18
UVOD U ovom seminarskom radu govoriti čemo o ulozi špeditera u funkciji logističkog operatora. Pošto se ova tema sastoji iz dva djela i to : 1. Razvoj i afirmacija logistike 2. Novi sadržaji logističke ponude i potražnje, prvo ćemo nešto reći o razvoju logistike i njenu definiciju. Prva primjena logistike je nastala u vojnim naukama i vojnoj praksi. Sam termin “logistika” je u pisanim dokumentima prvi put pomenuo Lav VI Mudri (vladao od 886.-911.) i to u vojnom smislu, obuhvatajući njime sve djelatnosti oko priprema ratnih pohoda. Mnogi autori tvrde da je pojam logistika nastao od francuske rijeći LOGER što znači nastaniti, stanovati, privremeni smještaj, noćiti pod vedrim nebom, skladištenje, čuvanje materijalnih dobara. Drugi tvrde da je pojam logistike nastao od grčke riječi LOGISTIKOS što znači vještina rješavanja pomoču slova umjesto cifara. Porijeklo samog naziva “logistika” može se dovesti u vezu i sa rječju “logika” – jer se logistika bavi logičkom integracijom određenih aktivnosti, koje vode postizanju određenog cilja. Pojam logistika kao znanost u strategiji i taktici prvi je upotrijebio francuski general Baron Antonije Jaomin( Anri Žamini 1799-1869) koji proširuje značaj logistike na sve generalštabne poslove, a za Mehena logistika je vještina kretanja i snadbjevanja oružanih snaga, a kao oblast ratne vještine svrstava se izmđu strategije i velike taktike. Tek početkom 19 stolječa logistika se počinje primjenjivati u svim privrednim djelatnostima. Iako ima mnogo definicija logistike koje su davali razni teoretičari navest čemo sljedeću: 1

Seminarski Rad Iz Logistike

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Logistika, seminarki rad

Citation preview

Page 1: Seminarski Rad Iz Logistike

UVOD

U ovom seminarskom radu govoriti čemo o ulozi špeditera u funkciji logističkog

operatora. Pošto se ova tema sastoji iz dva djela i to : 1. Razvoj i afirmacija logistike 2. Novi sadržaji logističke ponude

i potražnje, prvo ćemo nešto reći o razvoju logistike i njenu definiciju.

Prva primjena logistike je nastala u vojnim naukama i vojnoj praksi. Sam termin “logistika” je u pisanim dokumentima prvi put pomenuo Lav VI Mudri (vladao od 886.-911.) i to u vojnom smislu, obuhvatajući njime sve djelatnosti oko priprema ratnih pohoda. Mnogi autori tvrde da je pojam logistika nastao od francuske rijeći LOGER što znači nastaniti, stanovati, privremeni smještaj, noćiti pod vedrim nebom, skladištenje, čuvanje materijalnih dobara. Drugi tvrde da je pojam logistike nastao od grčke riječi LOGISTIKOS što znači vještina rješavanja pomoču slova umjesto cifara. Porijeklo samog naziva “logistika” može se dovesti u vezu i sa rječju “logika” – jer se logistika bavi logičkom integracijom određenih aktivnosti, koje vode postizanju određenog cilja. Pojam logistika kao znanost u strategiji i taktici prvi je upotrijebio francuski general Baron Antonije Jaomin( Anri Žamini 1799-1869) koji proširuje značaj logistike na sve generalštabne poslove, a za Mehena logistika je vještina kretanja i snadbjevanja oružanih snaga, a kao oblast ratne vještine svrstava se izmđu strategije i velike taktike. Tek početkom 19 stolječa logistika se počinje primjenjivati u svim privrednim djelatnostima.Iako ima mnogo definicija logistike koje su davali razni teoretičari navest čemo sljedeću:

Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji logističke ponude i logističke potražnje.

1

Page 2: Seminarski Rad Iz Logistike

Špediter u funkciji logističkog operatora

U elaboriranju nove funkcije špeditera kao logističkog operatora potrebno je primjerenu pozornost posvetiti ovim temama: 1) razvoj i afirmacija logistike, 2) novi sadržaji logističke ponude i potražnje, 3) transformacija klasične špedicije u logističku špediciju, 4) transformacija klasičnog špediterskog operatora u špediterskog logističkog operatora, 5) novi aspekti poslovne politike špediterskog logističkog operatora i 6) savremene logističke strategije špediterskog logističkog operatora.1

Definicije logistike:Međunarodno udruženje logističara (SOLE) definiše logistiku u nešto užem smislu, sa stanovišta inženjerske primene: “Vještina i nauka upravljanja, inženjerske usluge i tehničke aktivnosti koje se odnose na tehničke zahtjeve, projektovanje i razvoj, snabdijevanje i obezbjeđenje resursa za održavanje tehničkih materijalnih sredstava, sa ciljem da se pruži efikasna podrška planovima i operacijama”.

U smislu šireg značenja ovog pojma, mogu se navesti sljedeće definicije: “Logistika je strategijski proces kojim preduzeće organizuje i podržava svoju aktivnost”; “Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji ponude i potražnje”; “Logistika obuhvata aktivnosti kojima se upravlja tokovima proizvoda i koordinaciju resursa i tržišta, ostvarujući potrebni nivo usluga sa najmanjim troškovima”. Britanski logistički institut definiše logistiku kao “vremensko pozicioniranje resursa u okviru lanca snabdijevanja.”3

Razvoj i afirmacija logistike

U posljednjih dvadesetak godina logistika se razvila i afirmirala više nego je u prethodnih stotinjak godina. To podjednako vrijedi za logistiku kao nauku i za logistiku kao aktivnost.Priznanjem logistike kao znanosti i kao aktivnosti došlo je do naglog razvoja i to pogotovo u posljednjih 30-tak godina kada se uvidila potreba za novim metodama prevoza i različitih organizacija koje su u saobraćaju našle brzu primjenu. Poseban značaj logistika zauzima po pitanju bruto domaćeg proizvoda (kraće BDP). Smatra se da je udio vrijednosti BDP kod visokorazvijenih zemalja (npr. Francuske, Njemačke, SAD, Japana,

1 Ratko Zelenika, Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment. Sveučilište u Rijeci 2001, str.3983 www.emagazin.co.yu

2

Page 3: Seminarski Rad Iz Logistike

itd.) u poslijednjih 30-tak godina povećao od oko 10% do 50%, ili po gospodarskim sektorima:

U primarnom sektoru, koji obuhvaća ekstraaktivne grane proizvodnje (tj. poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo,...), udio vrijednosti log. usluga u BDP u spomenutom razdoblju visikorazvijenih država povećao se od 10% na 25%. U današnjim tranzicijskim državama taj je udio manji od 10%.

U sekundarnom sektoru, koji koji ubahvaća prerađivačke djelatnosti (tj. prerađivačka industrija, građevinarstvo, opskrba električnom energijom, plinom i vodom...), udio vrijednosti log usluga u BDP visokorazvijenih država u spomenutom razdoblju povećao se od 10% na 30%, dok je u tranzicijskim zemljama taj udio manji od 10%.

U tercijarnom sektoru, koji obuhvaća tradicionalne gospodarske usluge (npr. trgovina na veliko i malo, promet i transport, skladištenje, osiguranje, turističke i ugostiteljeske usluge), udio vrijednosti logističkih usluga u BDP visokorazvijenih država u posljednjih dvadesetak godina povećao se od 20% na 50%. U tranzicijskim državama taj se udio kreće od 10% do 20%.

U kvartarnom sektoru, koji obuhvaća plemenite djelatnosti koje proizvode i razvijaju kvalitetu ljudskih čimbenika (odgojne i obrazovne, znanstvene, zdravstvene, kulturološke, socijalne, sportske,... i ostale društvene i osobne uslužne djelatnosti...), udio vrijednosti logističkih usluga u BDP visokorazvijenih država u spomenutom razdoblju povećao se od 15% na 30%, dok je u tranzicijskim državama taj udio između 10% i 20%.

U kvintarnom sektoru, koji obuhvaća finansijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, javnu upravu, obranu, sudstvo, obvezno socijalno osiguranje i slične poslovne usluge (...), udio vrijednosti logističkih usluga u BDP visokorazvijenih država u posljednjih dvadesetak godina povećao se od 15% na 30%, dok je u tranzicijskim državama taj udio manji od 15%.2

Iz prethodno navedenog se može utvrditi da je logistika našla svoju primjenu u raznim sektorima, počev od raznih industrijskih grana, zdravstva, odgoja, turizma, pa do kulture, sporta i što je možda najvažnije u finansijskim poslovima bez kojih nijedan navedeni sektor ne bi mogao funcionirati. To je još samo jedna stvar koja nam govori da je logistika vrlo važan faktor razvoja privrede, a sami znamo kolika je važnost privrede za društvo, jer bez adekvatne privrede mizerna je mogućnost razvoja i napretka društva. Logistika je također ostavila trag i u integracijama i raznim gospodarstvima što omogućuje sticanje socijalnih i materijalnih uslova egzistencije, te ujedno podstiće razvoj privrede i briše dotadašnje granice neuspješnosti i neefikasnog rada.

25 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija-Organizacija- Ekonomika- Logistika-Menadžment, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 400.

3

Page 4: Seminarski Rad Iz Logistike

Ulaskom logistike u razne sektore otvoreno je dosta tema i sadržaja za nauku i naučno istraživanje a što ponajviše doprinosi razvoju i dizanju ljudskog intelekta i jačanju najjačih snaga ljudske prirode: znanja. Logističke usluge su svojom ekonomičnošću olakšale i razne poslove logističkih centara koji su u bliskoj vezi sa terminalnim, lučkim, industrijskim centrima koji u svojoj osnovi bez saobraćaja nebi imali nikakvu funkciju. Ako bi te centre na trenutak zamislili (pojedinačno) kao jedno ljudsko tijelo, onda bi oni bez saobraćaja i logistike izgledali kao jedan kostur koji bez ostalih potrebnih organa nema nikakvu upotrebnu vrijednost.Važno je napomenuti i to da logistika u posljednjih 30-tak godina nije samo napredovala u visokorazvijenim zemljama, jer je vidljiv i očit razvoj logistike i u tranzicijskim zemljama što je posebno važno za svjetsko tržište, što znači da je došlo do jedne povoljne šarolikosti na tržištu što podstiće na veću konkurenciju, a veća konkurencija na poboljšanje ukupnog kvaliteta i nižih cijena logističke usluge.Tranzicijske zemlje među kojima je i BIH bi u narednom periodu trebale dobro razmotriti logističke usluge i samu logistiku koja bi razvoj ovih zemalja mogla podići na nešto veći nivo i doći im kao sunce poslije kiše od koje se teško oporavlja i koja je razvoj ovih zemalja bacila na sami početak razvoja.

Isto tako, sudionici logističkih lanaca shvatili su da je intelektualni kapital (tj. primjenjeno znanje, sposobnosti, vještine,...) jedini dinamički element proizvodnje logističkih usluga, a svi drugi proizvodni elementi (tj. privredni resursi, finansijski kapital, sredstva za rad) su više ili manje statični , sekundarni.3

Novi sadržaji logističke ponude i potražnje

Razvoj i afirmacija logistike i povećana vrijednost logističkih usluga implicirali su i nove sadržaje logističke ponude i logističke potražnje, kao temeljnih funkcija logističkoga tržišta.

Logistička ponuda

Logistička ponuda se može definirati kao količina determiniranih logističkih usluga koju logistički subjekti nude na logističkome tržištu pri određenoj cijeni.4

Logistička ponuda zavisi od vrste i količine ponuđenih logističkih usluga kao i mogućih cijena na logističkom tržištu. Maksimalna logistička ponudaproizvođača logističkih usluga zavisi od njegovih proizvodnih mogućnosti što ne mora značiti da je to i njegova ukupna ponuda. Proizvođač logističkih usluga ne mora svu količinu usluga ponuditi tržištu, a koju i kakvu uslugu će ponuditi zavisi od konkurencije, cijene, potražnje itd. Ponuda jednog logističkog proizvođača na određenom tržištu je pojedinačna ponuda, a

3 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžment, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 401.4 Ratko Zelenika, Prometni Sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment, Sveučilište u Rijeci 2001. str. 401

4

Page 5: Seminarski Rad Iz Logistike

više pojesinačnih ponuda čini ukupnu logističku ponudu. U normalnim tržišnim uslovima smanjenje cijena određenih logističkih usluga implicira i smanjenje pojedinačne i ukupne logističke ponude.

Krivulja logističke ponude nije ista kod svih logističkih usluga jer one imaju različitu elastičnost ponude, pod kojom se podrazumijeva svojstvo ponude da reaguje na cijene logističke usluge na određenom logističkom tržištu. Koeficijent elastičnosti logističke ponude (KELPd) može se izračunati na sljedeći način:

KELPd =

Moguće je govoriti o više vrsta elastičnosti logističkih ponuda, primjerice:

Horizontalna ili savršreno elastična logistička ponuda (KELPd=). Kod ove elastičnosti logističke ponude, i najmanje smanjenje cijena logističke usluge prouzrokuje pad ponude količine logističkih usluga na nulu, a i njmanji porast cijene logističke usluge dovodi do beskonačno mnogo velike ponude dotične logističke usluge.

Vertikalna ili savršeno neelastična logistička ponuda (KELPd=0). Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da ponuđena količina logističke usluge uopće ne reagira na promjenu u razini cijena logističke usluge.

Relativno elastična logistička ponuda (KELPd1). Kod ove elastičnosti logističke ponude i veoma mala promjena u cijeni logističke usluge izaziva veću promjenu u ponuđenoj količini logističke usluge.

Relativno neelastična logistička ponuda (KELPd 1). Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da promjena u cijeni logističke usluge izaziva malu promjenu u ponuđenoj količini određene logističke usluge. Ako je elastičnost veća, krivulja logističke ponude se približava horizontalnoj liniji, paralelno sa apcisom. Ako je elastičnost manja, krivulja logističke ponude postaje vertikalnija. Kod jedinične elastičnosti logističke ponude, tangenta promatrane tačke i koordinate formiraju kut od 45 stupnjeva. Kada je kut = 1, tada je KELPd=1, a kada je kut45, tada je KELPd1. Kada je kut45, tada je KELPd1.5

Proizvođačima logističkih usluga potrebno je ukazati na stratešku, taktičnu i operativnu potrebu stalnog prilagođavanja svojih usluga, odnosno sadržaja ponuda logističkih usluga zahtjevima i potrebama svojih kupaca, posebno:

inovirati i proširivati lepezu kvalitetnih logističkih usluga,

5 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžment, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 402-403.

5

Page 6: Seminarski Rad Iz Logistike

povećavati i koncentrirati optimalnu strukturu logističkih kapaciteta,

diferencirati logističke usluge prema specifičnim potrebama kupaca,

osvajati nova atraktivna logistička tržišta i tako povećavati

zemljopisno područje svoga djelovanja,

u partnerstvu s velikim logističkim korporacijama nastojati kontrolirati što više segmenata svjetskog logističkog tržišta,

stalno osposobljavati, usavršavati, pomlađivati logističke eksperte i logističke menadžere

Važno je napomenuti da bez logističkih informacijskih sistema ne mogu uspješno funkcionirati logistički poslovni sistemi, jer su informacijski tokovi krvotok logističkih sistema, koji omogućavaju sigurnu, brzu i racionalnu proizvodnju logističkih usluga , a takve usluge omogućavaju efikasno i efektivno upravljanje transformacijama robnih tokova od sirovinske baze do potrošača.

Logistička potražnja

Logistička potražnja se može definisati kao količina determiniranih logističkih usluga koju su kupci voljni nabaviti pri nekim cijenama.6 To praktično znači da je logistička potražnja ustvari spremnost korisnika logističkih usluga da u određenom slučaju i pri određenoj cijeni koriste, kupuju određenu vrstu logističkih usluga. Cijena logističkih usluga je u pravilu temeljni barometar obima količine takvih usluga koje će se kupiti, odnosno prodati. Naime , logistička potražnja je definisana u odnosu na cijene logističkih usluga i ona izražava određenu funkcionalnu vezu između traženih količina određene vrste logističkih usluga i mogućih cijena, a sve se to događa na određenom logističkom tržištu i u određenom vremenu. To, međutim ne mora značiti da će se potražnja za određenom logističkom uslugom mijenjati ako se mijenjaju cijene dotične usluge, jer logistička potražnja znači samo spremnost korisnika logističke usluge da reaguje u slučaju mijenjanja cijena dotične usluge.

6 Ratko Zelenika, Prometni Sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment, Sveučilište u Rijeci 2001, str. 404

6

Page 7: Seminarski Rad Iz Logistike

Logistička potražnja prema platežnoj moći korisnika logističke usluge može biti:

efektivna potražnja, za koju je svojstveno :sadašnja potražnja – sadašnje plaćanje,

potencijalna potražnja, za koju je specifično: buduća potražnja – buduće plaćanje, odnosno buduća potražnja – sadašnje plaćanje,

anticipativna potražnja, za koju je svojstveno: sadašnja potražnja – buduće plaćanje

Svaki potraživač logističke usluge različito reaguje na promjene cijena logističkih usluga, dok će jedni u određenom trenutku reagovati i koristiti logističku uslugu, drugi će biti veoma oprezni i čekat će eventualni pad cijene.

Osnovno pravilo logističke potražnje glasi: Što je veća količina određene logističke usluge na određenom tržištu i u određenom vremenu, to je manja njezina cijena!7

Primjena ovog pravila dovodi do prodaje dotične logističke usluge. Ili obrnuto, što su cijene logističke usluge više, to je dotična potražnja manja.

Krivulja logističke potražnje nije ista kod svih logističkih usluga, jer one imaju različitu elastičnost potražnje. Koeficijent elastičnosti logističke potražnje (KELPt) može se izračunati prema obrascu:

KELPt =

Koeficijent elastičnosti logističke potražnje može biti veći, jednak ili manji od 1. Ako je koeficijent elastičnosti logističke potražnje veći od 1, radi se o elastičnoj logističkoj potražnji, a to znači da se potražnja određene logističke usluge mijenja brže od cijena dotične usluge. Ako je, međutim, koeficijent elastičnosti logističke potražnje jednak 1, potražnja određene logističke usluge ima jediničnu elastičnost, a to zapravo znači da se cijena i potražnja određene logističke usluge mijenjaju po istom postotku. I konačno ako je koeficijent elastičnosti logističke potražnje manji od 1, potražnja određene logističke usluge je neelastična, a to, zapravo, znači da se ona sporije mijenja od promjene cijene dotične logističke usluge.

Postoji više vrsta elastičnosti logističke potražnje, na primjer:

savršeno elastična logistička potražnja (KELPt = ∞). Kod te elastičnosti logističke potražnje i najmanji porast cijene logističke usluge prekida potražnju za dotičnom uslugom. Ili, veoma mali pad cijene izaziva beskonačno veliki postotni porast plasmana dotične logističke usluge.

7 Ratko Zelenika: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment.Sveučilište u Rijeci 2001, str. 405

7

Page 8: Seminarski Rad Iz Logistike

Savršeno neelastična logistička potražnja (KELPt = 0). Za tu elastičnost logističke potražnje karakteristično je da se pri bilo kojoj promjeni cijene logističke usluge ne mijenja obim potraživanja količine dotične usluge.

Relativno elastična logistička potražnja (KELPt >1). Kod ove elastičnosti logističke potražnje i najmanji pad cijene logističke usluge izaziva relativno povećanu potražnju dotične logističke usluge.

Relativno neelastična logistička potražnja (KELPt < 1). Za tu elastičnost logističke potražnje značajno je da promjene cijene logističke usluge izaziva relativno malu promjenu potraživanja količine dotične usluge.

Jedinična (stabilna) elastičnost logističke potražnje (KELPt = 1). Za tu elastičnost logističke potražnje specifično je da određeni postotak u promjeni cijene logističke usluge izaziva proporcionalno obrnutu promjenu u potraživanoj količini i obimu plasmana dotične usluge

Dohodovna elastičnost logističke potražnje (DELPt). Takva elastičnost predstavlja odnos relativnih promjena u količinama potraživanih logističkih usluga i relativnih promjena u dohotku korisnika takvih usluga, a može se izračunati prema obrascu:

DELPt =

Pri čemu je K = KOLIČINA Lpt, a D dohodak.

Ako je DELPt manji od nule to znači da je određena logistička usluga inferiorna, jer potražnja za dotičnom uslugom opada kada raste dohodak. Ako je DELPt veći od nule, rijeć je o veoma važnoj logističkoj usluzi. I ako je DELPt veći od 1 radi se o luksuznoj usluzi.

Unakrsna elastičnost logističke potražnje (KUELPt) predstavlja koeficijent relevantnih potraživanja količine logističke usluge “X” prema relevantnim promjenama cijene druge logističke usluge “Y”. Može se izračunati prema obrascu:

KUELPt =

8

Page 9: Seminarski Rad Iz Logistike

Ako je KUELPt pozitivan, logističke usluge X i Y su međusobno konkurentne, ako je KUELPt negativan logističke usluge X i Y su komplementarne. Međutim, ako je KUELPt mali ili jednak nuli onda je logistička usluga X nezavisna od utjecaja usluge Y.

U sučeljavanju logističke ponude i logističkje potražnje određene logističke usluge na određenom logističkom tržištu treba težiti optimalnoj količini određene logističke usluge i optimalnoj cijeni dotične usluge na određenom logističkom tržištu i u određenom razdoblju.8

Nakon temeljnih spoznaja o logističkoj potražnji, potrebno je upozoriti proizvođače i prodavatelje logističkih usluga (tj. proizvođače, trgovce, distributere, prijevoznike, špeditere, agente, skladištare...) na nove i/ili inovirane zahtjeve logističke potražnje, primjerice:

Povećanje opsega proizvodnje u primarnom i sekundarnom sektoru stalno mijenjati strukturu i asortiman repromaterijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda,

Povećani opseg proizvodnje i promjene u njezinoj strukturi omplicira povećanje opsega trgovine na veliko i malo, posebice međunarodne robne razmjene, stalno mijenjajući asortiman roba, ali i zahtjeve kupoprodaje, distribucije, transporta, skladištenja, dokumentacije,

Proizvođaći robe (tj. sirovina, repromaterijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda) i trgovci stalno povečavaju svoju konkurentnost, prisiljavajući tako prodavatelje logističkih usluga na stalno smanjenje manipulacijskih, distribucijskih, transportnih i drugih logističkih troškova,

Procesi globalizacije i koncentracije gospodarskih aktivnosti stvaraju mega i niša korisnike ( tj. kupce) logističkih usluga, koji postaju sve probirljiviji i zahtjevniji,

I proizvođači i korisnici logističkih usluga sve više posluju po načelu partnerstva, pri čemu uglavnom respektiraju uzajamne interese,

Korisnici logističkih usluga zahtjevaju sigurno, brzo i racionalno upravljanje robnim tokovima na svim dionicama od sirovinske baze do potrošača,

U upravljanju zalihama primjenjuju se u odgovarajućim kombinacijama različiti sustavi: MRP (Materials requirement Planing), DRP (Distribution requirement Planing), EOQ (Economic Order Quantity), JIT (Just in Time),

Sve se više primjenjuju standardizirana pravila EDI-ja (Electronic data interchange), odnosno EDIFACT-a (EDI for Administration, Commerce and Transport), pa se tako svi sudionici logističkih distribucijskih lanaca trebaju aktivno uključiti u elektroničko poslovanje,

Generalna je tendencija da se poslovanje i proizvođača i korisnika logističkih usluga temelji na pravilaima ISO-normi ( i TQM-Total Quality Menagement),

8 Ratko Zelenika: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment.Sveučilište u Rijeci 2001,str. 407

9

Page 10: Seminarski Rad Iz Logistike

Smanjuje se broj klasičnih špeditera i drugih klasičnih proizvođača logističkih usluga a njih zamjenjuju suvremeni mega i niša logistički operatori,

I proizvođači, odnosno prodavatelji i korisnici, odnosno kupci logističkih usluga djeluju po načelima suvremenoga logističkog marketinga i logističkoga menadžmenta,

Intelektualni kapital (tj. kvalitetno i djelotvorno znanje, sposobnosti, vještine...) i prave informacije u pravo vrijeme i na pravome mjestu postaju temeljnim čimbenikom poslovanja i proizvođača i korisnika logističkih usluga (...).9

ZAKLJUČAK

9Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžment, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001.,str. 407-408.

10

Page 11: Seminarski Rad Iz Logistike

Iako logistike koja se vijekovima primjenjivala i to uglavnom u ratne svrhe koje se ogledaju kao negativna strana, u novije vrijeme našla je i svoju pozitivnu stranu koja je veoma važna za današnje vrijeme u kojem živimo.Mnogi su uzroci implicirali ubrazani razvoj i afirmaciju logističkih usluga kao što su: globalizacija i koncentracija gospodarskih aktivnosti, internacionalizacija proizvodnje i trgovine, ubrzani razvoj i modernizacija prometneinfrastrukture i transportnih tehnologija, razvoj i afirmacija robnotransportnih centara...Primjenom logističkih načela u poslovanju mogu se smanjiti troškovi poslovanja i povečati konkurentnost na svjetskom tržištu. Stoga tu se ogleda jedna od glavnih važnosti logistike. Pristup koji u rješavanju problema racionalizacije dominira u razvijenom svijetu jeste logistički pristup.Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji logističke ponude i logističke potražnje.

Logistička ponuda se može definirati kao količina determiniranih logističkih usluga koju logistički subjekti nude na logističkome tržištu pri određenoj cijeni. Logistička ponuda uslovljena je mnogim faktorima kao što su: cijena, potražnja, konkurencija,… Smanjenje ili povećanje cijene logističkih usluga utječe na ukupnost logističke ponude, ako je cijena manja logistička ponuda se povećava i obrnuto. Na logističku ponudu bitan uticaj imaju informacijski tokovi koji omogućavaju brzu i sigurnu proizvodnju logističke usluge.

Logistička potražnja se može definisati kao količina determiniranih logističkih usluga koju su kupci voljni nabaviti pri nekim cijenama. Osnovna karakteristika logističke potražnje je što je veća količina određene logističke usluge na određenom tržištu i u određenom vremenu to je njezina cijena manja i obrnuto, sa smanjenjem količine logističke usluge povećava se i njena cijena.Osnovni faktor koji utiče na ponudu i potražnju logističke usluge je cijena.

LITERATURA

11

Page 12: Seminarski Rad Iz Logistike

1. Zelenika R.: Prometni sustavi, Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžment, Sveučilište u Rijeci, 2001.

2. www.emagazin.co.yu

12

Page 13: Seminarski Rad Iz Logistike

SADRŽAJ

Uvod……………………………………………………………………………………1Špediter u funkciji logističkog operatora………………………………………………2Razvoj i afirmacija logistike……………………………………………………………3Novi sadržaji logističke ponude i potražnje…………………………………………….4Logistička ponuda………………………………………………………………………4Logistička potražnja……………………………………………………………….……6Zaključak…………………………………………………………………………..…..11Literatura………………………………………………………………...…………….12

13