of 25/25
PERSONALNI I STVARNI ( MATERIJALNI) DOKAZI PERSONALNI DOKAZI 1) ISKAZ OSUMNJIČENOG Iskaz osumnjičenog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivičnom djelu koje mu se stavlja na teret i drugim pitanjima krivične stvari koja je predmet suđenja. Iskaz osumnjičenog je, prije svega, sredstvo odbrane osumnjičenog, ali može da posluži i kao dokazno sredstvo (koje se uzima u obzir prilikom utvrđivanja činjenica). Iskaz osumnjičenog koristi se kao važno sredstvo ne samo zbog toga što u nekim slučajevima nikakvih drugih dokaza nema, već i zbog toga što može korisno poslužiti za provjeru vjerodostojnosti i istinitosti drugih dokaza.20 Krivični postupak se ne može odreći upotrebe iskaza osumnjičenog kao dokaznog sredstva, jer je osumnjičenom, kao neposrednom učesniku događaja o kome se sudi, po pravilu, najbolje poznato da li je i kako djelo izvršeno. Država bi se mogla odreći iskaza osumnjičenog kao dokaznog sredstva u krivičnom postupku jedino ako bi tužilac uvijek ili uglavnom raspolagao sa dovoljno drugih dokaza, pomoću kojih bi se sa sigurnošću mogle utvrditi činjenice koje se u krivičnom postupku utvrđuju. U tom slučaju, osumnjičeni bi u krivičnom postupku imao položaj isljučivo procesnog subjekta. Iskaz osumnjičenog može biti dokazno sredstvo i kada ne sadrži priznanje, jer se elementi dokaza obezbjeđuju iz svih dijelova njegovog iskaza koji se odnose na činjenice koje su predmet dokaza. Sve dokazne elemente iskaza osumnjičenog tužilac je obavezan da provjerava drugim dokaznim sredstvima.

Seminarski rad - Personalni i stvarni dokazi

  • View
    33

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PERSONALNI DOKAZI1) ISKAZ OSUMNJIČENOGIskaz osumnjičenog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivičnom djelu koje mu se stavljana teret i drugim pitanjima krivične stvari koja je predmet suđenja. Iskaz osumnjičenog je,prije svega, sredstvo odbrane osumnjičenog, ali može da posluži i kao dokazno sredstvo (kojese uzima u obzir prilikom utvrđivanja činjenica).

Text of Seminarski rad - Personalni i stvarni dokazi

PERSONALNI I STVARNI ( MATERIJALNI) DOKAZI

PERSONALNI I STVARNI ( MATERIJALNI) DOKAZI

PERSONALNI DOKAZI

1) ISKAZ OSUMNJIENOGIskaz osumnjienog je izjava koju on daje u tom svojstvu o krivinom djelu koje mu se stavljana teret i drugim pitanjima krivine stvari koja je predmet suenja. Iskaz osumnjienog je,prije svega, sredstvo odbrane osumnjienog, ali moe da poslui i kao dokazno sredstvo (kojese uzima u obzir prilikom utvrivanja injenica).Iskaz osumnjienog koristi se kao vano sredstvo ne samo zbog toga to u nekimsluajevima nikakvih drugih dokaza nema, ve i zbog toga to moe korisno posluiti zaprovjeru vjerodostojnosti i istinitosti drugih dokaza.20 Krivini postupak se ne moe odreiupotrebe iskaza osumnjienog kao dokaznog sredstva, jer je osumnjienom, kao neposrednomuesniku dogaaja o kome se sudi, po pravilu, najbolje poznato da li je i kako djelo izvreno.Drava bi se mogla odrei iskaza osumnjienog kao dokaznog sredstva u krivinom postupkujedino ako bi tuilac uvijek ili uglavnom raspolagao sa dovoljno drugih dokaza, pomou kojihbi se sa sigurnou mogle utvrditi injenice koje se u krivinom postupku utvruju. U tomsluaju, osumnjieni bi u krivinom postupku imao poloaj isljuivo procesnog subjekta.Iskaz osumnjienog moe biti dokazno sredstvo i kada ne sadri priznanje, jer se elementidokaza obezbjeuju iz svih dijelova njegovog iskaza koji se odnose na injenice koje supredmet dokaza. Sve dokazne elemente iskaza osumnjienog tuilac je obavezan daprovjerava drugim dokaznim sredstvima.U naem krivinom postupku osumnjieni, odnosno optueni ne moe u krivinojstvari u kojoj odgovara imati svojstvo svjedoka, ak ni onda kada treba da prui obavjetenjao injenicama koje se odnose na trea lica. Jedno lice moe biti sasluano kao svjedok samoako u toj krivinoj stvari nema svojstvo osumnjienog, odnosno optuenog.21Poseban znaaj ima priznanje (confessio) koje osumnjieni moe dati u svom iskazu.Priznanje predstavlja izjavu kojom osumnjieni tereti sebe za izvrenje krivinog djela,odnosno djelimino ili potpuno prihvata navode optube kojima se oznaava kao uinilac.Priznanje je jedan od najspornijih dokaza u krivinom postupku, prema kome u sudskoj praksii nauci postoji dosta predrasuda i ekstremnih tumaenja. Na jednoj strani, priznanje se nekadaprecjenjivalo, smatralo se idealnim dokazom, kraljicom dokaza (regina probationum) i svinapori su bili usmjereni ka njegovom dobijanju, to se smatralo ciljem dokazivanja. Priznanjepostoji ako osumnjieni u cjelini ili djelimino prihvata optubu. Priznanje osumnjienog,shvaeno u uem smislu, jeste potvrivanje osumnjienog daje uinio krivino djelo.Priznanje u irem smislu je svaka izjava osumnjienog da je istinita neka vana injenica kojase tie njegove krivice, a za njega je nepovoljna.Priznanje osumnjienog mora biti izriito. Znai da nema preutnog priznanja.Priznanje, dalje, moe biti:(a) vansudsko i sudsko, prema tome da li je dobijeno pred sudom u krivinompostupku ili van postupka; pred tuiocem, policijom ili nekim slubenim ili privatnim licem. Ijedno i drugo priznanje ima dokaznu vrijednost koja se cijeni po slobodnom uvjerenju, arazlika je samo u tome to je dokazivanje vansudskim priznanjem sloenije,(b) Prosto i kvaliflkovano. Prosto priznanje postoji kada osumnjieni priznaje ono zato se optuuje, bez ikakvih ogranienja. Kvaliflkovano priznanje postoji kada osumnjieni,priznajui izvrenje djela, istie u isto vrijeme okolnosti koje iskljuuju krivino djelo ilikrivinu odgovornost ili je bar umanjuju,(c) Potpuno i nepotpuno (djelimino), prema tome da li osumnjieni priznaje svenavode iz tube koji mu se stavljaju na teret ili samo neke, a druge odbija,(g) Sudskim priznanjem u uem smislu smatra se priznanje dato pred sudijom,odnosno sudeim vijeem na glavnom pretresu, a sudskim priznanjem u irem smislu -priznanje dato pred nekim drugim organom krivinog postupka. Sudsko priznanje u iremsmislu je sloeno na isti nain kao i vansudsko priznanje,(d) Dobrovoljno i neizbjeno priznanje, prema tome da li se osumnjieni slobodnoodluuje da prizna ili to ini pod uticajem ve otkrivenih injenica i okolnosti.

1.2 Problemi u vez sa ispitom osumnjienogSloena pitanja ispita osumnjienog proizilaze, prije svega, iz injenice da onnajbolje zna injenice o djelu koje mu se stavlja na teret, ali i da osumnjieni ima interes dane govori istinu, ako je to za njega nepovoljno. To je problem (kako ga neki nazivaju)"osumnjienog kao aktivnog dokaznog sredstva", gdje osumnjieni aktivnim ueem,davanjem iskaza (u prvom redu priznanja), omoguava saznavanje istine, pri emu se javljapitanje da li na dananjem stepenu drutvenog razvoja treba koristiti saradnju osumnjienog,na koji je nain koristiti, koji se metodi mogu primijeniti da bi se osumnjieni privolio na tusaradnju i kojim je sredstvima doputeno savlaivanje otpora toj saradnji (npr. predoavanjematerijalnih dokaza, ukazivanje na protivrjenosti, pozivanje na savjest i ast, dranje uneizvjesnosti o prikupljenim dokazima).

1.3 . Ocjena iskaza osumnjienogIskazu osumnjienog, posebno kada sadri priznanje, i u teoriji i u praksi pridavan jerazliit znaaj. Stavovi su se kretali od bezuslovne dokazne vrijednosti priznanja (conffesioest regina probationem) do odricanja svake njegove dokazne vrijednosti. U naem zakonu,prema ovom pitanju zauzet je sljedei stav: iskaz osumnjienog, i kada sadri priznanje, cijenise kao i svaki drugi dokaz. Za tu ocjenu, kao i uopte ocjenu bilo kojeg dokaza u krivinompostupku, nema pravnih razlika. Iskaz osumnjienog moe biti pun dokaz ili nemati nikakvedokazne vrijednosti, tako da sud, s obzirom na cjelokupan dokazni materijal, moe osloboditioptuenog koji je priznao, a osuditi optuenog koji nije priznao.

2) ISKAZ SVJEDOKAIskaz svjedoka je u praksi najei dokaz u krivinom postupku, ali je ocjena dokaznevrijednosti svjedokog iskaza najtea od svih ocjena dokazne vrijednosti radnji dokazivanja.Procjena da e novi tehniki dokazi za utvrivanje injenica zamijeniti subjektivne iskazesvjedoka, pokazala se nerealnom, jer su oni ogranieni samo na odreene sluajeve. Kodtakvog stanja stvari, ostalo je jedino da se korienje svjedoka i ocjena vrijednosti njihovihiskaza postave tako da se uoeni nedostaci otklone ili svedu na to manju mjeru, to zavisi odtuioca, odnosno sudije, koji treba, najprije, da pravilno ulno primi iskaz svjedoka, a zatimda ocijeni njegovu vrijednost. To oteava rad tuioca, odnosno sudije i pretpostavlja da, osimpravnih znanja, on poznaje i psihologiju i logiku.Osnovni problem pri ocjeni iskaza svjedoka jeste utvrditi u kojoj mjeri se izjavasvjedoka o injenicama podudara sa stvarnim stanjem. Najvei broj svjedoka koji su vidjelineki kriminalni dogaaj potiu iz kruga poznanika optuenog ili oteenog, prijatelja iliroaka od kojih je a priori teko oekivati potpun i pouzdan iskaz. 22 I oni koji to nisu, estone mogu dati takav iskaz barem iz etiri razloga:1. zbog pogreaka u zapaanju (krivino djelo je obino nenadan i nasilni dogaaj,psihofiziko stanje nekog lica je takvo da ono nema dobre osjeaje i sl).2. zbog nedostatka u sjeanju (nastupio je npr. potpuni zaborav, tzv. lano sjeanje)3. zbog pogreaka u imaginaciji (ljudi su skloni, pogotovo pred autoritetom vlasti,konfabulirati, mijenjati ili dopunjavati podatke iz sjeanja - da stvore ljepi dojam, dase prave vanim itd.)4. zbog pogreaka u rasuivanju ((pogrena tumaenja podataka, nedostatak autokritikeili pretjeranost u njoj itd.) 23Osim istinitog iskaza (kada postoji podudarnost izmeu iskaza i realnosti injenica), postoje ilaan i pogrean iskaz. Iskaz je pogrean kada postoji nepodudaranje iskaza svjedoka sarealnou iz razloga koji su van volje i svijesti svjedoka. Pogrean iskaz moe naslati zboggreaka" prilikom primanja utisaka (greke u percepciji) i njihovog pamenja, kao i zbogizlaganja onoga to je svjedok primio (greke u reprodukovanju). Nepodudaranje iskazasvjedoka sa realnou moe da nastupi iz razloga koji zavise od volje \ svijesti svjedoka, itada je iskaz laan.Za ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka tuilac, odnosno sudija mora uzeti u obzir vieelemenata, koji se cijene subjektivno i objektivno:(a) da li je iskaz dat slobodno ili po nagovoru, pod prinudom i tome sl.,(b) da li je svjedok fiziki i duevno sposoban da zapazi injenice, zapamti ih i reprodukuje,(c) da li njegov karakter i moralne osobine ulivaju povjerenje ili izazivaju podozrenje, (d) dali je u nekom odnosu sa strankama (srodstva, slubene ili dunike zavisnosti i sl.) ili jenezavisan,(e) da li je sadrina datog iskaza logina, vrsta, postojana, jasna i opredijeljena,(f) da li je iskaz rezultat neposrednog opaanja ili je u pitanju svjedoenje po uvenju,(g) da li se iskaz slae sa drugim dokazima i poznatim okolnostima sluaja,(h) da li se slae sa iskazima drugih svjedoka,i) da li potie sa glavnog pretresa ili je dat samo u istrazi,(j) da li je dat pod zakletvom 24Da bi njegov iskaz imao dokaznu snagu, trebalo bi da svjedok moe i hoe da kae istinu, tj.da je sposoban da opazi injenice (inae je iskaz pogrean) i da je iskren (inae je iskazlaan).

3) POJAM VJETAKA I NJEGOVOG ISKAZAIskaz vjetaka je izjava procesno nezainteresovanih lica, koje stranke i sud uzimaju da naosnovu strune spreme ili vjetine (lege artis) steene vrenjem poziva opaze izvjesneinjenice, okolnosti ili pojave ili da o njima daju svoje miljenje, jer za to struna pravnasprema i opte obrazovanje sudija nisu dovoljni. 25Uglavnom se uzima da postoje tri grupe razloga za vjetaenje:(a) saoptavanje optih stavova nauke i umijea,(b) konkretne procesne injenice i(c) posebno poznavanje stvari.Vjetak, kao posebna vrsta svjedoka, nije potreban ako stranke i sud mogu razumjeti ivrednovati dokaze bez pomoi lica koja imaju specijalizovano razumijevanje i znanje onekom predmetu. Vjetaenje je djelatnost vjestaka na prikupljanju nalaza (visum repertum) imiljenja (parere).U nalazu vjetak daje ono to je opazio i ispitivanjem utvrdio, a znaajno je za razjanjenjerelevantnih injenica.Miljenje, koje u cjelini mora biti osnovano i obrazloeno, predstavlja vjetakovo rjeenjepostavljenog zadatka i odgovor na istaknuta pitanja za rasvjetljenje vanih injenica u konkretnojkrivinoj stvari.Nalaz i miljenje se uobiajeno daju u jednom postupku, ali je mogue da se daje samomiljenje ili samo nalaz.Vjetaenje se danas proiruje i na kriminoloko ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenogu toku postupka i u toku izvrenja mjera bezbjednosti i vaspitnih mjera neodreenog trajanja(kriminoloka ekspertiza), a do toga je dolo usljed evolucije materijalnog krivinog prava i novihzahtjeva koji su stavljeni pred sud u vezi sa linou osumnjienog.Ono to vjetak ispituje predmet je dokaza, a ono to vjetak podnosi nije nikakavdefinitivni sud o predmetu dokaza, ve dokaz kao kao i svaki drugi koji sud treba da ocijeni ina osnovu toga da ga prihvati ili odbije.Vjetak treba da raspolae strunom (tehnikom) i pravnom sposobnou za vjetacenje.U pogledu strune sposobnosti, podrazumijeva se odreeno potrebno znanje (strunasprema), koje e mu omoguiti da zapazi odreene injenice i da o njima da svoj sud.Struno znanje dokazuje se odgovarajuim svjedoanstvom ili diplomom o strunojsprerni i osposobljenosti za vrenje odreene djelatnosti ili iskustvu u vrenju zanimanja,poziva ili vjetine.Strunost vjestaka znai kako formalno obrazovanje u odreenoj oblasti tako iviegodinje iskustvo , zapaene rezultate u radu, suvremeno poznavanje i teoriskih ipraktinih problema odreene oblasti, vladanje savremenom metodologijom, stalno praenjei upoznavanje sa razvojem i perspektivama u odgovarajuoj disciplini.Potrebna strunost vjetaka je uvijek konkretna, kako obzirom na standarde konkretnestrune oblasti, tako i s obzirom na potrebe krivinog postupka. ne posjeduje uskoProcjena dokazne vrijednosti vjetaenja je izuzetno sloena djelatnost koja zahtjevadobro poznavanje kriminalistike i osnovnih mogunosti i ogranienja pojedinih vrstavjetaenja. Sudija mora da bude kritian u analizi vjetakovog nalaza i miljenja. Problem jeu tome to sudija ne posjeduje usko struna znanja koja bi mu omoguila da kritiki ipotpuno provjeri vjetaenje. Usljed toga u praksi se deava da sudija nekritiki prihvati nalazi miljenje vjetaka i da faktiki vjetak bude taj koji presudno utie na donoenje sudskeodluke. U osnovi, sud procjenjuje svaki nalaz i miljenje vjetaka u skladu sa slobodnomsudiskom ocjenom dokaza tako to ga prvo ispituje posebno, a zatim u vezi sa drugimdokazima.

STVARNI ( MATERIJALNI) DOKAZI - MJESTO DOGAAJA I ANALIZATRAGOVA NAENIH U KRIMINALISTIKOJ OBRADI

1) POSTUPCI NA MJESTU DOGAAJAMjesto dogaaja (engl. crime scene) obino je definirano kao mjesto gdje se dogodiokriminalni in. Pod tim pojmom podrazumijeva se u makroskopskom smislu cijela regija, ane samo odreena lokacija; tako tijelo rtve i svaki dio sredstva kojim je poinjen zloin27takoer predstavlja mjesto dogaaja. Nadalje, svako drugo mjesto ili osoba ukljueni uzloin ulaze u kontinuitet mjesta dogaaja. 26Mjesto na kojem je poinjen zloin naziva se primarno mjesto, a u sluaju naknadnogprijenosa tijela ili sredstva poinjenja zloina novo mjesto naziva se sekundarnim.U mikroskopskom smislu svaki objekt ili dio materijala povezan s mjestom zloinasmatra se dijelom mjesta dogaaja.Za pravilno rjeenje svakog pojedinog sluaja potrebne su makroskopska i mikroskopskaanaliza mjesta dogaaja te dovoenje u loginu vezu sa rtvom ili s poiniteljem zloina.Mjesto dogaaja je u pravilu velika povrina s brojnim tragovima i predmetima. Stoga jepotrebno da istraiva mjesta dogaaja ima sposobnost inicijalnog odreivanja broja mjestadogaaja, prirode svakog mjesta te granice i stanje svakog mjesta dogaaja. Dakle, bit cijelogprocesa pretraivanja mjesta dogaaja ima cilj utvrivanje i prikupljanje samo vanih dokazai tragova koji mogu dovesti do rjeavanja zloina i otkrivanja poinitelja. Stoga su iskustvo istrunost dvije najvanije odrednice tima za uviaj.

2) PRETRESANJEPretresanje je materijalno istraivanje nad licima ili stvarima u cilju pronalaenja tragovakrivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ( podrazumjevajui tu i le) ili ucilju hvatanja osumnjienog, odnosno optuenog. Objekt pretresanja mogu biti lica( pretresanje lica) ili stan i druge prostorije ( prostorije stana). Pretresanje stana, ostalihprostorija i pokretnih stvari se moe odrediti samo onda ako ima dovoljno osnova zasumnju da e pri pretresanju:1. pronai pretpostavljeni izvrilac krivinog djela ili njegov sauesnik,2. otkriti tragove krivinog djela3. pronai predmeti vani za krivini postupakFormalni uslov za pretresanje je naredba suda, koja mora biti pismena i obrazloena.

3) UVIAJ I REKONSTRUKCIJAUviaj je radnja kojom se vane injenice vezane za mjesto izvrenja krivinog djelaprikupljaju neposrednim opaanjem. Cilj uviaja je otkrivanje i prikupljanje materijalnihdokaza ili indicija o postojanju i vrst krivinog djela, koje mogu posluiti pronalaenju iidentifikaciji uinilaca djela ili o tome da se te injenice razjasne ili da tragovi i posljedicekrivinog djela ili provjeri istinitost drgih dokaza. Njega se moe definirati kao niz taktikotehnikihmjera koje se provode na mjestu dogaaja. Kao rezultat uviaja istrani sudac ilipolicijski strunjaci sastavljaju zapisnik o uviaju koji slui kao dokaz o izvrenom uviajukojim se biljee najvanije injenice kako bi se mogle obraditi, a cjelokupna radnja umiljajapodvri analizi. Obino, uz zapisnik o uviaju, izrauje se i skica mjesta dogaaja ifoto-elaborat o uviaju.Svaki uviaj se sastoji od statinog i dinaminog dijela, iako se ova dva naina pregledamjesta dogaaja meusobno preklapaju.U prvom dijelu uviaja prevladava statini nain pregleda bez micanja predmeta. Ustatinom dijelu uviaja potrebno je poduzeti sljedee radnje:- osiguranje mjesta dogaaja,- opis mjesta dogaaja i obiljeavanje tragova,- fotografiranje i video zapis,- izrada skice mjesta dogaaja u mjerilu.U dinamikom dijelu uviaja prvi put se pomiu predmeti i tragovi i to ovim redom:- prikupljanje fizikih, hemijskih i biolokih tragova s mjesta dogaaja, njihovopakiranje, oznaavanje i priprema za transport u sudsko-medicinski laboratorij;- zapisivanje vanih injenica koje se nau prilikom okretanja predmeta ili pregledomtijela.Svaki uviaj trebao bi poeti osiguravanjem mjesta dogaaja. Potrebno je odrediti slubenuosobu za oznaavanje mjesta dogaaja, s ciljem kontrole ulaska drugih osoba.Voditelj tima za uviaj dolazi na mjesto dogaaja i, nita ne dirajui ("s rukama udepovima"!) opisuje mjesto dogaaja: datum, vrijeme, vremenske prilike, prisutne,meusobne udaljenosti predmeta.Dobar zapisnik o uviaju treba odgovoriti na pitanja: tko, to, gdje, kada, zato i kako?Nakon ovog opisa voditelj tima imenuje osobu koja e sakupljati tragove, fotografirati tragovei uzimati otiske prstiju i si..Fotografiranjem i video zapisom treba zabiljeiti poziciju tragova i predmeta i njihovmeusobni odnos na mjestu dogaaja.Opte pravilo fotografiranja treba biti da se slike rade od optih kadrova prema specifinimkako bi se izbjegla zbrka, a svi predmeti i dokazi moraju biti oznaeni specifinim oznakama ibrojevima koji se daju prilikom uviaja. Skica mjesta dogaaja radi se prije pomicanja iuzimanja tragova, odreuju se strane svijeta na mjestu dogaaja, a predmeti se lociraju na skicimjerenjem udaljenosti od fiksne mjerne take i njihovih meusobnih udaljenosti .

4) REKONSTRUKCIJA DOGAAJAU okviru uviaja, kao njegov sastavni dio ili kao dopuna uviaja ili nain provjeravanjaostalih radnji dokazivanja, moe biti izvrena rekonstrukcija dogaaja.Rekonstrukcija se sastoji u provjeravanju izvedenih dokaza ili utvrivanju injenica koje suod znaaja za razjanjenje stvari koja se vri tako to e se ponoviti radnje ili situacije uuslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao.Rekonstrukcija se, po pravilu, vri na mjestu gdje se dogaaj zbio, a obavlja se tako da se,po mogunosti, izvede cijeli dogaaj onako kako slijedi iz sasluanja osumnjienog, odnosnooptuenog, iskaza svjedoka i vjetaka i drugih dokaza (uviajne dokumentacije skica ifotografija), kao i injenica koje je organ utvrdio vlastitim opaanjem.Pri tome se upotrebljavaju ista ili (ako je to nemogue) slina materijalna sredstva koja suupotrebljena kod stvarnog dogaaja i obezbjeuje uee subjekata koji su opazili krivinidogaaj ili uestvovali u njemu.Rekonstrukciju odreuje organ koji vodi postupak.Sama po sebi, rekonstrukcija nije dokazno sredstvo, ve metod provjere dokaza koji sevre preko uviaja. Ona zbog toga ima vie veze sa ocjenom dokaza nego sa pitanjemdokaznih sredstava. Za izvoenje rekonstrukcije vae pravila propisana za vrenje uvidaja. Meutim,rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi uopasnost ivot ili zdravlje ljudi .Prilikom obavljanja rekonstrukcije dogaaja moraju se potovati ljudska prava i voditirauna o eventualnoj materijalnoj teti.Takoe, u okviru rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovo izvesti pojedini dokazi priemu vae odredbe zavisno od faze postupka.Osim toga, uviaj i rekonstrukcija dogaaja se razlikuju i po tome to se, za razliku odzapisnika o uviaju, u zapisnik o rekonstrukciji mogu unositi izjave svjedoka ili vjetaka.Kriminalistiki eksperiment predstavlja svjesno, plansko i i viekratno variranje novihokolnosti 28 prilikom njihovog uviaja u sporni injenini sklop ispitivanog krivinogdogaaja kako bi se utvrdili uslovi, uzroci i mehanizam razvoja krivinog dogaaja kako bise utvrdili uslovi, uzroci i mehanizam razvoja krivinog dogaaja kao i zakonomjernostinastanka posljedicama i tragova s ciljem provjere postojeih i pribavljnja novih dokaza.Dokazna vrijednost rekostrukcije i kriminalistikog eksperimenta: naelno moe se prihvatitidokazna vrijednost dobijenih rezultata ako je:a) ustanovljeno da su uslovi u kojima je obavljena rekonstrukcija ili su sprovedenieksperimenti, , meusobno slini sa uslovima u kojima se ispitivani dogaaj odigrao;b) pri ponavljanju rekonstrukcije i eksperimenta dobijen je jednoznani rezultat;c) iskljuena mogunost sluajnog postizanja dobijenih rezultata

5) ORGANIZOVANJE UVIAJAPriroda uviaja i ciljevi koji se ele njime postii diktirali su da zakon ne sadri nekaposebna pravila o organizovanju uviaja.Radi se o neposrednom ulnom opaanju i primjeni tehnikih sredstava i postupaka koji seodvijaju po odgovarajuim pravilima i zakonitostima odreene nauke, struke i vjetine.Umjesto oslonca u zakonu, organ koji vodi postupak pri uviaju koristi pomo strunjaka,koji mu, prema potrebi, pomau u pronalaenju, osiguravanju i opisivanju tragova, obavljajupotrebna mjerenja i snimanja, prave skice ili prikupljaju druge podatke.Kao procesna radnja, uviaj se mora izvriti uz uvaavanje zakonom propisanihformalnosti.Uviaj u istrazi je primarno u nadlenosti tuioca koji sprovodi istragu.Sekundarno, nakon obavjetavanja tuioca, uviaj u istrazi moe izvriti i ovlaenoslubeno lice, a ako je tuilac prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja od straneovlaenih slubenih lica, moe traiti da ovlaeno slubeno lice izvri odreene radnje kojeon smatra neophodnim, pri emu se sve radnje preduzete tokom uviaja morajudokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku, tako i posebnom slubenom izvjetaju.Rekonstrukcija dogaaja se moe vriti u toku cijelog postupka, i to u istrazi: zatim u faziglavnog pretresa i na pretresu pred drugostepenim sudom.Tuilac i ovlaeno slubeno lice nemaju obavezu da na uviaj pozovi osumnjienog injegovog branioca, bez obzira na to to su oni moda poznati u vrijeme njegovog obavljanja. Zarazliku od toga, u drugim procesnim situacijama, kada je sud organ koji preduzima uviaj, pozivanjestranaka i branioca je obligatorno.Kao radnja dokazivanja uviaj se mora obaviti u: pomo strunog lica kriminalistikotehnikeili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova,izvriti potrebna mjerenja i snimanja sainiti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i drugepodatke.Kao struna lica koji pruaju pomo organu koji obavlja uviaj, mogu se angaovati i slubenalica policijskih organa.Od strunog Iica ne zavisi u kojem pravcu e biti usmjerena njegova pomo, ve organ kojirukovodi uviajem ili rekonstrukcijom dogaaja treba strunom licu odredit koje radnje trebaobaviti, na koja pitanja treba dati odgovore i dr. 29Budue radnje strunog lica irnaju znaaj za rasvjetljavanje konkretne stvari, nuno je sastavitizapisnik.Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi zadavanje nalaza i miljenja.Tom prilikom vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se licu koja sesasluava postavi odreena pitanja.U takvim sluajevima se ne radi o nekakvom spajanju uviaja i vjestaenja, jer se prilikomuviaja ili rekonstrukcije dogaaja, u pravilu, ne vri vjetaenje. 30 Ako bi se izuzetno ukazalapotreba, da se na uviaju ili rekonstrukcij dogaaja vri i vjetaenje, onda bi se o tim radnjamadokazivanja morala sainiti dva odvojena zapisnika. ___________________________________________

6) UVIAJ ZATVORENE PROSTORIJEVe kod pristupa uem mjestu dogaaja potrebno je obratiti panju na postojanja tragova, a kadase readi o uviaju krvnog delikta na tragove krvi. Nakon to se fiksiraju tragovi prilazi sesistemskom pretraivanju prostorija. Ovakvim postupkom esto e se utvrditi postojanje tragovakoji mogu uputiti na motiv, rekonstrukciju kretanja izvritelja ili rtve, na nain i mjesto izvrenjadjela i dr. U redosljedu radnji pretraivanja prvo treba krenuti od poda i to na nain da se nijedanpredmet ili dio namjetaja ne pomie sa mjesta gdje je pronaen. Pregled vriti sa jedne ka drgojstrani (bez preskakanja pojedinih podruja) obuhvatajui pogledom podruja od oko 50 60 cm.U sluajevima gdje su uklonjeni tragovi krvi potrebito je izvriti benzidinski i luminolski testSljedea faza pregleda poda predstavlja pregled onih predjela poda koji su bili djelomino ilipotpuno prekriveni predmetima koji se lako mogu premjetati (np. prevrnuta stolica). I u ovojsituaciji vai pravilo sistematiziranosti i pravilnosti redosljeda (sjedne ka drugoj strani). Prijenego se predmet pomakne, potrebito je uoiti da li na njemu ima tragova krvi, gdje se oninalaze, kakvog su oblika, da li je predmet sprijeio da krv padne na pod ili je poloen na vezakrvavljeni pod, da li je u trenutku kada je zamrljan krvlju bio u poloaju u kojem jepronaen ili u nekom drugom. Konture predmeta treba ocrtati na podu i predmet odnijeti nadetaljniji pregled (na mjesto sa odgovarajuim uvjetima, npr. bolje osvjetljenje). Nakon togapristupa se pregledu stolica, stolova i drugog namjetaja. I prigodom pregleda zidnih povrinavai pravilo sistematiziranosti i pravilo odreenog redoslijeda. Kree se sa jedne strane ulaznihvrata i polako dio po dio (pogledom) pretrauje se ispitivani zid (bez preskakanja dijelova zida).Paralelno se ovim pregledom vri se i pregled stvari prislonjenih uz zid (ormari, regali, komode,tednjak i dr). Pregled zavravamo kod istih vrata, samo sa druge strane.Za sluaj slabijeg osvjetljenja (poglavito kod pregleda tamnijih povrina) obvezno je koristitidodatne izvore osvjetljenja (rune svjetiljke, reflektore i dr.).Sljedea faza rada je pregled pojedinih dijelova namjetaja koji se nalaze uz zidove (ponovnoodreenim redosljedom i sistemski).Zavrna faza pregleda zatvorene prostorije pripada pregledu plafona. Kad god je to mogunoprostorije u kojima se desio odreeni dogaaj potrebito je zakljuati i zapeatiti, zbog mogunepotrebe ponovnog uviaja ili provjere nekih injenica. Suprotan postupak omoguuje da se odstrane onih koji koriste te prostorije odreeni tragovi izmijene ili potpuno unite.33Praksa je pokazala da se pregledu zatvorenih prostorija prilazi neodgovorno, jer se vie negoesto u odreenim dokumentima ili usmenim izvjetajima navodi daje detaljan pregled stanaizvren za sat ili sat i pol, to je sa stanovita potpune pravilnosti pregleda nemogue.Ovlatena osoba koja se prva nae na mjestu dogaaja, najprije treba da odstrani sve osobekoje se tu zateknu, da sprijei pristup svih nepozvanih i ulazak bez potrebe. U sluajudogaaja u stambenoj zgradi potrebito je svesti kretanje ljudi po zajednikom prostoru(stubite...) na najmanju mjeru zbog mogunosti unitenja ili promjene eventualno prisutnihtragova (ne samo krvi). Ako se kriminalni dogaaj desio u obiteljskog kui potrebito je ljudeodstraniti ne samo iz kue ve i iz dvorita. U svim ovim situacijama potrebito je postupatiautoritativno, ali i taktino posebito prema rodbini poginulog. Ponekad ovlatene osobemoraju uvati mjesto dogaaja preko noi. Potrebito je znai osigurati da na lice mjesta nedoe eventualni izvritelj u cilju uklanjanja tragova izvrenja djela, ili moda neko odrodbine eli doi i prisvojiti neke predmete poradi ostvarivanja materijalne koristi, ali bitom prigodom mogao izmijeniti mjesto dogaaja. Zabranjuje se boravak u stanu u kojem jedjelo i izvreno. U ovisnosti o situaciji potrebito je sprijeiti i prisustvo muha na licu mjesta(zabiljeen je sluaj kadasu muhe ugazivi u krv ostavile mnotvo sitnih tragova koji su dugovremena zbunjivali istragu vodili u drugom - pogrenom smjeru).

7) UVIAJ OTVORENOG PROSTORAUviaj na otvorenom prostoru razlikuje se od uviaj u zatvorenom i po tome to :-moe obuhvaati vei prostor (ali ne i uvijek)- zavisi od vremenskih prigoda.Kod uviaja na manjim prostorima metod uviaj se nee bitno razlikovati od onog to seprimjenjuje u zatvorenoj prostoriji.O vremenskim prigodama moramo povesti rauna od samog poetka uviaj (mora seprocijeniti da li e se uviaj moi zavriti za vrijeme dnevne svjetlosti ili prije promjeneatmosferskih prigoda) jer netona ili nepravovremena prosudba moe oteati ili onemoguitipotpunu (daljnju) potragu.Noni uviaj je vrlo delikatan, teak i u tim situacijama za osvjetljenje je potrebito koristitiagregat.34U sluaju mogunih promjena atmosferskih prigoda (mogunost padavina - kie, snijega)vidljive tragove krvi je potrebito to prije fotografirati, unijeti u skicu i pokriti. U ovakvimsluajevima mogu se u potragu ukljuiti i druge ovlatene osobe koje e se raporediti u front sameusobnim razmakom od oko 1 m.Kretat e se istom brzinom sa jednog kraja terena do drugoga, odakle e se vratiti nakon to jefrontom obuhvaen novi dio zemljita (sve dok ne bude pregledano cijelo podruje) . Kada neko od"tragaa" pronae trag, svi "tragai" stanu i obavijeste krim. tehniara, koji je u ovakvimizvanrednim prigodama organizator potrage. Kad krim. tehniar prie pronaenom tragu, ostalinastavljaju potragu. Samo ue mjesto treba prepustiti krim. tehniaru, koji e odgovarajuepodruje obii u sve veim krugovima.Otvoreni prostor nosi i svoje specifinosti, prije svega mogunosti utjecaja atmosferskihprigoda - kia, snijeg, sunce. Ako elimo sprijeiti razrjeivanje ili ispiranje mrlja krvisnijegom ili kiom, mrlju treba prekriti daskom premoenom preko dva kamena, limenomkutijom, najlonom. Ako se oekuje jaa kia, obvezno je koristiti najlon, a oko mrlje napravitimale kanale koji bi sprijeili dotjecanje vode prema mrlji krvi. Zatita tragova krvi ne smije bitiuraena na utrb drugih tragova. Zatita tragova od sunca je mnogo jednostavnija (dovoljno jenapraviti sjenu na tom dijelu). Osim toga potrebito je sprijeiti dolazak ivotinja i insekata (muha)na mjesto dogaaja, posebito na sam le.

8) PREGLED NA OSUMNJIENOMOsobu osumnjienu za neko "teko" kazneno djelo (npr. ubojstvo) treba, im to okolnosti dopustepregledati, odnosno bar joj onemoguiti da odstrani sa sebe tragove krvi dok se pregled ne izvri.Posebnu pozornost treba obratiti na tzv. "iste sluajeve" gdje je npr. ubojstvo izvreno u prisustvusvjedoka, gdje izvritelj priznaje izvrenje djela i spremanje da surauje (sam pokazuje tragove).Meutim, olako i povrno pristupanje ovakvim djelima (to se u praksi esto deava) moe imatinesagledive posljedice, pogotovo ako izvritelj pone mijenjati svoju izjavu, a svjedoci se "vie" .ne sjeaju tono ta se dogodilo. Poradi toga u svim situacijama treba vrijediti naelosistematiziranosti. Ve kod razgovora, to ga sa osumnjienim ili izvriteljem obavlja ovlatenaslubena osoba (poto se obino prva nae na mjestu dogaaja), potrebito je (neupadljivo)promatrati ruke, lice i odjeu u cilju eventualnog pronalaska tragova krvi. Tijekom postupkatreba imati na umu nain izvrenja djela i pozornost usmjeriti na one predjele gdje se logiki mogu oekivati ne samo mrlje krvi, ve i drugi tragovi. Ako ne postoji mogunost da se toga asapristupi fiksiranju i prikupljanju ovako uoenih tragova, potrebito je odmah poduzeti mjere daodreena osoba te tragove ne ukloni (do potpunog pregleda).Ako ovlatena slubena osoba, koja e prva stupiti u kontakt sa osobom osumnjienom za npr.ubojstvo uoi na njoj tragove krvi, ne smije (rijeima ili ponaanjem) niim to pokazati nitineizravno dati do znanja, jer e u suprotnom osumnjieni nastojati ukloniti tragove krvi. U takvimsluajevima osumnjienog treba drati pod neposrednom kontrolom sve dok se tragovidefinitivno ne pohrane u cilju naknadnih ispitivanja. Tragove krvi na odjei i obui najbolje emozatititi ako odjeu i obuu u cijelosti izuzmemo i pohranimo.Praksa pokazala kako odjea povrijeene osobe, koja je u cilju lijenike pomoi otpremljena uzdravstvenu ustanovu, gotovo redovito izmakne prihvatanju od strane kriminalistikih djelatnika,a samim time i kriminalistikom pregledu. U urbi pruanja pomoi povrijeenom, lijenikoosoblje nee obraati pozornost na odjeu i tragove na njoj. U veini ovakvih sluajeva odjea seskida paranjem ili rezanjem (poradi to manje nepotrebitih radnji za povrijeenog), ali ako jeovakav postupak i razumljiv ne moe se dopustiti da se odjea nepotrebito para, sijee, izgubi ilizamijeni, odnosno u nekim sluajevima preda rodbini. Slini problemi nastaju i kada povrijeeniprije nego li ga zdravstveno osoblje svue umre i kada u prosekturu dospije obuen. Nebrojeni susluajevi kada ni pri obdukciji obducent ne obrati pozornost niti na tragove krvi, niti na odjeu. Usvim sluajevima kada se povrijeeni otprema u zdravstvenu ustanovu potrebito je izuzetikompletnu odjeu i pohraniti je na sigurno mjesto. U izvjesnim sluajevima tragovi na odjevnimpredmetima su, najblae reeno, podjednake vrijednosti kao cjelokupni obdukcijski nalaz. Kada jenareena problematika u pitanju potrebito je ostvariti i odravati to tjenju suradnju izmeuzdravstvenih ustanova i policije.

9) PREGLED NEPOKRIVENIH D IJELOVABez obzira na injenicu da su ruke osumnjienog oprane, moguno je da se tragovi krvi (i drugitragovi) pronau na rubovima i ispod noktiju. Ne treba se zadovoljiti samo pregledom ruku (aka)ve je potrebito pregledati njen dio sve do lakta. Nakon toga slijedi pregled lica i vrata, posebicedijelova koje osumnjieni ne primjeuju (ui i predio iza njih). Ovaj momenat smatra se bitnimzato to e izvritelj oprati ruke, lice i vrat, ali na kosu najee zaboravlja (zbog boje kose tragovikrvi se teko uoavaju).Potrebito je pripomenuti da e nas misaona (intelektualno logina)rekonstrukcija dogaaja uputiti na koje dijelove tijela osumnjienog treba obratiti posebitu36pozornost. Redovito se kod silovanja zanemaruje pregled spolovila (spolnih organa) osumnjienog iako se tu mogu nai tragovi krvi ija dokazna vrijednost moe biti odluujua.

10) PREGLED ODJE E I OBUESva odjea (pa i odjea osumnjienog) pregleda se na dobro osvijetljenom mjestu (stolu) kojega smoprekrili istim papirom. Svaki pojedini predmet pregleda se raskopan i to najprije sa vanjske strane.Ovakvom pregledu potrebito je prii sustavno. Jedna od moguih shema pregleda sakoa (jakne i dr.)izgledala bi ovako: prednja desna strana (obuhvaa podruje izmeu ava na ramenu, ava izmeu prednje desne strane i desnogrukava, ava izmeu prednje i zadnje desne strane, donjeg rubai prednjeg ruba do okovratnika) sa posebitimpregledom svakog pojedinog dugmeta, konca kojim je priiven, ruba depa i izvrnutog depa, prednja lijeva strana uz posebit pregled rupica za dugmad(kada je muki nain kopanja), okovratnik (na vanjskoj i unutarnjoj strani), zadnja desne strana, zadnja lijeva strana, desni rukav, lijevi rukav. Nakon toga izvri se isti pregled i sa unutarnje strane ispitivanog predmeta. Pregled mora bitiizvren pomou lupe (preporua se lupa sa krunim svjetlom) jer e samo tako pregled bitiizveden pravilno i kvalitetno .

11) PREGLED MOTORNOG VOZILA

Sam pregled vozila predstavlja moda najtei objekt kriminalistiko-tehnike pretrage. Upravoporadi toga potrebitom pregledu treba posvetiti maksimalnu pozornost (praksa je pokazala da unaoj dugogodinjoj aktivnosti potpun i pravilan pregled vozila jo nije uraen). Nain pronalaenjatragova na vozilu ovisit e od okolnosti dogaaja prigodom pregleda oteenog i mjesta dogaaja.Nema potrebe traiti tragove krvi (ali ima druge npr. dlake i vlakna) na vozilu, ako povrijeeninema otvorenih povreda koje krvare. Isto tako nepotrebito je traiti tragove krvi na vanjskoj stranivozila koje je pregazilo ovjeka dok je leao na kolovozu, ali i obratno. Kada putniko voziloudari pjeaka tragovi najee potjeu iz primarnog kontakta i obino su to vlakna tkanine ilibrisotine. Tragovi krvi su najee iz sekundarne faze kontakta, najee zbog povrede glave, analaze se na mjestu udara glave u dio vozila na okviru ili ostacima vjetrobranskog stakla do kojevisine nabaajem tijelo pjeaka dosegne ili na gornjim ili bonim dijelovima vozila. Tragovi krviobino su u obliku manjih prskotina i u nekim sluajevima mijeani su sa tragovima (fragmentima)kose i tkiva. U posljednje vrijeme sve su ei zahtjevi (vjetacima) za utvrivanjem vozaa koji jeu asu nezgode upravljao vozilom. Mnotvo je razliitih (a bilo ih je u praksi) situacija kada e bitipotrebito utvrditi koje vozio motorno vozilo u momentu saobraajne nezgode? Zabiljeeni susluajevi kada je suvoza poginuo, a voza ostao iv, da je voza prebacivao suvozaa na svojemjesto, a on prelazio na njegovo. Obino se ovakve i sline situacije mogune previde i dodatnokompliciraju pa se tragovima laka, vlakana i otiscima prstiju ne pridaje dovoljna pozornost.Posebnu upornost i strpljivost zahtijevaju pretrage donjih dijelova vozila gdje se trae tragovipregaenja. Tragovi krvi na masnoj ili blatnoj podlozi ponekad se teko mogu razlikovati od mrljadrugog podrijetla. Mogune su situacije da se na prednjem i donjem dijelu vozila nau tragovi(prskotine) krvi koji potjeu od sluajno (ili prethodno) pregaenih sitnih domaih ivotinja (pas,maka, koko...) ili ponekad krupnijih ivotinja, divljai i dr. Obvezna preporuka glasila bi da senakon prvog pregleda vozilo ne vraa vlasniku, ve da se jedno vrijeme uva u garai, poradieventualne provjere nekih okolnosti koje su se pojavile u tijeku obrade ili dopunskog pregleda.Krv i drugi bioloki tragovi mogu potpuno nestati sa donjeg dijela vozila nakon kratkotrajnevonje po mokrom kolovozu. I najmanja kia moe isprati mrlje krvi sa povrine gornjih i sabonih dijelova vozila. U sluajevima kinog vremena vozilo je potrebito prekriti polivinilskomplahtom, a ako je vozilo pokretno skloniti ga pod krov. Do konanog pregleda i fiksiranja tragovavozilo mora biti pod neposrednom kontrolom ili zakljuano u garai. Iako se ovdje prvenstvenogovori o zatiti tragova krvi, podrazumijeva se da e se zatititi i uvati i drugi tragovi (dlake,vlakna, boja...).12) Dokazna snaga uviajaUviaj je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica u krivinom postupku, jer organ kojiga sprovodi utvruje injenice vlastitim opaanjem. Stara latinska sentenca "Nulla est maiorprobatio, quam evidentia rei" ("Nema boljeg dokaza od uviaja") i danas je aktuelna.Drugi nain utvrivanja injenica (pomou dokaza) manje je pouzdan, jer tu organkrivinog postupka ne saznaje injenice direktnim opaanjem (svojim ulima), nego38posredno, tako to mu neko drugi (osumnjieni, odnosno optueni, svjedok, vjetak)saoptavaju svoja opaanja tih injenica ili itanjem isprava i upotrebom tehnikih snimakaregistrovanih injenica.Dokazni kredibilitet uviaja proizlazi iz njegovog heuristikog karaktera, tj. iz mogunostiotkrivanja na licu mjesta injenica, prije svega materijalnih, koje su nastale izvrenjemkrivinog djela. Meutim, i rezultati uviaja mogu imati nedostatke kao i svako drugoposredno dokazno sredstvo.Najveu dokaznu vrijednost ima uviaj koji sud sprovodi na glavnom pretresu, neposrednoopaajui relevantne injenice. Treba posebno istaknuti da je savremena tehnika optikogregistrovanja injenica omoguila da se injenice utvrene uviajem mogu i tehniki (nesamo zapisniki) registrovati.Na taj nain reprodukcija tehnikog snimka pred raspravnim sudom daje gotovo vjernusliku predmeta uviaja, kao da je sam taj sud sproveo uviaj. U svakom sluaju, stvarnadokazna vrijednost uviaja, bez obzira na to da li je sproveden prije ili na glavnom pretresu,zavisi od slobodne ocjene suda.