Embed Size (px)
Citation preview
ShareWay - nova informacijsko - komunikacijskausluga za dijeljenje prijevoza
Britvec, Silvija
Master's thesis / Diplomski rad
2015
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:209355
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2022-05-24
Repository / Repozitorij:
Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Silvija Britvec
SHAREWAY – NOVA INFORMACIJSKO - KOMUNIKACIJSKA
USLUGA DIJELJENJA PRIJEVOZA
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2015.
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
DIPLOMSKI RAD
SHAREWAY – NOVA INFORMACIJSKO - KOMUNIKACIJSKA
USLUGA DIJELJENJA PRIJEVOZA
Mentor: izv. prof. dr. sc. Dragan Peraković
Studentica: Silvija Britvec, 0135212853
Zagreb, 2015.
Sažetak
Ovim diplomskim radom biti će obuhvaćene usluge/aplikacije te ključni pokretači pri
razvoju IK (informacijsko komunikacijske) usluge. Kada se kaže IK usluge tada se misli na
skup funkcionalnosti ili mogućnosti procesiranja informacija koje su dostupne i raspoložive
korisnicima na definiranim sučeljima. Govoreći o uslugama nailazi se na termin carpooling
(usluge dijeljenja prijevoza) koji se može definirati kao sustav gdje se dvije ili više osoba
zajedno voze od točke A do točke B u vozilu koje je u privatnom vlasništvu te dijele putne
troškove.
ShareWay je nova mobilna aplikacija namijenjena korisnicima carpooling usluga, gdje
korisnici stvaraju nova poznanstva, smanjuju troškove putovanja, vode smanjenju ispušnih
plinova (zagađenju okoliša) obzirom da dijele automobil.
Svaka usluga zahtjeva razrađen poslovni model koji dovodi do zadovoljnog korisnika, te
objašnjava način dobrog usluživanja. Osim dobrog poslovnog modela treba zadovoljiti
ekosustav odnosno lanac vrijednosti koji čine ponuda i potražnja. Da bi se uvidjeli potrebe
korisnika odnosno potražnje napravljena je analiza tržišta anketiranjem korisnika koja će
pridonijeti poboljšanju mobilne aplikacije ShareWay.
Ključne riječi: Informacijsko komunikacijska usluga, aplikacija, usluga dijeljenja prijevoza,
ShareWay
Summary
The subject of this thesis are the services/ applications and main key drivers of developing
IC (Information Communication) services. The term „IC services“ can be defined
as functionality or availability to process information which are available to users on specific
interfaces. When it comes to fraze „carpooling (service of sharing transportation)“, it is known
as a service in which two or more people are traveling from point A to point B and share a
vehicle and car costs.
ShareWay is a new mobile application for users which are using carpooling services, to
make new friendships, lower costs, and to reduce air pollution because of sharing one's vehicle.
Every service with a good strategy provides us with a satisfied user, and a good oportunity
to make even better application. To have a good business model we should make a better
ecosystem based on the law of supply and demand. A market survey about user's preferences
is designed and included in this thesis in effort to inhance the application ShareWay.
Keywords: Information communication services, applications, carpooling, ShareWay.
Poglavlja
1. Uvod ................................................................................................................................................ 1
2. Pokretači razvoja informacijsko komunikacijske usluge dijeljenja prijevoza ........................ 3
3. Opis i arhitektura usluge .............................................................................................................. 6
3.1. Arhitektura ShareWay usluge dijeljenja prijevoza ................................................................ 10
3.2. Sigurnost korištenja SSL protokola ....................................................................................... 11
3.2.1. API................................................................................................................................. 12
3.2.2. SQL ............................................................................................................................... 13
3.2.3. JSON ............................................................................................................................. 14
4. Analiza tržišnog potencijala usluge ........................................................................................... 15
4.1. Poslovni plan ........................................................................................................................ 21
4.1.1. Inovacija ........................................................................................................................ 22
4.1.2. Uloga poslovne inteligencije u obliku poslovnog modela ............................................. 23
4.1.3. Postupak oblikovanja poslovnog modela ...................................................................... 24
4.1.4. SWOT analiza ............................................................................................................... 32
4.2. Segmentacija korisnika ....................................................................................................... 35
4.2.1. Analiza ShareWay aplikacije pomoću Google Analytics-a........................................... 37
4.2.2. Analiza dobivenih podataka anketiranjem korisnika ..................................................... 41
4.3. Prognoziranje korištenja usluge ........................................................................................ 48
4.3.1. Metode prognoziranja .................................................................................................... 49
4.3.2. ATAR model prognoziranja .......................................................................................... 50
5. Mogućnost nadogradnje usluge.................................................................................................. 53
6. Zaključak ..................................................................................................................................... 54
Literatura ............................................................................................................................................. 55
Popis kratica ........................................................................................................................................ 57
Popis slika ............................................................................................................................................. 58
Popis tablica ......................................................................................................................................... 58
Popis grafova........................................................................................................................................ 59
Prilog .................................................................................................................................................... 60
1
1. Uvod
Svjedoci smo mnogih web stranica i mobilnih aplikacija koje nude polovične i diskutabilne
razine usluga dijeljenja prijevoza, odnosno potrebno je koristiti više različitih platformi koje
nisu povezane kako bi korisnici pronašli vozače ili putnike s kojima bi dijelili prijevoz.
Usluga dijeljenja prijevoza korisnicima omogućava lakši način organiziranja putovanja u
vidu smanjenja financijskih troškova, smanjenje vremena putovanja, te smanjenje broja
automobila na prometnicama što dovodi do smanjenja zagađenja okoliša.
Ovim diplomskim radom želi se prikazati novi model usluge koja se nudi, upoznati i
potaknuti korisnike na što više korištenja ovakvog načina dijeljenja prijevoza, u svrhu
financijskih ušteda. Materija diplomskog rada izložena je u 6 poglavlja:
1. Uvod,
2. Pokretači razvoja informacijsko komunikacijskih usluga dijeljenja prijevoza,
3. Opis i arhitektura usluga,
4. Analiza tržišnog potencijalna usluge,
5. Mogućnost nadogradnje usluge,
6. Zaključak.
Drugo poglavlje opisuje ključne pokretače razvoja informacijsko komunikacijskih usluga,
prikazuje glavnu razliku između proizvoda i usluge. Vrlo važan cilj informacijsko
komunikacijskih usluga je stvoriti zadovoljnog korisnika pri pružanju usluge dijeljenja
prijevoza (eng. Carpooling).
Treće poglavlje opisuje funkcionalnosti ShareWay aplikacije kao što je spajanje vozača i
putnika koji putuju na isto mjesto. Dijagramima aktivnosti prikazan je postupak registracije
korisnika i dodavanje nove vožnje pomoću ShareWay mobilne aplikacije.
Četvrto poglavlje opisuje analizu tržišta potencijalnih usluga. Analizom je uočeno kako su
neki od razloga uvođenja novih usluga dijeljenja prijevoza (eng. Carpooling) pokušaji uštede
na prijevozu i ekonomska kriza. Nadalje, napravljena je analiza specijaliziranih internet
stranica/portala i mobilnih aplikacija za Hrvatsku te posebno za svjetsko tržište.
Peto poglavlje govori o mogućim nadogradnjama ShareWay usluge dijeljenja prijevoza
tako da se kreira notifikacijski centar za lakše obavještavanje registriranih korisnika.
Svrha istraživanja je analiza inovativne informacijsko komunikacijske usluge kroz analizu
potreba i stanja koja povezuje korištenje aplikacije smartphone uređaja sa mogućnošću
dijeljenja prijevoza u vidu racionalizacije financijskih troškova.
2
Cilj istraživanja je upoznavanje korisnika s novim uslugama dijeljenja prijevoza. Potrebno
je poraditi na uklanjanju nedostataka usluge, unapređenje usluge kako bi korisnicima bilo još
zanimljivije njeno korištenje.
3
2. Pokretači razvoja informacijsko komunikacijske usluge
dijeljenja prijevoza
Konkuriranje kroz usluge postalo je više od trenda. Bilo da ste konkurent u tradicionalnoj
uslužnoj djelatnosti ili ste proizvođač fizičkih dobara, dodavanje vrijednosti pruženim
uslugama postalo je način života. Ako omogućujete uslugu ili ste davatelj usluge, pružanje
visoko kvalitetnih usluga vaša je odgovornost, [1].
Usluge se u osnovi razlikuju od fizičkih dobara. Dok fizička dobra predstavljaju sredstvo
kojim se dolazi do cilja, usluge pružaju direktan „cilj“, obično u obliku rješenja za probleme
klijenata. Prema Gronroosu, usluga je djelatnost ili niz djelatnosti manje ili više stvarne prirode
koje se obično, ali ne nužno, stvaraju u interakciji između klijenta i uslužnih djelatnika i/ili
fizičkih resursa ili dobara i/ili sustava davatelja usluge, koje se nude kao rješenja za probleme
klijenata. Za razliku od fizičkih dobara, usluge se često pružaju (pa tako i koriste) u vremenu i
mjestu koje klijentu najbolje odgovara što prikazuje tablica 1, [1].
Tablica 1. Razlika između usluga i fizičkih dobara
USLUGE FIZIČKA DOBRA
Neopipljive Opipljive
Heterogene Homogene
Simultani proces stvaranja, distribucije i
korištenja
Stvaranje i distribucija odvojene od
korištenja
Aktivnost ili proces Glavna vrijednost stvorena u tvornici
Korisnici sudjeluju u razvoju Korisnici (uglavnom) ne sudjeluju u
proizvodnji
Ne može se mjeriti u dionicama Može se mjeriti u dionicama
Nema prijenosa vlasništva Prijenos vlasništva
Izvor: [2]
Uzimajući u obzir informacijsko komunikacijske (IK) usluge tada mislimo na skup
funkcionalnosti ili mogućnosti procesiranja informacija koje su dostupne i raspoložive
korisnicima na definiranim sučeljima odnosno mrežnim završecima. Tradicionalno, usluga je
definirana kao nešto što stvara nematerijalan proizvod i karakterizirana je simultanom
potrošnjom. Cilj informacijsko komunikacijskih usluga je stvoriti zadovoljnog korisnika, [2].
4
No, usluge ne treba miješati s proizvodima. Glavna razlika između proizvoda i usluge je
da usluga uključuje i brigu nakon prodaje, kao što su nadzor, održavanje i ispravljanje različitih
tehnologija koje čine usluge, kao i pružanje usluge za rješavanje upute kupaca, pritužbe kupaca
i zahtjeve za uslugama. Usluga je ono što nudi privatni ili pravni subjekt te korisnici znaju da
se za vrijeme korištenja usluge netko o njoj brine, dok je aplikacija okidač usluge koje korisnici
koriste kako bi napravili određene transakcije ili pristupili različitim uslugama, [2].
Kada govorimo o ključnim pokretačima razvoja informacijsko komunikacijskih usluga,
tada mislimo na:
Razvoj računala i terminalnih uređaja
Razvoj mrežne opreme
Pristupne tehnologije
o Pristupna mreža spaja korisnike s najbližim komutacijskim čvorom-
lokalnom centralom ili koncentratorom. U najvećem broju slučajeva
pojedinačni korisnik telekomunikacijskih usluga spojen je u fiksnoj
pristupnoj mreži dvožičnim vodom, i to simetričnom upredenom paricom,
[3].
Aplikacije
o Mobilne aplikacije su aplikacije programske podrške za mobilne terminalne
uređaje (pametni telefon, eng. smartphone), tablete i druge mobilne uređaje.
Softver
o Pisane procedure ili pravila s pripadajućom dokumentacijom namijenjeni
upravljanju radom računala. Načelno se mogu podijeliti na dvije osnovne
vrste:
Sistemski – programi koji omogućavaju jednostavno korištenje
računala zajedno sa svim svojim dijelovima.
Aplikacijski – programi koji rješavaju određene korisničke
probleme u određenim djelatnostima, kao na primjer obrada teksta,
crtanje uz pomoć računala i slično, [4].
5
Usluge dijeljenja prijevoza (eng. Carpooling)
Koncept dijeljenja prijevoza osobnim vozilima – carpooling ključan je u cjelokupnoj
strategiji upravljanja prometnom potražnjom jer se poticanjem putovanja više osoba u
pojedinom vozilu pridonosi smanjenju broja osobnih vozila na cestovnim i gradskim
prometnicama te se smanjuje prometna potražnja.
U rješavanju prometnih problema i uvođenju sustava dijeljenja vožnji osobnim vozilima –
carpooling, prometni ekspert uključuje različita rješenja, u rasponu od izbora vozila i modalne
preraspodjele do putnog informiranja i upravljanja sigurnosnim rizicima, odnosno održavanja
raspoloživosti sustava u različitim situacijama u prometu. Produbljeno znanje temeljnih
prometnih koncepata i sposobnosti modeliranja kompleksnih sustava, ključno je za uspješno
rješavanje prometnih problema. [5]
Carpooling je moguće definirati kao sustav gdje se dvije ili više osoba zajedno voze od
točke A do točke B u vozilu koje je u privatnom vlasništvu te dijele putne troškove. Ujedno to
je i definicija autostopiranja (eng, hitchhiking) uz glavnu razliku što autostopiranja nije
organizirano, nego je spontano dok se za carpooling upotrebljavaju razni servisi potpomognuti
informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
Carpooling se upotrebljava kao učinkovita alternativa, a socijalni aspekti su primarni
razlozi za veće korištenje sustava carpooling. Sustav dijeljenja prijevoza zapravo je jedna od
rijetkih ekonomskih pojava u kojoj su privatni troškovi i socijalna dobrobit gotovo u potpunosti
usklađeni. Donedavno su ovakvi sustavi imali ograničeno korištenje zbog nedostatka
učinkovite obrade podataka i informacijsko-komunikacijske podrške. Međutim, razvoj
informacijsko-komunikacijskih tehnologija pridonio je razvoju i prihvaćanju sustava dijeljenja
prijevoza, [5].
6
3. Opis i arhitektura usluge
Svjedoci smo mnogih web stranica i mobilnih aplikacija koje nude polovične i diskutabilne
razine usluga dijeljenja prijevoza, odnosno potrebno je koristiti više različitih platformi koje
nisu povezane kako bi korisnici pronašli vozača ili putnike sa kojima bi dijelili prijevoz, te u tu
svrhu je došla ideja za ShareWay aplikacijom koja omogućava lakše povezivanje putnika putem
svoje mobilne aplikacije.
Glavna funkcionalnost ShareWay aplikacije je spajanje vozača i putnika koji putuju na isto
mjesto. Ovakav način organiziranja putovanja može smanjiti troškove, a samim time vodi
smanjenju ispušnih plinova (zagađenju okoliša) jer korisnici dijele automobil, te se tako
smanjuje i broj automobila na prometnicama.
Slika 1. Aplikacija ShareWay
No, da bi korisnici mogli objavljivati rute putovanja moraju obaviti registraciju (slika 1.)
koja zahtjeva popunjavanje rubrika sa osobnim podacima kao što su e-mail adresa i lozinka.
7
Slika 2. Postupak registracije korisnika ShareWay aplikacije
Dijagram aktivnosti (Slika 2.) prikazuje glavne elemente postupka registracije korisnika
ShareWay mobilne aplikacije, a to su: korisnici, aplikacija, server i baza podataka.
8
Korištenje ove mobilne aplikacije zahtjeva registraciju korisnika koja se obavlja unutar
aplikacije gdje korisnik ispunjava formu za registraciju. Nakon ispunjene forme podaci se šalju
serveru na obradu te se pohranjuju u bazi podataka. Server izgenerira nasumični PIN koji
pohranuje u bazu podataka, a istovremeno ih šalje korisniku na e-mail.
Nakon obavljene registracije korisnik može pregledavati sva svoja putovanja, putovanja
koja su neki drugi objavili ili gdje su objavili svoje vlastito putovanje.
Slika 3. Postupak dodavanja nove vožnje pomoću ShareWay aplikacije
Dodavanje nove vožnje (Slika 3.) zahtjeva popunjavanje forme za dodavanje vožnje. U
formu je potrebno navesti mjesto polaska, vrijeme polaska, mjesto odredišta, cijena po osobi i
broj slobodnih mjesta u automobilu. Nakon ispunjavanja forme podaci se šalju na server gdje
9
se zapisuju u bazu podataka gdje su nakon toga vidljivi detalji o novoj vožnji svim registriranim
korisnicima.
Svaki vozač ima mogućnost objavljivanja rute (slika 4.) na kojoj putuje te mu se ostali
putnici mogu pridružiti ovisno o tome koliko ima slobodnih mjesta.
Nakon odabira određene vožnje korisnici dobiju detalje vožnje u kojima je opisano tko se
prijavio kao putnik, profil vozača, dozvola za pušenje u vozilu i koju rutu vozač vozi (slika 4.).
No, vozači i putnici mogu komunicirati preko poruka te se dodatno dogovarati oko polaska ili
drugih detalja.
Slika 4. Prikaz detalja vožnje aplikacije ShareWay
Sigurnosti putnika i vozača pridonosi sustav ocjenjivanja, tako da svaki vozač ili putnik
može vidjeti koliku ocjenu ima te prema tome odlučiti želi li se voziti s tim vozačem ili dali taj
vozač želi primiti tog putnika.
10
3.1. Arhitektura ShareWay usluge dijeljenja prijevoza
Aplikacija ShareWay namijenjena je isključivo mobilnim terminalnim uređajima na iOS i
Android mobilnim platformama.
Korisnici iOS mobilnih terminalnih uređaja aplikaciju mogu preuzeti unutar App Store
aplikacije, dok korisnici Android mobilnih terminalnih uređaja aplikaciju mogu preuzeti unutar
Google play aplikacija. No, da bi se aplikacija pronašla unutar App Store-a ili Google play-a
potrebno ju je isprogramirati i napraviti sve zamišljene funkcionalnosti.
Aplikacija iOS napravljena je u Objective-C, objektno-orijentiranom programskom jeziku.
iOS je mobilni operativni sustav razvijen od strane tvrtke Apple Inc, a distribuira se isključivo
za Apple hardver, [6].
Izvorno je pokrenut 2007. godine u iPhone uređaje, dok se kasnije proširio na ostale Apple-
ove uređaje. Od lipnja 2014.godine, Apple-ov app store sadrži više od 1,2 milijuna iOS
aplikacija, od kojih 500.000 su optimizirane za iPad. Sve aplikacije zajedno su preuzete više od
60 milijardi puta. Sučelje za iOS se temelji na konceptu izravne manipulacije, koristeći multi-
touch geste. Kontrolno sučelje elemenata sastoji se od klizača, sklopki i gumbi, [6].
Android aplikacija napravljena je u Java-i. Android je operacijski sustav za mobilne uređaje
baziran na otvorenom kodu (eng. Open Sources). U listopadu 2003. godine osnovan je Android
Inc. Tvrtka koja se bavila razvojem softvera za mobilne uređaje. Nakon što je Google kupio
Android 2005. godine, počinju spekulacije o ulasku Googlea na tržište pametnih telefona. Već
tada je tvrtka Android bila u relativno solidnom zamahu, što je Google prepoznao, te zajedno s
osnivačima na tržište mobilnih terminalnih uređaja donose novu platformu koja će biti potpuno
otvorena te prilagodljiva zahtjevima korisnika, [7].
11
Bitno je napomenuti da je sva komunikacija prema serveru kriptirana odnosno zaštićena
SSL (eng. Secure Socet Layer) certifikatom sa 512 bitnom enkripcijom.
Slika 5. Arhitektura ShareWay usluge
3.2. Sigurnost korištenja SSL protokola
SSL enkripcija je potrebna jer mrežna komunikacije je vrlo rizična što se tiče sigurnosti
aplikacije, korisnika i samog uređaja na kojemu je aplikacija instalirana. Zbog toga je bitno da
aplikacija ima ugrađene mehanizme za sigurnost na mreži koji čuvaju uređaj i korisničke
podatke koji se prenose mrežom. SSL je uobičajeni oblik šifrirane komunikacije između
klijenta i servera. U tipičnom scenariju, server je konfiguriran s certifikatom koji sadrži javni i
njemu pripadajući privatni ključ. Kao dio komunikacije između SSL klijenta i servera, server
dokazuje da ima privatni ključ primjenom certifikata i kriptografskih ključeva, [7].
12
3.2.1. API
Kako bi mobilna aplikacija za ostvarivanje uštede organiziranim prijevozom mogla
komunicirati ili manipulirati s podacima u bazi podataka potrebno je neko sučelje između
mobilne aplikacije i baze podataka. To sučelje je aplikacijsko programsko sučelje API (eng.
Application Programming Interface), [7].
API skup je određenih pravila i specifikacija, koje programeri slijede, tako da se mogu
služiti uslugama ili resursima, operacijskog sustava ili nekog drugog službenog programa, kao
standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i
protokola, [6].
.NET MVC API (C#) je programski jezik pomoću kojeg je napravljen API. MVC je kratica
za Model-View-Controller arhitekturu, a MVC projekt razvijen je u tri zasebne cjeline, koje
međusobno komuniciraju:
Model se brine za obradu podataka i rada baze podataka. Isto tako provodi zadatke
koji je poslao Controller i šalje mu natrag obrađene podatke.
View priprema sučelje za prikaz korisniku i kontrolira ga Controller u nekim
slučajevima i Model. Ujedno prenosi i zahtjeve korisnika ostatku sustava. Još se
naziva i prezentacijskim dijelom.
Controller je glavni dio sustava i povezuje sva tri dijela u jednu cjelinu. On
obrađuje svaki zahtjev prema Model i View za izvođenje. Cjelokupni sustav radi
ovisno naredbama Controllera, [6].
Slika 6. Osnovna MVC arhitektura, [6]
13
Prednost MVC arhitekture (slika 6.) je razdvajanje projekta na smislene i odvojene cjeline.
To je velika prednost pri izradi velikih projekata, na kojima radi više osoba. Tu je i druga
prednost, koja se odnosi na izmjenu, nadogradnju i budući razvoj. Ovakav pristup omogućava
laganu izmjenu jednog od elementa, bez velike intervencije u drugim elementima, [6].
3.2.2. SQL
SQL (eng. Structured Query Language) je baza podataka odnosno zbir informacija, koje
su organizirane u tablice, zbog točno određene namjene, kao što je pretraživanje, obrada
podataka i sortiranje. Fizička reprezentacija baze podataka, sastoji se od dviju ili više datoteka
na disku, a u logičkom smislu, sastoji se od većeg broja objekata-tablica, indeksa, itd.
Baza podataka još je i skup povezanih podataka, koji se nalaze u nekom informacijskom
sustavu, točnije u nekoj organizaciji gdje sadrži podatke koji se sastoje iz različitih objekata,
nekog poslovnog sustava. Podaci unutar baze podataka služe za jednu ili više aplikacija, ovisno
o programima u kojima se obrađuju, a pristupanje njima je kontrolirano, [6].
Baze podataka su postale dio današnjeg modernog društva koje svakodnevno uključuje
nekakvu interakciju s bazama podataka. Postoje tri osnovna modela baza podataka:
Hijerarhijske
o Baze podataka koje imaju oblik stabla te se zasnivaju na hijerarhijskim
strukturama podataka.
Mrežne
o Baze podataka kod kojih su podaci povezani tako da ne postoje podređeni
ni osnovni segmenti.
Relacijske
o Najraširenije baze podataka, [7].
14
3.2.3. JSON
Sva komunikacija između servera i uređaja se odvija u JSON-u (eng. JavaScript Object
Notation) koji je neovisan tekstualni format zapisa dizajniran kako bi omogućio razmjenu i
prijenos podataka koje je lagano iščitati bez dodatnih programskih rješenja. JSON-ova velika
prednost je što ima jako malo pravila za izradu. S obzirom na to da se JSON format pokazao
kao idealno rješenje za prijenos podataka koji su organizirani u polja te jednostavnih varijabli,
učestalo se susreće kao konkurencija, tj. alternativa XML-u (eng. EXtensible Markup
Language).
Osnovni tipovi podataka u JSON formatu su:
Primarni tipovi
o Tekst ili niz znakova (eng. String),
o Brojevi (eng. Number),
o Logički tip (eng. Boolean)
o NULL vrijednost (nema vrijednosti).
Objekt
o Skup ključ-vrijednost parova.
Polje
o Strukturni element koji u sebi može sadržavati vrijednosti, kompleksne objekte
i primitivne objekte. Polje u sebi može imati i polja, [7].
15
4. Analiza tržišnog potencijala usluge
Institut za transportne studije, Sveučilište u Kaliforniji, 1977-1978 godine napravio je
istraživanje vezano za različite tipove vozača. Vozače su podijelili u skupine:
vozače koji dijele prijevoz
vozače koji ne dijele prijevoz
profesionalni vozači
Temeljem tog istraživanja utvrđeno je da vozači koji dijele prijevoz imaju smanjene
troškove putovanja, te puno ugodnije putovanje jer putuju u društvu.
2007 godine, Sveučilište u Trento-u DIT, napravilo je istraživanje za aukcijsko
pregovaranje mobilnih Rideshare usluga. Rideshare sistem dopušta određenim korisnicima
povlastice kod manjeg korištenja automobila u određenim regijama.
International Journal of Social Science and Humanity, 2013 godine napravilo je istraživanje
vezano za poboljšanje Carpooling-a korištenjem socijalne mreže bazirane na smanjenu
troškova. Istraživanjem je utvrđeno kako je Carpooling prihvaćen kao bolji transportni prijevoz.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je tijekom 2008.godine
registrirano 2 021 936 cestovnih motornih vozila od čega je 75 % osobnih vozila. Neki od
razloga uvođenja novih usluga dijeljenja prijevoza (eng. Carpooling) su pokušaji uštede na
prijevozu i ekonomska kriza, [8].
Stoga usluga dijeljenja prijevoza korisnicima omogućava lakši način organiziranja
putovanja u vidu smanjenja financijskih troškova, smanjenje vremena putovanja, te smanjenje
broja automobila na prometnicama što dovodi do smanjenja zagađenja okoliša.
Svjedoci smo mnogih specijaliziranih Internet stranica/portala i mobilnih aplikacija koje
nude polovične i diskutabilne razine usluge dijeljenja prijevoza, odnosno potrebno je koristiti
više različitih platformi koje nisu povezane kako bi korisnicima pronašli vozača ili putnike sa
kojima bi dijelili prijevoz.
U tu svrhu aplikacija ShareWay, objedinjuje Android i iOS uređaje sa potrebama korisnika.
Omogućava korisnicima da putuju sa provjerenim korisnicima, te pruža dostupnost svih
informacija na jednom mjestu.
16
Analizirajući statističke podatke dobivene od IDC (eng. International DaTa Corporation)
ukazuje se kako je najviše korisnika mobilnih terminalnih uređaja baziranih na Android
platformi čak 76.6 %, slijedi ga iOS sa 19.7 %, te Windows Phone sa 2.8 %, [9].
No, najnovija statistika tvrtke Kantar daje presjek globalnog tržišta pametnih terminalnih
uređaja tijekom 1.kvartala 2013 godine, koji je završio 31.ožujka. Prema dobivenima
rezultatima, uvjerljivo najjača mobilna platforma je Android, slijedi ga iOS, Windows Phone
lagano raste dok svi ostali lagano blijede i nestaju, [10].
Kantar je svoje istraživanje proveo na 9 velikih svjetskih tržišta: Australiji, Francuskoj,
Njemačkoj, Italiji, Japanu, Kini, SAD-u, Velikoj Britaniji i Španjolskoj. U statistici se ističu
Španjolci, koji su očito „ludi“ za Androidima pa je tamo čak 93% prodanih smartphonea onih
na Android operativnom sustavu, a s druge strane je Japan kao jedino tržište na kojemu je iOS
s 49.2% nadjačao Android koji drži 45.8% japanskog tržišta pametnih telefona.
BlackBerry, Symbian i ostali bilježe daljnji pad prodaje, a Microsoftov Windows Phone
lagano raste, bazirajući najveći dio svojeg kolača na onima koji kupuju svoj prvi smartphone u
životu, naime po rezultatima istraživanja baš oni mahom biraju Windows Phone, [10].
Slika 7. Analiza prodanih mobilnih terminalnih uređaja u razdoblju od 2010. do 2015.godine
Izvor: [18]
17
Operacijski sustav Andorid mobilnih terminalnih uređaja pao je za 1.9 %, dok je iOS
porastao u odnosu na isto razdoblje prošle godine u tri tromjesečja za redom.
Tablica 2. Udio operacijskih sustava na tržištu
Izvor: [17]
Operativni
sustav (OS)
Prvo
tromjesečje
2015.
Prvo
tromjesečje
2015. podjela
tržišta (%)
Prvo
tromjesečje
2014.
Prvo
tromjesečje
2015. podjela
tržišta (%)
Android 265,012 78..9 227,549 80.8
iOS 60,177 17.9 43,062 15.3
Windows 8,271 2.5 7,580 2.7
Blackberry 1,325 0.4 1,714 0.6
Drugi OS 1,268.7 0.4 1,731.0 0.6
Ukupno 336,054.4 100 281,636.9 100.0
Velika prodaja iPhone-a u Kini tijekom prve trečine 2015.godine zadala je veliki udarac
Androidu u toj zemlji. Prodaja Androida u Kini pala je za 4 % u odnosu na isto razdoblje prošle
godine i to prvi put, rekla je Roberta Cozza, istraživački direktor u Gartneru.
Performanse Windows Phone-a ostaju iste, a uređaji na koji su instalirani su puno lošiji u
odnosu na rastuće tržište smartphone-a. Dolazeći windowsi 10 kreirat će novu skupinu
korisnika koji će dijeliti međusobno iskustvo između uređaja, ali ostaje vidjeti dali će
programeri to pratiti.
Gledajući tržište danas nemoguće je ne primijetiti i veliki broj informacijsko
komunikacijskih usluga dijeljenja prijevoza, što dovodi do povećanja zahtjeva tržišta vezano
za kvalitetu usluge.
18
Tablica 3. Specijalizirane Internet stranice/portali u funkciji carpooling-a u Svijetu, Europi i Hrvatskoj
Svijet Europa Hrvatska
https://www.uber.com/ http://www.carpooling.com/ http://www.share-way.com/
http://www.carticipate.com/Home.html
http://www.karzoo.eu/ http://www.putujmozajedno
.net/
https://www.side.cr/ http://www.carpooling.it/ http://ajmoskupa.com/hr/
http://www.carpoolworld.com/ http://www.carpooling.co.uk/ http://gorivo.com/
http://www.coseats.com/ http://www.roadsharing.com/ http://timskavoznja.com/
http://www.chinapinghe.com/ http://www.ridefinder.eu/ http://www.putoholicari.co
m/
http://www.nuride.com/ http://www.samakning.se/ https://www.blablacar.hr/
http://rideshare.511.org/ http://ride4cents.org/ http://oglasnikprijevoza.com
/
http://www.ottawaridematch.com
/
http://www.mitfahrgelegenhei
t.de/
http://jeftinoputovati.org/
http://ridejoy.com http://www.meerijden.nu/
http://www.zimride.com/ https://www.car2go.com/
Tablicom 3. prikazane su specijalizirane Internet stranice/portali koji imaju funkciju
povezivanja korisnika u ulozi dijeljenja prijevoza u svijetu, Europi i Hrvatskoj, najčešće između
gradova. Prema navedenim podacima (Tablica 3.) vodeće Internet stranice/portali za pružanje
usluge dijeljenja prijevoza po kvaliteti su:
za svjetsko tržište:
o Avego
o Zimrider
o Uber
Za Europsko tržište:
o Karzo
o Carpooling
Hrvatske specijalizirane Internet stranice/portali i mobilne aplikacije (Tablica 4.)
prvenstveno su namijenjene Hrvatskom tržištu, no također, pružaju mogućnost korištenja
usluge dijeljenja prijevoza i na Europskom i svjetskom tržištu.
19
Tablica 4. Analiza Hrvatskih specijaliziranih Internet stranica/portala i mobilnih aplikacija
Analizirajući navedene Internet stranice/portale i mobilne aplikacije vidimo kako je
BlaBla Car najveća svjetska platforma za usluge dijeljenje prijevoza, te je u potpunosti preuzela
AutoHop od ožujka 2015.godine. Korisnicima je omogućen pristup putem web i mobilnih
aplikacija. Kada kažemo mobilnih aplikacija tada mislimo na operativne sustave Android i iOS,
no jedina zamjerka je što ne podržava Windows Phone operativni sustav. BlaBlac Car do sada
djeluje u 18 zemalja svijeta što ga čini najrasprostranjenijim, te shodno tome podržava i
višejezičnost.
20
Zlatnu sredinu čine web i mobilne aplikacije kao npr. Putujmo zajedno, Ajmo skupa,
Gorivo.com, Timska vožnja, Jeftino putovati i Oglasnik prijevoza. Svi podržavaju isključivo
web aplikacije, te samim time imaju veliki nedostatak s obzirom da nemaju mobilnu aplikaciju
kako bi korisnicima omogućili lakši pristup organizaciji dijeljenja prijevoza.
Trenutno vidljivo najlošija Internet stranica/portal je Putoholičar koja podržava isključivo
web aplikaciju, te nekoliko osnovnih mogućnosti poput objave oglasa vožnji, real-time usluge,
društvene mreže i objava oglasa za vožnju. Ova usluga dijeljenja prijevoza je nešto drugačija.
Naime ona nema mogućnost registracije korisnika, već korisnik ostavlja objavu gdje putuje,
kada putuje te ostale bitne informacije i e-mail adresu. Putem e-mail adrese drugi korisnici ga
mogu kontaktirati te na taj način organiziraju višednevna jeftina putovanja.
Uspoređujući gore navedene usluge sa ShareWay uslugom dijeljenja prijevoza slobodno
možemo reći kako je ShareWay velika konkurencija BlaBla Car aplikaciji po svojim
karakteristikama. Naime, ShareWay usluga bazirana je na globalnoj razini, što je dodatna
prednost ove usluge. Korisnicima je omogućen pristup putem mobilnih aplikacija za Android i
iOS operativne sustave. Podržava višejezičnost (hrvatski i engleski jezik) što je čini dostupnom
svim korisnicima. Nedostatak ove aplikacije je jer, trenutno, ne podržava Windows Phone
operativni sustav i web aplikaciju.
Carpooling danas čini od 8 do 11% udjela u načinskoj raspodjeli putovanja (eng. modal
split) u gradovima SAD-a i Kanade. U Sjevernoj Americi je 2011 godine postojalo 638
različitih carpooling servisa, a na temelju opsežnog istraživanja utvrđeno je u siječnju
2013.godine preko 1500 carpooling servisa u svijetu. To uključuje online (servise bazirane na
internetu) i offline carpooling servise i programe (projekte), [5].
21
4.1. Poslovni plan
Poslovni model (eng. business model) određuje povezanost tehnologije i tržišta u
propulzivnim gospodarskim sektorima s naglašeno visokim udjelom inovacija, kao što su
telekomunikacije, kojima se znatno iznad prosjeka postiže nova vrijednost. Poslovnim se
modelom naziva mehanizam pomoću kojeg se inovaciji s naprednim tehnološkim obilježjima
nastoji dodijeliti tržišna vrijednost i ostvariti konkurentska prednost, [3].
Slika 8. Namjena poslovnog modela
Izvor: [3]
Poslovni model objašnjava način zadovoljavanja kupaca ili korisnika pozicioniranjem
poduzeća unutar lanca vrijednosti i objašnjava kako će poduzeće uslužiti svoje ciljne korisnike.
Poslovni model obuhvaća:
- Skup aktivnosti koje je potrebno provesti,
- Način na koji će se provesti aktivnosti,
- Vrijeme kada će se provesti aktivnosti, a u svrhu ostvarenja očekivanih koristi za
korisnika i poduzeće, [3].
Oblikovanje poslovnog modela odnosi se na donošenje odluka o pokretanju dobrog posla
(eng. right things). Izvršavanje poslovnog modela odnosi se na donošenje odluka o dobrom
obavljanju posla i uključuje organizacijsku strukturu poduzeća, procese i ljude koji će efikasno
provesti aktivnosti poslovnog modela s obzirom na zadanu okolinu.
22
4.1.1. Inovacija
Inovacija označava primjenu novih znanja kako bi se korisnicima pružio novi proizvod ili
usluga, ili povećala uporabna vrijednost postojećih. Isto tako, nova se znanja mogu iskoristiti
za poboljšanje postojećih načina razvoja proizvoda ili usluga, ili za stvaranje potpuno novih.
Inovacija također treba pozicionirati proizvod na tržištu.
Inovacija se odnosi na primjenu:
Novih tehnologija koje podupiru proizvode, odnosno usluge (znanje o tehnološkim
komponentama i vezama između komponenti, modela, procesa i tehnika iskorištenih za
razvoj proizvoda ili usluge);
Novih znanja o izvođenju dijela ili svih aktivnosti za razvoj proizvoda ili usluge;
Novih znanja o distribucijskim kanalima, primjeni proizvoda ili usluge te korisničkim
očekivanjima, potrebama i željama, odnosno, na pojedine elemente marketing miksa,
[3].
Inovacija nije dovoljna za ostvarenje konkurentske prednosti, potrebno je oglasiti je,
distribuirati, ponuditi korisnicima. Tehnički progres sadrži sljedeće faze:
Otkriće ili inovacija;
Izum;
Komercijalizacija.
Osnovni je cilj generirati nova znanja i pretvoriti ih u nove proizvode ili usluge. Proces
inovacije u sebi sadrži istraživanje i razvoj.
Izum je posljedica sljedećih čimbenika:
Ulaganje u istraživanje i razvoj;
Komunikacija, interakcija i uključivanje različitih funkcija (npr. prodaja koja raspolaže
informacijama o korisnicima, pokusne skupine korisnika);
Uključivanje znanstvenika;
Osiguranje adekvatne okoline (povezanost industrije, sveučilišta i istraživačkih
organizacija), [3].
23
Faza komercijalizacije definira:
1. Finalni proizvod ili uslugu – naziv novog proizvoda ili usluge, oznake, pakiranje,
karakteristike koje će se najviše istaknuti;
2. Promociju – način oglašavanja i prodaje;
3. Prostor – odluke u vezi s distribucijskim kanalima, geografskim segmentima tržišta,
zalihom i prijevozom;
4. Određivanje cijene – način plaćanja, popust, akcijska prodaja, kreditiranje i sl.
Inovacija ne osigurava uvijek dostatni prihod, čak i ako su sve tri faze tehničkog napretka
dobro definirane,[3].
4.1.2. Uloga poslovne inteligencije u obliku poslovnog modela
Informacijski sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije
važne za poduzeće, tako da budu dostupne i uporabljive za svakog tko ih želi i treba iskoristiti,
pretpostavka je za ostvarenje poslovnih ciljeva.
U okviru informacijskog sustava poduzeća, pojam poslovne inteligencije (eng. business
intelligence) odnosi se na objedinjene postupke, koncepte i tehnologije koji omogućavaju
prikupljanje, spremanje i analiziranje podataka za pružanje informacija potrebnih za dobar uvid
u poslovanje i donošenje poslovnih odluka. U pojedinim koracima oblikovanja poslovnog
modela podaci koji se dobiju postupcima poslovne inteligencije mogu imati bitnu ulogu u
procjeni opravdanosti pojedinih koraka i isplativosti uvođenja nove usluge.
Cilj poslovanja je generiranje dobiti, odnosno opstanka i razvoj na tržištu te zbog toga
poduzeće mora neprestano istraživati odnose na tržištu. Podaci pokazuju da su troškovi
privlačenja novog kupca nekoliko puta veći negoli u slučaju zadržavanja starog. Da bi se
zadržalo kupca i eventualno pridobilo novog, potrebno je paziti da ne dođe do pogoršanja
kvalitete i biti stalno prisutan s promocijama proizvoda, [3].
24
4.1.3. Postupak oblikovanja poslovnog modela
Postupak oblikovanja poslovnog modela (eng. business model design) prikladan za
inovacije tehnološkog utemeljenja. Postupak se provodi u šest koraka (slika 9.). Najprije se
utvrđuju prijedlog vrijednosti i ciljni tržišni segment za novi proizvod ili uslugu, a zatim se
analiziraju vrijednosni lanac te zahtjevi koje na njega postavlja novi proizvod ili usluga. Slijedi
procjena prihoda i strukture troškova i očekivane dobiti, te razrada mreže vrijednosti, što
obuhvaća ne smo poduzeće koji uvodi inovaciju, već i sve ostale sudionike na tržištu relevantne
za novi proizvod ili uslugu. Završni je korak konkurentske strategije, [3].
Slika 9. Oblikovanje poslovnog modela
Izvor: [3]
Poslovni model je refleksija poslovnog modela u vremenu i definira način na koji poduzeće
želi ostvariti dobit. Poslovni model daje sljedeće podloge za poslovni plan:
1. Definicija proizvoda ili usluge i njegove vrijednosti za potrošača;
2. Ciljno tržište za koje su proizvod ili usluga namijenjeni, s procjenom veličine tržišta i
ciljnog tržišnog udjela;
3. Opis vrijednosnog lanca potrebnog za proizvod ili uslugu, s glavnim elementima
troškova;
4. Opis strukture troškova te potencijalnog prihoda i dobiti od proizvoda ili usluge
5. Potrebni dogovori s dobavljačima, partnerima i komplementarnim sudionicima na
tržištu;
6. Prijedlog strategije uvođenja proizvoda ili usluge na tržište, kao i akcija potrebnih za
postizanje željene pozicije, s procjenom njihovih troškova, [3].
1. Prijedlog vrijednosti
2. Ciljni tržišni segment
3. Vrijednosni lanac
4. Stvaranje prihoda, struktura troška, očekivana
dobit
5. Mrežna vrijednost
6. Strategija uvođenja na
tržište
25
4.1.3.1. Prijedlog vrijednosti novog proizvoda ili usluge
Određivanje prijedloga vrijednosti (eng. value proposition) prvi je korak u oblikovanju
poslovnog modela. Pod prijedlogom vrijednosti podrazumijeva se „vrijednost novog proizvoda
ili usluge kako je vidi potrošač – korisnik“. Kritični je dio poslovnog modela ponuditi korisniku
nešto što će on vrednovati, a što konkurencija ne nudi (niža cijena, bolje performanse). Korisnik
će odabrati određeni proizvod ili uslugu, a neće odabrati proizvod konkurentskog poduzeća
ako:
Time ostvaruje veće prednosti (primjer - bolja kvaliteta usluge),
Ostvaruje iste prednosti, ali uz nižu cijenu
Ostaje, usprkos svemu, lojalan, [3].
Proizvod ili usluga su diferencijalni ako korisnik opaža veću i/ili novu korist pri uporabi
tog proizvoda ili usluge. Diferenciranje se može postići na sljedeće načine:
Uvođenjem novih proizvoda ili usluga,
Poboljšanjem postojećih ili dodavanjem novih karakteristika proizvoda ili usluzi,
Naglašavanjem reputacije trgovačke marke,
Izgradnjom široke mreže korisnika,
Izborom trenutka izlaska na tržište,
Segmentacijom tržišta i odabirom ciljnih tržišta,
Uspostavljanjem službi potpore i održavanja.
Prijedlog vrijednosti sadržava sljedeće:
Opis proizvoda ii usluge,
Opis problema koji rješava proizvod ili usluga, [3].
26
4.1.3.2. Tržišni segment za novi proizvod ili uslugu
Nakon određivanja prijedloga vrijednosti novog proizvoda ili usluge, u sljedećem koraku
potrebno je odrediti tržište za novi proizvod ili uslugu.
Potrebno je ustanoviti ciljno tržište za proizvod ili uslugu. Tržište se dijeli na segmente
(eng. market segment) unutar kojih pojedine skupine korisnika imaju homogene potrebe te
između njih ne postoji preklapanje potreba. Najčešće se analiziraju potrebe određenog tržišnog
segmenta. Ponekad su proizvodi ili usluge razvijeni za cjelokupno tržište, te se prilagođavaju
potrebama određenog tržišnog segmenta, [3].
4.1.3.3. Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije (ekosustav)
Za razumijevanje odnosa na tržištu potrebno je poznavati informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju te pripadajući joj vrijednosni lanac (eng. valeu chain), s definiranom ponudom i
potražnjom, [3].
To je treći korak u oblikovanju poslovnog modela, analiza vrijednosnog lanca opisuje
različite proizvode, usluge i njihove odnose. Svaka karika lanca dodaje novu vrijednost prije
negoli rezultat svojih aktivnosti preda sljedećoj karici u lancu.
Osnovni vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije (Slika 10.) obuhvaća
sljedeće elemente:
Korisnik
Korisnički terminalni uređaji
Mreža
Poslužitelji
Usluge i aplikacije
Sadržaj, [3].
Slika 10. Osnovni elementi lanca vrijednosti
27
Poduzeće koje oblikuje poslovni model za novi proizvod ili uslugu, ili za koju se oblikuje
poslovni model, može pokrivati cijeli ili samo dio vrijednosnog lanca koji se naziva internim
vrijednosnim lancem, [3].
Novi proizvod ili uslugu najprije je potrebno vrednovati s motrišta postojećeg internog
vrijednosnog lanca kako bi se ustanovilo mogu li se uvesti u okviru postojećeg ili zahtijevaju
novi vrijednosni lanac. Ako novi proizvod ili usluga zahtijevaju novi lanac vrijednosti, potrebno
je procijeniti sljedeće:
Kakve nove kompetencije zahtijevaju novi proizvod ili usluga;
Kakve organizacijske promjene izazivaju novi proizvod ili usluga;
Može li se novi proizvod ili usluga riješiti samo novom organizacijom ili će biti potrebna
akvizicija izvana;
Mogu li se novi proizvod ili usluga riješiti u suradnji s partnerima koji će nadopuniti
nedostajući dio vrijednosnog lanca, tj. dodati potrebni eksterni vrijednosni lanac, [3].
28
Vrijednosni lanac Andorid, Apple iOS i Windows Phone operativnog sustava
Vrijednosni lanac (Slika 10.) podijeljen je u dva dijela, a to su:
Potražnja,
Ponuda
Potražnju čine korisnici odnosno potrošači usluga/aplikacija koji, služeći se svojom
opremom, putem mreže komuniciraju s drugim korisnicima ili pristupaju pružateljima za
različite usluge i primjene, uključujući i informacijske sadržaje (eng. content) dostupne
korisnicima. Kako je riječ o dijelovima vrijednosnog lanca koji sve povezuju, međunarodno
normiranje i standardizacija na području informacijske i komunikacijske tehnologije preduvjet
su za globalnu primjenu opreme i transparentnost usluga, [3].
Jedan od elemenata koji pripada ponudi vrijednosnog lanca čini korisnički terminalni
uređaj/oprema (eng. user equipment) kojim raspolaže krajnji korisnik (eng. end-user), a to
mogu biti uređaji s Android, Apple iOS ili Windows Phone operativnim sustavom. No,
korisnička oprema može biti višenamjenska, poput osobnog ili drugog računala s pristupom
Internetu koje omogućuje različite informacijske i komunikacijske usluge i aplikacije, [3].
Sljedeći element vrijednosnog lanca čini mreža (eng. network). Zadaća mreže je
ostvarivanje komunikacije i pružanje informacijske i/ili komunikacijske usluge uporabom
jednog ili više oblika informacija, odnosno s jednim ili više medija: govor, zvuk, slika, video,
tekst ili podataka. [3] Gledajući ShareWay aplikaciju mislimo na otvoreni tip mreže između
registriranog korisnika i pružatelja usluge (eng. server) koji čine sljedeću kariku vrijednosnog
lanca, a to su računalni i komunikacijski sustavi koji služe za izvedbu usluga i aplikacija.
Poslužitelj je vlasnik poslužiteljske infrastrukture, primjeri su poslužitelj weba (eng. web
server) i telefonski poslužitelj (eng telephony server) koji u novoj generaciji mreža zamjenjuje
tradicionalnu telefonsku centralnu. Poslužitelj ShareWay aplikacije je PlusHosting, [3].
Uslugama se općenito smatraju informacijske i komunikacijske mogućnosti na
raspolaganju korisniku. Temeljna komunikacijska usluga naziva se pozivom. Poziv je definiran
kao postupak uspostave, održavanja i raskida veze između dvaju korisnika ili korisnika i mreže,
a u svrhu izmjene informacije. Uz komunikacijske usluge koje omogućavaju konverzaciju (npr.
govorna usluga) ili druge oblike izmjene informacija (npr. kratka poruka), na tržištu se nude
informacijske usluge i aplikacije (npr. pretraživanje baza podataka, elektroničko poslovanje),
pri čemu neke od njih uključuju informacijske sadržaje poput burzovnog izvješća, glazbe, filma
i dr. Uzimajući u obzir ShareWay,u ovom slučaju, usluge i aplikacije omogućavaju povezivanje
29
korisnika, slanje poruka, slanje obavijesti, rezervacije, te je takvom sadržaju moguće pristupiti
putem raznih web stranica i mobilnih aplikacija.
Kada kažemo sadržaj mislimo na zadnju kariku vrijednosnog lanca. Sadržaj se korisnicima
može ponuditi besplatno putem Google+, Facebooka i mobilnih aplikacija, kao što je slučaj
ShareWay aplikacije, ili uz naplatu, a vlasništvo sadržaja podrazumijeva autorska i
komercijalna prava, [3].
Uloge sudionika sadržaja su:
Vlasnik sadržaja raspolaže informacijom u izvornom obliku te posjeduje autorska i
komercijalna prava. Sadržaji mogu biti streaming, spremanje sadržaja, interaktivne
usluge (igranje, prisutnost), osobne usluge (bankarstvo), komunikacija (e-mail) i sl.
Davatelj sadržaja (eng. content provider) je vlasnik sadržaja koji je ujedno i njegov
omogućavatelj.
Veletrgovac sadržaja (eng. content wholesaler) je poduzeće koje otkupljuje sadržaje od
vlasnika ili omogućavatelja te ih nudi na tržištu.
Omogućavatelj sadržaja (eng. content endbler) priprema izvornu informaciju za daljnje
oblikovanje, objavljivanje, obradu, pohranu i pretraživanje. On oblikuje stranice weba,
stvara sučelja za baze podataka te omogućava pristup podacima ili uslugama.
Sakupljač sadržaja i aplikacija osigurava krajnjem korisniku pristup do brojnih usluga s
dodanom vrijednošću. Moguće je kombinirati tu ulogu s ulogom mrežnog operatora ili
s onom isporučitelja aplikacija, [2].
Gledajući lanac vrijednosti (ekosustav) usluge dijeljenja prijevoza (slika 10.) potrebno je
zadovoljiti potrebe ponude i potražnje. Korisnicima treba omogućiti pristup uslugama putem
Google+-a, Facebooka ili mobilnih aplikacija u vidu korištenja mreže između sebe kao
registriranog korisnika i pružatelja usluge.
30
4.1.3.4. Stvaranje prihoda, struktura troškova i očekivana dobit
Nakon analize i definiranja potrebnog lanca vrijednosti, slijedi procjena prihoda, strukture
troškova i dobiti za novi proizvod ili uslugu. Potrebna razina detalja koji se tiču prihoda,
troškova i dobiti ovisi o stupnju realizacije inovacije, tj. o fazi projekta, a ovaj korak poslovnog
modela njegov je kritični dio, [3].
Treba ustanoviti glavne čimbenike troškova, pretpostaviti opseg prodaje, cijenu i intenzitet
potražnje za proizvod ili uslugu, tj. ovisnost potražnje o cijeni, te procijeniti očekivanu dobit.
Pritom je, kao i u svim drugim koracima oblikovanja poslovnog modela, prijeko potrebno
istražiti utjecaj tehnoloških na tržišne parametre inovacije. Mnogo je primjera potpuno
pogrešnih procjena životnih ciklusa informacijskih i komunikacijskih usluga, ulaska novih
tehnologija u komercijalnu primjenu i njihove prodornosti, a sve zbog nedovoljnog znanja o
utjecaju i značenju tehnologije te elementima marketing miksa, [3].
Isto tako na ponudu novih usluga utječe stanje mreže i sustava potrebnih za njihovo
uvođenje i potražnje. Katkad razlozi izgledaju banalnim, ali posljedice nisu takve, [3].
4.1.3.5. Mreža vrijednosti za novi proizvod ili uslugu
Prethodni koraci u oblikovanju poslovnog modela pretežito se bave novim proizvodom ili
uslugom, tržištem i poduzećem koje ih želi ponuditi na tržištu. U ovom se koraku razmatranja
proširuju na sve sudionike na tržištu i njihov utjecaj na novi proizvod ili uslugu, [3].
Mreža vrijednosti (eng. Value network) opisuje odnose s drugim sudionicima na tržištu i
prema njima, a osnovni su:
Konkurenti,
Dobavljači,
Korisnici ili kupci,
Partneri,
Konkurenti.
31
Ako su novi proizvod ili usluga neovisni o drugim proizvodima ili uslugama, osnovni
problemi u mreži vrijednosti su raspoloživost dobavljača i distribucijski kanali prema
potrošačima. Ako su proizvod ili usluga jako ovisni o drugim proizvodima ili uslugama, mreža
vrijednosti postaje kritična jer se poduzeća susreću s različitim poteškoćama u postizanju
očekivanih pogodnosti iz suradnje s partnerima potrebnim za nastup na tržištu. Partneri mogu
slijediti različite vlastite strateške ciljeve, što može rezultirati ponašanjem suprotno
ugovorenom, prikrivanjem informacija ili pokušajem prikupljanja povjerljivih informacija od
strane partnera. Naznake da bi moglo biti problema s usklađivanjem u mreži vrijednosti su
tipično sljedeće:
Ako je novi proizvod ili usluga komunikacijske prirode (u telekomunikacijskom sektoru
svi su takvi);
Ako su drugi proizvodi ili usluge omogućavatelji novog proizvoda ili usluge;
Ako novi proizvod ili usluga ovisi o dogovoru sudionika koji inače ne surađuju;
Ako novi proizvod ili usluga ovisi o sudionicima koji su bili konkurenti, a upravo na
razmatranom proizvodu ili usluzi započinju suradnju, [3].
4.1.3.6. Strategija uvođenja na tržište
Završni korak u oblikovanju poslovnog modela odnosi se na konkurentsku strategiju koja
određuje način djelovanja na tržištu i troškove postizanja tržišne pozicije. Dva su osnovna
pitanja:
a) Uvodi li novi proizvod ili usluga postojeći ii novi sudionik na tržištu, te
b) Koja je željena pozicija ?
To znači da strategija uvođenja novog proizvoda ili usluge ovisi o iskustvu i željenoj
tržišnoj poziciji, spremnosti za financiranjem troškova promocijskih aktivnosti i pronalazak
adekvatnih distribucijskih kanala, a u svezi sa strukturom i veličinom tržišta, [3].
32
4.1.4. SWOT analiza
Jedna od metoda izbora investicijskog projekta je i SWOT (eng. Strengths Weaknesses
Opportunities Threats) analiza. SWOT analiza je strateška analiza definirana kao:
1. Kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru četiriju
bitnih polja analize (mogućnosti, ograničenja, prednosti i nedostaci), procjenjuju jake i
slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Ona je, dakle, skup
analitičkih metoda kojima se uspoređuju vlastite snage i slabosti s mogućnostima i
opasnostima u okruženju
2. Analiza koja omogućuje prepoznavanje pozitivnih i negativnih učinaka i njegovih
utjecaja na strateški izbor, a na osnovi kojih se prilagođuju načini dostizanja strateških
ciljeva
3. Metoda koja omogućuje uspostavljanje ravnoteže između internih sposobnosti i
eksternih mogućnosti
4. Alat koji se koristi za identifikaciju šansi i prijetnji iz okruženja odnosno vlastitih snaga
i slabosti
5. Koncepcija koja ima za cilj procijeniti konkurentsku sposobnost korištenja prilika, te
zaustavljanja ili preusmjeravanja opasnosti. Ako pak takva sposobnost ne postoji, ona
otkriva načina angažiranja vlastitih resursa i sredstava da se takve opasnosti izbjegnu
6. Identifikacijska metoda kojoj je zadatak otkriti neke od skrivenih resursa (tržišta,
znanja, istraživačkih vještina, informacija) i utvrditi vidljive resurse (postrojenja,
oprema), odnosno načine njihovog usmjeravanja i određivanje njihove strukture, [11].
Za efikasnu uporabu ove analize važno je upoznati prilike i opasnosti koje dolazi iz šireg
okruženja. Smatra se da SWOT matricu treba sastavljati svaka tri mjeseca jer u suvremenim
uvjetima poslovanja nerijetko dolazi do naglih i neočekivanih promjena. Ograničenja u
provođenju SWOT analize proizlazi iz neizvjesnosti tržišnih i tehnoloških skokova te veće ili
manje sposobnosti prosuđivanja i kreativnosti tima, [11].
SWOT analiza je vrlo fleksibilna i može se koristiti:
1. Za pojedince, poduzeća i političke ili gospodarske teritorijalne entitete
2. Na svim organizacijskim razinama
3. U svim fazama životnog ciklusa proizvoda, pojedinaca, poduzeća i projekta
4. Na svim razinama oblikovanja strategije, [11].
33
Ciljevi moraju biti jasno definirani. Oni se očituju kod provođenja SWOT analize u
osiguravanju relevantnih informacija o unutarnjim snagama i slabostima pojedinaca i
organizacije, i to iz dostupnih izvora unutar ili izvan poduzeća, osiguravanju relevantnih
informacija o vanjskim prilikama i prijetnjama s kojima se poduzeće suočava, u uspoređivanju
informacija o unutarnjim snagama i slabostima te o vanjskim prilikama i prijetnjama. Stoga
korake SWOT analize razlučujemo na:
1. Identifikaciju snaga, slabosti, prilika i prijetnji
2. Njihovo rangiranje prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja
3. Analizu međuodnosa unutarnjih i vanjskih čimbenika radi stvaranja strateških
preporuka
4. Izbor strateške alternative, [11].
Slika 11. SWOT matrica
SWOT matrica (Slika 11.) podijeljena je na dva čimbenika:
Unutarnji čimbenik koji čine:
o Snaga
Kada govorimo o snazi kod ShareWay aplikacije mislimo na pozitivan
utjecaj na okoliš, smanjenje financijskih troškova prijevoza, smanjenje
broja automobila na prometnicama.
o Slabosti
Gledajući slabosti ove aplikacije možemo reći da je to nedostatak usluge
dijeljenja prijevoza na Windows Phone platformi, slanje dodatnih
obavijesti.
34
Vanjski čimbenike čine:
o Prilike
Pod prilikama smatramo korisničko prihvaćanje korištenja privatnih
podataka, mogućnost povratne informacije korisniku, mogućnosti
prodaje usluga.
o Prijetnje
Dok pod prijetnjama moramo uzeti u obzir konkurenciju od strane
Carpooling-a, AutoHop-a, gorivo.com, Car2Go, BlaBlaCar te mnogih
drugih specijaliziranih Internet portala/stranica namijenjenih dijeljenju
prijevoza.
Cilj SWOT analize je identificirati bitne čimbenike (tzv. Kritične točke), a zatim utvrditi
određene pravce akcije odnosno razviti strategiju razvoja sustava koji se u osnovni temelji na:
Potenciranju korištenja ukupnih snaga
Eliminiranju slabosti (minimiziranje)
Iskorištavanju prilika
Respektiranju mogućeg utjecaja prijetnji, [11].
35
4.2. Segmentacija korisnika
Segmentacija korisnika pomaže kod analize korisničkih aktivnosti u vidu iskorištavanja
korisničkog potencijala. Mnogo je načina koji mogu pridonijeti segmentaciji, a to su:
godine korisnika
spol
nacionalnost
zanimanje
prihodi
socijalni status
interesi i sl.
Cilj segmentacije je definirati segmente koji se mogu jasno razlikovati od ostalih, a unutar
kojih individualci dijele zajedničke karakteristike, [2].
Slika 12. Segmentacija korisnika
Izvor:[2]
Prikupljanje podataka o korisnicima
Analiza korisničkih podataka
Stvaranje korisničkih profila
Strategije usmjerene korisnicima
Kampanje usmjerene korisnicima
36
Kada govorimo o podacima korisnika mislimo na tri dimenzije podataka:
1. Korisnik
o Identifikacija unikatnih korisnika usluge i razumijevanje strukture računa u bazi
korisnika.
o Demografska pozadina i stvaranje profila korisnika.
2. Korisničko ponašanje
o Bitno je za određivanje ponašanja korisnika, a čine ga:
- Usluge gdje je bitan utjecaj cijene usluge i tarifnog plana na aktivnost
korisnika.
- Korištenje odnosno korisničke potrebe i uzorak korištenja.
- Interakcija podrazumijeva preferirani kanal komunikacije te vrijednost
programa vjernosti.
3. Korisnička vrijednost
o Identifikacija troškova i koristi (prihoda), [2].
Segmentaciju korisnika i kategorizaciju izvorišta prometa razlikujemo prema načinu
pristupa mreži, korisnici tj. pretplatnici mogu biti: fiksni, mobilni, bežični na ograničenom
području. Krajnje korisnike kao izvorište (odredište) prometa moguće je segmentirati na
različite kategorije ovisno o intenzitetu prometnih potreba i strukturi zahtijevanih teleusluga1.
Klasična podjela korisnika telefonske mreže uključuje temeljnu podjelu na:
Rezidencijalne korisnike (domaćinstva)
o Ostvareni telefonski promet 0,01 - 0,05 erlanga2 tijekom GPS (glavni
prometni sat), odnosno 6 do 30 minuta razgovora na dan.
Veliki poslovni korisnici
o U pravilu imaju vlastitu (kućnu, privatnu) centralu PBX (eng. Private
Branch Exchange) koja komutira lokalni/kućni promet i omogućuje vanjski
promet preko određenog broja spojnih vodova (kanala). Telefonski promet
na pojedinom PBX vodu (kanalu) zbog koncentracije većeg broja kućnih
korisnika znatno je veći i iznosi 0,1 do 0,6 erlanga tijekom GPS. Nakon
završetka radnog vremena promet na tim kanalima bio je vrlo mali.
1 Teleusluge su krajnje usluge koje omogućuju komunikaciju među korisnicima (end-to-end), kao i funkcionalnosti terminalnih uređaja (npr. prijenos govora, SMS, faksimil, teletekst i sl.), [2]. 2 Erlang je bezdimenzionalna jedinica koja se koristi u telefoniji kao stručni pokazatelj telekomunikacijskog prometa. Erlang se definira kao iskorištenost kanala u vremenu, [13].
37
Mali poslovni korisnici
o Imali su do nekoliko izravnih linija na javnu ATC i ostvarivali su promet
0,03 do 0,12 erlanga po liniji tijekom GPS, odnosno 20 do 80 minuta
razgovora na dan.[12]
4.2.1. Analiza ShareWay aplikacije pomoću Google Analytics-a
Google Analytics je alat koji omogućava praćenje posjećenosti na web stranicama i
mobilnim aplikacijama.
Graf 1. Prikaz novih korisnika ShareWay mobilne aplikacije po danima
Graf 1. prikazuje broj novih korisnika po danu (x os). Iz grafa je moguće izčitati kako je
broj novih korisnika, prikazan na y osi, početkom mjeseca bio konstantan, dok krajem mjeseca
broj korisnika polako raste. Porast novih korisnika je razlog povećanog marketinga.
Sljedeči graf (graf 2.) prikazuje broj posjećenosti također po danima. Iz grafa se može
vidjeti kako je broj korisnika (y os) koji koriste mobilnu aplikaciju ShareWay konstantan dok
pred kraj mjeseca (x os) se broj korisnika povećava što je razlog dolaska novih korisnika koji
su prikazani prethodnim grafom.
Graf 2. Aktivni korisnici ShareWay mobilne aplikacije po danima
38
Graf 3. Odnos korisnika ShareWay mobilne aplikacije
Gledajući odnos „starih“ i „novih“ korisnika (Graf 3.) jasno je vidljivo kako nema puno
„novih“ korisnika, zbog još uvjek dosta slabe reklame same aplikacije ShareWay. Uzimajući u
obzir „stare“ korisnike, odnosno korisnike koji se vraćaju na aplikaciju, možemo zaključiti kako
im se mobilna aplikacija svidjela kao i način oko dogovora usluge dijeljenja prijevoza.
Kada kažemo „stare“ korisnike mislimo na korisnike koji već imaju instaliranu aplikaciju
te je nastavljaju koristiti. Dok „novi“ korisnici predstavljaju korisnike koji prvi put instaliraju
aplikaciju.
Tablica 5. Posjećenost korisnika ShareWay mobilne aplikacije prema državama
Tablica 5. prikazuje posjećenost korisnika ShareWay mobilne aplikacije. Najviše je
korisnika koji dolaze iz Hrvatske. Ostale zemlje su manje zastupljene jer se marketing trenutno
bazira samo na hrvatsko tržište što je dovelo od ovakvih rezultata.
39
Tablica 6. Proizvođač mobilnih uređaja koji koriste ShareWay mobilnu aplikaciju
Najpopularniji mobilni terminalni uređaj (Tablica 6.) je Samsung koji posjeduje ShareWay
mobilnu aplikacju, što niti ne čudi, obzirom da je najzastupljeniji operativni sustav u Hrvatskoj
upravo Android. Također on je i najprodavaniji mobilni terminalni uređaj.
Tablica 7. Zastupljenost mobilnih Operatora
Obzirom da, trenutno, najviše korisnika ShareWay mobilne aplikacije dolazi upravo iz
Hrvatske, potpuno je razumljivo da najviše korisnika ima hrvatski telekom zato jer je on i
najzastupljeniji mobilni operator u Hrvatskoj, a slijedi ga vipnet, također hrvatski mobilni
operator. Vrlo blizu vrhu je i mobile services mobilni operator koji je zastupljen na Njemačkom
tržištu. (Tablica 7.)
40
Demografska izvješća o dobi i spolu omogućuju bolje razumijevanje tko su korisnici (graf
4.). Statistika vođena od strane Google Analytics-a vidimo kako mobilnu aplikaciju najviše
koriste ljudi između 25 i 35 godina, jer upravo oni najviše putuju i nije im problem podijeliti
vožnju s drugima.
Graf 4. Demografska izvješća o dobi korisnika ShareWay mobilne aplikacije
41
4.2.2. Analiza dobivenih podataka anketiranjem korisnika
Analiziranjem tržišta suočeni smo s velikim brojem informacijsko komunikacijskih usluga
dijeljenja prijevoza, što zahtijeva dodatno anketiranje korisnika kako bi se vidjele njihove želje,
navike i potrebe koji će pridonijeti daljnjem unapređenju usluge dijeljenja prijevoza.
Svrha ankete je analizirati korištenje inovativnih informacijsko komunikacijskih usluga u
funkciji dijeljenja informacija za mogućnosti dijeljenja prijevoza (eng. Carpooling).
Graf 5. Spol ispitanika Graf 6. Dobna skupina ispitanika
Anketiranjem je prikupljeno 138 odgovora, odnosno 64 muških, a 74 ženskih ispitanika
(graf 5.). Najčešća dobna skupina je od:
25-34 godine (61 ispitanik),
18-24 godine (46 ispitanika),
35-64 godine (31 ispitanik), (graf 6.).
64
74
Muško Žensko
Bro
j k
ori
snik
a 46
61
31
18-24 25-34 35-65
Bro
j k
ori
snik
a
42
Graf 7. Poznavanje termina Carpooling Graf 8. Posjedovanje osobnog vozila
Graf 9. Posjedovanje vozačke dozvole B kategorije
Veliki je broj ispitanika koji posjeduje vozačku dozvolu B kategorije (graf 9.), što je
opravdanje i za poznavanje termina carpooling za velik broj ispitanika (graf 7.). Više od pola
ispitanika posjeduje osobno vozilo što nimalo ne utječe na poznavanje termina carpooling, što
je logično jer carpooling ne koriste isključivo vozači već i putnici.
112
26
Da Ne
Bro
j k
ori
snik
a
81
57
Da Ne
Bro
j k
ori
snik
a
119
19
Bro
j k
ori
snik
a
43
Graf 10. Korištenje Carpooling usluge
Zadovoljavajući broj ispitanika koristi carpooling usluge, dok njih nekolicina nikako ne
koristi ovakav način dijeljenja prijevoza. Oni koji koriste usluge dijeljenja prijevoza najčešće
bi svoj automobil podijeli sa kolegama sa posla/studija, zatim članovima obitelji odnosno
prijateljima i poznanicima, a najmanje sa registriranim korisnicima carpooling internetskih
portala/stranica. Nažalost, ovakvi podaci daju naslutiti kako korisnici nisu dovoljno informirani
o principu korištenja usluge dijeljenja prijevoza i sigurnosti takvog načina dijeljenja prijevoza,
te izbjegavaju kontakte sa njima nepoznatim odnosno registriranim korisnicima carpooling
usluga.
Graf 11. Način pristupa informacijama
82
1119
26
Da Ne Ne znam Već to radim
Bro
j k
ori
snik
a
97
25
4
4
8
0 20 40 60 80 100 120
NIŠTA OD NAVEDENOG
SOCIJALNE MREŽE (NPR.FACEBOOK)
SPECIJALIZIRANE APLIKACIJE
SPECIJALIZIRANE INTERNET STRANICE/PORTALE
SVE NAVEDENO
Broj korisnika
44
Poražavajući rezultati prikazani su grafom 11. gdje vidimo da velik broj ispitanika ne
koristi niti jedan način pristupa informacijama od dijeljenju prijevoza, dok vrlo mali broj
ispitanika koristi socijalne mreže odnosno specijalizirane internet stranice/portale/aplikacije.
Da bi ovakav način dijeljenja prijevoza zaživio, kod nas kao što je to slučaj u svijetu,
potrebno je uložiti puno više truda u informiranje korisnika putem reklama, kvalitetnih
novinskih članaka ili edukacija.
Graf 12. Kontekst korištenja informacija o dijeljenju prijevoza
S obzirom na to da velik broj korisnika ne koristi carpooling, ohrabrujuće je da barem 33
ispitanika koristi ovakav način pristupa informacijama od dijeljenju prijevoza za pripremu
putovanja prije polaska, dok njih par za nastavak putovanja često odabire ovakav način
informiranja o nastavku putovanja do krajnjeg odredišta (graf 12.).
Za pristup informacijama o dijeljenju prijevoza najviše se koriste mobilni terminalni
uređaji, zatim stolno i prijenosno računalo prikazani grafom 13.
Graf 13. Uređaji za pristup informacijama o dijeljenju prijevoza
93
12
33
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
NE KORISTIM
TIJEKOM PUTOVANJA, NAJČEŠĆE ZA NASTAVAK PUTOVANJA DO KRAJNJEM ODREDIŠTA
ZA PRIPREMU PUTOVANJA PRIJE POLASKA
Broj korisnika
94
19
24
1
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
MOBILNI TERMINALNI UREĐAJ (SMARTPHONE)
PRIJENOSNO RAČUNALO
STOLNO RAČUNALO
TABLET
Broj korisnika
45
Najzastupljenije korišteni proizvođači mobilnih terminalnih uređaja za pristup
informacijama o dijeljenju prijevoza su Samsung, Apple, Sony te pri samom kraju HTC. Takvi
podaci dovode do jasnih rezultata kako je Android najzastupljeniji operativni sustav, slijedi ga
Apple iOS, dok Windows Phone je najmanje zastupljen (graf 14.).
Graf 14. Najčešće korišteni operativni sustav
S obzirom na to da je anketa provedena isključivo u Hrvatskoj nimalo ne čudi da je HT
mobilna mreža najzastupljeniji mobilni Operator, jer upravo je to najrasprostranjenija mobilna
mreža na teritoriju Hrvatske (graf 15.).
Graf 15. Najkorišteniji mobilni Operatori
Nešto manje zastupljen mobilni Operator je VIP, a slijedi ga TELE 2. Kada već govorimo
o mobilnom Operatoru tada znamo da nam nude Postpaid (pretplata) i Prepaid (bonovi) mobilne
usluge (graf 16.). Anketiranjem je utvrđeno najviše postapid pretplatnika.
84
38
16
Android Apple iOS Windows Phone
Bro
j k
ori
snik
a
9
67
25
5
32
BONBON
HT MOBILNU MREŽU
TELE2
TOMATO
VIP
Broj korisnika
46
Graf 5. Vrste mobilnih usluga
Postpaid korisnik je onaj koji potpisuje ugovor o pretplatni i dobivanjem postpaid SIM
kartice koja je namijenjena uglavnom poslovnim ljudima, kompanijama, i svima kojima
odgovara telefoniranje bez ograničenja i uz naknadno plaćanje troškova na osnovu računa, a po
najpovoljnijim tarifama. [16]
Prepaid usluga namijenjena je uglavnom korisnicima koji primaju više poziva nego što
zovu, ljubitelji su SMS komunikacije, nemaju vremena da razmišljaju o računu i rokovima
plaćanja, smatraju da je ugovor suviše obvezujući, žele sami da odrede i kontroliraju koliko
troše, uvijek su u pokretu i dopuna prepaid kredita im ne predstavlja problem. [16]
Graf 6. Najkorištenije internet stranice/portali za dijeljenje prijevoza
Kao što je vidljivo iz grafa 17. korisnici gotovo ne koriste niti jednu specijaliziranu internet
stranicu/portal/aplikaciju za dijeljenje prijevoza. Ovakvi rezultati su vrlo logični jer iz
prethodnih nekoliko grafova (graf 10., graf 11., graf 12.) možemo vidjeti da korisnici su vrlo
skeptično oko dijeljenja prijevoza s nepoznatim osobama odnosno registriranim korisnicima
carpooling internet stranica/portala/aplikacija.
78
60
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
POSTPAID (PRETPLATA)
PREPAID (BONOVI)
Broj korisnika
1
3
6
9
1
2
4
112
0 20 40 60 80 100 120
HTTP://AJMOSKUPA.COM/HR/
HTTP://WWW.GORIVO.COM/
HTTP://WWW.PUTOHOLICARI.COM/
HTTP://WWW.SHARE-WAY.COM/
HTTPS://WWW.BLABLACAR.HR/
HTTPS://WWW.CAR2GO.COM/
HTTPS://WWW.CARPOOLING.COM/
NITI JEDNOM
Broj korisnika
47
Za sada je vrlo malo korisnika upoznato sa ShareWay aplikacijom, što je i ovim grafom
prikazano. No, bez obzira na to rezultati govore da ispitanici nisu koristili samo ovu aplikaciju
već da su probali i druge, te su time došli do zaključka kako ShareWay aplikacija po njima ima
najbolje razvijeno korisničko sučelje s obzirom na njihove potrebe/zahtjeve.
Graf 18. Ocjena aplikacije dijeljenja prijevoza
Analiziranjem postotka korisnika koji se koriste specijaliziranim internet
stranicama/portalima najviše je korisnika, njih 25, kojima se ovakav način dijeljenja prijevoza
čini dobrim, nešto manje je onih kojima je to vrlo dobro odnosno odlično (graf 18.).
Graf 19. Prosječno vrijeme čekanja povratne informacije
Ispitali smo koliko je prosječno vrijeme čekanja korisnika za povratnu informaciju o
dijeljenju prijevoza te došli do rezultata kako su najviše čekali nekoliko sati odnosno minuta
što je prikazano grafom 19.
Povedeni vremenom čekanja ispitanici su ocijenili takav način povratne informacije te sa
sigurnošću možemo reći da su korisnici vrlo zadovoljni s ovako brzim načinom dobivanja
potrebnih informacija.
25
1 2
1315
DOBRO JAKO LOŠE LOŠE ODIČNO VRLO DOBRO
(BLANK)
Bro
j ko
risn
ika
3
27
24
5
0 5 10 15 20 25 30
NEKOLIKO DANA
NEKOLIKO MINUTA
NEKOLIKO SATI
NEKOLIKO SEKUNDI
(BLANK)
Broj korisnika
48
4.3. Prognoziranje korištenja usluge
Prognoziranje predstavlja predikciju budućih potreba, općenito izraženu preko
kvantitativnih veličina. Da bi se izbjegli periodi dugog čekanja na udovoljavanje korisničkih
zahtjeva, kao i velika zagušenja u mreži, neophodno je ove potrebe odrediti unaprijed. Na ovaj
način se omogućava planiranje i dimenzioniranje resursa mreže, pravovremeno udovoljenju
zahtjevima korisnika, koordiniranje proizvodnje terminalne opreme i uređaja, priključenje
dodatne opreme u pravom trenutku, kao i osiguravanje potrebnog broja stručnih kadrova za
izvršavanje odgovarajućih djelatnosti, [14].
Ovisno od potreba planiranja, rezultat prognoziranja bi trebalo predstaviti preko raspodjele
korisnika unutar prometnog područja ili preko raspodjele prometa. Osnovni preduvjeti
ispravnosti prognoze su:
Jednostavan pristup relevantnim i pouzdanim statističkim podacima
Sustavno korištenje podataka u prognoziranju
Segmentacija korisnika
Točna pretpostavka budućeg razvoja
Uključivanje relevantnih čimbenika okoliša
Definiranje razdoblja predviđanja i dr., [14].
Točnost ulaznih podataka izravno ovisi o rezultatu prognoze. Prikupljanje podataka je
neophodno strukturirati na dnevnom, mjesečnom ili godišnjem nivou, ovisno o varijablama
koje se promatraju i cilju koji se želi postići prognoziranjem. Uporaba prikupljenih podataka
podrazumijeva i prethodno provedenu segmentaciju korisnika (npr. poslovni ili rezidencijalni).
Od korektne pretpostavke budućeg razvoja ovisi mogućnost primjene trend metoda
prognoziranja. Definiranje razdoblja prognoziranja izravno se održava na izbor odgovarajućeg
matematičkog modela, zbog čega je to neophodno napraviti unaprijed.
Stupanj neovisnosti dobivenih prognoziranjem podataka mora biti razmatran, kako bi se
odredio stupanj fleksibilnosti u donošenju odluka. Kada se procjenjuje valjanost prognoze,
treba imati u vidu:
Da dostupne statistike za prethodni period mogu imati pogreške
Da prognoze, koje se odnose na razvoj stanovništva, gospodarstva, industrije i dr. Mogu
biti pogrešne
Nedovoljnost statističkih podataka (mala vremenska serija)
Odnos promatranih veličina u prošlosti i sadašnjosti ne mora biti isti i u budućnosti i sl.
49
Za uspješnu prognozu neophodna je pažljiva studija prošlosti. Što se bolje razumije i
matematički interpretira prethodni razvoj, veći su izgledi za korektnu prognozu budućeg
razvoja. Proces prognoziranja mora sadržavati sljedeće osnovne aktivnosti:
Definiranje osnovnog cilja prognoziranja
Prikupljanje osnovnih podataka
Segmentacija korisnika
Sistematizacija podataka
Izbor adekvatne metode za prognoziranje
Utvrđivanje parametarskih vrijednosti
Prilagođavanje i kombiniranje prognoza
Procjena neizvjesnosti
Analiza i prikazivanje rezultata prognoziranja, [14].
4.3.1. Metode prognoziranja
Prognoziranje možemo definirati kao vještinu predviđanja budućeg razvoja, gdje se
najčešće kompilacijom matematičkih metoda i ekspertnih procjena dolazi do pouzdane
prognoze. Većina metoda prognoziranja bazirana je na prethodnom razvoju, odnosno,
podrazumijeva da će budućnosti biti reprodukcija prošlosti. Ovu logiku slijedi nekoliko
različitih pristupa prognoziranju:
Metode vremenskog trenda predstavljaju da će daljnji razvoj slijediti pravac (trend)
koji je prilagođen postojećim statističkim podacima
Kauzalne metode koriste eksplicitne odnose između promatrane varijable i različitih
uzročno posljedičnih faktora, uz pretpostavku da će se taj odnos zadržati i u budućnosti
Komparativni pristup predstavlja da će manje razvijene zemlje slijediti primjer
razvijenih zemalja
Ekspertske procjene koriste znanja i iskustva kompetentnih stručnjaka iz određenih
ovlasti. Ovakav pristup je obično komplementiran uz primjenu nekog od matematičkih
modela prognoziranja, [14].
50
Broj metoda prognoziranja je velik i samim tim teško se izdvaja neki konzistentni kriterij
za njihovu klasifikaciju. Jedna od najčešćih podjela metoda za prognoziranje je na:
Statističke metode
o Obrađuju podatke koristeći statističke principe i kao takve imaju numerički
izlazni rezultat.
Nestatističke metode
o Baziraju se na nekim drugim principima, kao što je rasuđivanje, jednostavna
ekstrapolacija itd.
Ove metode sadrže elemente statističkog procesiranja, pa im samim tim izlaz može biti
numerički, ne-numerički ili kombiniran.
Izbor adekvatne metode za prognoziranje uglavnom ovisi o raspoloživosti podataka, kao i
o načinu sistematizacije podataka. Segmentacija tržišta treba prethoditi sistematizaciji
podataka, [14].
4.3.2. ATAR model prognoziranja
Procjena brzine prihvaćanja novih usluga/proizvoda na tržištu je vrlo kompleksna. ATAR
model predstavlja još jedan model koji se koristi za prognoziranje prodaje novih
usluga/proizvoda. Jedan od mogućih pristupa je prognoziranje postotka prodaje temeljene na
veličini tržišta.
Uzmimo za primjer da je veličina tržišta milijun korisnika (1 000 000), može se izvršiti
godišnja procjena: za prvu godinu 1% (10 000 korisnika će prihvatiti servis/proizvod), za drugu
godinu 3% (30 000 korisnika će prihvatiti uslugu/proizvod) itd. Međutim, ovi brojevi
predstavljaju samo proizvoljnu procjenu, uz veliku prisutnost neizvjesnosti. Kako bi se
neizvjesnost u određenoj mjeri smanjila, neophodno je provesti analizu osjetljivosti.
ATAR predstavlja skraćenicu od:
Awareness – Svjesnost predstavlja postotak ciljnog tržišta koje je svjesno prisustva
novih usluga/proizvoda i ovisi od nivoa marketinških aktivnosti novih usluga/proizvoda
na tržištu.
Trial – Proba predstavlja postotak svjesnih korisnika koji su voljni probati novu
uslugu/proizvod.
Availability – Dostupnost predstavlja postotak korisnika kojima je usluga/proizvod
dostupan i izravno je ovisna od kanala distribucije.
51
Repeat – Ponavljanje predstavlja postotak korisnika koji ponovno pribavljaju istu
uslugu/proizvod, [14].
Podaci koji se koriste u ATAR modelu prikazani su u tablici 8.
Tablica 8. Ulazni podaci ATAR modela
ATAR
podaci
Osnovno
istraživanje
tržišta
Koncept
testa
Test korištenja
usluga/proizvoda
Testiranje
komponenti
Tržišno
testiranje
Veličina
tržišta
X XX XX XX
Svjesnost XX XX X XX
Proba XX XX XX
Dostupnost XX
Ponavljanje XX XX X XX
Izvor: [14]
Izvori preko kojih se prikupljaju procjene za različite veličine ATAR modela, kao i
klasifikacije sami procjenjuju, prikazani su u tablici 8. Najbolji izvor za ocjenjivanje određene
veličine označen je X, a izbor tko je dobio određena znanja za ocjenu određene veličine
označeno je XX.
Tablica 9. Izvori preko kojih se prikupljaju procjene za ATAR model
Istraživanje
tržišta
Koncept
testa
Test korištenja
usluga/proizvoda
Testiranje
komponenti
Tržišno
testiranje
Tržišne
jedinice
XX X X X
Svjesnost X X X X
Proba XX X X
Dostupnost X XX
Ponavljanje XX X
Potrošnja X X X XX
Cjena X X X X XX
Troškovi X XX
Izvor: [14]
ATAR je multiplikativni model koji se temelji na teoriji difuzije inovacija, a to se može
primijeniti na svakom stupnju razvoja novih usluga/proizvoda.
52
Ovaj model pruža okvir za mjerenje prihvaćanja novih usluga/proizvoda u svakoj godini.
Da bi se potencijalni korisnici testirali kao korisnici nove usluge/proizvoda, prvo moraju biti
svjesni da takva usluga/proizvod postoji. Nakon toga, potencijalni korisnik treba donijeti
odluku za probom nove usluge/proizvoda, no da bi to učinio ta usluga/proizvod korisniku mora
biti dostupan. Ako je korisnik zadovoljan sa uslugom/proizvodom potrudit će se da dobije isto,
[14].
53
5. Mogućnost nadogradnje usluge
Google AdWords je način oglašavanja na Internetu gdje se oglasi prikazuju kada korisnik
pretražuje određenu ključnu riječ koja bi mu mogla dovesti nove klijente.
Najveće prednosti oglašavanja na Internetu:
Ciljani posjetitelji – posjetitelji koji traže određeni proizvod ili uslugu
Ciljana lokacija – oglasi se mogu prikazivati korisnicima samo iz određenog grada ili
regije
Mjerljivost – omogućeno je mjerenje uloženog i dobivenog
Analiza kampanje – konstantno praćenje učinaka kampanje i njeno unaprijeđenje
Kontrola troškova – u određenom vremenskom periodu se može investirati točno
određeni iznos u Internet oglašavanje, kontrola je moguća i na dnevnoj razini
Veličina tržišta – svi korisnici Google-a koji su zainteresirani za određeni proizvodi ili
uslugu
Učinkovitost – trenutno najučinkovitiji način oglašavanja na Internetu u svijetu
Vidljivost svim potencijalnim klijentima samo nekoliko minuta nakon pokretanja
kampanje, [15].
Osim oglašavanja putem Interneta postoji mogućnost nadogradnje ShareWay mobilne
aplikacije tako da se kreira notifikacijski centar gdje bi registrirani korisnici mogli upisati
relaciju i dan svog putovanja. Kada bi se pojavila takva relacija koju je registrirani korisnik
postavio dobio bi obavijest da je pronađena relacija koja zadovoljava njegove kriterije te da se
odmah može prijaviti dok još ima slobodnih mjesta.
Obzirom da korisnici mogu postavljati dozvole za pušenje u svom automobilu tako bi
trebalo postaviti mogućnost dodavanja opcije za prijevoz životinja (kućnih ljubimaca).
54
6. Zaključak
Ovim diplomskim radom želi se upoznati korisnike sa samom aplikacijom te ih potaknuti
na korištenje ovakve vrste informacijsko komunikacijske usluge u daljnjem životu. Ovakav
način organiziranja putovanja može smanjiti troškove, a samim time vodi smanjenju ispušnih
plinova (zagađenju okoliša) jer korisnici dijele automobil, te se tamo smanjuje i broj automobila
na prometnicama.
Analiziranjem tržišta suočeni smo s velikim brojem informacijsko komunikacijskih usluga
dijeljenja prijevoza, što je zahtijevalo dodatno anketiranje korisnika kako bi se vidjele njihove
želje, navike i potrebe koje će pridonijeti daljnjem unapređenju usluge dijeljenja prijevoza.
Anketiranjem je utvrđeno kako korisnici nevjeruju i nisu poznati s ovakvim načinom
dijeljenja prijevoza, te ukoliko i podijele prijevoz to ipak rade sa svojom obitelji, kolegama s
posla odnosno poznanicima.
Da bi ovakav način dijeljenja prijevoza zaživio, potrebno je uložiti puno više truda u
informiranje korisnika putem reklama, kvalitetnih novinskih članaka ili edukacija.
55
Literatura
[1] Gustafsson, A., Johnson, D.M., Natjecanje u uslužnoj ekonomiji – kako stvoriti
konkurentsku prednost kroz razvoj i inovaciju usluge, Zagreb, Mate 2006.
[2] Peraković D., Husnjak S., Projektiranje informacijsko komunikacijskih usluga [Internet],
Sveučilište u Zagrebu: Fakultet pormetnih znanosti, 2014. godina, dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/ (22.05.2015.)
[3] Bažat, A., Car, Ž., Gledec, G., Jevtić, D., Ježić, G., Kunštić, M., Lovrek, I.,Matijašević,
M., Mikac, B., Skočir, Z., Telekomunikacije – tehnologija i tržište, Zagreb, 2007.
[4] ECDL Foundation/ICDL GCC Foundation [Internet], dostupno na:
http://www.uciona.eu/index.php/m1-software-a (22.05.2015.)
[5] Grgurević, I., Određivanje polazišnih lokacija putovanja zajedničkih vožnji osobnim
voziima u gradvoima, Zagreb, 2013.
[6] Gjopar, M., Integracija iOS aplikacije s.net sustavom API sučelja, Zagreb, 2015.
[7] Žitković, J., Višejezična Android aplikacija za ostvarivanje uštede organiziranim
prijevozom, Zagreb, 2015.
[8] Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, [Internet], dostupno na:
http://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/mobility.htm (22.05.2015.)
[9] IDC Corporate USA, [Internet], dostupno na: http://www.idc.com/prodserv/smartphone-
os-market-share.jsp (22.05.2015.)
[10] Smartphone Hrvatska, [Internet], dostupno na:
http://www.smartphonehrvatska.com/2013/04/30/android-63-trzista/ (22.05.2015)
[11] Bukljaš Skočibušić, M., Radičić, Ž., Jurčević, M., Ekonomika prometa, Zagreb, 2011.
[12] Bunta2711, Scribd, [Internet], dostupno na:
http://www.scribd.com/doc/22926156/Tehnologija-telekomunikacijskog-prometa-usmeni
(03.06.2015)
[13] Olić. A, Scribd, [Internet], dostupno na: https://www.scribd.com/doc/46670093/Erlang-
je-bezdimenzionalna-jedinica-koja-se-koristi-u-telefoniji-kao-stati%C4%8Dni-pokazatelj-
telekomunikacijskog-prometa [03.06.2015.]
[14] Radojičić, V., Bakmaz, B., Veličković, S., Prognoziranje novih telekomunikacijskih
servisa, Beograd, 2013.
[15] Arbona d.o.o., [Internet], dostupno na:
http://www.arbona.hr/google_adwords.php?gclid=CO-h4_T4w8YCFeGWtAod5YEM3g
(05.06.20515.)
56
[16] Ćosić, P. Segmentacija korisnika telekomunikacijskih usluga višekriterijskim
odlučivanjem : magistarski znanstveni rad. Zagreb : P. Ćosić, 2010.
[17] Gartner, [Internet], dostupno na: http://www.gartner.com/newsroom/id/3061917
(29.08.2015.)
[18] Ericsson, [Internet], dostupno na:
http://www.ericsson.com/TET/trafficView/loadBasicEditor.ericsson (02.09.2015.)
57
Popis kratica
API Application Programming Interface
ATAR Awareness Trial Availability Repeat
GPS Glavni Prometni Sat
IDC International Dana Corporation
IK Informacijsko Komunikacijske
JSON Javascript Object Notation
MVC Obrazac Softverske Arhitekture (Eng. Model View Controller)
PBX Private Branch Exchange
SSL Secure Socet Layer
SQL Structured Query Language
SWOT Strengths Weaknesses Opportunities Threats
XML Extensible Markup Language
58
Popis slika
Slika 1. Aplikacija ShareWay ................................................................................................................. 6
Slika 2. Postupak registracije korisnika ShareWay aplikacije ................................................................ 7
Slika 3. Postupak dodavanja nove vožnje pomoću ShareWay aplikacije ............................................... 8
Slika 4. Prikaz detalja vožnje aplikacije ShareWay ................................................................................ 9
Slika 5. Arhitektura ShareWay usluge .................................................................................................. 11
Slika 6. Osnovna MVC arhitektura, [6]................................................................................................. 12
Slika 7. Analiza prodanih mobilnih terminalnih uređaja u razdoblju od 2010. do 2015.godine ........... 16
Slika 8. Namjena poslovnog modela ..................................................................................................... 21
Slika 9. Oblikovanje poslovnog modela ................................................................................................ 24
Slika 10. Osnovni elementi lanca vrijednosti ........................................................................................ 26
Slika 11. SWOT matrica ....................................................................................................................... 33
Slika 12. Segmentacija korisnika .......................................................................................................... 35
Popis tablica
Tablica 1. Razlika između usluga i fizičkih dobara................................................................................. 3
Tablica 2. Udio operacijskih sustava na tržištu ..................................................................................... 17
Tablica 3. Specijalizirane Internet stranice/portali u funkciji carpooling-a u Svijetu, Europi i Hrvatskoj
............................................................................................................................................................... 18
Tablica 4. Analiza Hrvatskih specijaliziranih Internet stranica/portala i mobilnih aplikacija............... 19
Tablica 5. Posjećenost korisnika ShareWay mobilne aplikacije prema državama ................................ 38
Tablica 6. Proizvođač mobilnih uređaja koji koriste ShareWay mobilnu aplikaciju ............................ 39
Tablica 7. Zastupljenost mobilnih Operatora ........................................................................................ 39
Tablica 8. Ulazni podaci ATAR modela ............................................................................................... 51
Tablica 9. Izvori preko kojih se prikupljaju procjene za ATAR model ................................................ 51
59
Popis grafova
Graf 1. Prikaz novih korisnika ShareWay mobilne aplikacije po danima ............................................. 37
Graf 2. Aktivni korisnici ShareWay mobilne aplikacije po danima ...................................................... 37
Graf 3. Odnos korisnika ShareWay mobilne aplikacije ........................................................................ 38
Graf 4. Demografska izvješća o dobi korisnika ShareWay mobilne aplikacije ................................... 40
Graf 5. Spol ispitanika ........................................................................................................................... 42
Graf 6. Dobna skupina ispitanika .......................................................................................................... 43
Graf 7. Poznavanje termina Carpooling ................................................................................................ 43
Graf 8. Posjedovanje osobnog vozila .................................................................................................... 44
Graf 9. Posjedovanje vozačke dozvole B kategorije ............................................................................. 44
Graf 10. Korištenje Carpooling usluge .................................................................................................. 45
Graf 11. Način pristupa informacijama ................................................................................................. 45
Graf 12. Kontekst korištenja informacija o dijeljenju prijevoza ........................................................... 45
Graf 13. Uređaji za pristup informacijama o dijeljenju prijevoza ......................................................... 46
Graf 14. Najčešće korišteni operativni sustavi ...................................................................................... 47
Graf 15. Najkorišteniji mobilni Operatori ............................................................................................. 47
Graf 16. Vrste mobilnih usluga ............................................................................................................. 47
Graf 17. Najkorištenije internet stranice/portali za dijeljenje prijevoza ................................................ 47
Graf 18. Ocjena aplikacije dijeljenja prijevoza ..................................................................................... 47
Graf 19. Prosječno vrijeme čekanja povratne informacije .................................................................... 47
60
Prilog
Anketa - diplomski
Naziv ankete: Analiza primjene informacijsko komunikacijskih usluga za dijeljenje prijevoza Poštovana/poštovani, Svrha ankete je analizirati korištenje inovativnih informacijsko komunikacijske usluge u funkciji dijeljenja informacija za mogućnosti dijeljenja prijevoza (carpooling). Ljubazno Vas molimo da popunite anketni upitnik. Anketa je u potpunosti anonimna i odgovori se koriste u svrhu pisanja diplomskog rada. Očekivano trajanje ankete je tri minute. Unaprijed zahvaljujemo na Vašoj suradnji.
1. Vaš spol je: (obavezno)
a) Žensko,
b) Muško
2. Dobna skupina u koju pripadate: (obavezno)
a) 18-24,
b) 25-34,
c) 35-65
3. Vas status: (obavezno)
a) Zaposlen/a,
b) Nezaposlen/a,
c) Redovni student/ica,
d) Učenik/ca,
e) Umirovljenik/ica
4. Trenutačni stupanj obrazovanja: (obavezno)
a) NK – niža stručna sprema,
b) KV, SSS – srednja stručna sprema,
c) VK – srednja stručna sprema – specijalist,
d) VIŠA – viša stručna sprema ili specijalist,
e) VISOKA – visoka stručna sprema,
f) MAGISTAR – znanstveni ili specijalistički (stručni)
g) DOKTOR – doktorat znanosti.
5. Jeste li čuli za termin Carpooling (usluge dijeljenja prijevoza, odnosno zajednička vožnja
osobnim vozilom): (obavezno)
a) Ne
b) Da
61
6. Posjedujete li osobno vozilo: (obavezno)
a) Ne
b) Da
7. Posjedujete li vozačku dozvolu B kategorije: (obavezno)
a) Ne
b) Da
8. Koristite li osobno vozilo za putovanje na relaciji mjesto stanovanja – posao/studij:
(obavezno)
a) Ne
b) Da
9. Ako je Vaš odgovor na pitanje broj 8 – Da, odgovorite: Koliki je prosječan broj putnika u
Vašem vozilu prilikom odlaska na posao/studij:
a) Jedan
b) Dva
c) Tri
d) Četiri
10. Jeste li spremni dijeliti svoj automobil sa drugom osobom/drugim osobama za putovanje na
posao ili studij: (obavezno)
a) Ne
b) Da
c) Već to radim
d) Ne znam
11. Ako je Vaš odgovor na pitanje 10 – Da/Već to radim, odgovorite: S kime biste bili spremni
dijeliti svoj automobil za putovanje?
a) Članovima obitelji
b) Prijateljima i susjedima
c) Kolegama s posla ili studija
d) Registriranim korisnicima carpooling internetskih portala / aplikacija
e) Svima zainteresiranima
12. Jeste li spremni dijeliti troškove prijevoza sa drugim sudionicima: (obavezno)
a) Ne
b) Da
13. Koliko često koristite uslugu dijeljenja prijevoza (eng. carpooling):
a) Nikad
b) Ponekad
c) Jednom tjedno
62
14. Način korištenja usluge dijeljenja prijevoza (eng. carpooling):
a) Obično sam vozač
b) Obično sam putnik
c) Oboje (ponekad vozač, ponekad putnik)
d) Ništa od navedenog
15. Za pristup informacijama o dijeljenju prijevoza (eng.carpooling) koristim: (obavezno)
a) Specijalizirane Internet stranice/portale
b) Specijalizirane aplikacije
c) Socijalne mreže (npr. facebook)
d) Ništa od navedenog
16. U kojem kontekstu koristite informacije o dijeljenju prijevoza: (obavezno)
a) Za pripremu putovanja prije polaska
b) Tijekom putovanja, najčešće za nastavak putovanja do krajnjeg odredišta
c) Ne koristim
17. Kojim uređajima se koristite za pristup informacijama o dijeljenju prijevoza: (obavezno)
a) Stolno računalo
b) Prijenosno računalo
c) Tablet
d) Mobilni terminalni uređaj (smartphone)
18. Koji proizvođač mobilnog terminalnog uređaja posjedujete: (obavezno)
a) Asus
b) Alcatel
c) Apple
d) HP
e) HTC
f) Huawei
g) LG
h) Microsoft
i) Nokia
j) Samsung
k) Sony
l) Vivax
m) Neka druga_________________
19. Upišite koji model mobilnog terminalnog uređaja posjedujete (npr. galaxy 5s, -- 6, Xperia T3 i
sl.) (obavezno)
_______________________________
20. Koji operativni sustav ima Vaš mobilni terminalni uređaj: (obavezno)
a) Android
b) Apple iOS
c) Windows Phone
63
21. Odaberite koju mobilnu mrežu (operatora) koristite: (obavezno)
a) HT mobilnu mrežu
b) VIP
c) Tele2
d) TOMATO
e) BonBon
f) 24 mobile
g) Multi Plus Mobile
22. Koju vrstu mobilne usluge koristite: (obavezno)
a) Postpaid (pretplata)
b) Prepaid (bonovi)
23. Kojom se specijaliziranom internetskom stranicom/portalom za dijeljenje prijevoza služite:
a) http://www.share-way.com/
b) https://www.carpooling.com/
c) http://www.gorivo.com/
d) https://www.car2go.com/
e) http://www.putoholicari.com/
f) http://timskavoznja.com/
g) http://ajmoskupa.com/hr/
h) https://www.blablacar.hr/
i) Neka druga: _______________________________
24. Ukoliko se služite specijaliziranim internetskim stranicama/portalima, koja aplikacija po
Vašem mišljenju ima najbolje razvijeno KORISNIČKO SUČELJE: (obavezno)
a) http://www.share-way.com/
b) https://www.carpooling.com/
c) http://www.gorivo.com/
d) https://www.car2go.com/
e) http://www.putoholicari.com/
f) http://timskavoznja.com/
g) http://ajmoskupa.com/hr/
h) https://www.blablacar.hr/
i) Ništa od navedenog
j) ostalo
25. Koja od navedenih aplikacija ima sve funkcionalnosti prilagođene Vašim potrebama, željama:
(obavezno)
a) http://www.share-way.com/
b) https://www.carpooling.com/
c) http://www.gorivo.com/
d) https://www.car2go.com/
e) http://www.putoholicari.com/
f) http://timskavoznja.com/
g) http://ajmoskupa.com/hr/
h) https://www.blablacar.hr/
i) Niti jedna
64
j) ostalo
26. Ako je Vaš odgovor na pitanje 25 – Niti jedna, odgovorite: Koji je Vaš razlog ne korištenja
usluge dijeljenja prijevoza:
______________________________________
27. Ukoliko koristite, ocijenite aplikaciju dijeljenja prijevoza:
a) Jako loše
b) Loše
c) Dobro
d) Vrlo dobro
e) Odlično
28. Temeljem dosadašnjeg iskustva koliko prosječno čekate na povratnu informaciju o
putovanju:
a) Nekoliko sekundi
b) Nekoliko minuta
c) Nekoliko sati
d) Nekoliko dana
e) Nekoliko mjeseci
29. Ocijenite koliko Vam je bitno što brže dobiti informaciju o putovanju: (obavezno)
a) 1
b) 2
c) 3
d) 4
e) 5
