Seminarski rad-Projektovanje informacionih sistema

  • View
    1.211

  • Download
    15

Embed Size (px)

Text of Seminarski rad-Projektovanje informacionih sistema

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE

EKONOMIJE

SEMI NARSKI RADPREDMET :PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA TEMA: UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA U INTERLIGNUM D.O.O.

Mentor : Prof.dr Branko Latinovi Banja Luka , 2011 god.

Student : Igor Simunovi Indeks br. : 154- 08/VUM

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

Contents1. 2. Uvod........................................................................................................................................3 Uloga i ciljevi baze podataka..................................................................................................4

Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d.o.o....................................................5 Formiranje baze podataka....5-7 Auriranje baze podataka.8 Koritenje baze podataka..9 Umreavanje podataka....9-12 Zakljuak ..13 9. Literatura...............................................................................................................................14 Literatura

2

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

1. UvodJedan od modela poveanja konkuretnosti preduzea koji je iroko prihvaen u razvijenim zemljama predstavlja kvalitetno upravljanje bazama podataka i njihovo maksimalno korienje kao svoje prednost na tritu.Kao preduzee koje se bavi veleprodajom poluproizvoda za proizvodnju namjetaja i sobnih vrata na cijeloj teritorije Bosne I Hercegovine , shvatili smo na samom poetku da bez kvalitetne informacije neemo imati prednosti nad konkurencijom. Iz tog razloga izgradili smo kvalitetnu bazu podataka kao jedno od osnovnih elemenata naeg uspjeha da u roku od osam godina naeg postojanja postanemo vodei distributer navedenih poluproizvoda. Mora se imati u vidu da je programska podrka postepeno se usavravala, odnosno da su koritena iskustva koja su dobijana u toku samog rada I kao takva smo ih ugraivali u postojee programe. Porastom trita I poveanjem ponude I tranje , a samim time, pojavom sve agresivnije konkurencije, primorani smo konstantno da radimo na usavravanju baza podataka I izvlaenju maksimuma iz njih. Uz mali broj zaposlenih u komercijalnim poslovima neophodno je obezbjediti kvalitetnu informativnu mreu radi to bolje komunikacije meu zaposlenima, kontrole kretanja roba, pronalaenje i ispravljanje greaka u prometu roba i usluga

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

2. Uloga i ciljevi baze podatakaBaza podataka je skup meusobno povezanih podataka, pohranjenih u spoljnoj memoriji raunarskog sisteme. Podatci su istovremeno dostupni raznim korisnicima I aplikacionim programima. Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se posredstvom zajednikog softvera. Korisnici I aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na logiku strukturu baze. Baze podataka prestavljaju vii nivo rada s podatcima u odnosu na klasine programske jezike, I prema tome taj vii nivo rada ogleda se u tome to tehnologija baze podataka nastoji ispun ti sledee ciljeve: Fiziku nezavisnost podataka. Razdvaja se logika definicija baze od njene stvarne fizike strukture.To znai, akose fizika struktura promjeni ( na primjer, podatci se prepiu na druge datoteke na drugim diskovima), to nee zahtjevati promjene u postojeim aplikacijama. Logika nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logika definicija cijele baze podataka od lokalne logike za jednu aplikaciju. Drugim rijeima ako se logika definicija promjeni(npr. Uvede se novi zapis ili veza), to nee zahtjevati promjene u postojeim aplikacijama. Lokalna logika definicija obino se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transfomacije tih elemenata. Fleksibilnost pristupa podatcima. U starijim hijerarhijskim I mrenim bazama podataka, staze pristupanja podatcima bile su unaprijed definisane, dakle korisnik je mogao pretraivati podatke jedino onim redosljedom koji je bio predvien u vrijeme projektovanja I implementacije baze. Danas se zahtjeva da korisnik moe slobodno pretraivati po pdatcima, te po svom nahoenju uspostavljati veze meu podatcima. Ovom zahtjevu zaista zadovoljavaju jedino relacione baze podataka. Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omoguiti da vei broj korisnika istovremeno koristi iste podatke. Pritom korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba imati utisak da sam radi sa bazom. uvanje integriteta. Nastoji se automatski sauvati korektnost I konzistencija podataka, I to u situaciji kada postoje greke u aplikacijama, te konfliktne istovremene aktivnosti korisnika. Mogunost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zatita baze u sluaju kvara hardvera ili greke u radu sistema softvera. Zatita od neovlaenog koritenja.Mora postojati mogunost da se korisnicima ogranii prava koritenja baze, dakle da se svakom korisniku regulie ovlatenje ta on smije a ta nesmije raditi sa podatcima. Zadovoljavajua brzina pristupa. Operacije s podatcima moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama odreene aplikacije. Na brzinu pristupa moe se uticati odabirom pogodnih fizikih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za pretraivanje. Mogunost podeavanja I kontrole. Velika baza zahtjeva stalnu brigu: praenje perfomansi, mjenjanje parametara u fizikoj strukturi, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, regulisanje ovlaenja korisnika. Takoe, svrha baze se vremenom mijenja, pa povremeno treb podesiti logike strukture. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizovano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka, kome na raspolaganju stoje razni alati.

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

3. Funkcionisanje baze podataka u Interlignum d.o.o.Aplikacije na terminalime su uraene u Delphi 7 koji obezbjeuje fantastine mogunosti za izradu razliitih vrsta izvjetaja gdje u saradnji sa programerom u kratkom roku mogu biti pripremljene, doraene , obraene itd. Jer to je neophodno radi stalnog proirenja poslova a samim tim i potrebne nadogradnje programskih rjeenja. Obrada podataka se obavlja pomou sistema za obradu podataka InterBase & FireBird Manager kojeg izmeu ostalih koriste i sledee firme: Motorola Nokia MCI Northern Telecom Bear Stearns The Money Store The US Army NASA Boeing

4. Formiranje baze podataka

Formiranje baze podataka podrazumjeva otvaranje konta komitenata sa svim potrebnim podatcima, pri emu treba voditi rauna da budu to detaljniji radi buduih potreba kako je prikazano na slici 1 i 2 .

Slika 1

Slika 2

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

Takoe pored baze podataka komitenata neophodna je baza materijala koji ulaze u promet sa svim svojim karakteristikama kao to su identifikacioni broj , opis materijala , jedinica mjere I drugi neophodni podatci. Kod odreivanje ID broja mora se imati u vidu da ifra artikla bude to prepoznatljivija za korisnika, to e mu uveliko olakati dalji rad. U Interlignum d.o.o. ifra proizvoda se sastoji od osam numera gdje su : XX ________ -- debljina materijala __XX______ -- povrinska struktura _____XXXX -- boja materijala Opis materijala sadri dimenzije materijala izraene u odreenoj jedinici mjere kako je prikatano na slici 3.

Slika 3

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o

Pored gore navedenog neophodno je napraviti baze podataka jedinica mjere (slika 4) po meunarodnim standardima, zatim vrste dokumenata koji e biti u opticaju (slika 5), dali su robe koje su u bazi robe sa povlasticama ili bez njih, to se tie poreza na dodatu vrijednost (slika 6).

Slika 4

Slika 5

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 6

Prilikom definisanja modela podataka vodilo se raunao tome da se obuhvate svi podaci koji bi trebalo da se nau u centralnom informacionom sistemu jednog preduzea. Pored podataka koji su neophodni za funkcionisanje materijalnog knjigovodstva, obuhvaeni su i podaci vani za razne statistike analize i finansijsko knjigovodstvo. Takoe, baza podataka je dizajniran tako da moe da prati istoriju podataka, da podrava prikupljanje podataka iz vie izvora kao i prosleivanje podataka drugim skladitima u zavisnosti od toga ija je odgovornost auriranje podataka.

4. Auriranje baze podatakaAuriranje baze podataka u naem sluaju odvija se u samom procesu rada u bazi podataka, odnosno prilikom izrade dokumenata neophodnih za knjgovotstvo unose se i podatci neophodni za bazu. U naem sluaju su dva osnovna dokumenta sa kojima se auriraju podatci odnosno formira baza podataka a to su: Ulaz roba koji se definie preko kalkulacija proizvoda, koja u sebi sadri neophodnu koliinu proizvoda, cijenu proizvoda sa izraenim diskontima ako postoje, takoe tu su i potrebni podatci od dobavljaa roba, kao to su naziv, broj fakture dobavljkaa datum isporuke itd (slika 7)

Slika 7 Izlaz roba koji se definie preko raznih dokumenata kao to su poreska faktura, izdatnica , otpremnica i prestavljaju izlaz robe iz skladita a samim tim prave promet podataka u bazi. Ti dokumenti takoe treba da sadre sve potrebne podatke o materijalu kako je pokazano na slici 8.

1

Seminarski rad

Upravljanje bazama podataka u Interlignum d.o.o Slika 8

4. Koritenje baze podatakaKoritenje baze podataka za usavravanje poslovanja je jedan od glavnih razloga cijelog procesa formiranja baze preko auriranja iste. U stanju smo da vidimo kompletan promet materijala, kompletan promet materijala po komitentima, kako kupcima tako i dobavljaima , takoe strukturu proizvoda koji se prodaju na tritu njihova potranja. Po meni jedan od osnovnih motiva koritenj baze podataka je da pronaemo i ustanovimo odreene greke u naem poslovanju i da