljenana Ëinjenici da nas je Bog sve stvorio, Ëini siromaha vrijednog paænjekao i bogatog. Trebamo ljubiti svoje bliænje zato πto su biÊa stvorena naBoæju sliku.

Razmislite takoer o tome koliko je za vas dobro da pomaæete ljudi-ma u potrebi. Naπa narav je u osnovi sebiËna; mi iznad svega æelimostaviti sebe ispred drugih. OdriËuÊi se sebe, umiremo sebi i bolje odra-æavamo Kristov karakter, a πto je dragocjenije od toga?

Kako vam pomaganje drugima u potrebi pruæa osjeÊaj veÊegzadovoljstva nego kada Ëinite neπto za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 66: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

66

»ETVRTAK 19. veljaËe

ODGOJ

RijeË “odgoj” na hebrejskom jeziku potjeËe od rijeËi koja znaËi“graditi” ili “poËeti”. Sva ova znaËenja sadræana su u hebrejskom shva-Êanju odgoja: kada “upuÊujemo dijete” (Izreke 22,6), mi izgraujemo,poËinjemo i polaæemo temelj za buduÊnost. Roditelji i odgajatelji zatosu odgovorni za buduÊnost djece i samim tim za buduÊnost svijeta. OnoËemu uËimo svoju djecu danas, utjecat Êe na druπtvo u buduÊim nara-πtajima.

ProËitajte Izreke 22,6. ©to se u ovom retku govori o vaænostiispravnog odgoja djece?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZnaËajno je zapaziti da je hebrejska rijeË prevedena kao “upuÊivati”upotrijebljena za “posveÊenje” Hrama (1. o kraljevima 8,63). Ranim od-gojem posveÊujemo svoju djecu Bogu na isti naËin kako je Hram bioposveÊen. “Roditeljima je predan velik posao odgajanja i osposobljava-nja djece za buduÊi besmrtni æivot.” (Ellen G. White, Odgovorno roditelj-stvo, str. 29) Takav odgoj ima vjeËne posljedice. Apostol Pavao je imaona umu tekst u Izrekama 22,6 kada je pohvalio Timoteja za poznavanjeSvetoga pisma koje je stekao u ranom djetinjstvu, “koja te mogu uËinitimudrim za spasenje po vjeri u Krista Isusa” (2. Timoteju 3,15).

ProËitajte Izreke 22,8.15. Koja naËela ovdje nalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgoj moæemo usporediti sa “sijanjem”. BuduÊnost naπeg druπtvai naπe djece ovisi o tome πto sijemo. Ako sijemo “nepravdu”, onda Êenaπ odgoj (πiba) propasti, i poæet Êemo nesreÊu (redak 8). Ako sjemekoje sijemo dotakne srce djece (redak 15), onda Êe πiba naπeg odgojaukloniti bezumlje daleko od njih.

»esto pouËavamo druge (osobito djecu) svojim primjerom. Raz-mislite kakav primjer dajete. Kakvo naslijee ostavljate? U kojimbiste podruËjima mogli davati bolji primjer?

Page 67: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

67

PETAK 20. veljaËe

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Roditelji trebaju biti uzori istinitosti, jer je to svakodnevna poukakoju treba utisnuti u djeËje srce. Na svim æivotnim podruËjima roditeljetreba voditi naËelo postojanosti, a posebno u odgajanju i pouËavanjunjihove djece. … Roditelji, nikada ne izbjegavajte istinu; nikada ne go-vorite neistinu, ni rijeËju niti primjerom.” (Ellen G. White, Odgovornoroditeljstvo, str. 125,126)

“»ini se da mnogi oËevi i majke misle kako su izvrπili svoju duæ-nost ako nahrane i odjenu svoju djecu te ih odgoje prema svjetovnimmjerilima. Prezauzeti su poslovima ili uæicima da bi odgajanje svojedjece uËinili æivotnim pozivom. Djecu ne nastoje odgojiti tako da svojedarove upotrijebe na proslavljanje Spasitelja. Salomon nije rekao: ‘Naredidjetetu...’, veÊ: ‘UpuÊuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neÊeodustati od njega.’” (Izreke 22,6) (Ellen G. White, Odgovorno roditelj-stvo, str. 29)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte joπ malo o misli zabiljeæenoj u Izrekama 22,6.Zaπto moramo paziti kako primjenjujemo ovu pouku? Mnogi suroditelji dobro odgajali svoju djecu, a ipak, kada su odrasla, donijelasu pogreπne odluke. Kada razmiπljamo o znaËenju ovog teksta, za-πto nikada ne smijemo zaboraviti na postojanje slobodne volje ivelike borbe?

2. Pogledajte joπ jednom posljednje pitanje na kraju odsjeka odsrijede. ©to govori o nama takav osjeÊaj zadovoljstva kada pomaæe-mo drugima, osobito kada niπta ne dobijemo zauzvrat? Kako taistina otkriva zaπto su mnogi koji posjeduju ovozemaljska blagaipak nesretni?

3. Iako se razlikujemo po darovima, odgoju i iskustvima, jednakismo u neËemu najvaænijem: svima nam je potreban kriæ spasenja.»emu nas on uËi o osnovnoj jednakosti i vrijednosti svih ljudskihbiÊa? ©toviπe, kako ova istina treba utjecati na naπe ophoenjeprema ljudima?

Page 68: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

68

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanjemolitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemosvoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeniposlovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæanskovodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.)

Page 69: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

69

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 91—132

Pouka 9 21.—28. veljaËe 2015.

RijeËi istine“Napisah ti trideset πto savjeta πto pouka, da te pouËim

rijeËima istine da uzmogneπ pouzdanim rijeËima odgovoritionomu tko te zapita.” (Izreke 22,20.21)

Biblijski tekstovi: Izreke 22; 23; 24; Izlazak 22,21-27; Efeæa-nima 5,20; Ezekiel 33,8.

Neke pouke iz ovog tjedna sliËne su odreenim egipatskim teksto-vima. Salomon je pod nadahnuÊem oblikovao ove tekstove s hebrejskogglediπta. RijeËi EgipÊana pod utjecajem Duha izraelskog Boga postale suboæansko otkrivenje.

Ovo zapaæanje je vaæno jer nas podsjeÊa na svevremensku i sveopÊunarav “istine”. Ono πto je istina za Izraelce, treba takoer biti istina zaEgipÊane; u suprotnom to ne bi bila istina. Neke istine su sveopÊe,primjenjive na sve.

Ovi su savjeti zajedniËki za obje zajednice. Tko god vi bili, vjernikili ne, gdje god æivjeli, postoji neπto πto ne biste trebali Ëiniti.

Page 70: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

70

NEDJELJA 22. veljaËe

POZNAVANJE ISTINE

ProËitajte Izreke 22,17.18. Kako istina treba utjecati na naπæivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva je duænost uËenika da sluπa i obrati pozornost: “Prigni uhosvoje i Ëuj.” (Izreke 22,17) Drugim rijeËima: “UsredotoËite se!” Vrlo jevaæno da osoba koja traæi istinu bude iskrena. Ona mora imati iskrenuæelju da sazna πto je ispravno, a zatim postupati u skladu s tim.

Meutim, nije dovoljno da uËenik samo sluπa ili intelektualno shva-ti ono Ëemu ga pouËavaju. Neki ljudi koji u svojem umu dræe mnogebiblijske Ëinjenice nisu na pravi naËin upoznali istinu i stekli iskustvas njom (Ivan 14,6).

Istina treba doprijeti do najdubljih dijelova ljudskog biÊa. Hebrejskiizraz u Izrekama 22,18 “u srce svoje” ukazuje da pouke ne trebajuostati na povrπini; potrebno ih je upiti, primiti i dopustiti da postanuunutarnji dio biÊa. Kada se poruka duboko ukorijeni u nama, uzdiÊi Êese do naπih usana i tada Êemo dati silno svjedoËanstvo.

ProËitajte Izreke 22,19-21. Kako nam poznavanje istine moæepomoÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Uzdanje (redak 19). Prvi cilj pouËavanja mudrosti nije mudrostsama po sebi. Pouke nemaju za cilj da uËenike uËine razumnijima ilisposobnijima. UËiteljev je cilj da ojaËa uËenikovo uzdanje u Gospodina.

2. Uvjerenje (redak 21). UËenici trebaju znati zaπto su ove “rijeËiistine” pouzdane; trebaju znati zbog Ëega u neπto vjeruju. Prema definicijivjera je vjerovanje u ono πto ne shvaÊamo u potpunosti. Ipak trebamoimati dobre razloge za tu vjeru.

3. Odgovornost (redak 21). Posljednji korak odgoja jest da podi-jelimo s drugima “rijeËi istine” koje smo primili. To je bit naπeg poziva.

Razmislite o svim snaænim logiËnim razlozima u prilog naπojadventistiËkoj vjeri. Koji su to razlozi i zaπto ih nikada ne bismotrebali smetnuti s uma i nevoljko podijeliti s drugima? Iznesite svojodgovor u subotnjoπkolskom razredu.

Page 71: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

71

PONEDJELJAK 23. veljaËe

PLJA»KANJE SIROMAHA

ProËitajte Izreke 22,22.23; 23,10. Na πto smo ovdje upozoreni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je uvijek loπe krasti, ova opomena odnosi se na pljaËkanjesiromaπnih i potlaËenih koji su najranjiviji. Oni su bespomoÊni i zato supredmet Boæje posebne brige (Izlazak 22,21-27). Ovdje nam na um dolaziDavidov sluËaj kada je ubio Uriju da bi “ukrao” njegovu æenu, i NatanovapriËa o janjetu (2. Samuelova 12,1-4). Otimanje siromaπnima nije samokriminalno djelo: to je grijeh “protiv Jahve” (2. Samuelova 12,13). Uzetiod nekoga tko ima manje od vas gore je od krae; to je Ëin kukaviπtva.Misle li kradljivci da Bog ne vidi njihova djela?

U Izrekama 22,23 reËeno je da ako lopov i izbjegne kaznu na kojutreba biti osuen od strane ljudi, Bog Êe braniti stvar oπteÊenih. Osvrtna Otkupitelja (Osvetnika) (Izreke 23,11) skreÊe pozornost na boæanskiplan suda na kraju vremena (Job 19,25).

Ova opomena odnosi se na one koji gledaju samo na trenutaËnu“dobit”, a ne dugoroËne rezultate. Oni uveÊavaju svoju imovinu na tuiraËun i pritom pribjegavaju pljaËki i ubojstvu da bi to ostvarili. Oni sadamoæda uæivaju u tome, ali Êe poslije platiti za takve postupke. OvakavzakljuËak ne treba samo obeshrabriti pljaËkaπa, veÊ pokazati da su naπemoralne vrijednosti tijesno povezane s Boæjom vrhovnom vlaπÊu.

U Engleskoj su ateisti postavili sljedeÊi natpis na gradske au-tobuse: “Bog ne postoji. Prestanite se brinuti i uæivajte u æivotu.”Iako moæemo dati mnoge odgovore na ovaj natpis, razmislite osljedeÊem: Ako Bog ne postoji, onda se oni koji otimaju siro-maπnima i trenutaËno su izbjegli kaznu, doista ne moraju ni oËemu brinuti, kao ni svi oni koji su poËinili velika zlodjela.Kako vjera u Boga i Njegova obeÊanja o sudu pomaæu da doæivimomir s obzirom na nepravdu Ëiji smo svjedoci sada u svijetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 72: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

72

UTORAK 24. veljaËe

OSJE∆AJ ZAVISTI PREMA GRE©NICIMA

Na πto nas redci u Izrekama 23,17; 24,1.2. i 24,19.20 opomi-nju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaπto bi netko zavidio greπnicima? Sigurno ne zbog grijeha kojeËine, veÊ zbog trenutaËne koristi (bogatstva, uspjeha, moÊi) koju postiæusvojim bezboænim djelima i koju ljudi Ëesto priæeljkuju za sebe.

Naravno, nije svaka uspjeπna ili bogata osoba bezboæna, ali nekejesu i to je vjerojatno skupina ljudi na koje smo upozoreni u ovimredcima. Mi vidimo njihov “dobar” æivot i s naπega glediπta, osobito akosmo zapali u teπkoÊe, lako Êemo upasti u zamku da im zavidimo naonome πto imaju.

Ovo je vrlo uskogrudno i ograniËeno glediπte. Uostalom, kuπnjakoja pred nas stavlja grijeh nudi nam trenutaËnu nagradu: uæivanje ukratkotrajnim zadovoljstvima. Od kuπnje se moæemo saËuvati akozauzmemo glediπte koje nije usredotoËeno samo na sadaπnji trenutak;trebamo gledati dalje od trenutaËne “dobiti” koju nam grijeh omoguÊavai razmiπljati o dugoroËnim posljedicama.

Osim toga, tko u svojem æivotu nije doæivio i osjetio razorne po-sljedice grijeha? Nikada ih ne moæemo izbjeÊi. Moæda svoj grijeh sa-krivamo od drugih tako da nitko ne zna πto Ëinimo, Ëak ni nama vrlobliske osobe (mada one to prije ili poslije uvide, zar ne?); ili zavaravamosebe miπlju da naπi grijesi i nisu toliko loπi. (Pa pogledajte koliko mno-go ljudi Ëini i gore stvari!) Meutim, prije ili poslije, na ovaj ili onajnaËin, grijeh nas sustigne.

Trebamo mrziti grijeh zato πto je grijeh. Trebamo ga mrziti zbogonoga πto Ëini u naπem æivotu, u naπem svijetu i naπem Gospodinu. Akoæelimo uvidjeti pravu cijenu grijeha, pogledajmo na Isusa na kriæu. Toje cijena koja je plaÊena za naπe grijehe. Sama ta spoznaja trebala bi bitidovoljna (mada Ëesto nije) da u nama potakne æelju da izbjegnemo gri-jeh i da se dræimo πto je moguÊe dalje od onih koji bi nas mogli navestina greπne postupke.

Jeste li nekada osjetili zavist zbog neËijeg uspjeha? ©to jenajbolji lijek za ovaj duhovno poguban problem (vidi Efeæanima5,20)?

Page 73: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

73

SRIJEDA 25. veljaËe

©TO STAVLJAMO U USTA

Nije sluËajno πto se prva ljudska kuπnja ticala hrane (Postanak3,3). Neposluπnost i kuπanje zabranjenog ploda dovelo je do pojave grijehai smrti na ovom svijetu (Postanak 3,1-7; Rimljanima 5,12). Takoer netrebamo zanemariti Ëinjenicu da je prvo spominjanje pijenja vina u Biblijiprikazano u vrlo negativnom i poniæavajuÊem izvjeπtaju (Postanak 9,21).

ProËitajte Izreke 23,29-35. Kako je upotreba alkohola prikaza-na u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tko nije osobno uvidio koliko alkohol moæe imati uniπtavajuÊe dje-lovanje? Naravno, ne postaju ovisnici o alkoholu svi koji piju. Meutim,oni najvjerojatnije nikada ni ne pomisle, kada prvi put okuse neko alko-holno piÊe, da Êe na kraju postati ovisnici.

“»ovjek koji je razvio ovisnost o pijenju alkoholnih piÊa nalazi seu oËajnom poloæaju. Nitko ga ne moæe uvjeriti da postoje dovoljno dobrirazlozi da se odupre toj vrsti popuπtanja. Njegov æeludac i um su za-trovani, njegova volja oslabljena, a njegov apetit je izmaknuo kontroli.Knez sila tame dræi ga u okovima koje ne moæe raskinuti svojom silom.”(Komentari Ellen G. White, The SDA Bible Commentary, sv. 3, str.1162)

ProËitajte Izreke 23,1-8. Zaπto trebamo vladati svojim apetitom?

..................................................................................................................................

Ovaj ukor ne odnosi se samo na navike za stolom. Biblijski tekstupuÊuje opomenu onima koji vole jesti i koji imaju veliki apetit (Izreke23,2). Metafora stavljanja noæa pod grlo vrlo je snaæna: ne odnosi sesamo na obuzdavanje apetita, veÊ ukazuje na opasnost po zdravlje, Ëaki æivot, prouzroËen prekomjernim unoπenjem hrane. Hebrejska rijeË bin,prevedena kao “dobro pazi”, izraæava potrebu paæljivog odluËivanja pri-godom konzumiranja razliËitih vrsta hrane. Istu rijeË upotrijebio je Salo-mon kada je zatraæio mudrost da moæe “razlikovati (bin) dobro od zla”(1. o kraljevima 3,9). Nadahnuti pisac ima mnogo viπe na umu negosamo pitanje vladanja apetitom. Njegov savjet se takoer odnosi na gozbei pijenje u druπtvu, kada smo pod pritiskom i u napasti da poæelimo“slastica njegovih” (Izreke 23,3).

Sjetite se neke osobe koju osobno poznajete Ëiji je æivot uniπtenzbog alkohola. Zaπto bi taj primjer trebao biti dovoljan da shvatimozaπto taj otrov nikada ne bismo trebali unijeti u svoje tijelo?

Page 74: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

74

»ETVRTAK 26. veljaËe

NA©E ODGOVORNOSTI

“Reknem li bezboæniku: ‘BezboæniËe, umrijet Êeπ!’ — a ti neprogovoriπ i ne opomeneπ bezboænika da se vrati od svojega zlogaputa, bezboænik Êe umrijeti zbog svojega grijeha, ali krv njegovutraæit Êu iz tvoje ruke.” (Ezekiel 33,8) Koje je osnovno duhovnonaËelo ovdje otkriveno? Kako ga razumijemo i primjenjujemo usvakidaπnjem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije nekoliko godina u velikom gradu na ulici je jedne noÊi napad-nuta æena. PoËela je dozivati u pomoÊ i iako su je Ëuli deseci ljudi, nitkonije pozvao policiju. VeÊina je pogledala kroz prozor, a onda se vratilasvojem poslu. Ubrzo su æenini povici utihnuli. Poslije je pronaena mr-tva, s mnogobrojnim ubodima na tijelu.

Jesu li ljudi koji su Ëuli njezino zapomaganje, a nisu niπta uËinili,odgovorni za njezinu smrt? Je li njihovo nedjelovanje ubilo æenu iakoje oni nisu napali?

ProËitajte Izreke 24,11.12.23-28. Koje vaæne poruke ovdje na-lazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mojsijev zakon jasno upozorava da Êe oni koji ne kaæu πto su vidjeliili Ëuli kao svjedoci nekog dogaaja snositi krivnju (Levitski zakonik5,1). Moæda se neÊemo moÊi oduprijeti zloËinu, ali ako πutimo o onomeπto smo vidjeli, snosimo krivnju zajedno sa zloËincem. Svojom πutnjompostajemo sudionici.

S druge strane, ako prigodom svjedoËenja iznesemo istinu, izgova-rajuÊi “rijeËi istinite” (Izreke 24,26 — DK), odgovaramo na pravi naËini ponaπamo se kao odgovorni ljudi. Ovo djelo usporeeno je s poljupcemna usnama, imajuÊi znaËenje da se jedna osoba brine o drugoj.

Æalosno je ako ostanemo nijemi i ne uËinimo niπta kao u slu-Ëaju sa æenom koja je ubijena na ulici. Meutim, πto je s mnogimdrugim nesreÊama u svijetu: gladi, ratovima, nepravdom, rasizmom,ekonomskim tlaËenjem? Koje odgovornosti imamo u ovim sluËaje-vima?

Page 75: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

75

PETAK 27. veljaËe

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Duπe oko nas moraju biti probuene i spaπene, ili Êe izginuti. Nitrenutka nemamo za gubljenje. Svi vrπimo utjecaj koji ide u prilog istiniili protiv nje. Moja je æelja da u svojem æivotu nepogreπivo pokaæem dasam Kristov uËenik. Æelimo joπ neπto osim nauka o suboti. Potrebnonam je æivo naËelo i svakidaπnji osjeÊaj odgovornosti. To su mnogizanemarili, a rezultat je nemarnost, ravnoduπnost, nedostatak budnostii duhovnosti.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 1, str. 99)

“Govorite o vjeri, æivite u vjeri, njegujte Boæju ljubav; posvjedoËitesvijetu o svemu πto vam Isus znaËi. Uzvisite Njegovo sveto ime. Govoriteo Njegovoj dobroti; govorite o Njegovoj milosti, govorite o Njegovoj mo-Êi.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 22)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iznesite u razredu svoj odgovor na posljednje pitanje izodsjeka od nedjelje. ©to moæemo nauËiti iz meusobnih odgovora?Na koji naËin moæemo izgraditi vjeru u svoja uvjerenja?

2. Netko je napisao: “Zapamtite sljedeÊe: Krist je umro za vas,a i vi Êete jednoga dana umrijeti.” U okviru odsjeka od utorka, ukojem se govori da Êemo morati odgovoriti na grijeh na jedan ilidrugi naËin, koju kljuËnu pouku trebamo izvuÊi iz ove misli?

3. Prisjetimo se natpisa postavljenog na autobuse u Londonu:“Bog ne postoji. Prestanite se brinuti i uæivajte u æivotu.” Osimonoga πto je reËeno u pouci, πto je joπ u ovoj izjavi problem? Zaπtobi se zbog Boæjeg postojanja ljudi brinuli? ©to ova izjava govori otome koliko je Sotona laæno predstavio Boæji karakter u umovimamnogih ljudi? Iznesite u razredu razliËite naËine na koje moæeteodgovoriti na taj natpis. Navedite neke kratke, jezgrovite misli kojeljudima mogu pomoÊi da uvide nadu koju imamo u Bogu.

Page 76: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

76

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upo-zorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊgorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku dakaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31)Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati uborbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

Page 77: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

77

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 133—156

Pouka 10 28. veljaËe—7. oæujka 2015.

Iza maske“Ne veliËaj se pred kraljem, i ne sjedaj na mjesto velikaπ-

ko.” (Izreke 25,6)

Biblijski tekstovi: Izreke 25,2.3; 26,11.12.13-16; 27,5.6; 1.KorinÊanima 1,20.21.

Iza bljeπtave zmije koja izgovara slatke rijeËi i koja je naizgledtoliko zainteresirana za Evinu sreÊu, krije se neprijatelj koji kuje urotuprotiv nje (Postanak 3,1-6). Preruπen u “anela svjetla”, Sotona pripre-ma najopasnije zamke za ljudski rod (2. KorinÊanima 11,14). Moæda jejoπ opasnije i varljivije pretvaranje; kada tvrdimo da smo ono πto nismoi kada zavaravamo ne samo druge, veÊ i sebe.

Postoje razliËiti naËini na koje moæemo biti zavedeni. Jedan oduobiËajenih je pomoÊu rijeËi. Neki tekstovi u pouci za ovaj tjedan bavese laæima, laskanjem, milozvuËnim rijeËima koje bude divne osjeÊajekojima se prikrivaju ruæne misli i namjere. Trebamo paziti ne samo uvezi s onim πto govorimo drugima, veÊ i kako tumaËimo rijeËi upuÊenenama. Poruka za ovaj tjedan moæe biti saæeta na sljedeÊi naËin: “Evo,πaljem vas kao ovce meu vukove. Zato budite mudri kao zmije, a be-zazleni kao golubovi!” (Matej 10,16)

Page 78: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

78

NEDJELJA 1. oæujka

BOÆJA TAJANSTVENOST

Æivot je pun neobjaπnjivih stvari. FiziËar David Deutsch napisao jeda su “svakidaπnji dogaaji vrlo sloæeni kada se izraze jezikom fizike.Ako napunite lonac vodom, stavite na πtednjak i ukljuËite ga, ni svanajsnaænija raËunala na Zemlji koja se koriste u odreivanju starostisvemira ne mogu rijeπiti jednadæbu koja bi predvidjela kako Êe se pona-πati sve te molekule vode — Ëak i da moæemo nekako odrediti njihovopoËetno stanje i πto sve vrπi vanjski utjecaj na njih, πto je samo po sebiteæak zadatak.” (David Deutsch, The Beginning of Infinity: ExplanationsThat Transform the World)

Ako nas neπto ovozemaljsko zbunjuje, kao πto su molekule vode,kako moæemo oËekivati da Êemo razumjeti Boæju tajanstvenost?

ProËitajte Izreke 25,2.3. Na πto pisac ovdje ukazuje i kako tomoæe biti primijenjeno u πirem kontekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ono po Ëemu se Boæja slava razlikuje od slave kraljeva Njegova je“tajanstvena” narav i samim tim naπa nesposobnost da je u potpunostishvatimo. Hebrejski korijen str (“sakriti”, “kriti”), iz kojeg je izvedenarijeË “misterij”, Ëesto se koristi u hebrejskom Pismu kada za Boga kaæeda je jedini pravi Bog (Izaija 45,14.15). Postoje pojedinosti o Bogu kojene moæemo shvatiti. S druge strane, kraljeve Ëini slavnima njihova sprem-nost da se podvrgnu pomnjivom ispitivanju. Otvorenost i odgovornosttrebaju biti najvaænije osobine voe (Ponovljeni zakon 17,14-20). Kralje-va je duænost da “istraæi stvar”, odnosno, da pruæi objaπnjenje dogaajai onoga πto Ëini.

Æivot je pun neodgovorenih pitanja, zar ne? Naizgled nasumi-Ëni dogaaji mogu u samo jednom trenutku Ëiniti razliku izmeuæivota i smrti. Nekim ljudima dogaaju se nesreÊe jedna za drugom,dok drugima sve ide na dobro. Sve ovo nam govori da trebamoæivjeti vjerom. Ono πto se trenutaËno dogaa u vaπem æivotu morateprihvatiti vjerom, s povjerenjem u Boga. Kakav joπ izbor imate?

..................................................................................................................................

Page 79: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

79

PONEDJELJAK 2. oæujka

BEZUMNI KAO MUDRI

Iako se misao o relativnoj naravi istine nije pojavila nedavno (po-sebno u zapadnom svijetu), posljednjih se godina uËvrstila u joπ veÊojmjeri. Prema ovome miπljenju ono πto jedna osoba smatra istinom, nemora smatrati druga, ili πto se u jednoj kulturi smatra istinom, ne morase smatrati i u drugoj. Iako je ovo donekle istina (u nekim zemljamavozi se desnom stranom, u drugima lijevom), ipak je i opasna zabluda,posebno u podruËju morala. Neπto je istinito, a neπto nije, bez obzira nakojem mjestu æivimo ili kakve sklonosti imamo. Na kraju uvijek mora-mo uskladiti svoje glediπte s Boæjom rijeËju i istinama koje u njoj nala-zimo. Boæja rijeË mora biti naπ konaËni izvor za raspoznavanje isprav-nog i pogreπnog, dobra i zla.

ProËitajte Izreke 26,11.12 (vidi i Suci 21,25; 1. KorinÊanima1,20.21; 2,6.7; 2. KorinÊanima 1,12). ©to ne bismo trebali Ëiniti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto moæemo vidjeti, ova misao da netko Ëini ono πto je isprav-no u vlastitim oËima nije nova. Meutim, kao πto je tada takvo postupa-nje bilo pogreπno, i danas je. Kao πto smo veÊ vidjeli, nitko od nas nemoæe sve shvatiti; mi, zapravo, niπta ne moæemo u potpunosti shvatiti.BuduÊi da svi trebamo rasti i uËiti u odreenim podruËjima, trebamoprihvatiti Ëinjenicu da ne znamo sve odgovore.

©to se tiËe bezumnika, kao πto vidimo u Izrekama, razlog za za-brinutost je utjecaj njihovog bezumlja koji se πiri. Oni su viπe negouvjereni u svoju mudrost pa stoga ponavljaju svoja bezumna djela. Onimogu biti toliko uvjerljivi da drugi stjeËu miπljenje da su mudri, ukazu-ju im poπtovanje i traæe od njih savjet, πto moæe dovesti do velikihproblema (Izreke 26,8). Bezumlje se πiri, ali obiljeæeno kao “mudrost”nanosi joπ viπe πtete. Bezumni su toliko ogrezli u svojem bezumlju daga nisu ni svjesni.

Koliko ste Ëesto u kuπnji da dovedete u pitanje temeljne vrijed-nosti i istine? Meutim, πto se dogaa kada su odreene temeljnevrijednosti u suprotnosti? Kako moæemo znati koja Êe koju nadma-πiti?

..................................................................................................................................

Page 80: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

80

UTORAK 3. oæujka

LIJEN»INA

“LijenËina umaËe ruku u zdjelu, ali je ne moæe prinijeti usti-ma.” (Izreke 26,15)

Kao πto neki uËenici uloæe viπe vremena i snage pripremajuÊi se davaraju na ispitu nego πto uËe, isto je tako ironiËno πto lijeni ljudi napor-no pokuπavaju pronaÊi izgovore za svoju lijenost!

ProËitajte Izreke 26,13-16. Na πto smo upozoreni u ovim red-cima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

LijenËina je moæda u pravu kada kaæe: “Lav je na ulicama.” (Izreke26,13) Zato je mudrije ostati kod kuÊe i ne izlagati se opasnosti. Meu-tim, tako propuπtamo sve prilike koje æivot nudi. Nikada neÊemo uæivatiu ljepoti ruæe ako se ne izloæimo opasnosti da nas rani njezino trnje.NeÊemo moÊi napredovati ako se plaπimo prepreka. Ljudi koji se neusuuju neËemu posvetiti nikada neÊe iskusiti puninu æivota.

Obratite pozornost i na druge slike u ovim redcima. Kao πto sevrata pokreÊu na svojim πarkama, ali se nikamo ne kreÊu, tako se ilijenËine prevrÊu u krevetu samo mijenjajuÊi poloæaj, ali nikamo ne idu.

Druga slika, u 15. retku, joπ je dojmljivija. Oni poseæu rukom zahranom, ali su toliko lijeni da ruku ne mogu primaknuti ustima.

Meutim, njihova intelektualna lijenost je joπ gora, njihova usko-grudnost i sigurnost u svoj poloæaj. Oni smatraju da su uvijek u pravu,mudriji od sedam mudrih ljudi (Izreke 26,16) i ne prihvaÊaju drugaglediπta, moæda umnija od njihovih. Oni koji smatraju da znaju sveodgovore obiËno ih ne znaju.

“Ljudi na sudu neÊe biti osueni jer su svjesno vjerovali laæi,veÊ stoga πto nisu vjerovali istini, jer su zanemarili moguÊnost daspoznaju πto je istina.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.35) Kako shvaÊamo svoju ulogu u pruæanju “prilika” drugima danauËe πto je istina? Gdje poËinje naπa odgovornost, a gdje zavrπava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 81: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

81

SRIJEDA 4. oæujka

PRIJATELJ KAO NEPRIJATELJ

Ako smo viπe razoËarani svojim prijateljima nego neprijateljima, toje zato πto od prijatelja oËekujemo dobro, a od neprijatelja zlo. Madanije uvijek tako, zar ne? Zato nas tekst u Izrekama upozorava da seprijatelj katkad ponaπa kao neprijatelj, a neprijatelj kao prijatelj.

ProËitajte Izreke 27,5.6. Kada je ukor znak ljubavi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljubav se ne ogleda samo u poljupcima i njeænim rijeËima. Ona naskatkad obvezuje da ukorimo prijatelja ili svoje dijete, πto moæe bitineugodno i izgledati kao pokazivanje duha osude i kritike. »ak i prijateljemoæemo izgubiti ako im uputimo rijeËi ukora. Ipak, ako ih ne opome-nemo, osobito ako im neπto moæe nanijeti πtetu, kakvi smo onda prija-telji?

Otvoreni ukor je takoer znak da naπa ljubav nije izgraena nazavaravanju i pretvaranju, veÊ na istini i povjerenju.

ProËitajte Izreke 27,17. ©to moæe biti posljedica sukoba izme-u prijatelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slika æeljeza koje se oπtri æeljezom ukazuje na obostranu korist.Prijateljstvo iskuπano pravim suËeljavanjem ne samo da Êe produbitiprijateljstvo, veÊ Êe potaknuti i ojaËati obje strane. Njihovo oruæje postatÊe joπ djelotvornije. Bit Êe opremljeniji za buduÊe borbe. Ljudi koji sepovuku u sebe i svoje misli i nikada se ne suoËe s drugaËijim glediπti-ma, neÊe napredovati u znanju ili u razvoju karaktera.

Jeste li nekada primili ukor zbog neËega πto vam je moglonanijeti πtetu? ©to bi se dogodilo da niste bili upozoreni? ImajuÊito na umu, ako se naete u prigodi da isto uËinite za nekog drugog,kako to moæete uËiniti na miran naËin, bez osude i kritike?

..................................................................................................................................

Page 82: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

82

»ETVRTAK 5. oæujka

NEPRIJATELJ KAO PRIJATELJ

ProËitajte Izreke 26,17-23. Na praznim crtama ukratko izne-site πto je reËeno u ovim redcima.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu ponovno se govori o sili rijeËi, ovoga puta o πtetiizazvanoj ogovaranjem i svaom. Oni koji u vaπoj prisutnosti ogovarajuvaπeg neprijatelja da biste pomislili da su na vaπoj strani, ponaπaju sepoput “ugljena”: raspaljuju svau i uvode vas u oganj daljnjih nevolja(21. redak).

Takoer, “laskave usne”, koje su vrlo rjeËite, mogu prikriti “opakosrce” (23. redak). PolitiËar koji æeli pobijediti na izborima, trgovac kojiæeli prodati robu, zavodnik koji æeli zavesti æenu — svi oni poznajusnagu rijeËi.

U ovom tekstu upuÊena nam je pouka da budemo oprezni i da nepovjerujemo u svaku laskavu rijeË koju Ëujemo. One u sebi mogu skri-vati opasnost upravo zato πto su ugodne uhu. Neki ljudi su dobri govor-nici; mogu djelovati vrlo uvjerljivo, iskreno i briæno, dok su zapravopotpuno drugaËiji. Iako smo se svi naπli u ulozi ærtve takvih ljudi, tkou nekom trenutku nije osjetio krivnju πto je postupio na isti naËin: rekliste nekome neπto, a mislili i osjeÊali potpuno drugaËije? Tekst u Izreka-ma snaæno govori protiv ovakvog prevrtljivog ponaπanja.

“Sve πto krπÊanin Ëini mora biti jasno kao sunËano svjetlo. Istinaje od Boga; laæ, u svakom od svojih bezbrojnih oblika, potjeËe od Sotone... nije jednostavno ni lako reÊi pravu istinu. Mi ne moæemo govoritiistinu ako ne znamo istinu; koliko puta unaprijed stvoreno miπljenje,predrasude, nedovoljno znanje i pogreπne procjene spreËavaju pravilnorazumijevanje problema koje moramo rjeπavati. Mi neÊemo moÊi govo-riti istinu ako naπim razumom stalno ne upravlja Onaj koji je samaIstina.” (Ellen G. White, SliËni Isusu, str. 63)

Koliko ste otvoreni i jasni u razgovoru s drugima? Kolik jenesklad izmeu vaπih rijeËi i misli? Smatrate li da takva dvoliËnostmoæe beskonaËno trajati (vidi Matej 10,26.27)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 83: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

83

PETAK 6. oæujka

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Djelovanje Svetoga Duha ne uklanja potrebu da primjenjujemo svojesposobnosti i darove, veÊ nas uËi kako da koristimo svaku silu na slavuBogu. Ljudske sposobnosti, kada su pod posebnom upravom Boæje milo-sti, mogu se upotrijebiti u najbolje svrhe na Zemlji. Neznanje ne pove-Êava poniznost ili duhovnost Kristovih sljedbenika. Istine boæanske ri-jeËi mogu najbolje cijeniti krπÊani koji o svemu razmiπljaju i prosuuju.Krista najbolje mogu proslaviti oni koji Mu sluæe razumom. Najvaænijije cilj obrazovanja da nas osposobi koristiti silu koju nam Bog daje natakav naËin da predstavimo biblijsku vjeru i uzdignemo Boæju slavu.

Zahvalnost dugujemo Onome koji nas je stvorio i koji nam je povje-rio darove. Naπa je duænost da ih njegujemo i razvijamo.” (Ellen G.White, Counsels to Parents, Teachers, and Students, str. 361,362)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte o tajnama na koje nailazimo u svakidaπnjemæivotu, u prirodi, u meuljudskim odnosima ili u pitanjima o vjeri,Boæjoj naravi i spasenju. Jedna od najveÊih ironija u æivotu jest daπto viπe uËimo, viπe shvaÊamo koliko malo znamo. Zaπto se to joπviπe odnosi na duhovne istine?

2. Koje su “istine” relativne, kulturoloπki odreene i promjenji-ve? Kako ih moæemo razlikovati od vjeËnih, sveopÊih i nepromjenji-vih istina? Zaπto je toliko vaæno da prepoznamo razliku izmeunjih? Zaπto je mijeπanje uvjetnih istina s vjeËnim istinama jedna odnajveÊih opasnosti s kojom se suoËavamo?

3. Kaæe se da mudri ljudi ne dræe prijatelje na odstojanju, aneprijatelje joπ manje. ©to to znaËi? Kako se mi kao krπÊani trebamoodnositi prema njima? Na koji nam naËin moæe pomoÊi tekst uMateju 10,16?

Page 84: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

84

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kadtraæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobitii dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isusumro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom snebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’sInstructor, 7. srpnja 1892.)

Page 85: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

85

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 157—167

Pouka 11 7.—14. oæujka 2015.

Æivjeti vjerom“Strah Ëovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu,

nalazi okrilje.” (Izreke 29,25)

Biblijski tekstovi: Izreke 28,4.5.7.9; 29,13; Rimljanima 1,16.17;GalaÊanima 3,24; 1. Ivanova 2,15-17.

Do nas dopire mnoπtvo glasova iz razliËitih smjerova. Kako ljudimogu prepoznati πto je ispravno, a πto pogreπno? Odgovor nalazimo uBogu i Njegovom pisanom otkrivenju. Moramo se nauËiti oslanjati naBoga i biti posluπni Njegovom Zakonu. Ostalo Êe onda slijediti samo posebi.

Isus nam je ovu istinu objavio kada je rekao: “Zato najprije traæitekraljevstvo Boæje” i onda Êemo dobiti sve ostalo πto nam je potrebno(Matej 6,33). Naπa najveÊa vrijednost treba biti povjerenje u Boga i po-sluπnost Njemu; u suprotnom Êe neπto drugo postati naπa najveÊa vri-jednost, a to je Ëisto idolopoklonstvo. MoÊi Êemo imati povjerenje uBoga samo ako budemo æivjeli vjerom. KrπÊanski hod znaËi da moramoËiniti ono πto nam je Gospodin rekao, a posljedice prepustiti Njemu.

Page 86: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

86

NEDJELJA 8. oæujka

DRÆATI ZAKON

RijeË tora, “zakon” ili “pouka”, pojavljuje se trinaest puta u Izre-kama, od toga Ëetiri puta u 28. poglavlju (redci 4.7.9). Iako se ova rijeËu Izrekama obiËno primjenjuje na “pouke” mudrog Ëovjeka (Izreke 13,14),meu Izraelcima je ta rijeË imala duhovno znaËenje i odnosila se naboæansko otkrivenje, kao πto vidimo u Izrekama 29,18.

ProËitajte Izreke 28,4.7.9. ©to ovi redci govore o vaænostiZakona u svakidaπnjem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelci se od ostalih naroda nisu razlikovali toliko po naËinu raz-miπljanja, Ëak ni po svojim “duhovnim” ili dubokim teoloπkim gledi-πtima, koliko po odreenim æivotnim navikama u vezi s, izmeu ostalog,hranom, odmorom, prirodnim okruæenjem i odnosom prema susjedimai obitelji, koje su ih Ëinile “svetima” ili “odvojenima” od ostalih naroda.Ti æivotni izbori temeljili su se na Zakonu i njegovim naËelima.

Uostalom, mi ljudi nismo mudri sami po sebi; Ëak nismo sposobniuvijek razlikovati dobro i zlo (1. o kraljevima 3,9). Zato nam je potrebanboæanski Zakon koji Êe nam pomoÊi da steknemo razboritost. DrugimrijeËima, primanje mudrosti ne ovisi o umnim ili duhovnim sposobno-stima; ono je prvenstveno povezano s posluπnoπÊu Zakonu koji je izvannas, naπe kulture, psihologije naπe osobnosti i naπih æelja.

Taj Zakon je, naravno, Boæji vjeËni zakon. Slijediti taj Zakon Ëin jevjere. “Uistinu, ja se ne stidim evanelja, jer je ono sila Boæja za spase-nje svakomu vjerniku, kako, u prvom redu, Æidovu tako Grku. Jer unjemu se oËituje pravednost Boæja, iz vjere u vjeru, kao πto stoji pisano:Pravednik Êe æivjeti od vjere.” (Rimljanima 1,16.17)

Kojih ste nevolja i problema poπteeni zato πto ste se vjeromobvezali da Êete vrπiti Boæji zakon? Koliko bi se vaπ æivot razliko-vao da ga ne dræite?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 87: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

87

PONEDJELJAK 9. oæujka

TRAÆITI GOSPODINA

Koliko god bio vaæan za æivot vjere, Zakon (Tora) nije sam po sebiizvor æivota. Naprotiv, on ukazuje na grijeh, a grijeh vodi u smrt (vidiRimljanima 7,7-13). Ono πto Zakon Ëini djelotvornim jest πto potjeËe odBoga. Neovisno o Bogu, Zakon bi bio legalistiËko naËelo koje ne bi imaloniπta s Boæjom iskonskom namjerom. Æivot posluπnosti Boæjem zakonuodnosi se na æivot s Bogom. Zakon ne zamjenjuje Boga; on je Ëuvar(prema Pavlovim rijeËima) koji vodi uËenike njihovom UËitelju (GalaÊa-nima 3,24).

ProËitajte tekst iz GalaÊanima 3,24. Kako nas Zakon usmjera-va na Isusa da bismo mogli biti “opravdani vjerom”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izreke nisu samo knjiga mudrih izreka; to je prvenstveno knjiga oBogu koji otkriva mudrost. Traæenje mudrosti posluπnoπÊu Zakonu do-vest Êe nas bliæe Gospodinu i spasenju koje nam besplatno nudi vjeromu Isusa.

ProËitajte Izreke 28,5. Kako moæemo “razumjeti sve”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “razumjeti” dvaput je upotrijebljena u 5. retku, kao i rijeË“Zakon” u 4. retku. Ova dva retka su povezana: dræanje Zakona (redak4) i traæenje Gospodina (redak 5) su neodvojivi. Meutim, ove aktivnostine obuhvaÊaju samo poznavanje i Ëinjenje onoga πto je ispravno (“pra-vice”, redak 5). Ovo razumijevanje obuhvaÊa “sve” zato πto potjeËe odBoga “svega”. Za stari Izrael spoznaja svih stvari nije bila odvojena odvjerskog iskustva. Vjera je bila tijesno povezana s razumom i racionalnimshvaÊanjem. Bilo je nezamislivo imati vjeru bez razmiπljanja ili raz-miπljanje bez vjere, zato πto je Bog bio temelj i razmiπljanja i vjere.

Zaπto je vjera u Boga razborito glediπte? Zaπto je besmislenijei nerazumnije odbaciti Boga nego vjerovati u Njega?

Page 88: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

88

UTORAK 10. oæujka

RIJE»I UPU∆ENE BOGATIMA

ProËitajte 1. Ivanova 2,15-17. Na πto smo ovdje upozoreni ikako se moæemo zaπtititi od opasnosti o kojoj ovi redci govore?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se predodæbe o tome πto znaËi biti “bogat” u velikoj mjerirazlikuju, Izreke daju upute kako se “obogatiti” i kako postupati sasvojim “bogatstvom” kada ga jednom steknemo.

1. Nemojte stjecati bogatstvo na πtetu siromaπnih (Izreke28,8). Vaπe bogatstvo nije opravdano ako ga steknete na raËun siroma-πnih. Kao πto smo veÊ vidjeli, Biblija govori oπtro protiv onih koji iskori-πtavaju siromaπne poradi svoje dobiti.

2. Dajte siromaπnima (Izreke 28,27). Nasuprot “lakomcima” izIzreka 28,25 osoba koja je velikoduπna prema siromaπnima, bit Êe bla-goslovljena.

3. Marljivo radite (Izreke 28,19). Bogatstvo ne smije biti rezultatkrae ili sluËajnosti, veÊ nagrada za marljiv rad. Ono πto steknemo trebaovisiti o kvaliteti naπeg rada. Ako smo bogati, trebamo to i zasluæiti.

4. Ne pokuπavajte se obogatiti na brzinu (Izreke 28,20.22). UIzrekama su prikazane dvije moguÊnosti: 1) æmirimo pred nekom nepo-πtenom radnjom i kao rezultat postajemo njezini sudionici (redak 22);2) toliko æelimo uæivati u onome πto su stekli naπi roditelji, da ih okra-damo i uskraÊujemo im ono πto im je potrebno za æivot (redak 24). ©toje joπ gore, oni koji tako Ëine opravdavaju svoja zla djela u svojem umusve dok se ne uvjere da ne Ëine niπta pogreπno. Zato kaæu: “Nije grijeh.”

Novac je vrlo moÊna sila u svijetu i to je razlog zaπto Biblijapuno govori o njemu. Ako, kao i veÊina drugih ljudi, æelite steÊinovac, kako moæete izbjeÊi zamku koju Isus naziva “varavo bogat-stvo” (Marko 4,19)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 89: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

89

SRIJEDA 11. oæujka

POUKE UPU∆ENE SIROMA©NIMA

ProËitajte Izreke 29,13. O Ëemu se govori u ovom retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Siromah i bogataπ su jednaki (Izreke 29,13). Slika svjetla uovom tekstu stavlja ovo pitanje u okvir stvaranja. Bog je stvorio i bogatei siromaπne (Izreke 22,2). I jedni i drugi uæivaju u daru æivota i sunceobasjava i jedne i druge. Kao πto su bogatima bile upuÊene rijeËi opome-ne kako se trebaju ophoditi prema siromaπnima, tako su i siromaπnipouËeni da trebaju ljubiti Ëak i svoje tlaËitelje, od kojih neki mogu bitii bogati (Matej 5,44.45).

Koja je poruka teksta u Izrekama 28,3?

..................................................................................................................................

Siromaπni imaju iste duænosti kao i bogati (Izreke 28,3). Si-romaπtvo ne treba biti izgovor za nepravdu. »injenica da ste moæda upotlaËenom poloæaju ne daje vam pravo da tlaËite druge. Isusova uspo-redba o sluzi koji nije bio spreman oprostiti, koji tlaËi siromaπnijeg odsebe, pokazuje da ova reakcija, iako neoËekivana (pomislili bismo da Êesiromaπna osoba biti suosjeÊajnija prema drugom siromahu), nije neu-obiËajena (Matej 18,22-35). Kiπa u Izrekama 28,3, koja obiËno simboli-zira blagoslov, pretvara se u silan pljusak; ova slika prikazuje neprihvat-ljivost ovakvog ponaπanja i razoËaranje koje donosi.

Koja je poruka teksta u Izrekama 28,6?

..................................................................................................................................

Pravedni siromasi bolji su od bezboænih bogataπa (Izreke28,6). Prema uvrijeæenom miπljenju, pravedna osoba ne bi trebala bitisiromaπna jer je siromaπtvo navodno pravedna kazna za lijene ljude(Izreke 24,34). Ipak, stvarnost æivota je mnogo sloæenija. Siromasi mogubiti ærtve nepravde ili okolnosti koje su izvan njihove moÊi. To je vrloËest sluËaj. Meutim, mjerila vrijednosti koja zastupaju Izreke jasna sui nedvosmislena. Pravednost je vaænija od bogatstva, a uspjeh nije pravipokazatelj pravednosti.

©to moæemo uËiniti kada se naemo u kuπnji da ugrozimo svojevrijednosti radi materijalne dobiti? Kako se moæemo zaπtititi u tomsluËaju?

Page 90: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

90

»ETVRTAK 12. oæujka

LJUBITI ISTINU

Od svega πto moæemo pouËiti svoju djecu, uËenike ili one koji uËeod nas, moæda najvaæniju pouku nalazimo u rijeËima apostola Pavla kojipiπe o izgubljenima i kaæe: “Nisu prihvatili ljubav prema istini.” (2.Solunjanima 2,10) Naravno, buduÊi da je Isus istina, pouËavati druge daljube istinu znaËi pouËavati ih da ljube Isusa, a πto je vaænije od toga?

“Ma kakvom se granom istraæivanja bavili s iskrenom namjerom dadoznamo istinu, mi dolazimo u doticaj s nevidljivim, moÊnim Umom kojidjeluje u svemu i preko svega. »ovjekov um dolazi u vezu s Boæjimumom, ograniËeni s NeograniËenim. Utjecaj takve veze na tijelo, um iduπu nije moguÊe procijeniti.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 12)

ProËitajte Izreke 29,15 (vidi redak 19). Koje vaæno naËelo vidi-mo ovdje ne samo u podruËju odgoja, veÊ u æivotu uopÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je primjer koji dajemo vaæan — posebno onima koje ne moæemoukoriti ili kazniti — u nekim sluËajevima potrebno je viπe od toga. Tose posebno odnosi na naπu djecu. Djecu je katkad potrebno ukoriti dabiste ih izveli na pravi put.

Naπa narav je pala i iskvarena, a to se odnosi i na naπa draga malabiÊa koja volimo, naπu djecu. Ne Ëinimo uslugu ni svojoj djeci niti sebikada im dopuπtamo da Ëine πto æele. Djeci ne samo da je potrebna stega,ona je i æele. Ona trebaju znati da postoje odreene granice i da morajuostati unutar njih. Majka koja vjeruje da mora poπtovati djeËju slobodui dopuπta djeci da Ëine πto god poæele nikada im ne govoreÊi “ne”, nakraju Êe donijeti “sramotu” (Izreke 29,15) sebi i, bez sumnje, tugu djeci,ako ne sada, onda kada odrastu.

Koje ste pouke nauËili kao dijete koje su vam pomogle kada steodrasli? Kako vam je to znanje pomoglo da sada imate bolji æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 91: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

91

PETAK 13. oæujka

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Boæji zakoni utemeljeni su na najstroæem poπtenju i tako su sro-Ëeni da unapreuju sreÊu onih koji ih dræe. ... Vjera vodi Ëovjeka uosobni odnos s Bogom, ali ne iskljuËuje iz njega druge; jer se nebeskanaËela moraju provoditi u æivot da bi mogla pomoÊi ËovjeËanstvu i bitina blagoslov.” (Ellen G. White, Sons and Daughters of God, str. 265)

“Krajnje zanemarivanje duænosti da se djeca odgajaju za Boga, traj-no utvruje u zlu i nepovratno gura u redove neprijatelja mnoge koji subriæljivim pouËavanjem mogli postati Kristovi suradnici. Laæno prikazi-vanje i nerazumno i pogreπno usmjerene sklonosti potvruju crte karak-tera koje djecu Ëine tako neprivlaËnom i nesretnom, zagorËavaju æivotroditeljima i svoj poguban utjecaj produæuju s naraπtaja na naraπtaj.Svako dijete kojem se dopusti da nesmetano provodi svoju volju sramotiBoga, a nanosi sramotu i svojim roditeljima. Zanemarivanjem svoje duæ-nosti i popuπtanjem djeci i mladima u zlu, roditelji zatvaraju pred njimavrata Boæjega grada.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 5.str. 325,326)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ruski pisac Lav N. Tolstoj, iako je odrastao u krπÊanskomdomu, odbacio je vjeru u jednom trenutku æivota. Kada je ostario,suoËio se sa sljedeÊim pitanjem: Kakav je smisao æivota koji zavr-πava smrÊu? Iako je tragao za odgovorima u razliËitim granamaznanja, nije pronaπao nijedan. Na kraju je shvatio da jedini razu-man odgovor na pitanje o æivotu i njegovom smislu moæe pronaÊi uvjeri — u neËemu πto nadilazi logiku. Razum mu je naloæio daiskoraËi iz podruËja logike u svijet vjere da bi dobio odgovore osmislu æivota. Zaπto je, onda, vjera u Isusa najrazumniji izbor kojimoæemo donijeti u vezi sa znaËenjem i smislom æivota?

2. ©to prema vaπem miπljenju znaËi ljubiti istinu? Kako ljubi-mo istinu? Da bismo je ljubili, prvo je, naravno, moramo upoznati.Kako moæemo upoznati istinu? I kako moæemo biti sigurni daneÊemo dopustiti da nam se neπto isprijeËi na putu naπe ljubaviprema istini?

Page 92: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

92

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415)

Page 93: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

93

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 168—172

Pouka 12 14.—21. oæujka 2015.

Poniznost mudrih“Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebe-

sko!” (Matej 5,3)

Biblijski tekstovi: Izreke 30; Luka 18,9-14; Job 38—40,2; 1.Ivanova 1,9; Otkrivenje 3,14-18; Psalam 104,24.

Poniznost se u Bibliji smatra vaænom vrlinom. Jedan od najveÊihproroka, Mojsije, proglaπen je najkrotkijim Ëovjekom koji je ikada æiviona Zemlji (Brojevi 12,3). Prema tekstu iz Miheja 6,8 glavna duænost kojuBog oËekuje od Ëovjeka jest da “smjerno sa svojim Bogom hodi”. Isustakoer naglaπava da je poniznost ideal koji krπÊani trebaju postiÊi:“Dakle: najveÊi je u kraljevstvu nebeskom onaj koji se ponizi kao ovomalo dijete.” (Matej 18,4)

Uostalom, Ëime se bilo tko od nas moæe pohvaliti? Svaki naπ dah,otkucaj srca i dar dolazi iskljuËivo od Boga: “Po njemu, naime, æivimo,miËemo se i jesmo.” (Djela 17,28) U svjetlu kriæa sva naπa pravednostje kao “haljine okaljane” (Izaija 64,5); kako se, onda, moæemo neËimhvaliti?

Ovog Êemo se tjedna u Izrekama osvrnuti na poniznost. UzimajuÊiu obzir svoj poloæaj, koliko je bezumno biti sve drugo osim ponizan?

Page 94: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

94

NEDJELJA 15. oæujka

©TO MISLITE O SEBI?

ProËitajte Izreke 30,1-3.32.33. O Ëemu se govori u ovim red-cima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samoodricanje spomenuto u ovim redcima priliËno se razlikuje oduobiËajenog razmetanja kraljeva na starom Bliskom istoku, koji su sevoljeli hvaliti svojom mudroπÊu, postignuÊima i vojnim uspjesima. OSalomonu je zabiljeæeno da je “natkrilio sve zemaljske kraljeve bogat-stvom i mudroπÊu” (1. o kraljevima 10,23; Propovjednik 2,9). Nabukodo-nozor je objavio: “Nije li to taj veliki Babilon πto ga ja sagradih da mibude kraljevskom prijestolnicom — snagom svoje moÊi, na slavu svogaveliËanstva?” (Daniel 4,27)

BuduÊi da je pisac teksta u Izrekama svjestan svojeg neznanja, onone koji se hvale naziva nerazboritima. Hebrejska rijeË prevedena kao“nerazborit” je nabal, a to je Nabalovo ime Ëije je ponaπanje primjerbezumne oholosti (1. Samuelova 25). Takvo hvalisanje i oholost vodeponiæenju, gnjevu i sukobu. Apostol Pavao je neke vjernike koji su sebesmatrali mudrima i koji su se, πto je joπ gore, hvalili time, nazvao“bezumnima” (2. KorinÊanima 11,18.19).

ProËitajte Luka 18,9-14. Zaπto je ponaπati se poput farizejalakπe nego πto moæemo i zamisliti? Kako se moæemo saËuvati daËak i u najmanjoj mjeri ne upadamo u istu zamku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema hvalisavim ljudima trebamo osjeÊati saæaljenje (ionako hva-lisanjem obiËno nastoje prikriti svoju nesigurnost); njihovo hvalisanjesamo pokazuje koliko su zapravo u zabludi i u neznanju.

Page 95: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

95

PONEDJELJAK 16. oæujka

POZNAVANJE BOGA

Oholost se javlja u onima koji Gospodina nisu osobno upoznali. Uusporedbi s njima, osoba koja æivi u stalnoj zajednici s Bogom je poni-zna zato πto je neprestano u dodiru s Onim koji je beskonaËno veÊi odnas. Kada razmiπljamo o veliËini svemira, kada uviamo da proslavljamoOnoga koji je stvorio Ëitav svemir i da je taj isti Bog patio u osobi IsusaKrista na kriæu zbog nas, teπko je njegovati oholost u srcu.

ProËitajte Izreke 30,3-6. ©to ovi redci govore o Boæjoj sili,veliËini i nedokuËivosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “poznavati znanost svetih” moæe se shvatiti i kao “poznavatiBoga”. Slijedi pet retoriËkih pitanja koja nas navode da uvidimo kako oBogu zapravo ne znamo mnogo.

ProËitajte ova pitanja u Izrekama 30,4. Kakav izazov nampruæaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da je Bog Stvoritelj (prva Ëetiri pitanja), On ostaje izvannaπe moÊi razumijevanja (peto pitanje). U Knjizi o Jobu Bog izaziva JobasliËnim pitanjem kako bi ovaj shvatio da ne moæe razumjeti Boga iNjegove putove (38—40,2).

»injenica da je Bog Stvoritelj i da Ga ne moæemo u potpunostishvatiti, daje nam vaænu pouku o tome kako trebamo primiti Njegovopisano otkrivenje koje uËeni ljudi Ëesto dovode u pitanje. Tko smo mi— Ëije je razumijevanje i najjednostavnijih pojava u prirodi zamagljenoi nejasno — da sumnjamo u Boæju rijeË, Ëak i u one dijelove koji naszbunjuju ili uznemiravaju?

Razmiπljajte o veliËini i nedokuËivosti stvaranja. ©to nam togovori o veliËini i nedokuËivosti Stvoritelja? Zaπto bi nam veliËinai nedokuËivost trebala pruæiti utjehu i nadu?

Page 96: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

96

UTORAK 17. oæujka

NI PREVI©E NI PREMALO

Tekst u Izrekama 30,7-9 sadræi jedinu molitvu u ovoj knjizi. NijesluËajno πto ova molitva slijedi odmah nakon potvrde o Bogu kao velikomStvoritelju (Izreke 30,4) i obeÊanja o Njegovoj vjernosti (Izreke 30,5).

ProËitajte Izreke 30,7-9. Zaπto bi netko postavio ovakva pita-nja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije nego πto Boga neπto zamolimo, vaæno je imati Ëvrstu zajedni-cu s Njim. Ako izgovaramo laæi, tada se ponaπamo kao da Bog, koji znasve, ne postoji. Zato je priznanje grijeha uvjet za dobivanje oprosta (1.Ivanova 1,9). Mi ne moæemo prevariti Boga; On nas toËno vidi onakvimakakvi smo. Dok se molimo, naπe iskazivanje potiπtenosti dok leæimo uprahu (Tuæaljke 3,29), otkriva ne samo naπe poπtovanje i poniznost, veÊi svjesnost naπe duhovne ogoljenosti pred Njim.

U Izrekama 30,8 pisac moli Boga da mu ne daruje ni siromaπtvo nibogatstvo. Glagol “dati” prvi put je upotrijebljen u Bibliji u vezi s Boæjimdarom hrane ljudima (Postanak 1,29). Zato je u mnogim kulturama hra-na tradicionalno povezana s molitvom. Ova osnovna potreba, koja nasËini ovisnima o Bogu koji je sve stvorio, stavlja iskustvo molitve u srænaπeg opstanka.

Dvije molbe koje su u ovom tekstu iznijete pred Boga nemaju zacilj samo ravnoteæu ljudskog karaktera. One se stapaju radi jednog cilja:proslavljanja Boga. Ako imamo premalo, bit Êemo skloni krai i takouvrijediti Boga; ako imamo previπe, neÊemo osjeÊati potrebu za Bogom,moæemo Ëak i nijekati Njegovo postojanje. Meutim, vaæno je zapaziti danas samo ova druga moguÊnost moæe razdvojiti od Boga; prva Êe nasvjerojatno dræati u Njegovoj blizini.

Gospodnja molitva sadræi u sebi istu dvostruku brigu: 1) “kruh naπsvagdanji daj nam danas” (Matej 6,11) i 2) “ne navedi nas u napast”(Matej 6,13).

Razmiπljajte o tome koliko ovisite o Bogu. Kako vam dræanje tejasne Ëinjenice na umu pomaæe da rastete u vjeri? Kakve namopasnosti prijete kada zaboravimo ovu ovisnost?

Page 97: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

97

SRIJEDA 18. oæujka

DJELA OHOLIH

Kao πto je poniznost dobra i donosi blagoslove, tako je nedostatakponiznosti straπan i donosi prokletstvo. Nakon πto uzdiæe vrlinu poniz-nosti ukazujuÊi na njezine nagrade i rodove, 30. poglavlje Izreka jasnoupozorava na opasnosti koje proistjeËu iz oholosti.

Kleti svoje roditelje (Izreke 30,11.17). Agur prvo spominje ovuvrstu ponaπanja zato πto je to najozbiljniji Ëin oholosti, jer djeca preziruizvor svojeg æivota. ZnaËajno je zapaziti da je poπtovanje i blagoslivlja-nje roditelja jedina zapovijed povezana s obeÊanjem æivota (Izlazak 20,12;Efeæanima 6,2.3), dok je za njezino krπenje propisana smrtna kazna(Postanak 21,15.17).

Samopravednost (Izreke 30,12.20). Greπnici koji sebe smatrajupravednima nalaze se u teπkom stanju zato πto Êe ostati u svojem grije-hu vjerujuÊi da su Ëisti i da im nije potreban oprost. Zato je priznanjegrijeha toliko vaæno u dobivanju oprosta (1. Ivanova 1,9). Laodicejcima,koji tvrde da su bogati, mudri i lijepo odjeveni (iako nesvjesni da susiromaπni, slijepi i goli), upuÊen je savjet da uzmu od Boga ono πto imje potrebno da bi popravili svoje jadno stanje u kojem se nalaze (Otkri-venje 3,14-18).

“Ovdje su prikazani ljudi koji se ponose svojim duhovnim znanjemi prednostima. Meutim, oni nisu odgovorili na nezasluæene blagoslovekoje im je Bog darovao. Oni su pokazali nezahvalnost, pobunili se protivBoga i zaboravili Ga; a ipak se On ophodio prema njima kao πto se Otacpun ljubavi, koji je spreman da oprosti, ophodi prema nezahvalnom izalutalom sinu. Oni su odbacili Njegovu milost, zloupotrijebili prednostikoje im je pruæio, omalovaæili moguÊnosti koje im je dao i dopustili dapotonu u samozadovoljstvo, æalosnu nezahvalnost, plitak formalizam ilicemjernu neiskrenost.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 83)

Prijezir (Izreke 30,13.14). Slika oholih ljudi u ovom tekstu nijenimalo lijepa. Iako im se oholost ogleda na licu, ona se tu ne zaustavlja:odraæava se u prijeziru koji pokazuju prema onima koji su prema nji-hovom miπljenju manje vrijedni od njih. Slika “oËnjaka” i “zuba” (Izreke30,14) ukazuje na njihovo loπe ponaπanje.

Razmislite o tome kako se ophodite prema drugima, posebnoonima koje moæda smatrate manje vrijednima (veÊina katkad nje-guje ovakve osjeÊaje, zar ne?). Kako moæete ispraviti ovakvo pona-πanje? Kako moæete pokazati potrebnu poniznost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 98: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

98

»ETVRTAK 19. oæujka

POUKE IZ PRIRODE

U cijelom Svetome pismu koriπtene su slike iz prirode radi pouËa-vanja duhovnih istina. U ovom tekstu pisac takoer, koristeÊi se pojava-ma iz prirode, daje pouke o poniznosti.

ProËitajte Izreke 30,18.19. ©to ovi redci govore o ograniËeno-sti ljudskog razumijevanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Agur primjeÊuje da je mnoge “obiËne” pojave teπko razumjeti. Onovdje iznosi Ëudesne primjere neobjaπnjivih pojava. Prve dvije tiËu seæivotinja — orla koji se neËujno kreÊe nebom i zmije koja se neËujnokreÊe zemljom. Tada ukazuje na dvije ljudske aktivnosti: put lain namoru i muπkarËev put k djevojci. »ak i danas, unatoË velikim znanstve-nim spoznajama, ima toliko nepoznanica. Stoga je vrlo vaæno da nikadane prestanemo cijeniti dubinu i veliËanstvenost æivota. Takav stav Êenam sigurno pomoÊi da ostanemo ponizni pred Bogom.

ProËitajte Izreke 30,24-28. Koje druge neobjaπnjive pojave izprirode privlaËe piπËevu pozornost i divljenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da redci koji prethode ovom tekstu govore o ljudskojludosti, oholosti i porocima. Pisac zatim pozornost usmjerava na æivo-tinjski svijet ukazujuÊi na mala i krotka stvorenja. U tom se okvirukoristi istom hebrejskom rijeËju koja znaËi “mudar”, upotrijebljenu kadase govorilo o ljudima (Izreke 3,13) i o Bogu osobno (Job 12,13; Psalam104,24). »ak i danas, pokraj svih znanstvenih dostignuÊa, ne moæemopotpuno shvatiti ponaπanje tih stvorenja. Koliko je viπe njihovo ponaπa-nje zbunjivalo mudre ljude piπËevog vremena. A on je doista bio mudar,zato πto je jedan od velikih pokazatelja mudrosti priznanje koliko za-pravo malo znamo, Ëak i o najobiËnijim pojavama.

Sjetite se nekih “najjednostavnijih” pojava iz prirode: lista nadrvetu, kapi vode, πkoljke. Koliko nas Ëinjenica da su Ëak i oneobavijene velom tajne Ëini poniznima?

Page 99: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

99

PETAK 20. oæujka

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Moramo pokazati strahopoπtovanje i prema Boæjoj rijeËi. Moramopoπtovati tiskani tekst, nikada ga ne smijemo upotrebljavati u obiËnesvrhe niti s njime postupati nemarno. Sveto pismo nikada ne trebacitirati u πali niti ga prepriËavati da bi se izrekla neka duhovitost. ‘Svakaje rijeË Boæja Ëista istina’, ‘srebro prokuπano, od zemlje odvojeno, se-dam puta oËiπÊeno’. (Izreke 30,5, ©ariÊ; Psalam 12,7)” (Ellen G. White,Odgoj, str. 218,219)

“Kristove rijeËi upuÊene narodu na gori bile su rijeËi blagoslova.Sretni su oni, rekao je, koji prepoznaju svoje duhovno siromaπtvo iosjeÊaju potrebu za otkupljenjem. Evanelje treba propovijedati siroma-πnima. Ono se ne otkriva onima koji su duhovno oholi, onima koji tvrdeda su bogati i kojima niπta nije potrebno, nego onima koji su poniznii skruπeni. ... Gospodin ne moæe uËiniti niπta za obnovu jednog Ëovjeka,sve dok se on, osvjedoËen u vlastitu slabost i osloboen svake pomislida je dovoljan sam sebi, ne pokori Boæjoj upravi. Tada moæe primiti darkoji mu Bog æeli podariti. Niπta nije uskraÊeno duπi koja osjeÊa svojupotrebu. Ona ima neograniËeni pristup k Onome u kome se nalazi svapunina.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 236,237)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o planu spasenja i o tome πto je bilo potrebnoda bismo bili spaπeni. Mi smo pala biÊa, iskvarena i zla, kojimasamo obnovljenje ne bi bilo dovoljno da nas otkupi od grijeha. Makoliko bili promijenjeni i obnovljeni, ta promjena i obnovljenje nemoæe nas otkupiti. Nama je potrebna zamjena, netko tko zakonskistaje na naπe mjesto i Ëija je pravednost dovoljna da nas uËinipravednima pred Bogom. ©to nam ta Ëinjenica govori o tome zaπtosu oholost i ponos meu najgorim grijesima palih biÊa kao πto smomi?

2. Na koje sve naËine naπ æivot ovisi o Bogu? ©to sve u prirodiotkriva kako Bog odræava naπ æivot?

3. Razmiπljajte o molitvi zapisanoj u Izrekama 30,7-9. Obratitepozornost na ravnoteæu u tim redcima. Kako nalazimo ravnoteæu uonome πto Ëinimo? Zaπto je to vaæno?

Page 100: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

100

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu.Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na moli-tvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljnida poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svakupriliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, PutKristu, str. 85.)

Page 101: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

101

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 173—184

Pouka 13 21.—28. oæujka 2015.

Æene i vino“Ne daj snage svoje æenama, ni putova svojih zatiraËima

kraljeva. Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vinopiti, ni glavarima piÊe opojno.” (Izreke 31,3.4)

Biblijski tekstovi: Izreke 8; 31; Job 29,15; 1. KorinÊanima1,21; Otkrivenje 14,13.

Na poËetku Izreka dane su oËeve pouke (Izreke 1,1.8; 4,1), a nakraju majËine (Izreke 31,1). Ime Lemuel moguÊe se odnosi na Salomo-na; u tom sluËaju Lemuelova majka je Salomonova majka i ona upozo-rava svojeg sina na dvije najveÊe opasnosti koje mogu ugroziti kralja:vino i æene.

Vino i æene namjerno su zajedno spomenuti. Da bi bio uspjeπanvladar, kralj mora biti oprezan kada su u pitanju utjecaji s kojima sesuoËava, a ova dva Ëimbenika mogu imati vrlo snaæan utjecaj. Iako dobraæena moæe imati blagotvoran utjecaj, alkohol uvijek donosi nevolju.

OËeve pouke u uvodu Izreka odnosile su se na duhovno stjecanjemudrosti. Sada se majËine pouke u zakljuËku bave primjenom mudrostiu svakidaπnjem æivotu. OËeva duhovna naËela nemaju nikakvo znaËenjeako se ne slijede majËini praktiËni savjeti.

Page 102: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

102

NEDJELJA 22. oæujka

ZDRAVICA “ÆIVOTU”?

U mnogim kulturama pijenje alkohola povezuje se sa æivotom. Lju-di nazdravljaju æeleÊi jedni drugima dug æivot, iako svaka Ëaπa alkoholaugroæava njihovo zdravlje i æivot. PrivlaËno dizajnirane boce, poetiËne iduhovite pjesme o alkoholu, domiπljate reklame, Ëak i “znanstvena”otkriÊa uvjeravaju one koji piju alkohol da je alkohol dobar. Izreke sunas veÊ upozorile na ovu pogubnu prijevaru (Izreke 23,30-35). Sada seova tema ponovno javlja ukazujuÊi na joπ veÊu πtetu koju alkohol moæeuËiniti.

ProËitajte Izreke 31,4.5.8.9. Kako se poruka iz ovih redakaodnosi na svakoga Gospodnjeg sljedbenika, ne samo na kraljeve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Job na sliËan naËin opisuje sebe i kaæe: “Bjeh oËi slijepcu i bjehnoge bogalju.” (Job 29,15) Isto tako, kralj ili oni koji imaju sredstavatrebaju pomagati siromaπnima i potrebitima — onima koji su “nijemi”,koji nemaju pravo glasa ili koje nitko ne sluπa.

Razoran utjecaj vina takoer se ogleda u mjeri u kojoj moæe izopa-Ëiti neËije prosuivanje. Utjecaj alkohola dovoljno je poguban za obiËneljude, ali kralja ili nekoga na vlasti alkohol moæe dovesti u teæak polo-æaj. Kralj koji pije ne samo da zaboravlja uredbe i ono πto je ispravno,veÊ donosi pogreπne presude: krivac se proglaπava nevinim, a nevinkrivim.

Ono πto se tom prilikom stavlja na kocku jest sposobnost razliko-vanja ispravnog i pogreπnog, dobra i zla. Suzdræavanje od pijenja alko-hola temelj je mudrosti i stoga se treba odnositi na svako ljudsko biÊe.ZnaËajno je da je upravo to razlog zbog Ëega se sveÊenicima posebnozabranjivala upotreba alkohola: “Da moæete luËiti posveÊeno od obiË-noga, Ëisto od neËistoga.” (Levitski zakonik 10,9.10)

Tko nije bio svjedok razornog utjecaja alkohola u æivotu mno-gih ljudi? Kako moæete pomoÊi drugima, posebno mladima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 103: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

103

PONEDJELJAK 23. oæujka

ZDRAVICA “SMRTI”

ProËitajte Izreke 31,6.7. Kako bismo trebali shvatiti ovaj tekst?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Povrπno Ëitanje ovih redaka odaje dojam da Lemuelova majka odo-brava konzumiranje vina ili nekog drugog alkoholnog piÊa u sluËajukada osoba priæeljkuje smrt (6. redak) ili kada pati od potiπtenosti (7.redak). Meutim, takvo razumijevanje ovog teksta bilo bi u suprotnostine samo s prethodnim redcima, u kojima je Lemuelova majka upravoupozorila kralja na πtetno djelovanje alkohola, veÊ i s opÊom temomIzreka, u kojima se sustavno i nedvosmisleno zabranjuje pijenje vina.

Zatim, nema nimalo smisla osobi koja propada ponuditi neπto πtoÊe samo pogorπati njezino zdravlje i stanje. Ponuditi alkohol osobi kojapati od potiπtenosti isto je kao dati sol osobi koja je dehidrirala. Ako se,kao πto znamo, Bog brine o naπem tijelu i zdravlju, onda nema smislatumaËiti da ovaj tekst potiËe upotrebu alkohola.

©to je joπ vaænije, dubljim prouËavanjem upotrebe izraza “koji Êepropasti” otkrivamo da je on uvijek povezan s bezboænima (Izreke 10,28;11,7.10; 19,9; 21,28; 28,28). Ovim izrazom “koji Êe propasti”, Lemuelovamajka zapravo asocira na bezboænike. ©to se tiËe izraza “gorËina uduπi”, on se odnosi na potiπtene osobe (Izreke 31,6), koje poput bezbo-ænika postaju neosjetljive i “zaboravljaju” siromaπtvo (Izreke 31,7).

“Sotona je okupio pale anele da pronae naËin kako bi uËinionajveÊe moguÊe zlo ljudskoj obitelji. Uslijedio je jedan prijedlog za dru-gim, dok Sotona konaËno nije osmislio plan. Izabrao je plod vinove loze,æitarice i druge namirnice koje je Bog dao za jelo i pretvorio ih u otrovekoji uniπtavaju Ëovjekove tjelesne, umne i moralne sile, i ovladavajuosjetilima kako bi mogao u potpunosti upravljati njima. Pod utjecajemalkohola ljudi su spremni izvrπiti razliËite zloËine. Preko izopaËenogapetita svijet Êe se iskvariti. NavodeÊi ljude da piju alkohol, Sotona ÊeuËiniti da padaju sve niæe i niæe.” (Ellen G. White, Temperance, str. 12)

Page 104: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

104

UTORAK 24. oæujka

VRSNA ÆENA

“Tko Êe naÊi æenu vrsnu? Viπe vrijedi ona nego biserje.” (Izreke31,10)

Tko je vrsna æena spomenuta u Izrekama 31,10? Mnoge Ëinjenicepokazuju da pisac na umu nije imao samo poboænu æenu ili uzornusuprugu. SlijedeÊi smjernice mnogih tekstova iz Izreka (1,20-33; 3,13-20; 4,5-9; 8), imamo opravdanih razloga smatrati da “æena vrsna” sim-bolizira mudrost. Ova personifikacija mudrosti opravdana je ne samozato πto je hebrejska rijeË Ëokmah, “mudrost”, imenica æenskog roda,veÊ i zato πto omoguÊava hebrejskom piscu da iznese razliËite praktiËnepouke za svakidaπnji æivot. Mudrost nije prikazana kao uzviπeni i ne-dostiæan ideal, veÊ kao praktiËna i pristupaËna æena koja moæe postatinaπ æivotni suputnik.

Ovo posljednje uËenje o mudrosti izneseno je u obliku prekrasnepjesme u akrostihu (svaki redak poËinje jednim slovom hebrejskog al-fabeta), koji se javlja i u Tuæaljkama i nekim psalmima.

Usporedite tekst o mudrosti u Izrekama 8 s tekstom o “vrsnojæeni”. Koje nas osobine “vrsne æene” podsjeÊaju na mudrost izostalih tekstova u Izrekama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Ona je dragocjena i ima veliku vrijednost (Izreke 31,10; 8,35).2. Vrednija je od biserja (Izreke 31,10; 8,10.11.18.19).3. Pribavlja hranu (Izreke 31,14; 8,19).4. Snaæna je (Izreke 31,17.25; 8,14).5. Mudra je (Izreke 31,26; 8,1).6. Hvaljena je (Izreke 31,28; 8,34).

Iako æivimo u takozvano doba informacijske tehnologije i steklismo mnogo veÊe znanje od prethodnih naraπtaja, malo toga ukazuje daje naπ naraπtaj mudriji od prethodnih. Kao πto je Martin Luther Kingizjavio: “Upravljamo projektilima, a pogreπno upuÊujemo ljude.”

ProËitajte 1. KorinÊanima 1,21. Kako vam ova misao pomaæeda æivite vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 105: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

105

SRIJEDA 25. oæujka

ONA VRIJEDNO RADI

Vrsna æena iz Izreka 31 nije lijena; ona vrijedno radi i vrlo je aktiv-na. Ova osobina (Izreke 31,27), koja je svojstvena mudrima, a ne bezum-nima (Izreke 6,6; 24,33.34), vrlo je istaknuta u ovom tekstu. Polje njezi-nog djelovanja je sveobuhvatno i odreeno. Biti duhovan ne znaËiljenËariti ili nemati vremena za “nevaæna” pitanja pod izgovorom da smozaokupljeni samo vrlo vaænim vjerskim temama (vidi Luka 16,10). Æena“vjeπto radi rukama marnim” (Izreke 31,13). Zanimljivo je da ova izuzet-no duhovna osoba nije prikazana kako se moli ili razmiπlja. Opisana jekao uspjeπna i radiπna æena, poput Marte u evaneljima (Luka 10,38-40).

ProËitajte Izreke 31,12.15.18. Zaπto æena neprestano radi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æena radi “u sve dane vijeka svojeg” (redak 12), Ëak i noÊu (redci15.18). Razlog njezine neprestane skrbi je njezina odgovornost.

ProËitajte Izreke 31,20.25. ©to je sve njezino polje rada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje se osvrÊemo na vaæno pitanje u vezi sa svojim radom i na-porima: bit Êe prokuπani vremenom. Samo Êe buduÊnost posvjedoËiti okvaliteti naπih djela. Raditi mudro znaËi raditi imajuÊi buduÊnost naumu, a ne samo trenutaËnu nagradu.

Iako se ne bavi istim pitanjem, naËelo zabiljeæeno u sljedeÊem tek-stu iz Otkrivenja vrlo je vaæno. “Od sada blago onima koji umiru uGospodinu! Da, veli Duh, neka poËinu od svojih napora jer ih pratenjihova djela!” (Otkrivenje 14,13)

Ako poznajete neku posebnu æensku osobu (suprugu, majku,drugog Ëlana obitelji, uËiteljicu, prijateljicu), kako moæete pokazatida cijenite nju i sve πto Ëini za vas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 106: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

106

»ETVRTAK 26. oæujka

ONA SE SKRBI

ProËitajte Izreke 31,26-31. Koje joπ vaæne osobine posjedujeova æena? Zaπto su one vaæne za sve nas, tko god mi bili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli u poukama za ovo tromjeseËje, naglasak jestavljen na upotrebu rijeËi, na ono πto govorimo. Ova æena poznata je posvojoj mudrosti i ljubaznosti, osobinama koje su povezane. Uostalom,zar ne bismo mogli tvrditi da je ljubaznost drugi oblik mudrosti, osobitokada shvatimo da se mudrost ne odnosi samo na naπe znanje, veÊ i nanaπe rijeËi i djela?

Zapazite, takoer, izraz “poboæan nauk”. Ljubaznost nije samo pro-lazna osobina koja povremeno sie s njezinih usana. To je nauk, naËelonjezinog æivota. Kakav bismo snaæan utjecaj izvrπili kada bi “poboæannauk” upravljao svime πto govorimo.

ProËitajte Izreke 31,30. Koje je vaæno pitanje ovdje otkriveno,a Ëesto ga zaboravljamo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æena se vrlo Ëesto cijeni prema vanjskom izgledu; takvo mjerilo jeplitko i povrπno. Biblija pokazuje koliko je takav stav zapravo “lakomi-slen” i isprazan. Æeninu pravu ljepotu nalazimo u karakteru i naËinukako se taj karakter oslikava u njezinom æivotu i djelima. Ljepota ÊeproÊi, karakter ostaje zauvijek. “Velika imena meu ljudima su kaotragovi u pijesku, ali Êe neokaljani karakter ostati za svu vjeËnost.”(Ellen G. White, Boæja zadivljujuÊa milost, str. 81)

U kojim æivotnim podruËjima trebate unaprijediti svoj karak-ter? U redu je da se molite za to, ali koje praktiËne korake moratepoduzeti da biste doæivjeli rast?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Page 107: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

107

PETAK 27. oæujka

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“PopuπtajuÊi nedopuπtenim prohtjevima za vinom i nalazeÊi se podnjegovim opojnim utjecajem, njihov razum bio je pomuÊen do te mjereda nisu bili u stanju razlikovati sveto od obiËnoga. Suprotno izriËitojBoæjoj zapovijedi, obeπËastili su (Nadab i Abihu) Stvoritelja prinoseÊiobiËan umjesto svetog ognja. Pohodivπi ih svojim gnjevom, Bog je sneba pustio oganj koji ih je na mjestu uniπtio.” (Ellen G. White, Testi-monies for the Church, sv. 3, str. 295)

“Neka djeca i mladi nauËe iz Biblije koliko Bog cijeni rad obiËnogradnika. ... Neka Ëitaju ... o mudroj æeni opisanoj u Izrekama, koja‘pribavlja vunu i lan, i vjeπto radi rukama marnim’; koja ‘hrani svojeukuÊane i odreuje posao sluπkinjama svojim’; koja ‘sadi vinograd’,‘opasuje snagom bedra svoja’; koja ‘siromahu dlan svoj otvara, rukepruæa nevoljnicima’; koja ‘na vladanje pazi ukuÊana i ne jede kruhabesposlice’.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 194)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je potpuno suzdræavanje od alkohola jedini ispravniizbor? Moæe li iπta dobro proiziÊi iz konzumiranja alkohola i unajmanjim koliËinama? S druge strane, sjetite se πtete koju onËesto prouzrokuje.

2. Razmiπljajte o ideji da imati veÊe znanje ne znaËi posjedovatii veÊu mudrost. Na koji naËin znanje bez mudrosti moæe biti joπopasnije nego nedostatak znanja bez mudrosti? Koje primjere izbliæe proπlosti moæete navesti u kojima uoËavamo koliko znanje bezmudrosti moæe biti πtetno?

3. Razmotrite osobine “vrsne æene”. Kako se otkrivena naËelamogu primijeniti u æivotu vjernika, bez obzira na spol, braËnostanje ili uzrast?

4. Salomonove Izreke pune su praktiËne mudrosti. To namgovori da naπa vjera, s uzviπenom teologijom i duhovnom dimenzi-jom, ima svoju praktiËnu stranu. Kako moæemo biti sigurni da nezanemarujemo praktiËnu stranu vjere dok nastojimo ispuniti teolo-πku i duhovnu dimenziju?

Page 108: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

108

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË urukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni-Ëena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82)

Page 109: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

109

»asopis Æivot i zdravlje utemeljen je davne 1924. godine. Prvi urednik bio mu jeAlbin MoËnik, a slijedili su Sigfried Ludewig i Mirko GolubiÊ. Naæalost, ugasio senakon petnaestak godina, uz vihor Drugog svjetskog rata. Godine 1972. ËasopisÆivot i zdravlje poËinje izlaziti ponovno kao “Obiteljski Ëasopis za prouËavanje ipromicanje prirodnih zdravstvenih naËela”. Urednik mu je Slavko »op. Naklada muje od dvadeset do Ëak Ëetrdeset tisuÊa primjeraka, izlazi tromjeseËno, redovito punihdvadeset godina, do Domovinskog rata, kad mu je urednica bila –urica Garvano-viÊ-Porobija. Nakon zatiπja od dvadesetak godina, ponovno je pokrenut kao “Obitelj-ski Ëasopis za promicanje cjelovitog zdravlja”, a urednica mu je Nevenka BlaæiÊ-»op.Potpuno je u boji, formata 17x24 cm, na 32 stranice. U njemu ima za svakoga po-neπto: Aktualnosti, LijeËnik vam savjetuje, Svijet kuhanja, KritiËna toËka, Obiteljskikutak — rubrike su prvoga broja. Drugi broj je u cijelosti posveÊen prestanku puπe-nja. Cijena mu je skromnih 10 kn, a naklada optimistiËnih 20.000 primjeraka. Moæeli se ljepπe obiljeæiti 90. obljetnicu? Devedeseti roendan — a joπ uvijek mlad i zdrav!

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Æivot i zdravljeponovno izlazi!

Æivot i zdravlje

Page 110: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

110

01 » Izaija 43,2 S tobom sam02 P Izreke 2,8 Bog Ëuva svoju djecu03 S Izreke 2,20 Dræimo se pravedniËkih staza

04 N 1. KorinÊanima 12,6.7 RazliËiti duhovni darovi05 P Izaija 45,2 Bog Êe iÊi pred nama06 U Filipljanima 4,13 Bog daje snagu07 S Ivan 13,35 Imajmo ljubavi jedni prema drugima08 » 1. Solunjanima 4,16 Bog Êe doÊi po svoje09 P Propovjednik 9,10 »inimo dobro dok je prilika10 S 2. Samuelova 22,31 Bog je naπ πtit

11 N Psalam 91,4 Sigurna zaπtita12 P Propovjednik 11,6 Sijmo Boæju rijeË13 U Psalam 23,5 Prepuna Ëaπa14 S Ivan 6,47 Bog obraÊa ljude15 » Job 13,15 Jedina nada je u Bogu16 P Psalam 119,176 Bog traæi zalutale17 S Luka 10,2 Velike moguÊnosti za sluæbu

18 N 2. Petrova 3,9 Bog strpljivo Ëeka19 P Postanak 28,12 Aneli nam pomaæu20 U Daniel 6,28 Bog nas Ëudesno spaπava21 S Jona 3,1.2 Ustani i propovijedaj22 » Ivan 15,8 Proslavimo Boga23 P Psalam 75,2 Propovijedajmo Boæja Ëudesa24 S Propovjednik 11,5 Viπe nego πto moæemo zamisliti

25 N Otkrivenje 14,13 Prate nas naπa dobra djela26 P Otkrivenje 22,17 Pozvani na vodu æivota27 U Jeremija 29,13 Traæimo Boga svim srcem28 S Ponovljeni zakon 31,8 Nemojmo se bojati29 » Psalam 118,19 Otvorena vrata30 P Psalam 25,2 Uzdajmo se u Boga31 S 1. KorinÊanima 3,6 Boæji suradnici

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2015.

S tobom sam

Page 111: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

111

01 N 2. KorinÊanima 5,7 Æivimo po vjeri02 P Izaija 41,10 Bog upravlja dogaajima03 U Matej 19,26 Bogu je sve moguÊe04 S Otkrivenje 3,8 Bog otvara vrata05 » Otkrivenje 3,11 Dræimo ono πto imamo06 P Ezekiel 34,11 Pastir traæi svoje ovce07 S Ivan 1,41 Traæenje Mesije

08 N Matej 7,7 Molimo se svakog trenutka09 P Propovjednik 11,1 SvjedoËimo u svako doba10 U Jakov 1,3.4 Nagrada za upornost11 S Izaija 60,1 Potreba za svjetlom12 » Matej 18,19 Snaga zajedniËke molitve13 P Psalam 120,1 Molitva u nevolji14 S Matej 13,45.46 Skupocjeni biser

15 N Marko 1,26 Susret sa zlim duhovima16 P Matej 13,31 Mala sjemenka, veliko drvo17 U Izreke 16,20 Blago onom tko se uzda u Boga18 S 2. KorinÊanima 2,17 Govorimo o Kristu19 » Psalam 139,9.10 Vodi nas Boæja ruka20 P Psalam 139,14 Hvala Bogu πto nas je stvorio21 S Otkrivenje 18,4 Iziimo iz svijeta

22 N Psalam 116,6 Bog izbavlja iz nevolje23 P Psalam 23,4 Ne bojimo se zla24 U Izaija 52,7 Glasnici Radosne vijesti25 S Jeremija 33,3 Traæimo Boæju objavu26 » Izreke 3,6 Bog ispravlja naπe staze27 P Izreke 22,29 Pohvala marljivosti28 S Izaija 61,1 Oslobaanje zarobljenika

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2015.

Æivimo po vjeri

Page 112: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

112

01 N Matej 24,14 Propovijedajmo cijelom svijetu02 P Izaija 9,2 Svjetlo u tami03 U 1. KorinÊanima 13,7 Upornost se isplati04 S Otkrivenje 21,4 Bog Êe otrti suze05 » 2. Timoteju 4,2 PouËavajmo Boæju rijeË06 P 1. Timoteju 2,3.4 Bog æeli da se svi spase07 S Job 42,12 Bog izvodi na dobro

08 N Ivan 4,35 Njive su spremne za æetvu09 P Nehemija 8,10 Radost u Bogu10 U 2. KorinÊanima 12,9 Dostatna Boæja milost11 S Zaharija 3,2 IzvuËeni iz ognja12 » Ivan 16,13 Vaæne pouke13 P Djela 9,15 Boæji izabranici za misiju14 S Matej 13,31.32 Skromni poËetak

15 N 2. KorinÊanima 5,7 Hodajmo vjerom16 P Jakov 1,25 Savrπeni Zakon slobode17 U Psalam 19,8 Zakon krijepi duπu18 S Ivan 8,32 Istina izbavlja19 » Izaija 58,14 Milina je u Bogu20 P Psalam 94,9 Bog Ëuje i vidi21 S Izreke 27,10 Prijatelji su dragocjeni

22 N Psalam 1,3 Stablo kraj potoka23 P Matej 6,8 Bog zna πto nam treba24 U Luka 6,38 Duh davanja25 S Luka 6,35 Ljubimo Ëak i neprijatelje26 » Luka 6,36 Budimo milosrdni poput Oca27 P Otkrivenje 21,5 Boæja rijeË je pouzdana28 S Marko 16,15 Mi smo Isusovi suradnici

29 N Psalam 36,6 Boæja dobrota i vjernost30 P GalaÊanima 6,6 Dijelimo to πto imamo31 U Izaija 29,18 Slijepi Êe progledati

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2015.

Propovijedajmo cijelom svijetu

Page 113: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Page 114: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.03. Psalam 3.

04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.10. Psalam 10.

11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.17. Psalam 17.

18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.24. Psalam 23,17-31.

25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 36.

08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.14. Psalam 42.

15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.21. Psalam 48.

22. Psalam 49.23. Psalam 50.24. Psalam 51.25. Psalam 52.26. Psalam 53.27. Psalam 54.28. Psalam 55.

OÆUJAK

01. Psalam 56.

02. Psalam 57.03. Psalam 58.04. Psalam 59.05. Psalam 60.06. Psalam 61.07. Psalam 62.08. Psalam 63.

09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-13

16. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-28

23. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-55

30. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

Page 115: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-10

04. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-33

11. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-7

18. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-30

25. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-1403. Joπua 15-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-7

08. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-7

15. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-31

22. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-24

29. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-11

08. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-33

15. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-19

22. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

Page 116: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

116

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2015.

Page 117: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

117

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2015.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

Page 118: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

Page 119: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

119

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Page 120: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2015.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2015Jacques B. Doukhan, Proverbs

Page 121: SIJE¨ANJ VELJA¨A OfiUJAK Mudre izreke · starog Bliskog istoka (Izreke 22,17-24,22; 24,23-34) i Agur, koji nije pri-padao izraelskom narodu (Izreke 30,1-33). U knjizi je Ëak potvr

121

Sjevern

oameriËk

a divizija

GR

EN

LA

ND

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaAtlantska unija

57270

113.62534.442.859

Kanadska unija

37273

66.78935.256.000

Kolum

bijska unija712

77140.298

51.011.461Jezerska unija

50258

85.77835.273.432

SrednjeameriËka unija

45667

67.61826.837.795

SjevernopacifiËka unija440

6799.033

14.229.323PacifiËka unija

699118

225.92151.973.265

Juæna unija1.102

185273.855

62.801.941Jugozapadna unija

57492

109.50439.655.924

Guam

-Mikronezija

2011

5.068410.000

Ukupno

5.450818

1.187.514351.892.000

Misijski projekti

1.E

vangelizacija “Æetva A

ppalachia”, Zapadn

a Virdæin

ija.2.

Ureen

je soba i kupaon

ica u kam

pu za m

lade Polaris,A

ljaska.3.

Izgradnja dvoran

a za tjelesni odgoj u

adventistiËkim

πklama u

Mikron

eziji.4.

DJE

»JI PR

OJE

KT: Leæajevi za djeËji kam

p Polaris.

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

Tih

i ocean

ArktiËki ocea

n

Atla

ntski ocea

n

KA

NA

DA

KO

LU

MB

IJA

SJE

DIN

JEN

E A

ME

RI»

KE

DR

ÆA

VE

Ottaw

a

Wash

ington

D.C

.

ME

KS

IKO

BE

RM

UD

A

Bah

ami

Gu

am

Papu

a Nova

Gvin

eja

Haw

aii

Federalne

Dræave

Mik

ronezije