-

Modeliranje i simulacija grfikih procesa Univerzitet PIM

UNIVERZITET ZA POSLOVNI INENJERING I MENADMENT BANJA LUKA

TEHNIKI FAKULTETSTUDIJSKI PROGRAM ZA GRAFIKI INENJERING I DIZAJNSEMINARSKI RAD

Savremene tehnike modeliranja i simulacije u grafikoj djelatnostiPredmet: Modeliranje i simulacija grafikih procesaMentor:

Ime studenata i broj indeksa:

Doc. dr Drago Soldat

Boris Stankovi / GD-1-004/12

Dejan Majki / GD-1-007/12

Banja Luka, maj, 2015. godineSadraj:

UVOD..................................................................................................................................31. DOSADANJA ISTRAIVANJA U POGLEDU MODELIRANJA I

SIMULACIJE U GRAFIKOJ DJELATNOSTI................................................................42. UNAPREENJE RADA TAMPARIJE KROZ SIMULACIJE

GRAFIKIH PROCESA.....................................................................................................73. SIMULACIJA PROCESA PROIZVODNJE KROZ ANALIZU

KODAK-OVOG PRINERGY EVO SOFTVERSKOG RJEENJA...................................93.1 NAELA KODAKOVOG OBJEDINJENOG RJEENJA

TOKA RADA...............................................................................................................144. ZAKLJUAK..............................................................................................................16LITERATURA...................................................................................................................18UVOD

Unapreenje grafikih procesa temeljeno na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama otvara nova podruja unapreenja standardizacije cjelokupne grafike proizvodnje. Postavljaju se baze normativa kao osnova upravljanja tokovima informacije u integrisanoj proizvodnji koja ukljuuje grafiku pripremu, voenje tampe i doradu. Simulacijskim modeliranjem mogue je istraiti stanja grafikog sistema i detaljno ga opisati, ime se znaajno mogu unaprijediti i razviti postojea znanja na tom podruju. Simulacijom informatiki definiranih proizvodnih komponenti, ima za cilj prenoenje kompletne produkcije na nivo definisanja digitalnog grafikog proizvoda. Postavljanje znaajnih parametara produkcije i utvrivanje njihovog optimalnog raspona vrijednosti temelj su za unapreenje standarda grafike proizvodnje (grafike pripreme, tampe i uveza) te slijednosti grafikog proizvoda. Parametrizacijom predloenog simulacijskog modela postavlja se primijenjeni model za pojedinane sluajeve. Kljune rijei su: unapreenje grafikih procesa, simulacijsko modeliranje i tamparstvo.Unapreenje upravljanja sljednosti grafikog proizvoda temeljeno na informatiko-komunikacijskim tehnologijama otvara nova podruja unapreenja standardizacije grafike proizvodnje i sljednosti grafikog proizvoda. Grafiki proces podrazumijeva sljednost izvedbe proizvoda nastalog tamparskom tehnologijom. Novosti u tamparstvu podrazumijevaju informatiko integrisanje svih faza i radnih tokova unutar i izvan same proizvodnje. Isto tako podrazumijevaju stvaranje baza znanja svega onoga to je vezano za tamparstvo. Preduslov upravljanja grafikim sistemima pomou informatikih alata je baza normiranja svih parametara grafike proizvodnje. Definisanjem normativa pripreme, tampe i uveza otvara se podruje simulacije kao podloga za poslovno odluivanje. Isto tako mogue je planiranje i projektovanje virtuelnog mainskog parka iju realizaciju moemo provesti ili odgoditi bez materijalnih teta. To nam omoguuje provoenje simulacijskih eksperimenata s normativnim vrijednosti pohranjenih u bazi podataka. Baze znanja u fazi su izrade i svakodnevno se nadopunjuju kako bi dobili cjelovito normirani grafiki proces koji omoguuje sljednost grafikog proizvoda u svim svojim faz1. Dosadanja istraivanja u pogledu modeliranja i simulacije u grafikoj djelatnostiDosadanji sistemi standardizacije tamparske proizvodnje kroz informacione sisteme u samom su zaetku. Standardiziranu i normiranu tamparsku proizvodnju mogue je kroz informatike sisteme koristiti i za simulaciju i za modeliranje. Simulacija kao sredstvo za opis i rjeavanje sloenih dinamikih problema pomou koje moemo rjeavati stvarne i zadane probleme slui za izgradnju modela nekog realnog sistema i/ili njegovu simulaciju. Krajnji cilj simulacije proizvodnje podrazumijeva unapreenje na osnovu odluivanja kroz dobijene izlazne varijable.tampa u smislu realizacije grafikog proizvoda je proizvodni proces koji zahtjeva koritenje odreenih resursa (materijala, odreene opreme i tehnologije). U tamparskoj proizvodnji susree se mnogo varijabli koje su meusobno zavisne, a njihova zavisnost ima za cilj dati to bolji proizvod, sa to manjom cijenom kako bi ostali konkurentni na tritu. Rune kalkulacije tih proizvoda dugotrajan su posao i mogu varirati jer uzimaju u obzir mnogo ulaznih faktora. Stoga softversko simuliranje tamparske proizvodnje (slika 1.) putem raunara koji nam na kraju daju velik broj mapa i grafikona od velike je pomoi u realnijem formiranju cijene proizvoda s kojima se susreemo svakodnevno, to povlai za sobom laki pregled i realniju sliku firmama i klijentima.

Slika 1. Simulator rada flekso tamparske maineGrafika struka je do sada uvela informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT) na nivou grafike pripreme to je u potpunosti izbacilo tehnologiju na bazi olova. Uveden je i digitalni otisak u proizvodnju. Meutim, da bi se upravljalo cjelokupnom grafikom proizvodnjom i sljednosti grafikog proizvoda, potrebno je ICT uvesti u sve proizvodnje faze da bi se baze podataka punile svim potrebnim informacijama za upravljanje. Budunost tamparstva ukljuuje i forsira XML (eXtensible Markup Language) tehnologiju, digitalno tamparstvo, individualnost tamparskog proizvoda, integraciju cijele proizvodnje od grafike pripreme, tampe, grafike dorade do procesa pakiranja i isporuke. XML tehnologija je softverska pozadina za povezivanje maina u tamparskoj industriji. To se odnosi na maine u tampi, doradi, reprofotografiji, grafikoj pripremi i kemigrafiji. Sakupljene informacije s pogona koriste se za unapreenje proizvodnje i voenje radnog naloga. Prve primjene XML tehnologije, pokazale su rezultate na podrujima koja su bila preteka za konvencionalne metode rada s bazama podataka. Svjetsko iskustvo dobiveno kroz polemike o budunosti tamparstva rastvara konvencionalnu tampu, uvodei znanja informatike tehnologije te drugih fundamentalnih istraivanja u sredite tamparske industrije.

Slika 2. Automation engine firme Esko koji ima ulogu u kontroli tampe i simulaciji 3D izgleda etikete na ambalaiU dananje vrijeme, grafika industrija, kao i svaka druga suoena je sa proizvodnjom koja mora biti bra, jeftinija i bolja, a promjene koje se deavaju u smislu tehnologije i novih znanja se svakodnevno nadopunjuju i mijenjaju. Opremljenost informatikim sistemima i spremnost na njihovu primjenu u grafikoj industriji nije u zaostatku za stanjem u svijetu. U naim tamparijama je instalirana oprema i pripadajui softver na istom nivou kao i u susjednim zemljama. Naputa se stara oprema. Provodi se primjena digitalne kalkulacije, digitalnog radnog naloga, te primjene interneta u procesu proizvodnje. Prisutnost grafikih djelatnika u dopunskom obrazovanju je sve vee to se pokazuje obradom podataka kroz posljednjih est godina. Iako je jaka modernizacija kroz digitalni otisak poela prije 12 godina, danas je prisutna u svim tamparijama na bazian i visoko profesionalan nain. Izrada digitalne tamparske proizvodnje, premaila je konvencionalni nain. tamparije ulaze u drugu fazu modernizacije centralizacije planiranja radnih tokova. Postavlja se teza da je digitalni centar tamparije u odjelima koja su nadlena za organizaciju i izradu tamparske forme. Kroz taj sistem se odreuju procesi tampe i postpress-a (dorade). Premda mnogi ureaji u zavrnim fazama grafikih tokova nisu automatizirani, plan rada u tim odjelima postavlja se u grafikoj pripremi, provodi se kroz tamparsku proizvodnju, te se auriraju u bazama podataka sa svim detaljima izrade grafikog proizvoda. Informatika je prisutna u svakom koraku proizvodnje, ali naalost, ne u svim pogonima.Suoeni sa svakodnevnim promjenama u informacijsko komunikacijskom i tehnolokom smislu, grafiki djelatnici, ali i sami poslodavci svjesni su da je za opstanak na tritu nuna edukacija. Takav stav dovodi do potrebe cjeloivotnog obrazovanja u segmentu tehnologije i proizvodnje. Ove promjene zahtijevaju i sve veu spremnost djelatnika i poslodavaca na izuavanje novih tehnologija u grafikoj industriji i potrebe za organiziranim kolovanjem to pokazuju i prethodna istraivanja na velikom broju uzoraka diljem itave zemlje. Iz odgovora danih u provedenim istraivanjima vidljivo je da su ispitanici pokazali interes za dodatnim usavravanjem i novim znanjima, te da su svjesniji nego prije da je utjecaj novih tehnologija neizbjean i svakodnevno prisutan. To ima za posljedicu kod svih onih koji se bave edukacijom da organiziraju i prue vie informacija o toj temi.2. Unapreenje rada tamparije kroz simulacije grafikih procesaZa postavljanje modela grafikog procesa koristi se simulacijsko modeliranje. Simulacijskim eksperimentima izuavaju se optimalne vrijednosti procesnih parametara te parametara sljednosti grafikog proizvoda. Eksperimentalni dizajn simulacije ima dva nivoa:

Prvi nivo obuhvata cjelokupnost planiranja proizvodnje.

Drugi nivo su modeli simulacije pojedinih radnih procesa.Planiranje efikasnosti i dobiti pojedinih radnih naloga simulira se ukljuujui i mnoga ogranienja. U tom smislu mogue je dati rjeenja za razliite naklade i razliite izvore materijala. Eksperimentalno e se odrediti podruje dobrote izvrenja pojedinih zadataka. Time e se predloiti standardi u planiranju tamparske proizvodnje. Podrazumijeva se i razvoj programske podrke pri standardizaciji grafikih proizvoda. Algoritmi za simulaciju proizvodnje obuhvataju:

planiranje iskoritenja tamparskih maina,

voenje procesa grafikih maina,

kalkulacija vrijednosti proizvoda,

dinamiko razmjetanje proizvodnje zavisno o opremi.Programi koji slue za eksperimentiranje ovog zadatka proirie se s novim prijedlozima u smislu proirenja i efikasnosti zadanog zadatka. Programi za simulaciju sastoje se od dijelova koji tretiraju materijale za proizvodnju i metode proizvodnje. Materijali su papir, tamparske ploe, boje, kartoni, lakovi. Mainski park obuhvata same maine i podatke o njihovim mogunostima rada: brzina, debljina papira, broj radnih jedinica, nain dorade grafikih otisaka. Mainski park je integrisan kroz CIP4 standarde koji obuhvataju pripremu, tampu i doradu. Sredinji dio je izrada tamparske forme kroz koju se odreuje detaljna povezanost organizacije i mogunosti ureaja. Informacioni sistem (slika 3.) koji se provodi kroz SQL bazu podataka i podrava postupak eksperimentisanja, ima svoje dijelove:

normative maina,

normative materijala,

normative ljudskog rada,

normative u uvezu i

podatke o ogranienju rada pojedinih strojeva.Podaci za tu bazu sakupljaju se ve nekoliko godina i trenutno se vri njihova revizija. Dopunjavanje baze podataka je potrebno budui da su u tamparsku proizvodnju uvedeni mnoge nove maine koje se upravljaju informatikom tehnologijom. Istrait e se razlike prema prijanjim tehnolokim mogunostima, te e se predloiti dopune dosadanjih gledanja na standarde u grafikoj proizvodnji. Sama vjerodostojnosti podataka proiruje se na razliite tamparije ija se razliitost oituje u opremljenosti, spremnosti za modernizacijom i zavisnosti o proizvodu. Statistika obrada podataka bazira se na ve razvijenim programima.

Slika 3. Primjer izgleda softvera za simulaciju kalkulacije troskova stamparskog proizvoda3. Simulacija procesa proizvodnje kroz analizu Kodak-ovog Prinergy Evo softverskog rjeenja

Kodak-ov workflow Prinergy Evo vrlo je cijenjen proizvod kod svih korisnika. To je izrazito moan alat koji prua sigurnost i kvalitetu na samom poetku proizvodnog procesa. Namijenjen je za sve tehnike tampe i povezivanja s razliitim ureajima za izradu tamparske forme, kao i za digitalnu tampu. Kodak workflow je modularan i prilagodljiv razliitim potrebama kupaca, moderan je i ima Adobe Print Engine, to prua potpunu sigurnost da ete sve to napravite u Adobe aplikacijama imati i na tamparskoj formi.

Slika 4. ema rada Kodak-ovog workflow Prinergy Evo Sistema

Cilj je integracija i povezivanje odvojenih tokova rada, to e omoguiti potpuno inteligentnu automatizaciju koja uklanja dupliciranje posla, smanjuje otpad te stvara daljnje platforme za razvoj. To je sveobuhvatno rjeenje izgraeno na principima otvorenosti i modularnosti. Razvoj postojeih proizvoda Kodak temelji na istorijskom razumijevanju trita i tehnologije. Cjelokupna je industrija usred dramatinih promjena. Konkurencija je velika, a mare se smanjuju. Veina tamparija odgovorila je dvostranim pristupom: s jedne strane, poveanjem uinkovitosti eliminacijom runog rada, odnosno uvoenjem automatizacije i smanjenjem otpada u proizvodnim procesima. S druge pak strane, uvoenjem novih naprednijih proizvodnih sistema i novih usluga kako bi se postigla razlikovitost na tritu. Primjer je mogunost digitalnog tiska u konvencionalnoj tiskari ili informatizacija upravljanja poslovanjem.

Za mnoge tamparije taj je dvostrani pristup bio vrlo djelotvoran. Problem je to svaki novi sistem donosi novi nivo sloenosti operacija. Svaki novi sistem radi sam za sebe, iz ega proizlazi tok rada koji nije povezan s ostalima te izgleda kao ostrvo automatizacije(slika 4.). Razliiti sistemi ne razmjenjuju informacije i ne mogu biti centralno kontrolisani. Svrha Kodak-ovog objedinjenog rjeenja toka rada je okupiti sve te sisteme - nove, stare, budue - u jedan vrsto povezani tok rada, jedno sveobuhvatno rjeenje koje integrie i objedinjuje mnoge aspekte poslovanja i proizvodnje. To je dio novog razmiljanja koji moe pomoi u dodavanju vrijednosti i promijeniti nain poslovanja, to moe pridonijeti rastu, novim ponudama usluga i novim tritima. Takoe moe promijeniti interakciju s kupcima i dobavljaima te iz temelja poboljati nain njihove percepcije tamparije i njezina poslovanja. Unapreenje i proirenje postojeih rjeenja

Godinama Kodak-ovi kupci zahtijevaju integrisani sistem i Kodak je odgovorio nizom komponenata koje pruaju razliite nivoe povezanosti sistema. Naprimjer, Kodak Link softver prua pristup i povezanost mnogih MIS sistema i Kodak Prinergy Workflow sistema. Kombinacija proizvoda i vjetina koje je razvijao Kodak omoguili su mu strateku prednost u razvoju objedinjenog sistema toka rada. Firma je kljuni lan Networked Graphic Production Partnershipa i snaan saradnik u stvaranju CIP4. Kodak razumije kako izgraditi veze koje su neophodne za osiguranje uinkovitog rjeenja koja ine poslovni osjeaj za stvarni svijet tamparija.

to je objedinjeni tok rada (workflow)?

U definisanju objedinjenog toka rada mogue je ukupni tok rada podijeliti na etiri podruja. U dananjoj grafikoj industriji, ti tokovi rada djeluju vie ili manje nezavisno.

Slika 5. Simulacija procesa rada na mainama prikazan na desktop raunaru.

Poslovanje

Poslovni sistemi ili paketi sistema prikupljaju, obrauju i izvjetavaju o poslovanju pojedine tamparije. Uobiajeni zadaci mogu ukljuivati procjenu, upravljanje zalihama, otpremu i, najvanije, fakturisanje. Ti sistemi pomau u donoenju odluke za poboljanje planiranja, obrauna trokova i upravljanje zalihama. Kodak-ovo iskustvo u poslovnim rjeenjima moe se vidjeti u Kodak Enterprise Management Solution-u ili EMS-u. Vie od generikih set back office i alata za izvjetavanje, Kodak EMS obuhvata administrativne, financijske, operativne i strateke aspekte grafikog poslovanja te pomae tamparijama graditi optimizovano poslovno okruenje usmjereno na kupca.

Proizvodnja

Proizvodni sistemi podrazumijevaju skup proizvoda koji rjeavaju mnoge zadae koje idu u smjeru isporuke proizvoda kupcu. To su alati unutar proizvodnje za upravljanje i kontrolu svega - od probnog otiska do gotovog proizvoda, od digitalne tampe do konvencionalne tampe, od prve narudbe do reprinta postojeih poslova (slika 5.). Proizvodnja je u sreditu ofsetne i digitalne tampe, ukljuujui i varijabilnu tampu. Proizvodni tok rada trebao bi biti u mogunosti raditi lako i jednostavno u ofsetu, digitalnom, pa ak i bakro tampi i flekso tampi te izmeu njih. Tok rada se moe proiriti s grafike pripreme (slika 6.) i tampe na internet, te ukljuiti upravljanje imovinom, alat za saradnju na daljinu (web portal), odobrenje tampe te programe koji omoguuju korisnicima stvaranje vlastitih kampanja varijabilnom tampom.

Slika 6. Simulacija grafike pripreme i tampe projekta koji je trenutno u toku.

Boja

Boja je oduvijek bila vano pitanje za pruaoce usluge i njihove klijente. Kako je sve vei rast i prelazak na digitalnu tampu i tzv. hibridne poslove, usklaivanje boja u procesu tampe predstavlja nove izazove. Mnogi tampari ire se i na multimediju, gdje je odravanje dosljednosti branda bojom i slikama kroz viestruke elektronike tehnologije

Slika 7. Elektronska ovjera graficke pripreme za tampu(slika 7.) te ispis od velikog znaaja. Stabilnost boja je kritina tokom cjelokupnog proizvodnog procesa. Izvori boja proizvoda nalaze se u raznim ulaznim podacima, na probnom otisku, na monitoru, u digitalnom i ofsetnom otisku te u elektronskim podacima. Podaci

Upravljanje podacima povezuje CRM i druge sisteme prikupljenih podataka radi stvaranja personalizirane komunikacije. Taj se podatak koristi za stvaranje visoke vrijednosti komunikacije koja pokree poveani odziv. Personalizirani podaci su posebno vani za one koji nude digitalnu tampu. Oni i direktna pota, usluge su koje ostvaruju znaajan rast u tamparskoj industriji. Transpromo usluge, gdje se dodaje boja i varijabilni podaci na raunima i izvjetajima, takoer imaju znaajan rast. Uopteno govorei, podaci su sistemi baze podataka koje je potrebno koristiti kod varijabilnog i personaliziranog tiska i jedan-na-jedan komunikaciji. Raspon aplikacija za varijabilnu tampu je irok. Poslovnih prilika je mnogo. Podaci se mijenjaju zavisno o nainu na koji tvrtke komuniciraju sa svojim klijentima. Uspjeh u tom podruju zavisi od mogunosti toka rada i dostupnosti istih i tanih podataka.

Zato je Kodak usmjeren na rjeenje objedinjenog toka rada?

Veina sistema je sloena, a njihove mogunosti su razliite. Ozbiljan izazov je pred Kodakom - pokuati integrisati i povezati sisteme. Zato Kodak pokuava ujediniti mnogo razliitih sistema, posebno kada je veina tamparija ve investirala u postojee sisteme tokom rada koji predstavljaju dvije, tri ili sve etiri komponente tih podruja? Kodakova objedinjena rjeenja toka rada, lijek su protiv brojnih problema. Ne rade svi razliiti sistemi zajedno. Svaki se preklapa u nekom podruju s jednim ili vie njih te imaju dvostruke funkcije. Informacija se mora prebacivati ili izmijeniti prebacivanjem iz jednog sistema u drugi. Rezultat takvog rada je neuinkovitost, a postoji velika mogunost za greke, gubitak podataka te kanjenje. Problem postaje jo vei svaki put kad se doda novi sistem ili usluga, bilo da se radi o tampi ili sistemu za upravljanje poslovanja. Novi sistem donosi i svoj nain rada, i tu nastaju novi problemi u poslovanju. 3.1 Naela Kodakovog objedinjenog rjeenja toka rada

Kroz svoje planiranje i razvoj, Kodakov tim voen je s nekoliko temeljnih naela:

1. Poveanje prihoda

Kodakovo objedinjeno rjeenje toka rada pomae u zaradi. Poveana dobit e proizai iz utede u radu, zbog smanjenja umnoavanja i koritenja inteligentne automatizacije. Moe se smanjiti otpad i poveati uinkovitost materijala pojedine tamparije koritenjem i upravljanjem zalihama. Moe se takoer poveati kapacitet tamparije i djelotvornost proizvodnje smanjenjem pogreaka, ubrzavanjem pripreme za tampu, kao i modernizacija proizvodnje.

2. Sveobuhvatno rjeenje

Objedinjeni tok rada mora obuhvatiti sve trenutne tamparske tehnike i tehnologije te stvarati platforme za nove usluge s dodanom vrijednou koje pozicioniraju pojedinu tampariju za budunost. U razvoju objedinjenog toka rada Kodak radi na postojeim vlastitim rjeenjima te na rjeenjima partnera. Tenja Kodak-a je proirenje rjeenja objedinjenog toka rada izvan Kodakovih proizvoda.

3. Otvoreni sistem

Kodak-ovo objedinjeno rjeenje toka rada je otvoreno, jer svaki tampar ima postojei sistem i jednostavno zahtijeva implementaciju preko Kodak-ovih ili drugih alata i komponenti. Odravanjem otvorenog dizajna od samog poetka osigurava se mogunost koritenja postojeih ulaganja u opremu i sisteme. Kodak je u potpunosti svjestan opsega kapitalnih investicija koje je veina tamparija napravila. Ima bogato iskustvo s industrijskim standardima, ukljuujui JDF, ICC, i PDF. To je vano - otvorenost je zaista cijeli pristup poslovanja. Otvoren i objedinjen tok rada odraava Kodak-ove pozitivne odnose s klijentima i spremnost za saradnju s drugim dobavljaima ili jedan-na-jedan ili putem industrijske grupacije poput Networked Graphic Production partnerstva.

4. Modularni dizajn

Modularnost je bitna: s obzirom na veliku raznolikost tamparskih usluga, jasno je da ne postoji jedinstveno rjeenje koje odgovara svima. tamparija mora biti u mogunosti kupiti samo one komponente koje treba, uz osiguranje da moe dograditi, ovisno o poslovnim potrebama. Kodak-ovo objedinjeno rjeenje toka rada nadovezuje se na neke od njihovih postojeih modularnih proizvoda, kao to je Prinergy Workflow sistem, InSite portal sistema i Link softver. One tamparije koje ve imaju te modularne sisteme moi e nastaviti s njima i dalje raditi. Oni s drugim sistemima moi e dodati proizvode koji su im potrebni, kako bi postupno izgradili svoj automatizovan, inteligentan, objedinjeni sistem toka rada.

5. Rjeenje koje se moe unaprijediti

Kodak-ov objedinjeni tok rada osmiljen je s ciljem irenja poslovanja pojedine tamparije. Naprimjer, kad konvencionalna tamparija iz arka ili ofsetna rotacija proiri svoju ponudu na digitalnu tampu, bit e u mogunosti lako kontrolisati digitalne i konvencionalne otiske jednim rjeenjem. To nije daleko od buduih zahtjeva. Danas se radi na razvoju tehnologija koje omoguavaju varijabilnu tampu u rotacijskom tampanju.4. ZAKLJUAK

Modelom se naziva kopija, prikaz, slika ili prezentacija nekoga realnog sistema, koja je napravljena da bi se prikazao taj sistem i omoguilo njegovo daljnje prouavanje i upoznavanje, tj. model je pojednostavljeni prikaz realnoga sistema da bi posluio boljem razumijevanju i/ili daljnjem prouavanju tog sistema i eksperimentisanju sa njim. Upotrebom softvera za simulaciju proizvodnje vrijeme razvoja proizvoda i alata moe biti skraeno nekoliko puta, uz unaprijed zagarantovan dobar kvalitet. Ovaj vremenski faktor i kvalitet su esto kljuni u konkurentskom pozicioniranju na tritu.

ta se moe dostii kroz virtuelnu optimizaciju proizvodnje? Optimizovano korienje materijala. Poveanje vijeka alata. Optimalno i efikasno korienje maina. Minimiziranje karta. Manje neuspjelih pokuaja i prototipova alata. Potpun uvid u process, za bolje razumijevanje. Mona softverska reenja, svijetske klase, sa intuitivnim korisnikim interfejsom, omoguenom paralelizacijom i modulima za automatizovano generisanje FE mree i njen remeshing, nativnim uvozom CAD modela, potpuno su prilagoena inenjerima iz industrije. Skoro sto-procentna preciznost rezultata, verifikovanih kroz brojne industrijske aplikacije irom svijeta, doprinijeli su sve iroj primjeni ovih softvera u industriji, akademskim i istraivakim institucijama. U tom poslu u jednako pravnom statusu sarauju grafiki ininjeri, programeri, menaderi jer ovakav informatiki sistem u tamparskoj proizvodnji spoj je iskustva i vjetine koji su trajno zapisani. Trenutno na tritu postoji mali broj aplikacija za simulaciju to pokazuje kompleksnost izrade takvog virtuelnog sistema. Rjeenja koja postoje omoguuju uenje i trening specijalnih situacija kao na realnim grafikim ureajima, samo to ne postoji realni troak u materijalu i koritenju stvarnih maina. Na simulatoru se mogu eksperimentisati ekstremni uslovi i situacije koje bi u realnom okruenju uzrokovale veliku tetu. Stoga je nuno kreirati to vie razliitih edukacijskih alata, pomou kojih moemo simulirati realni sistem, tamparske procese, posebne situacije zavisno o narudbi i samo dijelove proizvodnje. To neminovno dovodi do novog naina u edukaciji svih onih koji sudjeluju u kreiranju grafikih proizvoda.LITERATURA1. J. Lajkovi, Modeliranje virtuelne tiskare, Zagreb, Grafiki fakultet, Univerzitet u Zagrebu 2014.2. D. Tolp, Ujedinjeni tijek rada za optimizaciju poslovanja, Zagreb, Institut za ambalau i tiskarstvo, 2009.3. D. Tolp, Kodak u proizvodnji ambalae, sadraj preuzet sa: http://www.ambalaza.hr/hr/casopis/2012/7/kodak-u-proizvodnji-ambalaze,228,7351.html.4. D. Novakovi, Grafiki procesi, skripta, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 20035. Novakovi Dragoljub, Grafiki sistemi, skripta, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad 2003.

D. Tolp, Ujedinjeni tijek rada za optimizaciju poslovanja, Zagreb, Institut za ambalau i tiskarstvo, 2009.

J. Lajkovi, Modeliranje virtuelne tiskare, Zagreb, Grafiki fakultet, Univerzitet u Zagrebu 2014.

strana 18