of 13 /13
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITET U SARAJEVU

Seminarski rad SUSTAVSKO INZENJERSTVO

  • Author
    memo

  • View
    114

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija

Text of Seminarski rad SUSTAVSKO INZENJERSTVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITET U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD SUSTAVSKO INENJERSTVO U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA TEMA: SUSTAVSKO DIZAJNIRANJE CESTOVNE PROMETNICE

PROFESOR: PROF. DR. SAMIR AUEVI ASIST. MIRZA BERKOVI

STUDENT: EMIN MUI .

Uvod Dizajniranje sustavne prometnice nuno je sagledati u sirem kontekstu cestovne i prometne mreze odreenog podruja. Uz prometno tehnike i ekonomske zahtjeve cesta treba biti uporabno funkcionalna, graevinski stabilna, estetski oblikovana i dobro uklopljena u okoli.

ta podrazumijeva sustavski pristup

rijesavanju problema?

1. Sustavsko dizajniranje cestovne prometnice Dizajniranje ceste je kompleksni proces koji ukljuuje vise podruja aktivnosti:

1.2. 3.

Lokacijski dizajn i utvrivanje nulte linije trasePrometno geometrijski dizajn Graevinski dizajn i projektiranje.

Za prometno geometrijski dizajn potrbno je poznavanje: - Veliine i varijacija prometnog toka - Mjerodavnog optereenja ceste

- Karakteristike vozila ( duzina, ubrzanje,)- Oekivano ponasanje vozaa - Predvienu brzinu voznje - Limitiranje pristupa na cestu, itd.

Veliina prosjenog godisnjeg dnevnog prometa ( PGDP ) odreuje se prema izrazu:

(vozila/dan)

1.1 Tlocrtni elementi ceste Tlocrtni elementi ceste su pravci, kruzni lukovi prijelaznice,pri emu kruzni lukovi i prijelaznice ine tlocrtne zavoje. ( Slika 1)

Slika 1 Tlocrtni elementi ceste

1.2. Vertikalni elementi ceste Vertikalni elementi ceste definiraju visinski tok koji se utvruje linijskim projekcijama u bonoj vertikalnoj ravnini. Te elemente ine: niveleta, vertikalna zaobljenja, popreni nagibi i prijelazno vitoperenje kolnika (Slika 2).

Slika 2 Vertikalni elementi ceste

1.3. Elementi poprenog presijeka ceste Poprenim presjekom definirani su elementi: sirina kolnika i prometnih trakova, rubni trak, bankina trakovi za ubrzavanje i usporavanje i rigol ili jarak kao ureaj za odvodnju. (Slika 3 )

Slika 3 Elementi poprenog presijeka ceste

Potreban broj trakova po smjeru rauna se po u prvom koraku prema izrazu:

Gdje je:

n broj pometnih trakova Qmjer - mjerodavno prometno optereenje Qd1 - dopusteni protok po jednom traku ( npr. = 1800 PA/h)

Cesta kao graevinski objekt sastoji se od gornjeg i donjeg ustroja odreenih statiko konstruktivnih karakteristika. - Donji ustoj ine mostovi, vijadukti potporni, zidovi itd. - Gornji ustroj ini kolnika konstrukcija koju ini cestovni zastor i podloga.

ZAKLJUAK Iz gornjeg kratkog prikaza problematike dizajna vidljiva je potreba sustavskog pristupa i suradnje prometnih, graevinskih, ekonomskih i drugih strunjaka kak obi dizajniranje, projektiranje, gradnja i eksploatacija bili uspjesni.