Sem_rad_BP - Knezevic Marko

7/31/2019 Sem_rad_BP - Knezevic Marko

1/17

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Redovne studijeSmjer Informacione Tehnologije

Predmet

BAZE PODATAKA

Inspektorat RS

(seminarski rad)

Predmetni nastavnikProf. dr Lazo Rolji

Student

Kneevi Marko

Index br: 76-08/R-IT

Banja Luka

10.06.2012


2/17

SEMINARSKI RAD Marko Knezevi

SADRAJ

FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA ..................................................................1Redovne studije .......................................................................................................................1

Smjer Informacione Tehnologije .............................................................................................1

Predmet ....................................................................................................................................1BAZE PODATAKA ................................................................................................................1

2.1. Pravila pisanja koda ..............................................................................................................32.2. Primjeri osnovnih kodova ....................................................................................................33.3. Upiti ....................................................................................................................................11

3.3.1. Naredba SELECT ....................................................................................................113.3.3. Auriranje podataka u tabeli .......................................................................................163.3.4. Brisanje podataka iz tabele .........................................................................................16

________________________________________________________________________ 2


3/17


2.1. Pravila pisanja koda

SQL ne pravi razliku izmeu malih i velikih slova (tj. nije casesensitive) i to znai da su

sljedee dvije naredbe iz primjera jednake:

primjer 1: select prezime from osoba where ime = Milan

primjer 2: SELECT prezime FROM osoba WHERE ime = Milan

Radi lakeg prepoznavanja koda preporuljivo je da se naredbe piu velikim slovima

(primjer 2.), a sve ostalo malim slovima.

U nekim bazama niz znakova (string) mora biti napisan kao to je u bazi. Znai, u

gornjim naredbama nije isto ako pie Milan ili MILAN ali isto to ne mora vrijediti i zaMicrosoft SQL.

Komentari su tekst koji piemo kao podsjetnik i oni nemaju nikakvu vezu sa kodom

osim to daju odreenu informaciju programeru koji ita kod, tj. oni se ne izvravaju.

Postoje dvije vrste komentara:

-- ovo je komentartj. oznaka za komentar je -- a iza slijedi tekst komentara

/* komentar */ ovo je takoe komentar koji se protee kroz vie redova

Imena objekata u SQL (imena tabela, kolona, pogleda) prave se tako da prvi znak morabiti a-z, A-Z ili podvueno (underline) _, te u nekim sluajevima, @ i #.

Razmak i ostali specijalni znakovi se mogu koristiti ali nije preporuljivo.

2.2. Primjeri osnovnih kodova

Prilikom koritenja nekog DBMS-a (MircrosoftSQL), potrebno je izabrati bazu sa kojom

emo da radimo. Prvo emo pogledati spisak baza na serveru. Da bismo to uradili koristimosledeu komandu (OBAVEZNO je ;na kraju svake komande).

Iskoristiemo bazu test koju sam napravio, da bih pokazao upotrebu naredbe DROP

koja slui za brisanje baze.

DROP DATABASE test;

Nakon ove naredbe baza e biti obrisana. Vana napomena je da nee biti nikakvogupozorenja tj. pitanja tipa "Da li ste sigurni?".

________________________________________________________________________ 3


4/17


Zbog toga se preporuuje, da se sa ovom naredbom bude operezno, jer se jednom komandom

moe obrisati baza koja sadri jako bitne podatke, to bi moglo imati ogromne posljedice.

Kreiranje baze je veoma jednostavno (kao i njeno brisanje). Baza se kreira uz pomokljune rijei CREATE:

CREATE DATABASE bp;

Ovdje sam izabrao da ime baze bude "bp".

Za kreiranje tabela koristi se sledei kod:

CREATE TABLE (

-> ,

-> < tip kolone 2> ,

->);

Unoenje sadraja u neku tabelu se vri naredbomINSERT, na dva naina:

INSERT INTO SET

->imeKolone1=vrijednost1

->imeKolone2=vrijednost2

->;

________________________________________________________________________ 4


5/17


ili

INSERT INTO

->(imeKolone1, imeKolone2, ...)

->VALUES (vrijednost1, vriednost2, ...);

Pregled sadraja u tabelama se vri komandom SELECT i to je jedna od

najkomplikovanijih naredbi u SQL-u, zato to je ona glavna i od nje ne zavisi fleksibilnost

odgovora. Opti oblik ove naredbe izgleda (slui za ispis kompletne tabele):

SELECT * FROM

Sve promjene u bazi se obavljaju pomou kljune rei UPDATE. Ova naredba sadri

elemente naredbe INSERT(za podeavanje vrijednosti kolone) i elemente komande SELECT

(za izbor sadraja koji emo modifikovati). Uopteno oblik komande UPDATEizgleda ovako:

UPDATE SET

->=, ...

->WHERE

Brisanje sadraja u SQL-u je "opasno lako". Komanda za brisanje sadraja je sledea:

DELETE FROM WHERE ;

Komanda koja brie itav sadraj tabele:

DELETE FROM ;

________________________________________________________________________ 5


6/17


3.1. Tabele

Poslije pravljenja baze podataka, prvo to treba da se uradi je da se odrede entiteti (koji

su u relacionim bazama podataka predstavljeni kao tabele), atributi (kolone), tipovi i domeni

podataka.Ova baza ima 7 tabela koje moete vidjeti ispod, zajedno sa atributima i tipovima

podataka.

Vrijednosti domena predstavljaju skup svih istovrsnih podataka u toj tabeli.

SQL naredba koja pravi tabelu zaposleni:

CREATETABLE [dbo].[ZAPOSLENI]([Zaposlenik#] [smallint] NOTNULL,[Ime] [varchar](20)NOTNULL,

[Prezime] [varchar](30)NOTNULL,[JMBG] [char](13)NOTNULL,[Kvalifikacija] [varchar](10)NOTNULL,[Odjeljenje#] [tinyint] NOTNULL,[Inspekcija#] [tinyint] NOTNULL,[RadnoMjesto#] [tinyint] NOTNULL,

CONSTRAINT [PK_ZAPOSLENI] PRIMARYKEYCLUSTERED(

[Zaposlenik#] ASC)

________________________________________________________________________ 6


7/17


TABELE:

1. Zaposleni

2. Odjeljenja

3. Inspekcije

________________________________________________________________________ 7


8/17


4. Plate

uti klju pored kolone oznaava Primary Key ogranienje koje nam osigurava da e

nam vrijednosti u navedenoj koloni biti jedinstvene.

Svaka prva kolona u tabelama ima primarni klju zato to sam elio da mi te kolone

obezbijede jedinstvenost podataka za odreenu tabelu.

Ovdje sam koristio sledee tipove podataka paljivo odabrane da se ne bih nepotrebno

rasipao sa memorijom:

tinyint (0-255) 1B

smallint (-32768 - +32767) 2B

char, varchar

smalldateandtime 4B

Kolona Allow Nulls nam oznaava koja kolona smije ostati prazna, a koja ne. Ja

nisam ni jednu kolonu ostavio da moe biti prazna iz razloga to smatram da su svi podaci

potrebni u tabeli.

Sada u detaljno da objasnim tabelu zaposlenih, jer smatram da je ona najvanija, a i

samim tim predstavlja tabelu spajanja sa ostalim tabelama.

________________________________________________________________________ 8


9/17


ATRIBUTI:

Zaposlenik# - smallint numeriki tip podatka iz klase integer, a njega sam odabrao

zbog pretpostavke da u skorije vrijeme nee biti vei broj radnih mjesta od onoliko koliko ovaj

tip dozvoljava.

Ime, Prezime - varchar(20) i (30) - varijabibilni alfanumerki tip sa maksimalnomduinom od 20 karaktera, jer mislim da neu naii na ime ili prezime vee od 20, odnosno 30

znakova. Ovdje sam odabrao varchar iz razloga to elim da utedim na memoriji, jer on

zauzima onoliko bajtova koliki je broj znakova za razliku od char koji zazuzima punu

vrijednost.

________________________________________________________________________ 9


10/17


Kao to se vidi na dijagramu tabela Zaposleni je tabela spajanja koja spaja sve ostale

tabele, jer je ova baza tako i osmiljena. Ovdje su prikazane sve veze meu tabelama i one su

jedan prema vie i ostvarene su pomou Primarnog i Stranog kljua (Primary Key, ForeignKey).

Dakle, pomou ovih kljueva sam obezbijedio referencijalni integritet podataka.

Npr. svi isti atributi u raliitim tabelama su povezani FK-PK vezom tako da ukoliko neko

pokua da unese zaposlenika u tabeli zaposleni za odjeljenje# koji ne postoji u tabeli

odjeljenja nee uspjeti, jer baza podataka to nee dozvoliti. Isto vai i za RadnoMjesto#,

Inspekcija#, ...

________________________________________________________________________ 10


11/17


3.3. Upiti

Upiti su naredbe pomou kojih manipuliemo podacima u bazi podataka.

3.3.1. Naredba SELECT

Ovo je glavna i najkompleksnija naredba u SQL-u i slui za prikazivanje izdvajanje)

podataka iz tabela.

Primjer 2.

--inspekcijeselect inspekcija# ID,nazivinspekcije Naziv from inspekcije

orderby ID asc

Rezultat ovog upita je:

Na prethodnom upitu sam koristio alijase koji nam slue da odreenu kolonu

imenujemo prilikom izvravanja naredbeselect.

Naredba order by slui za sortiranje podataka po odreenoj koloni.

Primjer 3.

select*from zaposleniwhere ime='Milan'


Ovdje sam izvrio restrikciju, tj. izdvajanje samo onih redova koji zadovoljavaju

kriterijum koji sam zadao.

________________________________________________________________________ 11


12/17


3.3.1.1. Spajanja

Spajanja slue da bismo kombinovali podatke iz vie tabela. Postoje 4 vrste spajanja:

1. Inner Join (unutranje spajanje)

2. Outer Join (vanjsko spajanje: lijevo i desno)

3. Full Join (potpuno spajanje)

4. Cross Join (unakrsno spajanje)

U ovom radu u da koristim samo unutranje spajanje.

Primjer 4.

SQL upit po ansi standardu:

select zaposlenik# 'ID',Ime,Prezime,JMBG,Kvalifikacija,nazivodjeljenjaOdjeljenje,nazivinspekcije Inspekcija,nazivradnogmjesta 'Radno Mjesto'from zaposleniinnerjoin odjeljenjaon odjeljenja.odjeljenje#=zaposleni.odjeljenje#innerjoin radnamjestaon radnamjesta.radnomjesto#=zaposleni.radnomjesto#innerjoin inspekcijeon zaposleni.inspekcija#=inspekcije.inspekcija#


Dakle, ovdje sam izvrio spajanje vie tabela i podataka i time dobio potpune rezultate u

kojima sam prikazao detalje o svakom zaposlenom.

________________________________________________________________________ 12


13/17


Primjer 5.

--izvrsene kontroleselect izvrsenekontrole.izvkontrola# "R.B.",odjeljenja.nazivodjeljenjaOdjeljenje,zaposleni.ime+' '+zaposleni.prezimeInspektor,kontrole.vrstakontrole Kontrola,inspekcije.nazivinspekcijeInspekcija,izvrsenekontrole.subjektkontrole "SubjektKontrole",izvrsenekontrole.datumkontrole Datum

from izvrsenekontrole,odjeljenja,zaposleni,inspekcije,kontrolewhere zaposleni.zaposlenik#=izvrsenekontrole.zaposlenik# and

zaposleni.odjeljenje#=odjeljenja.odjeljenje# andizvrsenekontrole.kontrola#=kontrole.kontrola# andinspekcije.inspekcija#=zaposleni.inspekcija#


Umjesto da izvrim projekciju imena i prezima pojedinano, ja sam ih spojio u jednu

kolonuInspektor.

________________________________________________________________________ 13


14/17


3.3.1.2. Relacioni operatori

Postoje sljedei relacioni operatori:

= jednako

< manje

> vee

>< razliito

= vee jednako

Ostali operatori: IN, LIKE, BETWEEN, ...

Primjer 6.

select plate.plata# 'R/B',zaposleni.ime+' '+zaposleni.prezimeZaposleni,odjeljenja.nazivodjeljenja Odjeljenje,plate.iznosplate'Plata u KM'from zaposleni,plate,odjeljenjawhere zaposleni.zaposlenik#=plate.zaposlenik# andodjeljenja.odjeljenje#=zaposleni.odjeljenje#and iznosplate>1600orderby'Plata u KM'asc


Ovdje sam koristio operator > da bih izdvojio sve zaposlene sa platom veom od

1600 KM i izvrio sortiranje rezultata po koloni Plata u KM u rastuem redoslijedu.

________________________________________________________________________ 14


15/17


3.3.1.3. Standardne (agregatne) funkcije

SUM zbir vrijednosti u koloni

AVG prosjena vrijednost u koloni

MIN minimalna vrijednost u koloni

MAX maksimalna vrijednost u koloni

COUNT prebrojavanje redova koji ispunjavaju odreeni uslov

Primjer 10.

SELECTmin(iznosplate)'Najmanja Plata',max(iznosplate)'Najvea Plata',avg(iznosplate)'Prosjena Plata'FROM plate


________________________________________________________________________ 15


16/17


Primjer 11.

selectsum(iznosplate)'Ukupno Plate'from plate


Primjer 12.

selectcount(ime)'Broj imena zaposlenih'from zaposleni


3.3.3. Auriranje podataka u tabeli

SQL naredba kojom se vri auriranje podataka u tabeli je UPDATE.

Primjer 14.Zaposleni pod ifrom 14 je preao u drugo odjeljenje da radi, tj. iz odjeljenja 1 u

odjeljenje 4 i sada se to mora evidentirati u bazi podataka.

update zaposleniset odjeljenje#=4where zaposlenik#=14

Rezultat ovog upita je auriranje atributa odjeljenje# u tabelu zaposleni i za

zaposlenika sa ifrom 14 i tabela izgleda ovako:

3.3.4. Brisanje podataka iz tabele

Ukoliko elimo da obriemo neke podatke to radimo sa SQL naredbom DELETE.

Primjer 15.

________________________________________________________________________ 16


17/17


delete zaposleniwhere zaposlenik#=14

Sada je izbrisan zapis zaposlenika sa ifrom 14. Sa ovom naredbom treba biti obazriv,

jer ako jednom podatak obriemo ne moemo ga vratiti.

________________________________________________________________________ 17

Documents

Sem_rad_BP - Knezevic Marko