UNIVERZITET U TUZLI

UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET

EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE VIRUSNOG HEPATITISA A SEMINARSKI RAD

Predmet: epidemiologija sa statistikom

Student: Semira Topalovi Amira Omerovi

Mirela OmeroviOdgovorni profesor: Prof.dr Vesna Ferkovi

Tuzla, maj 2012 Sadraj:Saetak2

1.Uvod3

1.1. Etiologija3

1.2. Klinika slika, lijeenje i komplikacije3

1.3. Dijagnoza3

1.4. Epidemiologija3

2. Ciljevi rada7

3. Materijali i metode7

3.1. Materijali7

3.2. Metode7

4.Rezultati7

5.Diskusija11

6.Zakljuak12

7.Literatura14

.

SAETAK:Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano hepatitis A virusom. Pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti. Najee se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posljedice niti hronino nosilatvo virusa. Osjetljivost prema hepatitis A virusu je opta. Obolijevaju osobe oba pola, svih rasa i svih dobnih grupa. U naim uslovima infekcije se ee javljaju kod djece i esto su asimptomatske. Manifestna bolest ili asimptomatske infekcije ostavljaju solidan i doivotan imunitet.

Predmet istraivanja ovog rada jeste istraiti i konzistentno utvrditi sve relevantne teorijske karakteristike hepatitisa A. Osnovni cilj istraivanja: na osnovu teorijskih i empirijskih naunih spoznaja o hepatitisu A naglasiti vanost i znaaj ove bolesti, kao i mogunosti i naine lijeenja. U izradi rada su koritene kako analitike i sintetike metode, tako i optenaune metode istraivanja. Tako su zastupljene slijedee metode: analiza, apstrakcija, specijalizacija, sinteza, i statistika metoda.

Rad je podijeljen u tri cjeline. Prvi dio obrauje openito o infekciju hepatitisa A,etiologiju, kliniku sliku, lijeenje, komplikacije i epidemiologiju hepatitisa A.Drugi dio govori o broju registriranih oboljenja i morbiditeta hepatitisa A u FBiH u periodu od 2006.-2010. g,distribucija oboljelih od hepatitisa A, B i C u FBiH u periodu od 2006.-2010. ,distribucija oboljelih od hepatitisa A po kantonima, i prema ivotnoj dobi.Tri dio je diskusija i zakljuak.1.Uvod Hepatitis A je akutna virusna zarazna bolest, feko-oralnog puta prijenosa. Od koje najee oboljevaju djeca i osobe mlae ivotne dobi. Bolest je obino blaga, a moe prei i nezamijeeno, a hronini oblik bolesti nije zabiljeen. Najee se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posljedice niti hronino nosilatvo virusa. Osjetljivost prema hepatitis A virusu je opta. Virusni hepatitis A relativno je bezazlena bolest i mnogi ga nazivaju po najoitijem simptomuutica. Manifestna bolest ili asimptomatske infekcije ostavljaju solidan i doivotan imunitet.

1.1. Etiologija

Uzronik je virus hepatitisa A (HAV) je RNK virus koji pripada porodici Picorna virusa, bez ovojnice, veliine 27nm, otporan na toplinu, kiselinu i eter; prvotno je klasificiran kao enterovirus tipa 72, a sada je klasificiran unutar roda heparnavirusa, porodica Picorna virusa. Inaktivacija virusne aktivnosti moe se postii kuhanjem na toki vrenja 1 minutu, kontaktom s formaldehidom i klorom ili ultraljubiastim zraenjem. 1.2. Klinika slika i lijeenje i komplikacije Inkubacija iznisi 15 do 14 dana, a najdue do mjesec dana.Tok bolesti se dijeli u dvije faze, i to poetnu (inicijalnu) i ikterinu fazu.Poetni stadij je karakteriziran optim simptomima(osjeajem umora, gubitkom apetita, bolovima u miiima i povraanjem). Za vrijeme poetnog stadija bolesnici nisu ikterini.U ikterinom stadiju koji se javlja unutar 1-2 sedmice od poetka inicijalnog stadija, prvo se pojavljuje crvenosme izgled mokrae, a zatim slijedi utilo beonjaa i koe.Najtei (fulminantni) oblik bolesti posljedica je akutnog zatajenja jetre sa hepatalnom komom i smrtnim ishidom.Mirovanje i tzv.dijetalna prehranatemeljena uglavnom na ugljikohidratima Ovi postupci bitno ne utiu na tok i prognozu hepatitisa A, znatno je vanija apstinencija od alkohola i izbjegavanje potencijalno hepatotoksinih lijekova. U bolesnika sa jae izraenom muninom i povraanjem indicirana je primjena infuzija glukoze.

Najopasnija komplikacija virusnog hepatitisa je fluminantni hepatitis (masivna nekroza jetre); sreom, to je rijetka pojava. To se prvenstveno vidi pri hepatitisu B i D, kao i pri hepatitisu E, ali rijetki fulminantni sluajevi hepatitisa A dogaaju se prvenstveno u starijih odraslih osoba i u osoba s ve postojeom kroninom bolesti jetre. Bolesnici obino pokazuju znakove i simptome encefalopatije, kojamoe napredovati do duboke kome. Jetra je obino mala, a protrombinsko vrijeme znatno produljeno. Kombinacija naglog smanjenja veliine jetre, naglog porasta razine bilirubina i znaajnog produljenja protrombinskog vremena, uz klinike znakove smetenosti, dezorijentacije, somnolencije, ascitesa i edema, ukazuje da se u bolesnika radi o zatajivanju funkcije jetre uz encefalopatiju. Edem mozga je uobiajen; a terminalni stadij obiljeavaju kompresija modanog debla, gastrointestinalno krvarenje, sepsa, zatajivanje respiracije, kardiovaskularni kolaps i bubreno zatajivanje. Smrtnost je vrlo visoka (vea od 80% u bolesnika sa dubokom komom), ali bolesnici koji preive mogu se biokemijski i histoloki u potpunosti oporaviti.1.3. Dijagnoza

Dijagnoza hepatitisa A se postavlja na temelju anamneze, epidemiolokih podataka, klinike slike, karakteristinih laboratorijskih nalaza(poviena vrijednost ALT i AST, kod ikterinih oblika poviene vrijednosti ukupnog bilirubina u serumu).Nalaz antitijela IgG u serumu ima dijagnostiku vrijednost te upuuje na svjeu infekciju . Zato se dijagnoza hepatitisa 1.4. Epidemilogija Hepatitis A se prenosi gotovo iskljuivo feko-oralnim putem. irenju HAV-a od jedne osobe na drugu pogoduje slaba lina higijena i prenapuenost, a dokazano je da su velike epidemije kao i sporadini sluajevi imali ishodite u kontaminiranoj hrani, vodi, mlijeku irenje bolesti unutar obitelji kao i unutar institucija takoer je uobiajeno. Rana epidemioloka zapaanja ukazala su na to da se hepatitis A ee javlja u kasnu jesen i u ranu zimu. U umjerenim zonama epidemijski valovi su zabiljeni svakih 5 do 20 godina, s pojavom novih segmenata neimune populacije; meutim, u razvijenim zemljama,incidencija hepatitisa tipa A opada, vjerojatno zbog sanitarnog poboljanja, a spomenuti cikliki uzorci vie se ne zamjeuju. Nije utvreno nijedno stanje HAV kliconotva nakon akutnog tipa hepatitisa A. Odravanje virusa u prirodi ovisi, vjerojatno, o neepidemijskim,neuoljivim supklinikim infekcijama. U opoj populaciji prevalencija anti-HAV, odlinog biljega ranije HAV infekcije, raste kao funkcija poveane starosne dobi i nieg socioekonomskog statusa. U 1970-tim godinama, seroloki dokaz ranije infekcije virusom hepatitisa A imalo je u oko 40% urbane populacijeU zemljama u razvitku, izloenost, infekcija i kasnija imunost gotovosu univerzalna pojava u djetinjstvu.

Slika 1.: Zemljeili podrujas umjerenimi visokimrizikom od

oboljevanja hepatisom A Kako frekvencija subklinikih infekcija u djece opada u zemljama u razvitku, izranja osjetljiva skupina odraslih.Hepatitis A je sklon veoj pojavi simptoma u odraslih; zato paradoksalno kako frekvencija HAV infekcija opada, vjerojatnost kliniki uoljive, pa ak i teke HAV bolesti raste u osjetljivoj odrasloj populaciji. Putovanje u endemska podruja esto je izvor infekcije za odrasle iz neendemskih podruja. Tek su nedavno uoena epidemioloka arita HAV infekcija u koje spadaju centri za skrb o djeci, jedinice neonatalne intenzivne skrbi,promiskuitetni homoseksualci i intravenski narkomani.2. CILJEVI RADA1. Prikazati epidemioloku situaciju hepatitisa A u FBiH u periodu od 2006.-2010.g.-poreenje ovih brojanih vrijednosti sa vrijednostima vezanih za oboljevanje od hepatitisa B i C u istom periodu, uFBiH.2. Prikazati epidemioloku situaciju hepatitisa A u 2010.g na svim kantonima u FbiH -poreenje ovih brojanih vrijednosti sa vrijednostima koje se odnose na oboljevanje od hepatitisa B i C,u istom periodu na TK-a.3. Ukazati na incidencu hepatitisa A kod oba spola,razliitog doba.

3.MATERIJALI I METODE

3.1. Materijali- podaci Federalnog zavoda za javno zdravstvo-podaci zavoda za javno zdravstvo TK-a-literatura

-internet

3.2. Metode

Izvrena je retrospektivna analiza podataka..Nakon analize rezultati su prikazani tabelama i grafikonima.

4. REZULTATITabela br.1. Prikaz registriranih sluajeva i stope morbiditeta na 100.000 stanovnika,od hepatitisa A u FBiH u periodu od 2006.- 2010.gGodina20062007200820092010

Registriran sluaj4672691110

Stopa morbiditeta na 100.000 stanovnika1,983,092,960,470,43

U periodu od 2006. do 2010. godine registrovano je ukupno 208 oboljelih od hepatitisa A u FBiH. Najvea stopa morbiditeta na 100.000 stanovnika zabiljeena je u 2007. godini. (tabela br.1.)

Grafikon br.1: Distribucija registriranih oboljelih od hepatitisa A u FBiH u periodu od 2006.-2010.g

Grafikon br.2 Distribucija oboljelih od hepatitisa A, B, C u FBiH u periodu od 2006.-2010.g

U periodu od 2006. do 2010. godine u FBiH broj registriranih oboljelih od hepatitisa A bio je znatno manji u odnosu na broj registriranih oboljelih od hepatitisa B i C. (grafikon br. 2.)

Tabela br. 2. Distribucija oboljelih od hepatitisa A u 2010. godini po Kantonima FBiH KantoniRegistrirani sluajeviStopa morbiditeta na 100.000 stanovnika

UNSKO-SANSKI--

POSAVSKI--

TUZLANSKI20,40

.ZENIKO- DOBOJSKI30,75

BOSANSKO-PODRINJSKI--

.SREDNJE-BOSANSKI10,39

HERCEGOVAKO-NERETVANSKI20,89

ZAPADNO-HERCEGOVAKI--

SARAJEVSKI20,46

ZAPADNO-BOSANSKI--

Od ukupno 10 registriranih oboljelih od hepatitisa A u FBiH u 2010. godini najvei broj zabiljeen je na podruju Zeniko-Dobojskog Kantona, na kojem je, ujedno, registrirana i najvea stopa morbiditeta na 100.000 stanovnika. (tabela br.2.)

Grafikon br.3. Distribucija oboljelih od hepatitisa A,B i C u 2010. godini na podruju TK-a

Na podruju TK-a u 2010. godini ukupan broj registriranih oboljelih od hepatitisa A, B i C bio je 51. Od toga najmanji broj oboljelih bio je od hepatitisa A (registrirana su 2 oboljela), u odnosu na hepatitis B (15 oboljelih) i hepatitis C (34 oboljelih). (grafikon br. 3.) Tabela br.3. Distribucija oboljelih od hepatitisa A prema ivotnoj dobi u FBiH u 2010. godinidob0-67-1415-2425-4950-6465 i >nepoznatoukupnoSve ukupno

spolMMMMMMMMM i

broj--113-22---1--6410

Od ukupnog broja oboljelih od hepatitisa A u FBiH u 2010. godini, najvei broj oboljelih su bile osobe mukog spola u ivotnoj dobi izmeu 15-49 godina. (Tabela br. 3. i grafikon br. 4.)

Grafikon br. 4.5. DISKUSIJA

Virusni hepatitis A je akutna (esto subklinika) bolest jetre sa ikterinim ili anikterinim oblikom. Babilonski Talmud, Hipokratova pisma i stara kineska literatura spominju pojavu utice meu ljudima. Naziv hepatitis A datira od 1947. godine, a 1973. otkriven je hepatitis A virus. Virusni hepatitis A ili zarazna utica proiren je u itavom svijetu, posebno u zemljama niskog socioekonomskog statusa.

Pojavljuje se u manjim i veim epidemijama te sporadino. Najee se javlja kod djece i mladih osoba. U posljednje vrijeme primjeen je manji broj oboljelih i umrlih od ove bolesti u odnosu na raniji period, a kao razlog moemo navesti bolje mjere prevencije.

U periodu od 2006. do 2010. godine registrovano je ukupno 208 oboljelih od hepatitisa A u FBiH. Najvei broj oboljelih i umrlih od hepatitisa A bio u 2007.godini, sa 72 oboljela i sa stopom morbiditetom od 3,09 na 100.000 stanovnika.

U 2010.g se uoava znatan pad za ak 86 %, na svega 10 oboljelih i sa stopom morbiditetom od 0,43. Od ukupno 10 oboljelih, 6 oboljelih je bilo mukog spola i 4 oboljela enskog spola. U odnosu na ivotnu dob, najvei broj oboljelih pripadao je dobnoj skupini od 15 do 49 godina.

Ako uporedimo ovaj podatak o hepatitisu A iz 2010.god u FBiH sa podacima koje se odnose na hepatitis B i C,moemo uoiti manji broj oboljelih i umrlih od hepatitisa A ,i to za 92 % u odnosu na oboljele od hepatitisa B i za 90% u odnosu na oboljele od hepatitisa C.

Na osnovu broja registrovanih sluajevima na svim kantonima u 2010.god. moemo uoiti da je najvei broj sluajeva registrovan u ZenikoDobojskom kantonu, sa 3 oboljela i sa stopom morbiditeta od 0,75. Zatim slijede: Tuzlanski, Sarajevski i Hercegovako-Neretvanski kanton sa po 2 oboljela i sa stopom morbiditetom od :0,40 na TK-u, 0,89 na Hercegovako-Neretvanskom i sa 0,46 na Sarajevskom kantonu. I na 3. mjestu slijedi Srednje-Bosanski kanton sa 1 oboljelim i sa stopom morbiditeta od 0,39 .Na ostalim kantonima nema registrovanih sluaja.

Prema broju registrovanih oboljelih i stopi morbiditeta hepatitisa A, B i C na TK-a uoavamo manji broj oboljevanja od hepatitisa A u odnosu na hepatitis B za 86% sluajeva,i za 94 % manje sluajeva u odnosu na hepatitis C.

U Engleskoj i Walesu VAH infekcija je rijetka, oboli oko 1000 osoba godinje, a smatra se da to posljedica adekvatne line higijene, kao glavne preventivne mjere za spreavanje VAH infekcije i njezina irenja. Meutim, poboljanje higijenskih uslova smanjuje ansu da se u djetinjstvu doe u kontakt sa virusom hepatitisa A i da se razviju antitijela, a to dovodi do porasta broja mladih ljudi bez antitijela. Zbog toga su oboljenja ea u starijim dobnim grupama, a kada je obino i klinika slika ozbiljnija te je esto ta injenica razlog za uvoenje vakcinacije protiv ovog oboljenja. (7)

Tako je smanjenja uestalost VHA infekcije u Istonoj Evropi, a to je posljedica provoenja higijensko-sanitarnih mjera kao i vakcinacije djece i visoko rizinih grupa stanovnitva. U SAD-u je incidenca VHA pala za 92%, od 12,0/100 000 stanovnika u 1995 do 1/100 000 stanovnika u 2007, to je najnia stopa ikada registrovana. Najvei pad je zabiljeen u dravama u kojim je uvedena rutinska vakcinacija djece starosti 12-23 mjeseca koja je preporuena 1999. (8)

Sline rezulatate je pokazala i studija provedena u Finskoj od 1990-2007 godine u kojoj je prosjena incidenca hepatitisa A veoma niska (0,3-3,6/100 000 stanovnika), a dolo je do porasta seropozitivnih osoba (sa 30%- 45%). Meutim, jo uvijek je u nekim zemljama stopa oboljevanja od VHA visoka, kao npr. u Indiji gdje je to veliki javnozdravstveni problem.

Istraivanje provedeno na 926 ispitanika starosti do 24 godine je pokazalo 92,2% sa pozitivnim anti-VAH antitijelima.

6. ZAKLJUAK

S obzirom na predmet i cilj ovog epidemiolokog istraivanja moemo zakljuiti slijedee:1. Virusni hepatitis A je zarazno oboljenje koje se javlja irom svijeta, pa tako i na naem podruju.

2. Podaci iz 2006. godina u odnosu na podatke iz 2010. godine pokazuju nam znatan pad broja oboljelih i stope morbiditeta na 100.000 stanovnika.

3. Oboljenje se javlja kod mlaih dobnih skupina i neto ee kod osoba mukog spola.

4. U odnosu na broj oboljelih od hepatitisa B i C, broj oboljelih od hepatitisa A je znatno manji ak i do 90%.

5. Podaci o smanjenju broja oboljelih i umrlih, nam govore da se radi na poboljanju higijenskog standarda, pa tako i na prevenciji ove bolesti.6. Osnovni pravci prevencije hepatitisa A, usmjereni su ka podizanju line i opte higijene, obezbjeenju higijenski ispravne vode za pie, higijenskoj proizvodnji i prometu ivotnih namirnica i higijenskoj dispoziciji otpadnih materija. Kako je kontaktni put irenja najei, prioritet ima lina i opta higijena: pranje ruku, odravanje higijene sanitarnih ureaja, radnog i ivotnog prostora.

7. Prognoza bolesti je dobra, a samo kod malog broja bolesnika se moe javiti tei oblik bolesti sa komplikacijama.

Literatura:1. Kasper DL, Braunwald E, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J.:Harrison's principles of internal medicine, 17. izdanje, New York: McGraw-Hill Medical Publishing Division. USA, 20082. Sajma Krki-Dautovi, Infektologija, prvo izdanje, Medicinski fakultet Sarajevo, Asocijacija infektologa u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Tuzla, 2011 3. Wikipedia, The Free Encyclopedia (http://wikipedia.org)PAGE 2

_1399491146.xlsChart1

4672691110

101112139122137

116121144130106

2007

2008

2009

2010

2011

Sheet1

200620072008200920102011

hepatitis A4672691110

hepatitis B101112139122137

hepatitis C116121144130106

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

_1399491149.xlsChart1

4672691110

1.983.092.960.470.43

2006

2007

2008

2009

2010

Sheet1

20062007200820092010

registriran sluaj4672691110

registriran morbiditet1.983.092.960.470.43

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

_1399491143.xlsChart1

21534

0.43.018.81

hepatitis A

hepatitisB

hepatitisC

Sheet1

hepatitis AhepatitisBhepatitisC

broj oboljelih21534

morbiditet0.43.018.81

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

_1399491140.xlsChart1

M132MM

121

0-6

7-14

15-24

25-49

50-64

65 I >

Sheet1

0-67-1415-2425-4950-6465 I >

M132

121

To resize chart data range, drag lower right corner of range.