SREDNJA ŠKOLA U POSUŠJU

GIMNAZIJA FRA GRGE MARTIĆA

RAZRED: 3.D

IVANA GALIĆ

VENECIJA

(Seminarski rad)

Mentorica: prof. Ljilja Čutura

Posušje, 2011

SADRŽAJ

UVOD……………………………………………………………………………

………………………….3

1. VENECIJA–

OPĆENITO………………………………………………………………

….4-5

1.1 Klima………………………………………………………………

……………………………6

2. POVIJEST

VENECIJE…………………………………………………………………

…….….7

2.1 Venecija-

nekada………………………………………………………………………...7

-8

2.2 Venecija-

danas……………………………………………………………………………

….9

2

3.

ZNAMENITOSTI…………………………………………………………

………………....10

3.1 Najznačajnija središta……..

………………………………………………………10-14

3.2 PALAČA Ca

D`Oro……………………………………………...............

…………….15

3.3 Druge

znamenitosti.....................................................................16

-17

Zaključak………………………………………………………………………

…………………...…18

Literatura………………………………………………………………………

……………….……..19

3

UVOD

Venecija1 je grad na vodi, podignut na močvarnom zemljištu kojim je prolazio

prirodni kanal, današnji Veliki kanal (Canal Grande). Jedan od najljepših gradova svijeta,diva

na vodi . Elegantne gondole koje plove kroz kanale, uzdizanje oko 400 mostova, prelijepe

palače i crkve, lutanje kroz uske uličice, golubovi, cvjetni balkoni, čak i one najotporniji na

romantiku i pozitivne emocije neće ostaviti imunim.

Svaki dio ove turističke meke vraća u neka davna vremena duždeva, mletačkih

trgovaca, dama u raskošnim haljinama, a to je posebno vidljivo tokom karnevala .Karneval u

Veneciji vlasnik je titule jednog od najekstravagantnijih u svijetu, a posebna atrakcija je kad

veslači gondola odmjeravaju snage u Canalu Grandeu. Prvi javni i poznati venecijanski

karneval održan je 1268. godine. Zaštitni znak karnevala, venecijanska maska, ostala je

sinonim zavjera, preljuba i spletki, ali također i "čarobni štapić" koji svakom omogućava da

se zabavlja na način koji mu odgovara i da se ruše mnoge granice dozvoljenog.

2Osim svojih ljepota,Venecija je i glavni grad istoimene pokrajine Venecije u

talijanskoj regiji Veneto. Grad je poznat po svojoj bogatoj povijesti,većinom neovisnog grada

koji je bio središte Mletačke Republike. Kroz stoljeća je poprimala razne nazive a neki od njih

su: "Grad vode","Grad mostova", i "Grad svjetlosti".

1http://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Venecija-raskosni-grad-na-vodi-82410.html

2http://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Venecija-raskosni-grad-na-vodi-82410.html

4

Venecijanske maske3

3http://www.google.ba/search?q=venecija+slike&h

5

1.VENECIJA-OPĆENITO

Regija: Veneto

Pokrajina: Venecija

Visina: 0 m

Površina: 412 km²

Stanovništvo: 268.934 (2006.)

Gustoća naseljenosti: 652 stan./km²

Poštanski broj: 30100

Pozivni broj: 041

Svetac zaštitnik: Sveti Marko

6

La Serenissima4, kako joj često tepaju, sagrađena je na 118

otoka, omeđenih s više od 170 kanala koji su pak spojeni s više od 350

mostova. Canal Grande, najduži kanal, ujedno je i njihova najpoznatija 'ulica' te

presijeca stari dio grada na dva dijela..

Prvi od tri mosta koji prelaze preko Kanala ujedno je i najpoznatiji – Ponte di

Rialto. Cijela njegova okolica je vrlo živopisna, a pogotovo obližnja tržnica koja je

u doba karnevala prepuna nadaleko poznatih maski i kostima. Ovdje se nalaze i

glavni vezovi najpopularnijeg simbola Venecije – gondole. Jedini trg koji je

dovoljno velik da se nazove 'piazza' je Trg sv. Marka.

Uz Canal Grande nalaze se na desetke predivnih palača, od kojih su najpoznatije

Casa d'Oro, Casa Rezzonico i Palazzo Grassi, dok se uz pokrajnje kanale

otkrivaju mnogobrojne crkve, ali i La Fenice, zgrada opere. Tu je još i crkva

Santa Maria della Salute, koji stoji kao čuvar uz ušće Kanala u Lagunu.

Veoma je značajan i Ponte dei Sospiri, tj. Most uzdaha, koji je ime dobio zbog

zatvorenika kojima je to bio posljednji pogled na Veneciju prije odlaska u

obližnje ćelije.

Duždeva palača, sjedište nekoć najmoćnije sile Jadrana,također je

jedna od bitnijih znamenitosti Venecije. Tu je i zvonik sv. Marka, ispred

kojeg nerijetko znaju stajati kolone turista kako bi se popeli na vrh, ali kad i sami

dođete na isti i bacite pogled, reći ćete samo 'wow!'. Odavde se vidi cijela

Venecija, njezini trgovi, krovovi i gotovo čitava laguna. Sam Trg svetog Marka s

jedne je strane omeđen Starim i Novim prokurativama, a s druge predivnom

bazilikom istoimenog sveca, koju krase pozlaćeni mozaici, skulpture i kupole.. Na

trgu se nalaze brojne statue lava s krilima, glavnog simbola sv. Marka.

Vrijedi posjetiti i Arsenal gdje je još u 12. stoljeću osnovana najstarija europska

tvornica, te obližnje otoke Torcello, Burano i Murano. Ovaj potonji je

najpoznatiji po proizvodnji stakla,a njegovi šareni proizvodi, poput narukvica ili

ogrlica, uvijek podsjećaju na ovaj grad, spoj ljepote, povijesti i romanse.

4http://www.putovnica.net/odredista/italija/venecija

7

1.1 KLIMA

Venecija5 je pod velikim utjecajem Jadranskog mora, na kojem leži i

koje na neki način presudno djeluje na život u tom prekrasnom gradu.

Klimatske razlike u različitim razdobljima godine su vrlo velike, a možemo reći da

blizina mora i visoka vlaga dodatno pojačavaju svaku atmosfersku priliku. Tako su

zime u Veneciji nešto hladnije nego u drugim mjestima s jednakom

temperaturom. Temperature često znaju pasti blago ispod nule, ali rijetko su niže

od -5°C. Snijeg je rijetka pojava.

Ljeta su izrazito vruća. Kombinacija prosječnih temperatura iznad 27°C i visoke

razine vlažnosti, koja je ionako cijele godine čvrsto iznad 60 posto, je sama po

sebi već vrlo neugodna, a ponekad se tome svemu pridoda i neugodan miris koji

se baš radi takvih atmosferskih prilika širi iz kanala.

Venecija je poznata i po poplavama - Acqua Alta, koje su posebno česte u

razdoblju jeseni i zime. Stanovnici Venecije dobro su se prilagodili toj

neugodnosti, pa tako redovito obavještavaju ljude kada se poplava može

očekivati i to barem dva dana unaprijed turističkim. Acqua Alta uglavnom traje

svega nekoliko sati .

Venecija i otoci lagune6

5http://www.putovnica.net/odredista/italija/venecija

6http://www.google.com/search?q=venecija&hl=en&rlz

8

2. POVIJEST VENECIJE

2.1 VENECIJA-NEKADA

Počeci grada koji se rasprostire na 118 otoka i otočića koje pješčani sprud,

Lido, štiti u laguni počinju u 5. stoljeću. Tada su od Huna progonjeni stanovnici Akvileje

pobjegli na neke od tih močvarnih otoka. U tom skloništu začelo se vojvodstvo sa duždem na

čelu (697.) i napokon se tu rodila trgovačka metropola, svetome Marku budući da su kosti

apostola donijeli iz Aleksandrije, koja je zavladala Jadranskim, a kasnije i Sredozemnim

morem. Carigrad je osvojio i opljačkao 1204. god. dužd Enrico Dandolo uz veliku pomoć

križarskih postrojbi.

U 15.stoljeću bila je Venecija s više od 200,000 stanovnika središte svjetske

trgovine i najveći lučki grad na svijetu. U to je vrijeme dosegla svoj vrhunac.

Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve

raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili

Tintoretto,Veronese , Tizian i Giorgione. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine

mostova.

Pad Venecije započeo je kada su Turci osvojili Carigrad. Upravo porazno djelovalo

je portugalsko otkriće morskog puta u Indiju. Od sada se, na primjer, mogao

dobiti papar iz Lisabona za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji.

Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više

pretvarala u umirući grad.

Tijekom 18.stoljeć Venecija je postala najelegantnijim i najljepšim gradom u

Europi koji je značajno utjecao na umjetnost, arhitekturu i književnost. Nakon

1,070 godina, Mletačka republika je izgubila svoju neovisnost kada je Napoleon

Bonaparte 12.svibnja 1797. godine osvojio Veneciju na početku svoje vladavine.

Kako je Napoleon ukinuo zabranu kretanja židova i srušio vrata getoa, oni su ga

smatrali svojevrsnim osloboditeljem, iako u francuskoj upravi nisu imali nikakve

više slobode nego za vrijeme mletačke republike.

Kada je Napoleon potpisao sporazum u Campo Formiu 12.listopada 1797. god.

Venecija je postala Austrijskom, do sporazuma u Pressburgu u 1805. god. kada je

postala dijelom Napoleonove Kraljevine Italije, te je nakon Napoleonovog poraza

(1814.), postala Austrijskom Kraljevinom Lombardijom-Venecijom.

9

Od 1848.-1849. godine, nakon ustanka, kratko je obnovljena Mletačka Republika

pod upravom D.Manina. God.1866., nakon trećeg talijanskog rata za neovisnost,

Venecija je zajedno s pokrajinom Veneto, postala dijelom nove Kraljevine Italije.

Nakon 1797. god., grad je započeo ubrzano propadati, te su mnoge stare palače i

građevine napuštene, a jedino je Lido napredovao kao pomodno ljetovalište u 19.

stoljeću. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je bio lišen vojnih operacija, osim

završne operacije protiv njemačke mornarice 29.travnja 1945. god. prilikom koje

su Veneciju oslobodile novozelandske trupe.7

Rasprostiranje Mletačke republike i trgovačkih putova iz Venecije u 15. st8

7http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

8http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

10

11

2.2 VENECIJA-DANAS

U stvarnosti Venecija još i danas izgleda kao u vrijeme svog

procvata. U očima mnogih turista pretvorila se nekadanja Venecija u kameni

spomenik koji valja vidjeti. Osobito su privlačne točke Trg Svetog Mraka sa svojim

175 metara dugim i raskošnim prostorom, sa crkvom nakićenom stupovima i

mozaicima, sa 99 metara visokim Campanilom(zvonik) što stoji slobodno i s

osobito izrazitom duždevom palačom s arkadama zašiljenih lukova, a iznad svega

privlači sistem kanala s gotovo četiri kilometara dugim Canalom Grande što

presijeca grad u obliku golemog slova S. Romantična vožnja gondolom po Canalu

Grande još je i danas obligatni program svakog posjetioca Venecije iako je 400

gondola(godine 1750. bilo ih je preko 12000) nasuprot motornim čamcima danas

u velikoj manjini.Theodor Fontane, koji je godine 1874. posjetio Veneciju, našao je

grad čarobnim i poetskim, ali ga je također smatrao i prljavim - poput lijepe

djevojke u koje je neopran vrat. U stvari, raskoš prošlosti nesmiljeno govori o

tome kako je Venecija ne samo povijesno već i materijalno umirući grad. Palače

što su ih podigli na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i

drvenih stupova postepeno tonu u lagunu.9

9http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecije

12

Venecijanske gondole103. ZNAMENITOSTI

3.1 NAJZNAČAJNIJA SREDIŠTA

Trg Svetog Marka11 (talijanski: Piazza San Marco') je glavni

gradski trg u Veneciji; središnja znamenitost i sastajalište uvijek puno turista,

fotografa i brojnih golubova. Jedan je od rijetkih drevnih europskih trgova koji su

pješačka zona, bez motoriziranog prometa koji se obavlja samo kanalima. Svi

ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu piazza nego campi.

Oduvijek je smatran za središte Venecije jer su na njemu uredi mletačke

republike, ali i sjedište nadbiskupije od 19. stoljeća. Također je mjesto održavanja

mnogih venecijanskih festivala i jednako je popularan i danas. Trg potječe iz

malenog otvorenog trga ispred stare Bazilike sv.Marka iz 9. stoljeća. God.

1177.uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal

Batario, koji su do tada izolirali Duždevu palaču od trga.

10 http://www.google.com/search?q=venecija&hl=en&rlz

11http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

13

Pogled na Piazzettu San Marco, iz Bazilike sv. Marka12

Trg Svetog Marka zapravo se sastoji od tri dijela13:

12http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Venezia_piazza_s.Marco_2.JPG

14

Piazza (Trg) to je trapezoidna površina ograđena Prokurativama (Procuratie Vecchie,

Procuratie Nuove i Procuratie Nuovissime) i Toranj sa satom, u dnu trga nalazi se

Bazilika Svetog Marka a ispred Zvonik bazilike sv. Marka s Loggettom.

Piazzetta (ili Piazzetta San Marco), je manji trg u nastavku glavnog dijela trga sa

južne strane ispred Duždeve palače i Nacionalne knjižnice sv. Marka, tu se nalaza i

dva granitna stupa koji tvore ulazni prostor za one koji dolaze s mora.

Piazzetta dei Leoncini (doslovno trgić s lavovima) dodatak trgu sa zapadne strane

bazilike i pogledom na Nadbiskupsku palaču (Palazzo Patriarcale), trg je nazvan tako

po dva kipa lavova koji se nalaze na njemu.

Piazzetta14 (doslovno prevedeno: trgić) je dio Trga sv. Marka, to je

prostor između Duždeve palače i Nacionalne knjižnice sv. Marka (Biblioteca

Marciana arhitekta Jacopa Sansovina). U tom dijelu trg je otvoren prema laguni i

Canal Grandeu, na njemu se nalaze i dva velika bizantska kamena stupa

(donešena iz Konstantinopolisa) na čijim se vrhovima nalaze kipovi dva

venecijanska pokrovitelja, sv. Marka i Teodora, koji stoje na rivi, pored vode

kanala. Na jednom je kip lava simbol sv.Marka a na drugom je kip sv.Teodora iz

Amesije Santodaro kako ga zovu Venecijanci, koji stoji na svetom krokodilu iz

Egipta, on je bio prvi zaštitnik grada. Ova dva stupa su označavali neku vrst vrata

za službeni ulazak u Veneciju, kad nije bilo službenih gostiju u gradu, kockanje je

bilo dopuštenu u prostoru između stupova. To je također bilo mjesto za javna

smaknuća u Veneciji.

Od 1480. godine postavljena su tri brodska jarbola na rivi Piazzette. Na njima se

vijore zastave sv. Marka za venecijanskih svetkovina i blagdana.

Prekoputa malog zaljeva (Bacino di San Marco) nalazi se Punta della Salute (Rt od

Zdravlja) na njoj se nalazi lijepa crkva arhitekta Baldassarea Longhene– Santa

Maria della Salute i zgrada Dogana di mare (Zgrada Carine).

13http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_Svetog_Marka_(Venecija)

14http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_Svetog_Marka_(Venecija

15

Bazilika Svetog Marka15 (talijanski: Basilica di San Marco) je

venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji i primjer bizantske

arhitekture u Europi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (sestiere) San Marco

koja je spojena na duždevu palaču. Izvorno bazilika je bila kapela vladara

Venecije, a ne zvanična gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište

venecijanske nadbiskupije. Građevina iz 11. st. je raskošna dizajna s unutrašnjosti

potpuno ispunjenom pozlaćenim bizantskim mozaicima, statusnim simbolom

mlečanskog bogatstva i moći zbog kojih je prozvana Chiesa d'Oro (Zlatna crkva).16Osnovna struktura građevine malo se izmijenila dok su se njeni ukrasi tijekom

vremena jako mijenjali. Sljedeća su stoljeća, posebice četrnaesto, sva doprinijela

njenom ukrašavanju, a mletačka su se plovila rijetko vraćala s Orijenta bez da su

nosila sa sobom stupove, kapitele ili frizove s antičkih građevina kako bi ih dodala

strukturi bazilike. Postupno je vanjski zid od cigle postao prekriven raznim

vrstama mramora i rezbarstva od kojih su neki bili stariji od same građevine.

Posljednje intervencije napravljene su na Krstionici i kapelici sv.Izidora (1300-ih),

rezbarije na gornjem profilu fasade, te Sakristiji (1400-ih) i Zenovoj kapelici

(1500-ih).

Trg sv. Marka s Bazilikom17 (1730.)

15http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

16http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazilika_Svetog_Marka

17http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:San_marco_by_vgm8383_.jpg

16

Duždeva palača18 (talijanski: Palazzo Ducale) je gotička palača koja je

služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) Mletačke republike. Bilo je

uvriježeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u duždevoj

palači u trajanju svog mandata.

Duždeva palača19

18 http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

19//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Palazzo_ducale,_venezia,_tutto.jpg

17

Sat Svetog Marka je sat koji se nalazi u tornju sv.Marka na trgu

sv. Marka, u sklopu stare vijećnice Procuratie Vecchie iz 15. stoljeća. To je jedan

od prvih javnih astronomskih satova podignutih u Europi. Ima bogatu i

kontroverznu povijest prepunu brojnih restauracija.

Bazilika Svete Marije od Zdravlja20 (Basilica di Santa Maria

della Salute), poznata i samo kao Salute, je slavna venecijanska crkva koja je

scenografski smještena na uski rt između kanala Grande i uvale sv. Marka

(Bacino di San Marco), tako da je vidljiva prilikom prilaza trgu sv. Marka. Iako ima

status manje bazilike, njen dekorativni profil i lokacija ju čine najviše

20http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

18

fotografiranom crkvom u Italiji.21 Po svojim dimenzijama to je manja venecijanska

crkva, njezine skladne i klasične proporcije, toliko su prepoznatljive i vežu se uz

Veneciju. Salute je osmerokutna zgrada sagrađena na podestu od 100.000

drvenih plata. Izgrađena je od istarskog kamena i marmorina (opeke premazane

mramornom prašinom). Osmerokutna crkva, s velikim tamburom za kupolu, bila

je već klasični arhitektonski vokabular, reminescencija na bizantsku umjetnost i

bazilike poput San Vitale. Crkvena unutrašnjost je prepuna Marijanskog

simbolizma, velika kupola predstavlja – Marijinu krunu, unutrašnjost puna niša -

utrobu, osam stranica crkve, osam stranica - njene zvijezde.Danas je kupola

crkve Salute važan dio venecijanske vizure, postala je simbol grada, baš kao što

su to kupole katedrale u Firenci i sv. Petar u Rimu. Jedina razlika je u tome što

Salute nije velika katedralna crkva, već mala proštenjska crkva unutar grada.

Santa Maria della Salute22

21http://hr.wikipedia.org/wiki/Santa_Maria_della_Salute

22http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Santa_Maria_della_Salute_Venice.JPG

19

3.2 PALAČA Ca d Oro

Ca' d'Oro23 (ispravno bi bilo reći Palazzo Santa Sofia) se drži za

jednu od najljepših palača na Canal Grandeu u Veneciji. To je jedna od starijih

venecijanskih palača, oduvijek je znana kao Ca 'd'Oro (zlatna kuća) zbog svojih

pozlaćenih i višebojnih vanjskih ukrasa koji su nekad resili njeno pročelje. Palača

je sagrađena između 1428.i 1430. za obitelji Contarini, koja je dala osam

mletačkih duždeva između .1043. i 1676. Nakon izbora na tu funkciju, svaki novi

dužd napustio bi svoj dotadašnji dom i preselio se u Duždevu palaču. Graditelji

Ca` d'Oro bili su otac i sin Giovanni i Bartolomeo Bon. To dvoje gotičkih kipara i

graditelja otprije su se već dokazali u Veneciji radovima na dekoraciji Duždeve

palače, a posebice izvedbom kićene Porta della Carta, i kiparske grupe na njoj -

Salomonog suda. Glavno pročelje Ca 'd'Oro okrenuto je na Canal Grandeu,

izgrađeno je u stilu mletačke cvjetne gotike Najednostavnije bi za stil Ca' d'Oro

mogli reći: - to je spoj između srednjovjekovne gotičke katedrale i džamije. Nakon

pada Mletačke Republike 1797. Ca' d'Oro' je promijenila vlasnike nekoliko puta.

Jedan od vlasnika u 19.stoljeća, bila je baletna plesačica Marie Taglioni, ona je

uklonila gotičko stubište u unutrašnjim dvorištu, i srušila kitnjaste balkone u

unutrašnjem dvorištu (danas bi se to držalo za čin vandalizma).1922. godine

palaču Ca' d'Oro poklonio je državi njezin posljednji vlasnik i spasitelj barun

Giorgio Franchetti koji ju je kupio1894.. Nakon toga uslijedile su opsežne

restauracije, uključujući rekonstrukciju stubišta, danas je palača Ca' d'Oro

otvorena za javnost kao galerija.

23

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ca_%27d%27Oro

20

Glavno pročelje palače Ca' d'Oro na Canal Grande24

24http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ca_dOro_Venice_Italy.jpg

21

3.3 DRUGE ZNAMENITOSTI25

Muzej Correr je građanski muzej na trgu sv. Marka nasuprot crkve sv. Marka

do kojega se dolazi preko Napoleonovog krila birokratskih ureda, tzv. Prokurative

(Procuratie), koje uokviruju tri četvrtine trga. Muzej na drugom katu se spaja s Novom

prokurativom (Procuratie Nuova) koju je dizajnirao Vicenzo Scamozzi. Zgrada Ala

Napoleonica, u kojoj je muzej Correr, je izgrađena nakon što su Francuzi sravnili malenu

crkvu San Gimignano koja se nalazila preko puta Bazilike sv.Marka.

Turski dućan ili 'Fondaco dei Turchi (venecijanski: Fontego dei Turchi) je

bizantska palača koju je na kanalu Grande izgradio Giacomo Palmier, izbjeglica iz Pesara, u

prvoj polovici 13. stoljeća. Mletačka Republika ju je otkupila 1381. god. Za Nikolu II.

D`Edstea, markiza Ferrare, a osim njemu, palače je služila kao dom mnoštvu uglednika.

Početkom 17. stoljeća,pa sve do 1838. god., palača je služila kao zgrada-geto za venecijanske

Otomanske Turske (dei Turchi). Zgrada je turskim trgovcima istovremeno služila kao dom,

skladište i tržnica. Danas se u zgradi nalazi Prirodoslovni muzej (Museo di Storia Naturale)

čija se prirodoslovna kolekcija bazira na nalazima iz Venecijanske lagune oko grada.

Nacionalna knjižnica sv. Marka (talijanski: Biblioteca Nazionale Marciana)

renesansna građevina, preko puta duždeve palače, u kojoj je smještena knjižnica s najstarijim

javnim rukopisima u Italiji i najvećom kolekcijom klasičnih tekstova na svijetu

Muzej Peggy Guggenheim je smješten u malenoj palači Venier

dei Leoni na kanalu Grande i pripada muzejskoj fundaciji Guggenheim muzeja. U

njemu se većinom nalazi osobna kolekcija Peggy Guggenheima (1898.–1979.),

bivše žene umjetnika Maxa Ernsta i nećakinja rudarskog tajkuna Solomona R.

Guggenheima, koja sadrži brojna djela moderne umjetnosti. Između ostalog,

veliki broj naprednih američkih modernista i talijanskih futurista.

Galerija Akademije (Gallerie dell'Accademia) je muzejska galerija

umjetnosti prije 19. stoljeća koja se nalazi na južnoj obali kanala Grande i po kojoj

je nazvan jedan (Ponte dell'Accademia) od tri mosta preko kanala. Izvorno je

izgrađena kao likovna akademija slavne venecijanske slikarske škole.

25http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

22

Muzej Correr26

Muzej Peggy Guggenheim27

26http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Venezia_piazza_s.Marco.JPG

27http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:PI5DAE~2_-

_CopyPeggy_Guggenheim_Museum.JPG

23

Nacionalnu knjižnicu sv. Marka

Giorgione-Oluja(Kolekcija iz Akademije)28

28http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Giorgione_019.jpg

24

ZAKLJUČAK

Venecija je grad iznimne povijesti,grad koji fascinira svaku osobu. Njena povijest

vezana je ne samo za cijeli svijet već i za nas Hrvate,a posebno za našu Dalmaciju koja je

velikim dijelom bila pod Mletačkom upravom. Venecija predstavlja raskoš

umjetnosti,bogatstvo ljepote i još mnogo toga.

Bilo mi je veoma drago što sam obradila ovaj grad a jako bih ga voljela i posjetiti.

Ona zasigurno skriva mnoge tajne koje nitko ne zna ali to su njene čari. Ne samo da nas

fascinira povijest tu je također i umjetnost koja je doživjela procvat u Veneciji i njena je

kolijevka. Grad na vodi će vječno živjeti a svoje tajne zadržat će pod vodom.

25

LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Venezia_piazza_s.Marco.JPG

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:PI5DAE~2_-_CopyPeggy_Guggenheim_Museum.JPG

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Venezia_2008_Piazza_San_Marco.J

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Giorgione_019.jpg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ca_%27d%27Oro

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ca_dOro_Venice_Italy.jpg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Santa_Maria_della_Salute

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Santa_Maria_della_Salute_Venice.JPG

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazilika_Svetog_Marka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:San_marco_by_vgm8383_.jpg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_Svetog_Marka_(Venecija)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Venezia_piazza_s.Marco_2.JPG

http://www.google.com/search?q=venecija&hl=en&rlz

http://www.putovnica.net/odredista/italija/venecija

26

27