20
SERVISI INTERNETA (seminarski rad)

Servisi Interneta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Servisi Interneta, seminarski rad

Citation preview

Page 1: Servisi Interneta

SERVISI INTERNETA (seminarski rad)

Page 2: Servisi Interneta

SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................................................................................... 1

1. OSNOVNI SERVISI INTERNETA ................................................................................................... 2

1.1. E-MAIL ........................................................................................................................................ 2

1.2. TELNET ....................................................................................................................................... 3

1.3. FTP ............................................................................................................................................... 4

1.4. FINGER ....................................................................................................................................... 5

1.5. TALK ........................................................................................................................................... 5

1.6. R-SERVliCES .............................................................................................................................. 6

2. JAVNI SERVISI INTERNETA .......................................................................................................... 7

2.1. MAILING LIST ........................................................................................................................... 7

2.2. ANONYMOUS FTP .................................................................................................................... 7

2.3. USNET NEWS (USER NETWORK NEWS) .............................................................................. 8

2.4. GOPHER ...................................................................................................................................... 8

2.5. WWW - WORLD WIDE WEB ..................................................................................................10

2.6. JAVA ...........................................................................................................................................11

2.7. IRC - INTERNET RELAY CHAT .............................................................................................11

2.8. MAIL GATEWAYS ...................................................................................................................12

3. POSEBNI SERVISI INTERNETA ....................................................................................................12

3.1. SERVISI ZA PRETRAŽIVANJE ...............................................................................................12

3.2. SIGURNOSNI SERVISI .............................................................................................................13

3.3. SISTEMSKI SERVISI ................................................................................................................13

ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................17

LITERATURA .......................................................................................................................................18

Page 3: Servisi Interneta

1

UVOD

Servisi Interneta funkcionišu na principu tzv. klijent/server arhitekture, tako što negdje

na mreži postoje serveri u kojima su smješteni podaci, a na domicilnom kompjuteru se

izvršava klijent program koji tim podacima pristupa preko mreže. Precizna pravila koja

kompjuteri poštuju u toku "razgovora" nazivaju se protokoli, a osnovni protokol je TCP/IP.

Vremenom su definisane razne primjene mreže i gotovo za svaku od njih je napravljen

odgovarajući protokol, odnosno servis.

Uopšteno, Internet servisi se dijele u tri osnovne grupe:

- osnovni servisi,

- javni servisi i

- posebni servisi.

Page 4: Servisi Interneta

2

1. OSNOVNI SERVISI INTERNETA

Osnovni servisi su prisutni praktično na svakom kompjuteru koji je povezan na

Internet. Njihovo korišćenje podrazumijeva posjedovanje korisničkog imena na nekom od

servera u mreži i odgovarajuće lozinke za pristup, čime se dolazi do jedinstvene adrese.

U ove servise spadaju:

- E-MAIL,

- TELNET,

- FTP,

- FINGER,

- TALK i

- R-SERVISI.

1.1. E-MAIL

E-MAIL je najstariji od svih Internet servisa i obezbjeđuje slanje poruke drugom

korisniku ili grupi korisnika. Poruka je obično tekstualna, mada postoji mogućnost slanja

binarnih datoteka. Za razliku od većine ostalih servisa, E-MAIL se može koristiti čak i kad ne

postoji kontinuirana veza sa Internetom.

Slika 1. – Princip rada e-mail servisa

Page 5: Servisi Interneta

3

Ako je korisnik direktno vezan na Internet, poruka koju bi on poslao stigla bi za svega

nekoliko minuta (a najčešće trenutno) drugom korisniku, tj. na svoje odredište. Za slanje

elektronske pošte nije neophodna stalna veza sa Mrežom. Mnogo racionalnije rješenje je

povremena razmjena elektronske pošte putem modema i odgovarajućeg servera, najčešće

protokolom UUCP. Suštinska prednost elektronske pošte u odnosu na klasičnu poštu ili faks

je u tome što se primljeni tekst može dalje obrađivati, pripremati za štampu, komentarisati pri

odgovoru itd. Tako se bez teškoća mogu slati i slike, praktično bilo kakav dokument koji se

nalazi u kompjuteru. Za ovu namjenu E-MAIL jednostavno nema alternativu, lako je

elektronska pošta prvenstveno namijenjena slanju privatnih poruka drugom1 korisniku Mreže,

moguća je komunikacija, odnosno paralelno slanje na veći broj adresa, pa i diskusije preko E-

MAIL servisa. Ovi oblici predstavljaju tzv. mailing liste.

U odnosu na ostale načine slanja poruka E-MAIL je veoma pogodan za dodatne

zaštite, pa se može obezbijediti provjera autentičnosti poruke, odnosno da li ju je u

odgovarajuće vrijeme poslao onaj koji je njen autor. Upotreba E-MAIL sea'isa je relativno

jednostavna, ali to nikako ne znači da ne treba voditi računa o načinu pisanja poruka. Kao i

svako drugo pisanje i ovo zahtijeva pažnju pošiljaoca poruke, da bi primalac zaista na pravi

način shvatio poruku.

1.2. TELNET

TELNET predstavlja pristup udaljenom kompjuteru emulacijom terminala. Kada se

pomoću korisničkog imena i lozinke korisnik prijavi na udaljeni kompjuter on može da

pokrene programe (u tekstualnom modu) koji su instalirani na tom kompjuteru. Ako se

polazni kompjuter nalazi na istom području gdje je i odredišni, dovoljno je kao adresu navesti

samo ime kompjutera. U svakom slučaju, ništa ne smeta ako se navede kompletna adresa.

Simboličke ili slovne adrese se automatski konvertuju u numeričke, koje dalje služe za

pristup. Ponekad se može desiti da simboličke adrese ne rade pa se tada koriste direktno

numeričke adrese.

Kada se uspostavi veza između kompjutera i usaglase osobine terminala, odnosno

izvrši emulacija terminala, korisnik se prijavljuje putem korisničkog imena i lozinke. Takođe,

korisnik mora imati otvoren vlastiti nalog na udaljenom kompjuteru da bi ga mogao koristiti.

Po ispunjenju ovih uslova korisnik nastavlja da radi na udaljenom računam kao na lokalnom,

Page 6: Servisi Interneta

4

osim što se sve komande koje on unosi izvršavaju na udaljenom kompjuteru. TELNET je

interaktivni servis pa se zbog toga ne može pozivati iz komandnih procedura, niti se može

izvršavati kao proces u pozadini.

Pri uspostavljanju klijent/server telnet sesije između dva računara, ili najčešće između

računara i nekog od mrežnih uređaja kom je potrebno pristupiti radi podešavanja parametara,

telnet protokol uspostavlja komunikacioni kanal VTY (engl. Virtual TeletYpe). Iako telnet

protokol podržava autentifikaciju pri uspostavljanju kanala, podaci koje razmenjuju korisnici

nisu zaštićeni (enkripcija). Što bi značilo da pri presretanju podataka oni mogu biti lako

protumačeni. U cilju uspostavljanja sigurne komunikacije razvijen je protokol (SSH) (engl.

Secure Shell) kao naslednik telnet protokola.

1.3. FTP

Prenos datoteka je jedan od osnovnih poslova za koji služi Mreža. FTP je namijenjen

prije svega prenosu sa servera na lokalni klijent kompjuter i obrnuto. Da bi se pristupilo

određenim datotekama neophodno je posjedovanje korisničkog imena i lozinke na serveru.

Varijacija na ovu temu je poseban servis Anonvmous FTP, do koga se dolazi klasičnim

programom FTP tako da se korisničko ime unosi kao anonvmous, a lozinka kao vlastita E-

MAIL adresa. Na ovaj način administratori servera nude jednostavan pristup do javnih

datoteka, prvenstveno za distribuciju softvera i ostalih podataka.

Program FTP pokreće se naredbom FTP adresa, poslije čega se unosi korisničko ime i

lozinka na udaljenom kompjuteru. Kao adresa se mogu ravnopravno koristiti simbolički i

numerički oblik, isto kao kod programa TELNET.

FTP sesija se zapravo sastoji od dvije sesije: sesije za transfer (DTP - engl. Data

Transfer Process) i kontrolne sesije (PI - engl. Protocol Interpreter). Kontrolna sesija se

pokreće prva i šalje zahtjev za uspostavljanje veze udaljenom računaru. Nakon provjere

identiteta i uspostavljanja dvosmjerne veze, klijent je u mogućnosti da šalje komande za

obavljanje različitih zadataka.

Uspostavljanje TCP/IP veze se vrši sa porta izabranog metodom slučajnog izbora, a

port na kojem FTP server očekuje konekcije je po standardu uvijek 21.

Page 7: Servisi Interneta

5

Slika 2. – FTP sesija

Kada klijent napravi zahtjev za prenos podataka, tada se aktivira sesija za transfer koja

vrši sam prenos. Za to vrijeme kontrolna sesija mora ostati aktivna kako bi se komande i

poruke mogle razmjenjivati između klijentskog i serverskog računara.

Kod FTP servisa korisnik ima na raspolaganju veliki broj opcija, od kojih mu

objektivno treba svega nekoliko.

1.4. FINGER

Adrese korisnika su precizne, ali su često toliko kriptične da same za sebe ne znače

mnogo. Program FINGER omogućuje identifikaciju prezimena i imena korisnika na osnovu

njegove adrese, a takođe i obrnuto, identifikaciju svih korisnika koji odgovaraju zadatom

uzorku. Da bi FINGER radio na udaljenom kompjuteru mora postojati odgovarajući serverski

program.

1.5. TALK

Internet posjeduje snažan i jednostavan sistem za interaktivni razgovor koji se zove

TALK. Uslov za međusobnu komunikaciju sagovornika je povezanost korisničkih kompjutera

na Internet. Kao i kod drugih servisa, ako lokalna mreža nije povezana na Internet stalnom

vezom, moguće je koristiti TALK među kompjuterima u svojoj mreži.

Page 8: Servisi Interneta

6

Prvi korak veze je provjera konekcije korisnika ovog servisa putem kompjutera. To se

radi naredbom finger na prethodno opisan način. Pri tome treba imati u vidu da to što je neko

konektovan ne mora da znači da je trenutno tu (ostavljanje konektovane sesije je veoma loša

praksa iz sigurnosnih razloga). Takođe, treba imati obzira ako se sagovornik ne odaziva

poslije nekoliko pokušaja.

Neophodan uslov za korišćenje servisa TALK je postojanje odgovarajućeg serverskog

programa na lokalnom i udaljenom kompjuteru. Taj server naziva se talk dacman i on za

korisnika upućuje poziv i uspostavlja vezu.

1.6. R-SERVliCES

R-SERVISI (R-SERVICES) su prvobitno nastali na Unix-u, kao usavršavanje servisa

TELNET i FTP. Oni obezbjeđuju pristup udaljenom kompjuteru bez eksplicitne provjere

lozinke. Lozinka se provjerava, ali samo prvi put, kada se korisnik prijavljuje na prvi

kompjuter u mreži. Ovaj sistem se zasniva na pretpostavci da su kompjuteri istog stepena

bezbjednosti i da imaju međusobno "povjerenje". Kada se korisnik konektuje na jedan

kompjuter, može poslije toga slobodno da se kreće po mreži radnih stanica mnogo brže i

lakše, bez stalnog provjeravanja lozinki.

Ovakvo "povjerenje" među serverima može lako da bude zloupotrebljeno pa R-

SERVISI predstavljaju jednu od naj-ozbiljnijih jprijetnji sigurnosti sistema i podataka

korisnika. Komande R-SERVISA mogu sasvim normalno da se koriste i bez implicitnih

dozvola na udaljenom kompjuteru i tada se mora unijeti lozinka. R-SERVISE čine: rlogin ( za

pristup drugom kompjuteru, nadgradnja TELNET servisa), rep (kopiranje datoteka među

kompjuterima na mreži) i rsh (izvršavanje programa na udaljenom kompjuteru).

Page 9: Servisi Interneta

7

2. JAVNI SERVISI INTERNETA

Javni servisi su instalirani na karakterističnim kompjuterima u mreži da bi se

korisnicima obezbijedio jednostavan pristup podacima bez dodatne provjere identiteta.

U Javne servise spadaju sljedeći servisi:

- MAILING LIST,

- ANONYMOUS FTP,

- USNET NEWS (USER NETWORK NEWS),

- GOPHER,

- WWW - WORLD WIDE WEB,

- JAVA,

- IRC - INTERNET RELAY CHAT i

- MAIL GATEWAYS.

2.1. MAILING LIST

MAILING LIST predstavlja proširenje elektronske pošte za komunikacione grupe

korisnika koje imaju slična interesovanja. Poruka poslata na listu stiže svim korisnicima koji

su na nju pretplaćeni. Ovaj servis nastaje tako što se na jednom mjestu čuva spisak svih

"pretplatnika" liste. Lista ima svoju adresu, i kad nova poruka stigne na tu adresu, ista se

(polu-automatski prosljeđuje svim članovima. Na taj način omogućuje se jednostavno

organizovanje grupe korisnika sa zajedničkim interesovanjima, koji međusobno razmjenjuju

poruke.

2.2. ANONYMOUS FTP

Ovaj servis čini tzv. javna skloništa datoteka do kojih se dolazi standardnim

programom FTP. Datoteke su dostupne svim korisnicima. Na nekom od servera postoji

poseban korisnik pod nazivom anonymous koji nema lozinku, a u čijem katalogu se nalaze

datoteke koje svi mogu da čitaju, ali ne mogu da upisuju podatke.

ANONYMOUS FTP serveri su veoma važni i rado su posjećeni na Internetu. Oni

predstavljaju najstandardniji način distribucije softvera i drugih podataka pa se u skladištima

Page 10: Servisi Interneta

8

hiljada ovakvih servera u svijetu može naći ogroman broj datoteka. Širenjem popularnosti

servisa WWW ANONYMOUS FTP nije izgubio na značaju, pošto se istim datotekama sada

lakše pristupa sa WEB BROWSER.

2.3. USNET NEWS (USER NETWORK NEWS)

USENET NEWS predstavlja javne diskusione grupe ili konferencije (BBS). Poruke na

ovom servisu smještene su na mrežne servere, tako da korisnikov pristup servisu USENET

NEWS proizvodi komunikaciju korisnikovog klijentskog programa sa najbližim serverom.

Serveri povremeno razmjenjuju poruke među sobom, tako da se svaka poruka proslijedi do

svih zainteresovanih NEWS servera, a time i korisnika u svijetu. Zbog toga ovaj sistem

obezbjeđuje jednostavnost uz minimalno zauzimanje komunikacionih linija.

Poruke su dostupne svim korisnicima mreže. Sve poruke su organizovane po

diskusionim grupama i lancima diskusije. Kada se Čitaju poruke prvo se bira diskusiona

grupa, a zatim lanac diskusije i konkretne poruke. Zbog velikog broja diskusionih grupa i

nemogućnosti snalaženja uveden je koncept pretplate (subscribe). Svaki korisnik bira one

grupe koje ga interesuju i kod pristupa se pojavljuju samo te grupe. Postoji veliki broj

programa čitača za pristup ovom servisu od kojih su najpoznatiji pod Windows-om: Netscape

i Internet Explorer.

2.4. GOPHER

GOPHER predstavlja sistem menija putem kojih se pristupa tekstualnim datotekama,

kao i raznim serverima u mreži. Aktivirani GOPHER kontaktira odgovarajuće servere sa kojih

dobija menije i datoteke za prikazivanje. Prije nekoliko godina on je bio izvanredno popularan

i svi korisnici su mrežu pretraživali kroz njegove karakteristične menije. Danas je GOPHER i

dalje veoma bogat informacijama, ali nedostatak multimedijalnog aspekta poprilično ga

degradira u odnosu na WWW.

GOPHER servis se prvi put pojavio 1991. godine na univerzitetu Minesota, da bi se

obezbijedio jednostavan sistem kojim bi fakulteti mogli da obavještavaju korisnike, tako da

svako održava svoje podatke, a da se svi zajedno lako pregledaju. Naziv je vjerovatno dobio

po tome što državu Minesota zovu Gopher State, a univerzitetski tim takođe nosi ime Golden

Page 11: Servisi Interneta

9

Gophers (Gopher - američki hrčak, poznat po tome što rovari u potrazi za hranom koju gomila

u svoje skladište). Internet GOPHER ima slične osobine jer sakuplja datoteke na serverima,

kroz koje korisnici "rovare" krećući se po menijima.

Slika 4. – Mozilla u službi Gopher klijentskog softvera (browser)

Klijentski softver za Gopher-a postepeno izlazi iz upotrebe zbog toga što softver za

Web pristup (browser) može sarađivati i s Gopherom.

Page 12: Servisi Interneta

10

2.5. WWW - WORLD WIDE WEB

WWW - WORLD WIDE WEB ili skraćeno WEB je danas mnogima sinonim za

Internet. To je hipermedijalan i za upotrebu veoma pogodan servis. WEB znači mreža

(spider's Web - paukova mreža), a WWW čini mreža dokumenata koji međusobno ukazuju

jedni na druge i omogućavaju brzo i lako kretanje ili, kako se to popularno kaže jedrenje (Net

Surfing) ili krstarenje (Net Cruising) po Internetu. Korisnik samo treba da klikne mišem na

podvučenom dijelu teksta ili na dio slike koji ga interesuje i automatski prelazi na drugi

sadržaj.

WWW spada u najnovije servise na Internetu, a trenutno je daleko najpopularniji.

Nastao je 1989. godine u CERN-u, Centru za visoko-energetsku fiziku u Švajcarskoj. Ideja je

bila ta da fizičarima na lak način prezentuje mnogobrojne informacije dostupne na Internetu.

Baziran je na hipertekst sistemu i od samog početka u njega je ugrađena podrška za pristup

ostalim sistemima na mreži. Prve verzije WWW urađene su 1990. na NeXT kompjuterima, a

značajan doprinos njegovom razvoju dao je program za pristup (browser) Mosaic za MS

Windows, koga je 1993. razvila institucija NCSA (National Centre for Supercomputing) u

Čikagu. Tu su razvijeni mnogi besplatni programi za pristup Internetu. Ekipa koja je uradila

Mosaic, kasnije se odvojila i napravila samostalnu firmu, Netscape, čiji je Web Browser

trenutno najkompletniji i najpopularniji. Kada se startuje Web browser pristupa se Web

serveru u mreži čija je adresa zadata. Kada se uspostavi veza, dobije se njegova naslovna

strana (Home Page), sa koje se ide dalje.

Snaga WWW-a je njegova univerzalnost i nezavisnost od platforme. Hipertekst

podrazumijeva da se iz dokumenta mogu referencirati drugi dokumenti. Sistem je distribuiran,

tj. referencirani dokumenti mogu biti na istom, ali i na drugom kompjuteru u mreži. Prateći te

linkove, korisnik se kreće po mreži od servera do servera, a pri tom ne primjećuje nikakvu

razliku među tim kompjuterima koji su, međutim, po konstrukciji i operativnom sistemu

obično veoma različiti. Većina dokumenata kojima korisnik pristupa obogaćena je slikama,

zvucima i animacijama. Dakle, WWW ima elemente multimedije. Može se prikazati bilo koji

tip dokumenta za koji se ima odgovarajući program na kompjuteru. WWW protokol samo

prenese datoteku i stavi je klijentu na raspolaganje. Protokol kojim WWW klijent i server

komuniciraju naziva se HTTP (Hyper Text Transfer Protocol), a serverski program se

uglavnom zove HTTP daemon (daemon - program koji se stalno izvršava).

Page 13: Servisi Interneta

11

2.6. JAVA

JAVA (engl. Java, izgovor: java, ∗džava) je objektno-orijentisani programski jezik,

koji je razvila kompanija Sun Microsystems početkom devedesetih godina. Mnogi koncepti

Jave su bazirani na jeziku Oberon (autora Niklausa Virta, tvorca Paskala, Module i drugih

jezika, i Hanspetera Musenbaha). Izbacili su koncept modula i uveli pakete kakve danas

znamo, koji se oslanjaju na fajl sistem i uveli formalno koncept klasa iz objektno-orijentisane

paradigme. Osim toga jezik ima sintaksu iz C i C++-a, ali je mnogo stroži pri prevođenju,

dizajniran tako da bude nezavisan od platforme i sa pojednostavljenim upravljanjem

memorijom. Pretpostavlja se da je ovo urađeno zbog popularnosti jezika C, ali i zbog

jednostavnosti nekih struktura. Prva verzija je zvanično objavljena 1995. godine.

JAVA predstavlja proširenje WWW-a koje omogućava da se preko mreže prenose

programi koji se izvršavaju na lokalnom kompjuteru. Pomoću ovog programskog jezika može

da se crta po ekranu, kontrolišu ekranske forme, ispisuje tekst i slike, i slično. Sve se to

obavlja na lokalnom kompjuteru, što je brže nego kada se radi preko mreže. Tipična primjena

JAVA-e su male animacije od više sličica koje se naizmenično pojavljuju na ekranu, a to je

tek dio mogućnosti koje sistem pruža. Predviđa se da će JAVA biti osnova tehnologije za

elektronsku trgovinu.

2.7. IRC - INTERNET RELAY CHAT

Ovaj Internet servis omogućava interaktivni razgovor velikog broja korisnika. Kreiran

je u Finskoj i postao jedan od najpopularnijih servisa. Kompletan sistem je organizovan po

kanalima koji se dijele na: javne, privatne, nevidljive i tajne. IRC nakon startovanja, pokušava

da uspostavi vezu sa nekim od IRC servera u svijetu. Nakon uspješnog povezivanja sa

serverom, na ekranu se ispisuje poruka sa tog servera koja obično sadrži podatke o serveru,

administratoru, pravilima za korišćenje i slično. Ovo se ispisuje u prozoru za poruke i

programa IRC. Ekran je podijeljen na tri dijela. Najveći dio čini pomenuti prozor za poruke.

Ispod njega je jedan red namijenjen statusnim informacijama, dok je na dnu ekrana red za

unošenje IRC komandi.

Page 14: Servisi Interneta

12

2.8. MAIL GATEWAYS

Ovaj servis je namijenjen pristupu javnim servisima elektronskom poštom. Putem

njega omogućava se pristup i onim korisnicima koji nemaju stalnu vezu sa Internetom, već

samo povremenu razmjenu elektronske pošte.

3. POSEBNI SERVISI INTERNETA

Posebni servisi obuhvataju tri kategorije servisa:

- servisi za pretraživanje,

- sigurnosni servisi i

- sistemski servisi.

3.1. SERVISI ZA PRETRAŽIVANJE

Servisi za pretraživanje omogućavaju pronalaženje odgovarajućih dokumenata na

javnim servisima. Bez njih bi krstarenje Internetom bilo mnogo komplikovanije i sporije.

ARCHIE služi za pretraživanje ANONYMOUS FTP servisa. Kada se zadaju imena

datoteka dobivaju se adrese ANONYMOUS FTP servera gdje se iste mogu naći, kao i njihove

veličine i datumi postavljanja. Postoji i mogućnost traženja imena datoteka prema opisu.

VERONICA je namijenjena pretraživanju GOPHER servisa. Otkuca li se dio naslova

koji se pojavljuje u GOPHER menijima, dobija se spisak GOPHER lokacija gdje se isti

pojavljuje, takođe u obliku menija.

WAIS je nastao kao rezultat potrebe da se pretražuju kompletni i tekstovi, tzv. fulltext

search. Na osnovu zadatih ključnih riječi, dobijamo spisak adresa dokumenata gdje se iste

pojavljuju. U bazi mogu biti: WEB, GOPHER i FTP dokumenti.

NETFIND služi za pronalaženje E-MAIL adrese korisnika na osnovu imena i

prezimena. Pretraživanje se vrši komandom finger. Kad se izabere manje područje, postoji

mogućnost da se adresa i pronađe.

Page 15: Servisi Interneta

13

3.2. SIGURNOSNI SERVISI

Sigurnosni servisi su neophodni kada se pomoću Interneta prenose podaci koji imaju

posebnu važnost. Saobraćaj na mreži je u velikoj mjeri otvoren pa se ne može garantovati

tajnost podataka. Uz ove servise, neki od programa za pristup odgovarajućim javnim

servisima, npr, WWW-u, imaju opciju za zaštitu komunikacije.

PGP - PRETTY GOOD PRIVACY je popularan program kojim se pomoću tehnike

javnog i tajnog ključa (RSA algo-ritam), šifruje elektronska pošta. On garantuje da poslatu

poruku može da pročita samo onaj kome je namijenjena, kao i da je poruka stigla od njenog

autora. Može se koristiti i za kreiranje elektronskog potpisa dokumenta.

SSH - SECURE SHELL je relativno novi sistem koji koristeći tehnike slične PGP-

ovim, šifruje interaktivnu komu-nikaciju. Funkcionalno zamjenjuje TELNET i FTP programe,

obezbjeđujući zaštitu od prisluškivanja.

KERBEROS je sistemski servis koji obezbjeđuje vezu sa jednom sigurnosnom

mašinom, na kojoj se vrši provjera identiteta servera i korisnika, kao i kriptovanje

komunikacije. Da bi se koristio KERBEROS, on mora da bude instalisan na sve servere u

mreži, a programi koji obezbjeđuju ostale servise moraju da budu na odgovarajući način

prilagođeni.

3.3. SISTEMSKI SERVISI

Ova kategorija servisa je namijenjena uglavnom administratorima servera i mreže, a

ponekad može da bude od značaja i za korisnike. Korisnici pomoću ovih servisa mogu da

provjere da li je neki računar trenutno priključen u mrežu ili postoje problemi na vezama.

PING služi za provjeru kvaliteta (postojanja i brzine) veze među kompjuterima na mreži.

NFS obezbjeđuje dijeljenje mrežnih diskova, tako da veći broj kompjutera može da pristupi

istim dijelovima diska na serveru.

TRACEROUTE kao i PING provjerava vezu; i ispisuje putanju kojom podaci putuju od

servera do servera. Koristi se u slučaju postojanja sumnje da se podaci gube ili lutaju.

NETSTAT prikazuje trenutno aktivne mrežne veze na serveru.

Page 16: Servisi Interneta

14

X-WINDOWS je distribuirani prozorski sistem. Program aktiviran na jednom kompjuteru

može svoje rezultate ispisi-vati na nekom drugom kompjuteru u mreži.

INTRANET I EKSTRANET

Iz tri ključna obilježja Interneta - klijentsko-serverske arhitekture, opšteprihvaćenih

komunikacionih protokola i standardizovanih usluga, odnosno servisa došlo se do mrežnih

poslovnih rješenja koja su zasnovana na toj globalnoj mreži - Internetu. Ta poslovna rješenja

su intranet i ekstranet.

INTRANET je privatna računarska mreža jednog poslovnog sistema koja koristi

internetske standardne protokole kako bi se zaposlenima omogućila jednostavna komunikacija

i saradnja te pristup informacijama firme. S obzirom da se temelji na!Web tehnologiji Intranet

često nazivaju i korporativnim Webom.

Slika 3. – Model intranet/Internet infrastrukture

Razlika između Interneta i intraneta:

- Intranet je privatna mreža u vlasništvu neke organizacije, dok Internet nije u

vlasništvu ni jedne firme ili osobe.

- Na Internet ima pravo pristupa svako ko ima tehničke mogućnosti za to, dok na

intranet imaju pristup samo osobe koje su za to ovlaštene.

Intranet se formira stvaranjem "internog weba" unutar organizacije.

Proces formiranja "internog weba" obično uključuje:

Page 17: Servisi Interneta

15

- instalaciju servera,

- uvezivanje postojećih ili novih radnih stanica na server kao njegovih klijenata,

- dodjeljivanje web adrese serveru,

- instalaciju potrebnih programa na serveru,

- prevođenje dokumenata i ostalih informacija u statične web stranice uz upotebu

HTML-a (Hipertext Markup Language),

- pohranjivanje kreiranih web stranica u odgovarajuće direktorije i poddirektorije na

serveru,

- utvrđivanje sigurnosne politike kojom će se web stranice štititi od nedopuštenog

korištenja i mijenja-nja sadržaja,

- obavještavanje zaposlenika o novim mogućnostima, te njihovo uvježbavanje za

korištenje intraneta,

- aktiviranje intraneta.

Intranet iako čini dio globalne mreže - Interneta, u njemu su sadržane informacije koje

načelno smiju biti dostupne samo ovlaštenim korisnicima. Najčešće intranet čini sredstvo

putem kojeg zaposleni i pristupaju Internetu, no pristup sa Interneta u intranet je strogo

kontrolisan.

Najčešća zaštita intraneta od neovlaštenog pristupa čine tzv. vatreni zidovi (Firewall).

Vatreni zid (Firevvalls) je računar ili računarski program koji na poseban način reguliše,

propušta ; saobraćaj između intraneta prema Internetu i ograničava pristup sa Interneta ka

intranetu.

EKSTRANET nastaje kada se više "intranetskih firmi" pri-vremeno ili trajno povezu u

cilju saradnje na nekom poslu ili razmjene 'informacija. Ekstranet je mreža koja je izgrađena

na principima Interneta, ali sa zaštitom od neovlaštenog pristupa.

Ekstranet predstavlja:

- mrežu koja na principima internetske tehnologije pruža mogućnost saradnje

različitim firmama, poslo-vnim partnerima, klijentima i dobavljačima u cilju

ostvarivanja zajedničkih ciljeva,

- softver kojim se unapređuju intraorganizacioni odnosi.

Ekstranet, dakle, otvara intranet firme, koja to želi, prema vanjskom svijetu. On

osigurava odgovarajuće kanale zaštićenog komuniciranja među firmama koje sarađuju.

Page 18: Servisi Interneta

16

Ključna obilježja ekstraneta:

- Za razliku od Interneta, ekstranet nije svakome dostupan.

- Za razliku od intraneta, ekstranet nije ograničen na upotrebu samo unutar jedne

organizacije.

- Ekstranet je prvenstveno pitanje organizacije, a ne tehnologije.

Nove mogućnosti koje pruža koncepcija ekstraneta, a koje služe kao i tehnološka

podrška novoj informacionoj ekonomiji ogledaju se u sljedećem:

- Važnim klijentima firme obuhvaćenim ekstranetom omogućava se uvid u inovacije

proizvoda i stanje narudžbi, bilansne informacije, te online komunikaciju i

podršku.

- Firme koje sarađuju, kao što su posredničke, zastupničke, distributerske i

sestrinske omogućuje se pristup podacima o kupcima, konkurenciji; cijenama,

zalihama i dr.

- Partnerima na zajedničkim projektima omogućuje se uvid u stanje i napredak

projekta, u finansijske podatke i rezultate preduzetih istraživanja:

- Omogućuje se vertikalno povezivanje među firmama, od proizvođača osnovnih

sirovina djo onih koji se bave prodajom finalnih proizvoda, čime se stvaraju

bliskije veze unutar lanca vrijednosti.

Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovi učesnici imaju uspostavljene

vlastite intranete. Dakle, aktivnosti izgradnje intraneta, bilo da se radi o modifikaciji

postojećih privatnih mreža ili izgradnji novih, moraju prethoditi aktivnostima stvaranja

ekstraneta.

Kako svaki intranet ima svoju zaštitu, firewall, on će istovremeno služiti kao zaštita

ekstraneta od Interneta, kao i povezanih intraneta međusobno. To je poželjna situacija zato što

svaki učesnik u ekstranetu ima neke informacije čiju tajnost mora štititi od ostalih učesnika,

poslovnih part-nera, radi zaštite vlastitih poslovnih interesa.

Obzirom da nivo zaštite nije isti prema Internetu i prema ekstranetu programe koji

regulišu propusnost zaštitnog firewall intraneta treba izgraditi tako da podržavaju različite

zaštitne procedure koje će se aktivirati u zavisnosti od toga iz kojeg izvora dolazi zahtjev za

pristup intranetu.

Page 19: Servisi Interneta

17

ZAKLJUČAK

Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija te i razvoj Internet servisa uticao

je na globalizaciju poslovnih procesa. Primena Internet servisa, kao sto su WWW, FTP,

Gopher itd. omogućuje kompanijama da postignu bolje poslovne rezultate. Ovo se postiže

čvršćom integracijom različitih funkcija unutar organizacije, i to uz pomoć aplikacija kao što

su: grupna komunikacija, elektronske publikacije i sl. Kod ovog tipa poslovanja, najveći udeo

ima Intranet. Intranet je prvenstveno usmeren na obezbeđenje pristupa informacijama, kao što

su informacije o kadrovima, razvoju proizvoda, o prodaji, opremi i dr. Mogu se navesti

primeri korišćenja Internet servisa u domenu različitih poslovnih funkcija.

U funkciji marketinga e-mail može poslužiti za ostvarivanje “ugodnijeg”, kontakta sa

klijentima. News omogućuje kako kontakt, tako i diskusiju sa klijentima. WWW pruža

mogućnost za promociju kompanije.

U funkciji finansija e-mail se koristi za pripremu ugovora, FTP za prenos različitih,

potrebnih dokumenata, Telnet za pregled stanja na računu.

Administracija takođe koristi servise Interneta. Upotrebom e-mail-a informiše

zaposlene, FTP-om obezbeđuje dokumentaciju, a Telnet-om pristup računarima unutar

multinacionalnih kompanija; IRC omogućuje direktan kontakt između zaposlenih, a WWW

daje mogućnost njihove lične prezentacije.

Page 20: Servisi Interneta

18

LITERATURA

- Latinović B., Elektronsko Poslovanje, Panevropski univerzitet ’’APEIRON’’

Banja Luka, 2007

- http://en.wikipedia.org/wiki/E-mail

- http://sr.wikipedia.org/wiki/%...82

- http://penguin.dcs.bbk.ac.uk/.../ftp/index.php

- http://sr.wikipedia.org/wiki/%...29

- http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_Relay_Chat

- http://en.wikipedia.org/wiki/Gopher %28protocol%29