35
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU UNIVERZITET U SARAJEVU KARAKTERISTIKE I CILJEVI U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI Seminarski rad Mentor: Predmet: Student: Br. indexa: Odsjek:

Seminarski, Karakteristike organizacije

  • Upload
    selma

  • View
    249

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Karakteristike organizacije

Citation preview

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVUUNIVERZITET U SARAJEVU

KARAKTERISTIKE I CILJEVI U POSLOVNOJ ORGANIZACIJISeminarski rad

Mentor:Predmet:Student:Br. indexa:Odsjek:Smjer:

Sarajevo, maj 2015.SADRAJ

UVOD3KARAKTERISTIKE I CILJEVI U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI4ZAKLJUAK23LITERATURA25

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Karakteristike i ciljevi u poslovnoj organizaciji. U ovom radu e biti predstavljeni pojam, porijeklo i znaaj organizacije, karakteristike, ciljevi, vrste, uloga i znaenje, organizacijski principi te faktori oblikovanja organizacije.Pojam organizacije je veoma diskutabilan i znaajan, kako u teoriji tako i u praksi. To je vrlo sloen pojam, sastavljen od vie varijabli, odnosno zavisnih funkcija, pa se moe rei da je organizacija sloena funkcija menadmenta.Organizacija je vrlo stara aktivnost samosvjesnog ovjeka. Pojam organizacije zapravo zapoinje s pojavom ovjeka. Uz pomo primitivnih sredstava za rad i samostalnosti u donoenju odluka, ovjek je mijenjao oblike alata kako bi uspjenije podmirivao svoje ivotne potrebe. Postupnim usvajanjem steenih iskustava i usavravanjem, ovjek je pronalazio efikasnije radne metode, ime je stvorio vee mogunosti za podmirenje svojih potreba koje su se protekom vremena znatno poveavale. Tako je ovjek, poveavajui kvalitetu alata i poboljavajui organizaciju rada, postizao mnogo vee rezultate i bre postizao ciljeve u svim segmentima svojih aktivnosti.

KARAKTERISTIKE I CILJEVI U POSLOVNOJ ORGANIZACIJIPorijeklo i znaaj organizacije

Rije organizacija potjee od grke rijei ergon, koja znai rad, djelo, in, i iz izvedene rijei organon, koja znai naprava, orue, alat, sprava. Kao porijeklo rijei moe se uzeti i latinska rije organizatio, to znai spajanje pojedinih dijelova u cjelinu, ustrojstvo ili organiziranje. Pojam organizacije se moe odnositi na sljedee: na neki organizacijski subjekat, na neku drutvenu ili drutveno-tehniku strukturu u smislu povezivanja elemenata, na usklaeno dinamiko djelovanje tokom vremena u velikoj mjeri organizaciji daje svojstvo promjenljive tvorevine.

Postoje etiri znaenja termina organizacije (Hoffman):1. Univerzalni pojam organizacije (Bogdanov, 1929.): Organizacija je jedinstvo sreenih, meusobno povezanih dijelova.2. Institucionalni pojam organizacije (Briefs, Plange, Barnard): Organizacija je institucija, odnosno socijalni sistem usmjeren ka cilju.3. Strukturalni pojam organizacije: Organizacija je skup univerzalnih pravila za upravljanje preduzeem. U tom smislu je organizacija podsistem preduzea koji slui za postizanje ciljeva.4. Funkcionalni pojam organizacije: Organizacija je postupak strukturiranja u kojem se preduzee najprije ralanjuje na podsisteme, a zatim se ti podsistemi integriraju u cjelinu koja je usmjerena ka cilju.Savremeno ili empirijsko shvatanje pojma organizacije (Buble): Organizacija je svjesna djelatnost ovjeka usmjerena na usklaivanje ljudskih i materrijalnih faktora proizvodnje.Na osnovu navedenog moemo zakljuiti da postoje brojne definicije organizacije, i da je to u sutini cjelina, proces, sistem i svrsishodno stanje. Ono to karakterizira organizaciju su zajedniki ciljevi, resursi i usklaivanje.

Neka cjelovita definicija pojma ORGANIZACIJA bi mogla biti da je to cjelina, proces i djelatnost povezivanja, usklaivanja odreenih zadataka uz koritenje resursa, da bi se oni meusobno dopunjavali i koordinirali radi postizanja odreenih ciljeva.

U primjeni organizacije ne smijemo zaboraviti i koritenje matematikih, statistikih i kompjuterskih metoda. Organizacije su vrlo raznovrsne i ukljuuju, osim preduzea kao osnovnog oblika privrednih organizacija, razliite oblike kao to su: dravne organizacije, nevladine organizacije, sportska udruenja, meunarodna udruenja, socijalne grupe (porodica, nacija), te razne druge organizirane grupe ljudi (lovaka grupa, drutvo u uglu kafane itd.).[footnoteRef:1] [1: Babi, M.: Osnove organizacije, IP Svjetlost, Sarajevo, 1976.]

Postoje razliita shvatanja organizacije: u irem smislu (svaki oblik udruivanja ljudi radi postizanja zajednikih ciljeva); u uem smislu (svaki oblik udruivanja radi postizanja privrednih ciljeva); nauka, vjetina; nauka ako ima svoja naela ijom primjenom treba da se ostvare to bolji rezultatiorganizacije; organizacija je vjetina ako je to sposobnost pojedinca da koritenjem organizacijskih tehnika i metoda u kombiniranju resursa postie to bolje rezultate; moe biti stanje i proces; stanje ako mislimo na odreenu situaciju organiziranosti ili ako mislimo na preduzee kao instituciju; proces ako mislimo na aktivnost organiziranja kojom se moe promijeniti stanje; bavi se ljudima i skladnim povezivanjem ljudi i sredstava; odnosi se na uspostavljanje hijerarhijski rukovodnih odnosa i regulira ivot i radsvih pripadnika zajednice.

Danas, dominira shvatanje pojma organizacije kao veliine koja u velikoj mjeri zavisiod situacije koju oslikavaju okolina (eksterni) i interni faktori. Organizacija se danaspokuava mjeriti putem organizacijske uspjenosti, uzimajui u obzir niz parametarakoji uz cilj kome organizacija tei, utjee na postavljene zadatke i ponaanje njenihlanova putem stratekih procesa koji je ponekad prilagoavaju procesu ili proizvodu.

Organizacija se moe shvatiti i na sljedee naine: organizacija kao organizam, organizacija kao birokratska tvorevina, organizacija kao rukovoenje (menadment), organizacija kao socijalni sistem, organizacija kao radna cjelina, organizacija kao djelatnost organiziranja, organizacija kao pravni oblik, organizacija kao struktura i organizacija kao funkcija menadmenta.Organizacija kao organizam je shvatanje organizacije nastalo u okviru klasineteorije organizacije, njenih prvih postavki i razmatranja i zadralo se sve do danas.Njegova sutina je uporeivanje organizacije s ljudskim organizmom. Ovakvo shvatanjenije potpuno nauno, jer u ljudskom organizmu postoji idealna povezanost izmeudijelova tijela, dok u organizaciji ona ne postoji. Ovo miljenje daje organizaciji svojstvo jedne personalizirane tvorevine, to nije uredu, jer poslovno drutvo se ne moeporediti s ovjekom. Ono zanemaruje sistem drutvenih odnosa i njegov utjecaj nastrukturiranje organizacije, posebno na ponaanje ljudi u njoj.

Organizacija kao birokratska tvorevina je karakteristino shvatanje organizacijeuz isticanje subordinacije. Nedostaci su mu: pridavanje pretjeranog znaaja formi, glorificiranje birokratije i totalna depersonalizacija koja nema nikakve veze s ovjekom.

Organizacija kao rukovoenje. Ovakvo miljenje je nepotpuno i nepravilno, jerje, prema Fayolu, organizacija samo funkcija menadmenta, a u amerikoj literaturi serazlikuju pojmovi: upravljanje (administration), rukovoenje (management) i organizacija (organization).

Iz ovog je mogue zakljuiti da organizacija nije rukovoenje nego samo jedna njegova faza.

Organizacija kao socijalni sistem je shvatanje koje se oslanja na socio-psiholokuviziju organizacije i njene problematike. Ljudi su glavni faktor organizacije, i to ljudikao psiho-fizika lica, a ne kao maine ili bezline jedinice. Organizaciju ine ljudi, teje tako i treba prouavati, stavljajui teite na oblike povezivanja i komuniciranjameu ljudima, dajui znaaj njihovim idejama, kreativnim miljenjima, odnosno ljudima preduzetnicima. Potujui ovjeka kao linost, treba potovati i rad grupe. Ovomiljenje ima sve vie pristalica i nauno je fundirano. Javljaju se i miljenja da organizacija predstavlja udruivanje radi ostvarivanja odreenih ciljeva.

Organizacija kao radna cjelina je shvatanje rasprostranjenije od nabrojanih i,prema njemu, organizacija predstavlja organiziranu cjelinu sposobnu za samostalnodjelovanje i ivot. Ona ini konaan rezultat svjesnog ljudskog djelovanja i osposobljavanja za ivot. Prema ovom miljenju, organizaciju ne ine samo ljudi nego i sredstvaza rad, predmeti rada i drugi faktori proizvodnje, ljudska umjenost u radu, upravljanjui rukovoenju. Nedostatak ovog miljenja je u tome to nedovoljno uvaava djelatnostorganizacije, odnosno razloge zbog kojih dolazi do organiziranja.

Organizacija kao djelatnost posmatra da je organizacija proces, smiljena djelatnost ovjeka, kojom se vri spajanje, usklaivanje i povezivanje svih faktora rada ujednu novu organizacijsku, radno sposobnu cjelinu. Ona se manifestira u svim sferamaivota, a posebno u privredi. Ovo miljenje je najblie stvarnosti, jer organizaciju shvatakao ukupnost faktora proizvodnje i njihovog usklaivanja, utvrivanja i delegiranjazadataka i uspostavljanja odnosa, kako linijskih tako i subordinacijskih. Organizacijase tretira kao vana funkcija u poslovnom drutvu. Kod svih ovih shvatanja organizacijetreba naglasiti da organizaciju ne smijemo posmatrati izdvojeno i statino, ve dinamino, i u povezanosti s ostalim funkcijama u poslovnom drutvu i faktorima kojidjeluju iz okruenja. Kada je rije o dinaminosti, tada organizacija spada u sam vrhljestvice, stalno se mijenja, dopunjava i usavrava. Kao djelatnost, organizacija je jednaod najstarijih i najvanijih tvorevina ovjeka, jer u njoj provodi sav svoj ivot.

Organizacija kao pravni oblik podrazumijeva institucionalni oblik organiziranja,ije se osnivanje, rad, promjene i gaenje reguliraju zakonskim propisima. Pravni oblikorganiziranja povezan je s vlasnitvom i vlasnikim odnosima.

Organizacija kao struktura je mrea unutranjih odnosa u kojoj su objedinjenjuuloge njenih lanova.

Organizacija kao funkcija menadmenta predstavlja jednu od najznaajnijih funkcija menadmenta, pored planiranja, voenja i kontrole. Praktino, sve se menaderskefunkcije realiziraju putem organizacije. Ova aktivnost slijedi odmah iza funkcije planiranja. im se definiraju ciljevi, programi i planovi, pristupa se stvaranju organizacijskih pretpostavki za njihovu realizaciju.

Predmet organizacije je organizacijska struktura i njeno funkcioniranje.Postoje razliiti stavovi o principima organizacije. Najinteresantniji su oni kojinavode Fayol, Dei, Novak, Knowles i Thomson.Fayol je sainio sistematizaciju koja sadri 14 principa organizacije: podjela rada, autoritet, disciplina, jedinstvo nareivanja, jedinstvo upravljanja, potinjavanje pojedinanih opim interesima, nagraivanje, centralizacija, hijerarhija, u jedinstvu je snaga (esprit de corps), nareivanje i red, pravinost, stalnost osoblja i inicijativa, udruivanje, ujedinjavanje i izjednaavanje osoblja.

Dei smatra da je nauna organizacija rada zasnovana na principima: evidencije, analize, sinteze i kontrole.

Novak navodi sljedee principe: podjele rada i specijalizacije, povezanosti faktora proizvodnje (sve radnje u kojim se vri skladno povezivanjeukupnih odnosa), koordinacije i dobrovoljnog ukljuivanja u organizaciju.

Knowles i Thomson u principe uspjenosti organizacije ukljuuju: odreenost, ravnoteu, koordinaciju, elasticitet i efikasnost.

Uz principe racionalizacije u organizaciji veu se i naela racionalizacije. Ovanaelu su veoma vana za svaku organizaciju, jer dosljednom primjenom naela organizacija moe biti puno efektivnija i efikasnija. U naela racionalizacije u organizacijimoemo nabrojati: naelo uklanjanja tetnih razmaka i hodova, naelo predvianja, naelo pripremanja, naelo ujednaavanja i naelo spajanja jednakih elemenata ili jednakih procesa.

Ciljevi organizacije su ono zbog ega ona postoji i/ili to eli da postigne. Mogubiti: individualni, grupni, organizacijski, temeljni, izvedeni, parcijalni, rangirani, konzistentni i nekonzistentni.Ciljevi su krajnje, odredine take prema kojima su aktivnosti usmjerene. Ciljevi proizilaze iz plana misije. Oni kreiraju hijerarhiju, tako da je ostvarenje jednog cilja preduvjet da se ostvare ostali ciljevi.

Ciljevi trebaju biti: mjerljivi, ostvarivi, realni.

Prema kriteriju ko ih donosi, ciljevi mogu biti: ukupni ciljevi organizacije (dugoroni, strateki) odbor direktora; ukupni ciljevi preduzea, odreeni ukupni ciljevi, ciljevi dijela preduzea top menaderi; ciljevi odjela i jedinica menaderi srednje linije; ciljevi odjela i jedinica, ciljevi pojedinaca (radna uspjenost i ciljevi u osobnom napretku i razvoju) menaderi prve linije.

Ciljevi trebaju biti izraeni: kvalitativno, kvantitativno, vremenski.

Osnovne dimenzije ciljeva su: atribut, indikator, vrijeme.Primjer: Do 31.12.2015. godine (vremenska dimenzija) 85% svih menadera (indikator) mora proi test usavravanja i obrazovanja (atribut).

Vrste ciljevaCiljeve moemo svrstati u tri kategorije:1. strateki ciljevi odnose se na preduzee u cjelini, gdje ono eli biti u budunosti, u domeni su top nivoi menadmenta, strateki plan provodi se najee za razdoblje od 2-5 godina, primjeri stratekih ciljeva vei trini udio, via kvaliteta proizvoda, nii trokovi u odnosu na konkurenciju, bolja usluga kupcima, ira i atraktivnija linija proizvoda.2. taktiki ciljevi odnose se na ciljeve divizija i odjela, u domeni su srednjeg nivoa menadmenta, imaju manji vremenski horizont od stratekih ciljeva.3. operativni ciljevi u domeni su prvog nivoa menadmenta, tano su definisani i mjerljivi, razvijaju se na niim nivoima organizacije da bi podrali ostvarenje stratekih i taktikih ciljeva, pokrivaju dnevne i sedmine zadatke.

Smjernice za postavljanje ciljeva: jesu li ciljevi izazovni, a ipak razumni, je li odreen prioritet ciljeva, mogu li se ciljevi provjeriti, je li popis ciljeva predugaak, pokrivaju li ciljevi osnovne osobine posla, naznaavaju li ciljevi kvalitet, kvantitet, vrijeme i trokove, jesu li ciljevi dati u pisanom obliku, jesu li usklaeni kratkoroni i dugoroni ciljevi, jesu li ciljevi koordinirani.[footnoteRef:2] [2: Sikavica, P., M. Novak (1999). Poslovna organizacija, Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb.]

Elementi organizacije su: zaposleni, sredstva i procesi.

Tipologija organizacije se moe vriti na osnovu vie kriterija: statiki, dinamiki, empirijski, nauni, shematski, individualni i decentralizirani.

Vrste organizacije su: potpuna i djelimina, individualna i shematska, centralizirana i decentralizirana, jednokratna i postepena.

Oblici organizacije su: jednoobrazna ili shematska, individualna ili posebna, centralizirana ili kruta, decentralizirana, racionalna, prirodna, okotala i fleksibilna.

Organizacijske metode su: empirijske (iskustvene) i naune (matematike, statistike, indukcije, dedukcije, kompilacije, analize, sinteze, komparacije i druge).

Objekti i subjekti organizacije su razliiti u raznim drutveno-ekonomskim sistemima. U trinim ekonomijama, subjekti organizacije su vlasnici imovine, poslovnogdrutva i preduzetnici koji svoju ulogu mogu prenijeti na menadment i njegovu strukturu. Objekte ine elementi rada: ovjek, sredstva za rad, predmeti rada i upravljanje irukovoenje.[footnoteRef:3] [3: Hadiahmetovi, Z., Softi, S. I Kulovi, D. (2008). Organizacija. Sarajevo: Ekonomski fakultet.]

Organizacija je vrlo sloena kategorija. To je, ustvari, funkcija vie varijabli. Na organizaciju utjee itav niz unutranjih i vanjskih faktora i ona je odraz opeg stanja u okruenju.Unutranji faktori su oni na koje organizacija moe, u veoj ili manjoj mjeri, utjecati, odnosno njima upravljati. Pri tome oni ne djeluju izolirano jedan od drugoga. Unutranji faktori su meusobno povezani i nemaju uvijek jednosmjerno djelovanje na organizaciju, pa ih treba analizirati u njihovom meusobnom utjecaju i esto nalaziti kompromisna rjeenja. Utjecaj jednog faktora tako moe odrediti jedan model organizacijske strukture, dok e neki drugi faktor potirati taj model. Promjena jednog faktora izaziva promjene i na ostalim faktorima.Meusobni odnos nekih unutarnjih faktora moe se prikazati kao na slici:

Meusobni odnos unutranjih faktora organizacije

Iz slike se moe uoiti meusobna povezanost i utjecaj jednih faktora na druge, te utjecanje na organizacijsku strukturu. Prema ovom gleditu i ona je unutranji faktor organizacije koji utjee na ostale faktore.

Ciljevi i strategija. Ciljevi odreuju to organizacija eli postii, a strategija kako e se ciljevi ostvariti. Glavni cilj organizacije esto se naziva misijom (engl. mission). Svrha ili misija je razlog postojanja organizacije. Tako je npr. misija neke bolnice postojanje stalne brige o ouvanju zdravlja ljudi kao i njihovo lijeenje. Bez ciljeva nema ni smiljenog djelovanja, odnosno svrsishodne organizacije rada.

Ciljevi organizacije moraju sadravati barem sljedee elemente: trino-pozicijske tenje ostvarenja organizacije (udjel na tritu, nova trita, proizvod i asortiman proizvoda, jaanje imida), tenja rentabilitetu (ukupni prihod, oekivana dobit, rentabilitet vlastitog i tueg kapitala, ukupnost rentabiliteta) i financijske ciljeve (kreditna sposobnost, likvidnost, stupanj financiranja, struktura kapitala).

Zatim treba utvrditi i socijalnu strukturu (broj zaposlenih, dobro ozraje u organizaciji, plae i socijalna integracija, osobni razvoj, stimulacija rada i kreativnost). Valja utvrditi i trino prestine ciljeve (neovisnost o odlukama, imid organizacije, drutveno-politiki utjecaj na okolinu).

To su sve opi ciljevi koji bi trebali biti to preciznije odreeni. Pojedine organizacije, ve po naravi i vanosti svoga posla, mogu imati i posebne ciljeve, takoer razraene u pojedinosti.

Strategija je plan za meusobnu interakciju organizacije s konkurentskom okolinom radi postizanja ciljeva organizacije. Za postizanje ciljeva organizacije koriste razliite strategije. No, organizacija moe i za ostvarenje odreenog cilja koristiti razliite strategije. "Tako, npr., ako je cilj organizacije poveanje prodaje proizvoda, tada se taj cilj moe ostvariti razliitim strategijama kao to su: sniavanje prodajne cijene proizvoda, podizanje razine kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu prodajnu cijenu, agresivna ekonomska propaganda, otvaranje novih prodajnih mjesta i sl."

Zadaci i tehnologija. Zadaci obuhvataju poslove kojima se realiziraju postavljeni ciljevi, a tehnologija strojeve i radne postupke uz pomo kojih se ostvaruju (ispunjavaju) zadaci.

Zadaci se definiraju iz ciljeva organizacije s namjerom da ciljevi organizacije budu jasno formulirani. Zadatak je dodijeljen posao, odnosno dio posla koji treba obaviti. Organizacijski zadaci klasificiraju se u tri kategorije. To su: zadaci vezani za rad s ljudima, zadaci vezani uz rad sa stvarima i zadaci vezani uz rad s informacijama.Zadaci organizacije ostvaruju se razliitim tehnologijama. Tehnologija kao pojam obuhvaa, meu ostalim, i tehnoloke postupke koje organizacija koristi. No, ona je i nain izvoenja posla i upravljanja. Tehnologija ukljuuje i strojeve i radne, odnosno proizvodne postupke. Strojevi su "ile kucavice" svakog poduzea. Kad je rije o tehnologiji, mislimo i na proizvodnu tehnologiju i na uslunu tehnologiju.Veliina organizacije. Kada je rije o veliini organizacije, za odreenu organizaciju kae se da je mala, srednja ili velika. Kao parametri veliine mogu sluiti npr. broj radnika, vrijednost osnovnih sredstava, ugraena pogonska snaga, veliina ostvarenog profita, temeljni kapital, struktura rukovodeeg vrha i drugo. Meutim, nema sigurnog kriterija prema kojem ili kojima bi se mogla povui ista granica izmeu malih, srednjih i velikih organizacija.Male i srednje organizacije bit e organizirane drukije nego to e to biti velike organizacije, iako im i ciljevi i zadaci mogu biti slini. U velikim organizacijama kvalitativno su drukiji uvjeti i faktori o kojima ovisi organizacija. Drukija su proizvodna i druga sredstva, drukiji su zaposlenici i dr. Velike organizacije organiziraju vei broj samostalnih funkcija nego male organizacije, kojima pojedine funkcije obavljaju vanjske institucije, ili se pak vei broj funkcija obavlja samo u jednoj organizacijskoj jedinici.Osim toga, za male organizacije odgovara funkcionalno jedinstvena organizacijska struktura, temeljena na jedinstvenom rukovoenju svakom funkcijom kojom rukovodi za tu funkciju najstrunija osoba, dok to nije sluaj s veinom velikih organizacija, posebno onih s vrlo irokim proizvodnim ili uslunim programom, ili pak onih s prostorno udaljenim organizacijskim jedinicama.Ljudski potencijali. Ljudski potencijali utjeu na oblikovanje organizacije svojim znanjem i sposobnou. Oni svojim djelovanjem oivotvoruju postavljenu formalnu organizaciju, ali isto tako oblikuju i neformalnu organizaciju.Ljudi su kljuni faktor svake djelatnosti, pa tako i organizacije. Oni utjeu na organizacijsko strukturiranje poduzea, prije svega, svojom kvalitetom, svojom strunom i opom radnom sposobnou. Vrlo je vana razina znanja to ga posjeduje menadment, ali isto tako vana su i znanja radnika.Izravan je utjecaj ljudskih potencijala u oblikovanju formalne organizacijske strukture u koncepciji rukovoenja organizacijom. Dublja ili plia organizacija rukovoenja, sa irim ili uim rasponom kontrole, zavisi u prvom redu od znanja i sposobnosti menadera, ali isto tako i od znanja i sposobnosti zaposlenih. Oni u poduzeu utjeu na oblikovanje organizacijske strukture na dva naina: putem kompozicije, odnosno sastava ljudskih potencijala i vrijednostima, stavovima i potrebama zaposlenih.Od sastava ljudskih potencijala ovisit e izbor organizacijske strukture neke konkretne organizacije. U ovisnosti od stupnja obrazovanja zaposlenih, razlikovat e se i njihovi vrijednosni sudovi, te potrebe i stavovi.ivotni ciklus organizacije. Svaka ivotna faza organizacije ima svoje specifinosti glede oblikovanja organizacijske strukture. R. E. Quinn, K. Cameron i L. Greiner autori su tzv. integrativnog modela ivotnog ciklusa organizacije u etiri faze. To su: poduzetnika faza ili faza izgradnje organizacije odnosno trgovakog drutva, faza kolektivnog duha ili faza rasta, faza formalizacije ili faza diferencijacije i faza elaboracije (usavravanje). Sve etiri faze imaju svoje znaajke. U svakoj od njih prijeti opasnost od kriza. Organizacija mora prebroditi krize, jer ako to ne uspije, njezin ivotni vijek zavrava.

U poduzetnikoj fazi organizacijska struktura je manje-vie neformalna i nebirokratska. U fazi kolektivnog duha uvodi se detaljnija podjela rada. Ona ima za posljedicu oblikovanje novih organizacijskih jedinica i radnih uvjeta. Kriza u ovoj fazi odnosi se na potrebu za delegiranjem. U ovoj fazi organizacija mora pronai mehanizme koordinacije i kontrole odjela bez izravnog nadzora s razine top menadmenta. Faza formalizacije je ona faza u kojoj organizacija uvodi pravila, procedure i kontrolne sustave. Vrhovno rukovodstvo ili top menadment sve se vie usredotouje na strateka pitanja i planiranje. Sve operativne poslove obavljaju menaderi na srednjoj razini menadmenta. Guenje inicijative menadera na srednjoj razini je kriza do koje dolazi u treoj fazi. U fazi elaboracije razvija se novi tip suradnje i timskog rada. Karakteristika faze razvoja organizacije je da je ona vrlo birokratska. Kriza do koje dolazi naziva se potreba za revitalizacijom.Proizvod (usluga). Obiljeja proizvoda odreuju tip, odnosno nain proizvodnje, a time i organizaciju sredstava za rad. O nainu proizvodnje (pojedinana, serijska i masovna proizvodnja), o toku (ritmu) proizvodnje (kontinuirana i diskontinuirana), te o mjestu rada, odnosno tipu industrijske proizvodnje (obrtnika, radionika, grupna i lanana proizvodnja), ovisi izbor koncepcije organizacije, ne samo organizacije u cjelini, nego i pojedinih njezinih funkcija (npr. nabave, prodaje, proizvodnje, ljudskih potencijala i dr.). Ako organizacija proizvodi vei broj razliitih proizvoda koristei razliite tehnologije, bez mogunosti zajednike organizacije pripreme proizvodnje za sve proizvode, najvjerojatnije e ona upotrijebiti model predmetne organizacijske strukture. Ukoliko organizacija proizvodi jedan ili nekoliko slinih ili srodnih proizvoda putem istog tehnolokog procesa, za tu e organizaciju biti primjeren model funkcijske organizacijske strukture. Svakako da je i usluga koju prua pojedina organizacija vaan faktor organizacije.Lokacija. Izbor lokacije poduzea u okviru zemljopisno-gospodarskog podruja ocjenjuje se zemljopisnim i gospodarskim mjerilima, a poloaj i raspored njegovih dijelova u izabranom smjetaju topografskim i tehnikim kriterijima. Prema reenom proizlazi da se razlikuju makrolokacija i mikrolokacija. Smjetaj organizacije na jednoj ili vie lokacija utjee na vrstu organizacijske strukture.Lokacija (neizravno) utjee na optimalnu strukturu ljudi u organizaciji. Organizacija koja je locirana na atraktivnom podruju ima vee prednosti od organizacije koja je locirana na neatraktivnom podruju.U sluaju dislociranosti proizvodnih pogona, tvornica i predstavnitava, organizacija e se odluiti za teritorijalni oblik organizacijske strukture.[footnoteRef:4] [4: Internet. Dostupno na: http://ai.foi.hr/oovasis/wiki/wiki.php?name=OOVASIS&parent=221&page=Prete%C5%BEito%20unutarnji%20%C4%8Dinitelji%20oblikovanja%20organizacije Pristupljeno 30.04.2015.]

Preteno vanjski faktori oblikovanja organizacije jesu faktori kojima se organizacija kao institucija mora prilagoavati. Mora te faktore uzimati u obzir, ne smije ih zanemarivati. Na te faktore organizacija nema utjecaja ili ga ima vrlo malo. "Dok bi se za unutarnje faktore moglo rei da poduzee njima upravlja, za vanjske faktore vrijedi obrnuti zakljuak, tj. oni upravljaju organizacijom...". Pri tome, ipak, velike organizacije koje imaju visoki stupanj koncentracije ponude, odnosno potranje nekih proizvoda ili usluga, i same kontroliraju odnosno "stvaraju" okolinu (ambijent).U faktore okoline najee se svrstavaju: institucionalni uvjeti, procesi spajanja i preuzimanja, partnerski odnosi i strateke alijanse (trite) i i razvoj znanosti i tehnologije.

Institucionalni uvjeti. Njih se jo naziva drutveno-kulturno-politiki i pravni faktori. Oni su odreeni drutveno-ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom drutva, a sadrani su u pravnoj regulativi. Institucionalni uvjeti odreuju kako uvjete funkcioniranja tako i uvjete organizacije. Prema tome, za pravilno rjeavanje organizacijskih problema moraju se dobro i detaljno poznavati naela gospodarskog sustava i konkretnih pravnih propisa koji se odnose na organizaciju. U velikom broju zakonskih propisa regulirana su pitanja koja se odnose na osnivanje, integraciju, steaj, likvidaciju i dr.U razvijenim zemljama svijeta institucionalni uvjeti su stabilni. Naalost, Hrvatska je i prije 1991. godine bila, a i danas je kao relativno mlada drava poznata po mnogobrojnim zakonima, uredbama, popisima i dr. esto smo bili prenormatizirano drutvo. Uza sve to prisutne su i este promjene zakona, uredaba i propisa. Sve je to i u prolosti i danas oteavalo, odnosno oteava izgradnju solidne i stabilne organizacije, te rjeavanje vanih organizacijskih problema. Naa su poduzea, odnosno trgovaka drutva, mnogostruko vie vremena troila na usklaivanje organizacije sa zakonima, uredbama i propisima, nego na rjeavanje organizacijskih pitanja koja su proistjecala iz unutarnje situacije i unutarnjih faktora.

Procesi spajanja i preuzimanja. U dananjem svijetu globalnog poslovanja i estoke konkurencije sve ee dolazi do spajanja i preuzimanja organizacija, kako bi se zadrala konkurentska pozicija na trzitu. Osim jaanja konkurentske pozicije, svako spajanje ima i negativnih posljedica koje se uvelike odnosi na otputanje ljudi.Ovi procesi udruivanja, imaju veliki utjecaj na organizacije koje postaju lanicama odreenih grupacija. Naime, u takvim uvjetima dolazi do vanih organizacijskih promjena i do izgradnje nove organizacijske strukture cijele grupacije i svake lanice pojedinano. Procesi spajanja i preuzimanja se provode radi postizanja efekta sinergije. Ovi procesi u gospodarstvu imaju znatan, iako posredan, utjecaj na organizaciju i onih organizacija koje ne ulaze u te odnose.Partnerski odnosi i strateke alijanse. Osim preuzimanja i spajanja organizacija, u suvremenim uvjetima poslovanja organizacije sve vie ulaze u partnerske odnose i strateke alijanse (engl. strategic alliances), te druge razliite oblike suradnje, vie ili manje formalizirane, to takoer utjee na promjene u njihovoj organizaciji.Trite. Ono ima veliki utjecaj na organizaciju. Tako irenje organizacije utjee na poveanje kapaciteta, odnosno na poveanje proizvodnje, nabave i prodaje, iako ni druge djelatnosti ne mogu biti izvan tog utjecaja. Ako organizacija eli participirati u poveanoj potranji, mora modernizirati i rekonstruirati proizvodni proces, te se pritom njezina organizacijska struktura mora prilagoditi novim zahtjevima. Struktura trita te kanali i uvjeti nabave i prodaje utjeu izravno na organizaciju tih djelatnosti. Mogui naini prodaje i organizacije prodaje na tritu obuhvaaju i ove probleme: treba li prodavati preko trgovakih organizacija, treba li organizirati vlastitu mreu, treba li prodavati pomou trgovakih putnika, treba li prodavati pomou suvremenih informacijskih tehnologija (engl. e-commerce), treba li graditi distribuirane centre u veim potroakim centrima itd.?Veliina i specifini zahtjevi trita uvjetuju i druge izmjene u sustavu organiziranja organizacija. Ove su izmjene davno nale svoju praktinu primjenu u razvijenim zemljama u obliku uvoenja divizionalnih, odnosno funkcionalno-ralanjenih organizacijskih struktura, postavljenih na predmetno-teritorijalnom naelu, odnosno na naelu profitnih centara.

Razvoj znanosti i tehnologije. On donosi nove proizvode, nove potrebe, nove proizvodne procese, kao i poveanje proizvodnje i proizvodnosti rada, te snienje trokova. Razvoj znanosti i tehnologije utjee i na razvoj znanosti o organizaciji.U kategoriji preteito vanjskih faktora S. P. Robbins istie i nacionalnu kulturu. "S obzirom na razliite oblike drutvenog organiziranja u nacionalnim kulturama, preferiraju se i razliite vrste, odnosno obrasci organiziranja poslovnih organizacija. Tako se u nekim drutvima preferiraju rigidne mehanicistike organizacije s visokim stupnjem formalizacije i centralizacije (Italija, Francuska), dok se u drugima prednost daje centraliziranim organizacijama sa slabom formalizacijom (Indija) ili pak decentralizirane organizacije s visokom formalizacijom (Njemaka)".[footnoteRef:5] [5: Internet. Dostupno na: http://ai.foi.hr/oovasis/wiki/wiki.php?name=OOVASIS&parent=221&page=Prete%C5%BEito%20vanjski%20%C4%8Dinitelji%20oblikovanja%20organizacije Pristupljeno 30.04.2015.]

Organizacija je sve to nas okruuje. Ona je, ustvari, itav na ivot. Neki smatraju da je organizacija pola ivota, jer se druga polovina prespava. Stepen ureenosti drutva se obino mjeri stepenom organiziranosti.Organizacija je evolucijski fenomen imanentan zakonitostima postojanja i odravanja svih struktura u svim procesima njihovog funkcioniranja. Kao takva ona je i civilizacijski fenomen koji se javlja kao komponenta svih ljudskih individualnih i drutvenih aktivnosti i kao faktor sveukupnog razvoja ovjeka. Organizacija je sastavljena iz vie dijelova. Neki dijelovi su povezani, a neki samostalni. Izmeu svih dijelova postoji funkcionalna povezanost, a cilj te povezanosti su sinergetski efekti. Organizaciju ine materijalna sredstva, ljudi, informacije. Sve organizacije su, takoer, meusobno potpuno ili djelimino povezane.[footnoteRef:6] [6: Hadiahmetovi, Z., Softi, S. I Kulovi, D. (2008). Organizacija. Sarajevo: Ekonomski fakultet.]

Dodatne vane karakteristike koje moemo navesti za organizaciju su: najsloeniji zadaci se mogu realizirati pomou organizacije, organizacija proiruje ovjekove individualne sposobnosti, jer sve karakteristike organizacije uveavaju drutvenu snagu, pravilnom organizacijom smanjuju se trokovi postizanja rezultata.

ZAKLJUAK

ovjek je od samog nastanka s kvalitetnom organizacijom, uz manje trokove bolje i bre postizao mnogo vee rezultate u svim podrujima svoga djelovanja.Dakle, od prvih, lovakih skupina do savremenih oblika zajednikog rada i ivota, ovjek nikada nije mogao bez organizacije.Kako bi se rijeili sloeni organizacijski problemi, organizacija se razvijala s postupnim razvojem proizvodnih snaga, koje su pratili odgovarajui drutvenoekonomski odnosi.Pojam organizacije oznaava, kako proces organiziranja nekih aktivnosti i poslova, tako i rezultate tog procesa kojim se oblikuju organizacijske jedinice razliitih vrsta, irine i struktura u svim podrujima drutvenog ivota. Samo znaenje organizacije nije organieno samo na ovjekovu privrednu aktivnost, nego na njegovu cjelokupnu radnu i ivotnu aktivnost.U radu su predstavljeni predstavljeni pojam, porijeklo i znaaj organizacije, karakteristike, ciljevi, vrste, uloga i znaenje, organizacijski principi te razliiti faktori oblikovanja organizacije.Sve ima svoje pozitivne i negativne strane, pa tako i organizacija. Pored pozitivnih strana organizacije koje su prethodno navedene, organizacija dakle ima i svoju negativnu stranu ovjek je u organizaciji ponekad ogranien i osjea se podreeno, jer mu se ponekad nameu zadaci koji nisu uvijek u skladu s njegovim fizikim sposobnostima ili se protive njegovom poimanju rada. Pojam organizacije je kompleksan i obuhvaa mnoge aktivnosti - od upravljakih do pripremnih, izvrnih i kontrolnih u raznovrsnim podrujima drutvenog i privrednog ivota. Organizacija u tom smislu predstavlja i vanu polugu drutvenog i privrednog ivota. U teoriji i praksi se dosta diskutira o organizaciji, dakle ona je jedan od najdiskutabilnijih pojmova. U strunoj literaturi ima mnogo raznovrsnih definicija organizacije. Moemo rei da gotovo nema autora koji se bavio ovim podrujem, a da nije pokuao dati svoju definiciju organizacije. Tri najbitnija obiljeja organizacije: cilj odnosno zadatak koji se eli ostvariti, skladnost materijalnih sredstava i ljudskog potencijala i njihova racionalna upotreba. Organizacija se moe definirati kao udruivanje ljudi s namjerom i ciljem da odgovarajuim sredstvima doe do ispunjenja odreenih zadataka s ulaganjem najmanjih napora u bilo kojem podruju ivota. Organizacija rada - usklaivanje faktora proizvodnje u samom procesu rada organizacija poduzea - cjelokupno poslovanje poduzea, odnosno organizacija rada je samo dio, iako osnovni, poslovne organ. poduzea. U okolini preduzea kao jednog od oblika organizacije proizvodnje deavaju se neprestane promjene o kojima treba voditi rauna prilikom oblikovanja poslovne organizacije poduzea, to se i ogleda u promjeni odnosa izmeu pojedinih elemenata, ali i u promjeni kvalitete svakog pojedinog elementa.

LITERATURA

Babi, M.: Osnove organizacije, IP Svjetlost, Sarajevo, 1976.Buble, M., (1997). Strategijski management. Split: Ekonomski fakultet.Hadiahmetovi, Z., Softi, S. I Kulovi, D. (2008). Organizacija. Sarajevo: Ekonomski fakultet.Sikavica, P., M. Novak (1999). Poslovna organizacija, Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb.Internet:http://ai.foi.hr/oovasis/wiki/wiki.php?name=OOVASIS&parent=221&page=Prete%C5%BEito%20vanjski%20%C4%8Dinitelji%20oblikovanja%20organizacijehttp://ai.foi.hr/oovasis/wiki/wiki.php?name=OOVASIS&parent=221&page=Prete%C5%BEito%20unutarnji%20%C4%8Dinitelji%20oblikovanja%20organizacije

24