63
PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU STRUČNI STUDIJ POLITIČKA EKONOMIJA ak.g. 2006/07. LISTA PREDLOŽENIH SEMINARSKIH TEMA I POLAZNE LITERATURE priredio: Rajko ODOBAŠA U Osijeku, listopad 2006.

Seminarske teme, literatura, upute

  • Upload
    ledan

  • View
    252

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Seminarske teme, literatura, upute

PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU STRUČNI STUDIJ

POLITIČKA EKONOMIJA

ak.g. 2006/07.

LISTA PREDLOŽENIH SEMINARSKIH TEMA

I POLAZNE LITERATURE

priredio: Rajko ODOBAŠA

U Osijeku, listopad 2006.

Page 2: Seminarske teme, literatura, upute

PRIJEDLOG SEMINARSKIH TEMA ak.g. 2006/07. EKONOMSKE DOKTRINE I EKONOMISTI KROZ POVIJEST

1. Ekonomska misao u staroj Ateni i Rimu 2. Merkantilizam - trgovinski kapitalizam

3. Fiziokratizam – zemlja kao izvor bogatstva 4. Klasična engleska politička ekonomija 5. Marginalizam (subjektivistička škola)

6. Keynes i keynezijanstvo - reakcija na Veliku krizu 7. Čikaška škola – ekonomski liberalizam

TEMELJNI EKONOMSKI POJMOVI I PROBLEMI 8. Stanovništvo i proizvodna sredstva - Malthusova teorija i rast svjetskog stanovništva

9. Zakon opadajućih prinosa i drugi izvori siromaštva nacija i pojedinaca 10. Društvena podjela rada (specijalizacija) – pozitivne i negativne posljedice

11. Nastanak i razvoj poduzetništva i poduzeća kroz povijest 12. Ekonomska i društvena uloga današnjeg poduzetnika i poduzetništva

13. Mješovito gospodarstvo na počet ku 21. st. – niti plansko niti čisto tržišno 14. Ekonomske uloge države u suvremenom mješovitom gospodarstvu 15. Tržišni dio gospodarstva i demokracija – sukladnosti i proturječja

16. Državni prihodi i oporezivanje 17. Nejednaka raspodjela dohotka i borba protiv siromaštva ODREÐIVANJE CIJENE NACIONALNOG PROIZVODA

18. Tržišna konkurencija - mikroekonomsko određivanje cijena proizvoda 19. Nepotpuna konkurencija i javne politike suzbijanja nepotpune konkurencije

20. Transnacionalne korporacije (TNC) i međunarodni monopoli u globalnom gospodarstvu NADNICE, RENTE I PROFITI - RASPODJELA DOHOTKA

21. Rad, tržišta rada i određivanje nadnica 22. Sindikati, kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk

23. Nezaposlenost i politike suzbijanja nezaposlenosti 24. Rente kao vrsta dohotka

25. Profit i teorije profita POSLOVNE ORGANIZACIJE

26. Tipovi današnjih poslovnih organizacija - sličnosti i razlike 27. Dionička društva (korporacije) - ekonomska i društvena uloga i značenje

28. Burze i burzovno poslovanje vrijednosnim papirima 29. Poslovni management i suvremene upravljačke metode

ODREÐIVANJE NACIONALNOG PROIZVODA I NJEGOVIH KOLEBANJA 30. Moderne metode određivanja i predviđanja nacionalnog proizvoda

31. Inflacija – vrste, uzroci i posljedice 32. Politike suzbijanja i smanjivanja inflacije

33. Monetarna politika i njezini gospodarski utjecaji 34. Fiskalna politika i njezini gospodarski utjecaji 35. Teorije nacionalnog ekonomskog rasta i razvoja

36. Izvori i čimbenici suvremenog ekonomskog rasta i razvoja FINANCIJE, TRGOVINA I MEÐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI

37. Financijska globalizacija i razvoj modernog poslovnog bankarstva 38. Nastanak, ekonomske uloge i današnja društvena moć novca 39. Međunarodna trgovina i njezini utjecaji na ekonomski razvoj

40. Banke i krediti 41. Međunarodne ekonomske organizacije i njihove ekonomske uloge

42. Hrvatska i međunarodni ekonomski poredak u doba globalizacije i “ekonomije znanja” SUVREMENI EKONOMSKI PROBLEMI

43. Spolna ekonomska diskriminacija i ekonomski položaj žene 44. Etnička, vjerska ili rasna ekonomska diskriminacija

45. Informatizacija, robotizacija i biotehnologizacija proizvodnje- utjecaji na ekonomsku teoriju i praksu 46. Zaštita i unaprijeđenje prirodnog okoliša - ekonomski aspekti problema i rješenja

47. Granice ekonomskog rasta – bezgranični materijalni rast ili održivi razvoj? 48. “Neto ekonomsko blagostanje” (NEW) – materijalno bogatstvo i/ili ljudsko blagostanje

49. Alternativni gospodarski sustavi - uzroci i posljedice propasti komunističkih gospodarstava 50. Hrvatska - problemi tranzicije i priključenja EU-i 51. Gospodarska struktura i ekonomska politika EU-e

52. Globalno gospodarstvo – nove industrije, poslovne organizacije i društveni odnosi 53. Socijalni nauk Katoličke crkve - kritika materijalistički orijentiranog društvenog razvitka

54. Regionalni gospodarski razvitak – ekonomska budućnost Slavonije i Baranje 55. Znanost i umjetnost kao čimbenici ekonomskog razvitka

Page 3: Seminarske teme, literatura, upute

1. EKONOMSKA MISAO U STAROJ ATENI I RIMU

1. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analiz e, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 43- 62 2. E. Roll: Povijest razvoja ekonomske teorije, Kultura, Zagreb, 1956. 3. R. Cantillon: Opća rasprava o prirodi trgovine, CKD, Zagreb, 1982. 4. ***: Ekonomisti XVII i XVIII stoljeća, Kultura, Zagreb, 1962. 5. B. Kotruljević: O trgovini i savršenom trgovcu, DTS, Dubrovnik, 1989. 6. J Prince-Smith: Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 7. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, Zagreb, 1990., str. 21-30 8. J. K. Galbraith: Ekonomija u perspektivi, MATE, Zagreb, 1995. (odnosni dijelovi)

Page 4: Seminarske teme, literatura, upute

2. MERKANTILIZAM - TRGOVINSKI KAPITALIZAM

1. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analize, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 278-314 2. E. Roll: Povijest razvoja ekonomske teorije, Kultura, Zagreb, 1956. 3. R. Cantillon: Opća rasprava o prirodi trgovine, CKD, Zagreb, 1982. 4. ***: Ekonomisti XVII i XVIII stolje}a, Kultura, Zagreb, 1962. 5. B. Kotruljević: O trgovini i savršenom trgovcu, DTS, Dubrovnik, 1989. 6. J Prince-Smith: Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 7. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, Zagreb, 1990., str. 21-30 8. J. K. Galbraith: Ekonomija u perspektivi, MATE, Zagreb, 1995. (odnosni dijelovi) 9. I. Wallerstein: Suvremeni svjetski sistem, CKD, Zagreb, 1986. 10. J. K. Galbraith: Ekonomija u prespektivi, MATE, Zagreb

Page 5: Seminarske teme, literatura, upute

3. FIZIOKRATIZAM - ZEMLJA KAO IZVOR BOGATSTVA

1. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analize, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 173-227 2. E. Roll: Povijest razvoja ekonomske teorije, Kultura, Zagreb, 1956. 3. R. Cantillon: Opa rasprava o prirodi trgovine, CKD, Zagreb, 1982. 4. ***: Ekonomisti XVII i XVIII stoljeća, Kultura, Zagreb, 1962. 5. B. Kotruljević: O trgovini i savršenom trgovcu, DTS, Dubrovnik, 1989. 6. J Prince-Smith: Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 7. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, Zagreb, 1990., str. 21-30 8. J. K. Galbraith: Ekonomija u perspektivi, MATE, Zagreb, 1995. (odnosni dijelovi) 9. I. Wallerstein: Suvremeni svjetski sistem, CKD, Zagreb, 1986.

Page 6: Seminarske teme, literatura, upute

4. KLASIČNA ENGLESKA POLITIČKA EKONOMIJA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 375-395 2. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analize, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 385-568 3. E. Roll: Povijest razvoja ekonomske teorije, Kultura, Zagreb, 1956. 4. ***: Ekonomisti XVII i XVIII stoljeća, Kultura, Zagreb, 1962. 5. J Prince-Smith: Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 6. J. K. Galbraith: Ekonomija u perspektivi, MATE, Zagreb, 1995. (odnosni dijelovi) 7. D. Ricardo: Načela političke ekonomije, Kultura, Zagreb 8. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 31- 50

Page 7: Seminarske teme, literatura, upute

5. MARGINALIZAM (SUBJEKTIVISTIČKA ŠKOLA) 1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 64-106 2. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analize, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 247-257, 339-343, 486-500, 688-701, 796-898 3. A. Dragičević: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991. (natuknice “subjektivna škola”, “subjektivna teorija vrijednosti”, “korisnost”, “marginalna škola”, “marginalizam”, “marginalna produktivnost” i natuknice o svim predstavnicima škole) 4. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, zagreb, 1990., str. 54-66 5. R. Turvey: Praktični problemi marginalističkog formiranja cijena, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 243-249

Page 8: Seminarske teme, literatura, upute

6. KEYNES I KEYNEZIJANSTVO - REAKCIJA NA VELIKU KRIZU

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 3, 10, 43, 140, 397, 404, 409, 434, 438, 466-467 2. J. A. Schumpeter: Povijest ekonomske analize, knjiga I, Informator, Zagreb, 1975., str. 980-993 3. J. K. Galbraith: Kako je Keynes dospio u Ameriku, izvor u P. A. Samuelson: Ekonomska ~itanka, NZMH, Zagreb, 1975. 4. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 56-75 5. J. M. Keynes: Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca, CKD, Zagreb 6. J. M. Keynes: Ekonomski eseji, separati u knjižnici 7. A. Dragičević: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991., natuknice o Keynesu i njegovoj ekonomiji

Page 9: Seminarske teme, literatura, upute

7. ČIKAŠKA ŠKOLA - EKONOMSKI LIBERALIZAM

1. M. Puškarić: Milton Friedman i Čikaška škola, “Ekonomski pregled”, br. 10-11-12/1992., str. 725-744 2. M. Puškarić: Liberalizam i demokracija, “Privreda i pravo”, br. 9-10/1992., str. 580-593 3. P. A . Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 375-395, 640-659 4. N. Bobbio: Liberalizam i demokracija, Novi Liber, Zagreb, 1992. 5. C. Napoleoni: Ekonomska misao dvadesetog stoljeća, CKD, Zagreb 6. L. C. Thurow: Opasni tokovi razvoja ekonomske teorije, CKD, Zagreb, 1987., str. 13-29 7. Z. Brunsko: Monetarizam, "Ekonomski pregled", br. 3-4/1992., str. 308-318

Page 10: Seminarske teme, literatura, upute

8. PUČANSTVO I SREDSTVA - MALTHUSOVA TEORIJA I RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 692-707 2. Thomas R. Malthus: Porast pučanstva i siromaštvo, izvor u P. Samuelson: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 17-23 3. National Academy of Science: Porast svjetskog pu~anstva, izvor kao pod 2, str. 23-33 4. Business Week: Kraj eksplozije pučanstva u SAD, izvor kao pod 2, str. 33-38 5. Herman KAHN et alt.: Slijedećih 200 godina, Stvarnost, Zagreb, 1977., str. 47-85 6. Mihajlo Mesarić i Eduard Pastel: Čovječanstvo na raskršću, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 138-145 7. J. K. Galbraith: Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 309-334 8. H. M. Donella et alt.: Granice rasta, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 9-65 9. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1981., str. 31-54 10. Theodore W. Schultz: Ulaganje u ljude, CKD, Zagreb, 1985., str. 13-20 11. R. Supek: Ova jedina zemlja, Naprijed, Zagreb, 1973., str. 5-195 12. Z. Roca: Demografsko ekološki slom, August Cesarec, Zagreb, 1987. 13. A. Gore: Zemlja u ravnoteži: Ekologija i ljudski duh, Mladost, Zagreb, 1994. 14. Boras - Odobaša: Osnove ekonomske teorije 1, Ekonomski fakultet u Osijeku, 1994., odnosni dijelovi 15. A. Baletić-Wertheimer: Suvremene značajke razvoja svjetskog stanovništva i njihove ekonomske implikacije, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., Zagreb, str. 67-89 16. S. Plevko: Pristup izgradnji politike zaštite okoliša, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 564-587

Page 11: Seminarske teme, literatura, upute

9. IZVORI SIROMAŠTVA DRUŠTAVA I POJEDINACA - ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, str. 692-707 2. Thomas R. Malthus: Porast pu~anstva i siroma{tvo, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska ~itanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 17-23 3. "National Academy of Science": Porast svjetskog pučanstva, izvor kao pod 2, str. 23-33 4. "Business Week": Kraj eksplozije pučanstva u SAD, izvor kao pod 2, str. 33-38 5. H. Kahn i ost.: Slijedećih 200 godina, Stvarnost, Zagreb, 1977., str. 47-85 6. M. Mesarić i E. Pastel: Čovječanstvo na raskršću, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 138-145 7. J. K. Galbraith: Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, 309-334 8. H. M. Donella i ost.: Granice rasta, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 9-65 9. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1981., str. 31-54 10. Theodore W. Schultz: Ulaganje u ljude, CKD, Zagreb, 1985., str. 13-20 11. Z. Roca: Demografsko ekološki slom, August Cesarec, Zagreb, 1987., 12. R. Supek: Ova jedina zemlja, Naprijed, Zagreb, 1973., str. 5-195 13. Boras - Odobaša: Osnove ekonomske teorije 1, Ekonomski fakultet u Osijeku, 1994., odnosni dijelovi 14. A. Baletić-Wertheimer: Suvremene značajke razvoja svjetskog stanovništva i njihove ekonomske implikacije, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., Zagreb, str. 67-89 15. S. Plevko: Pristup izgradnji politike zaštite okoliša, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 564-587

Page 12: Seminarske teme, literatura, upute

10. PODJELA RADA (SPECIJALIZ ACIJA) - POZITIVNE I NEGATIVNE POSLJEDICE

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 21-35 2. E. Pusić: Uprava i podjela rada, Encyclopaedia Moderna, Zagreb, br. 2/1969/70., str. 26-50, (separat u knjižnici) 3. A. Smith: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, knjiga 1: "O uzrocima poboljšanja proizvodnih snaga rada i o redu prema kojem se proizvod rada prirodno raspodjeljuje među različite slojeve naroda", 1-3 poglavlje 4. E. Durkheim: O podjeli društvenog rada, (separat u knjižnici) 5. M. Weber: Vrste podjele rada, (separat u knjižnici) 6. J. Tironi: Politička ekonomija, Narodne novine, Zagreb, 1979., str. 94-106 7. V. Rus i V. Arzenšek: Rad kao sudbina i kao sloboda, SN Liber, Zagreb, 1984. (odnosni dijelovi) 8. V. Katunarić: Dioba društva, Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb, 1988., str. 7-25 9. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 31-37 10. M. Mesić: Rad i upravljanje, Globus, Zagreb, 1986., str. 7-105

Page 13: Seminarske teme, literatura, upute

11. NASTANAK I RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I PODUZEĆA 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 389-438 2. J. Kulicher, Opća ekonomska povijest srednjeg i novog vijeka, i knjiga, Kultura, Zagreb, 1957., str. 231-272 3. J. A. Schumpeter, Povijest ekonomske analize, Informator, Zagreb, 1975., i knjiga, str. 458-460, II knjiga, str. 746-761 4. J. A. Schumpeter, Kapitalizam, socijalizam i demokracija, Globus, Zagreb, 1981., str. 105-111, 143 5. A. Marshall, Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 435-456 6. P. A. Baran i P. M. Sweezy, Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, 1969., str. 24-37 7. D. Gorupić i D. Gorupić, Poduzeće (Postanak i razvoj poduzetništva i poduzeća), Informator, Zagreb, 1990., str. 1-43, 80-97 8. H. S. Slichter, Slobodno privatno poduzetništvo, izvor u P. A. Samuelson: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb 1975, str. 38-48 8. P. A. Samuelson, Ekonomska uloga privatne djelatnosti, izvor kao pod 7, str. 108-118 9. K. Polanyi, Naš zastarjeli tržišni mentalitet, izvor kao pod 7, str. 542-552 10. Z. Baletić, Poduzetništvo, izvor u Ð. Njavro, ed.: "Poduzetništvo", Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 25-39 11. F. Stanković, Teorijski aspekti poduzetništva, izvor kao pod 10, str. 39-49 12. A. Dragičević,Poduzetnička funkcija u informacijsko doba, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., str. 1-35 13. R. Bennett, Management, Informator, Zagreb, 1994. (dijelovi o poduzetništvu)

Page 14: Seminarske teme, literatura, upute

12. EKONOMSKA I DRUŠTVENA ULOGA PODUZETNIŠTVA

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 389-438 2. Z. Baletić, Poduzetništvo, izvor u Ð. Njavro, ed.: "Poduzetništvo", Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 25-39 3. F. Stanković, Teorijski aspekti poduzetništva, izvor kao pod 1, str. 39-49 4. Ð. Pribičević, Poduzetništvo u modernoj tržišnoj privredi, izvor kao pod 1, str. 49-59 5. Ð. Njavro, Poduzetnik i suvremena znanstveno-tehnološka transformacija, izvor kao pod 1, str. 59-69 6. B. Kovač, Političko-ekonomska uloga poduzetništva, izvor kao pod 1, str. 69-95 7. A. Marshall, Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 435-456 8. D. Gorupić i D. Gorupić, Poduzeće (Postanak i razvoj poduzetništva i poduzeća), Informator, Zagreb, 1990., odnosni dijelovi(npr. 1-43, 80-97) 9. P. A. Baran i P. M. Sweezy, Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, 1969., str. 24-37 10. H. S. Slichter, Slobodno privatno poduzetništvo, izvor u P. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZ MH, Zagreb, 1975., str. 38-48 11. R. Bennett, Management, Informator, Zagreb, 1994. (dijelovi o poduzetništvu) 12. A. Dragičević, Poduzetnička funkcija u informacijsko doba, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., str. 1-35

Page 15: Seminarske teme, literatura, upute

13. MJEŠOVITO GOSPODARSTVO NA POČETKU 21. st. - NI KOMANDNO NI ČISTO TRŽIŠNO

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 18-31, 591-657, 658-675 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 19-21, 35-47, 148-156, 286-318 3. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 28-36, 229-238 4. J. K. Galbraith, Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 327-352 5. J. M. Keynes, Dva ekstrema: liberalizam i kontrola cijena i nadnica, (separat u knjižnici) 6. M. i R. Friedman, Tiranija kontrole, (separat u knjižnici) 7. H. Šošić, Gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 8. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 19-33, 33-47 9. S. Bowles i R. Edwards, Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 279-304 10. J. Robinson, Kritika kapitalizma i mješovitog gospodarskog sustava, izvor u P. Samuelson: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 535-541 11. J. M. Keynes, Dva ekstrema: liberalizam i kontrola cijena i nadnica, (separat u knjižnici) 12. M. i R. Friedman, Tiranija kontrole, (separat u knjižnici)

Page 16: Seminarske teme, literatura, upute

14. EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE U MJEŠOVITOM GOSPODARSTVU

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 18-26, 84-94, 183-202 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 19-47, 148-156, 303-318, 319-353, 548-564, 697-705, 715-728 3. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 19-33, 33-47 4. S. Bowles i R. Edwards, Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 279-304 5. J. Robinson, Kritika kapitalizma i mješovitog gospodarskog sustava, izvor u P. Samuelson: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 535-541 6. P. McCracken, Vladine pogreške destabiliziraju inače stabilnu privatnu privredu, izvor kao pod 4, str. 526-534 7. M. Harrington, Ne možemo povjeriti javne poslove biznisu, izvor kao pod 4, str. 411-414 8. A. Shonfield, Moderni kapitalizam, izvor kao pod 4, str. 552-556 9. C. P. Kindleberger: Najbolje postavljeni planovi, izvor kao pod 4, str. 557-562 10. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 255-259, 311-328, 338-351 11. J. K. Galbraith, Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, 327-352 12. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 28-36, 146-153, 264-270 13. E. Mandel: Kasni kapitalizam, CKD, Zagreb, 1982. 14. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici) 15. J. M. Keynes, Dva ekstrema: liberalizam i kontrola cijena i nadnica, (separat u knjižnici) 16. M. i R. Friedman, Tiranija kontrole, (separat u knjižnici)

Page 17: Seminarske teme, literatura, upute

15. TRŽIŠNA EKONOMIJA I DEMOKRACIJA - SUKLADNOSTI I PROTURJEČJA

1. J. K. Galbraith: Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 327-352 2. J. K. Galbraith: Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 357-381 ("Demokracija, liderstvo, angažiranost") 3. *** : Što je demokracija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992. 4. A. de Tocqueville: O demokraciji u Americi, Informator, Zagreb, 1995. 5. F. Fukuyama: Kraj povijesti i posljednji čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. 6. M. i R. Friedman: Tiranija kontrole, (separat u knjižnici) 7. M. Novak: Duh demokratskog kapitalizma, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 7-225 8. N. Bobbio: Liberalizam i demokracija, Novi Liber, Zagreb, 1992., str. 1-84, 101-142 9. S. Bowles i R. Edwards: Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 279-370 10. F. A. Hayek: Politički ideal vladavine prava, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 11. M. Puškarić: Liberalizam i demokracija, “Privreda i pravo”, br. 9-10/1992., str. 580-593

Page 18: Seminarske teme, literatura, upute

16. DRŽAVA PRIHODI I OPOREZIVANJE

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 298-336 2. J. G. Stigler: Upravljanje privredom, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 102-108 3. P. A. Samuelson: Ekonomska uloga privatne djelatnosti, izvor kao pod 2, str. 108-118 4. J. A. Pechman: Dosad najbolji porezni sistem, izvor kao pod 2, str. 119-126 5. J. Tobin: Negativni porez na dohodak, izvor kao pod 2, str. 127-134 6. J. Robinson: Kritika kapitalizma i mješovitog gospodarskog sustava, izvor kao pod 2, str. 535-541 7. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 83-93: "Fiskalna politika" separat u knjižnici 8. B. Jelčić: Financijsko pravo (dijelovi o porezu) 9. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici) 10. Barbara Jelčić: Pravednost kao princip fiskalne politike, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., Zagreb, str. 89-113

Page 19: Seminarske teme, literatura, upute

17. NEJEDNAKA RAZDIOBA DOHOTKA I BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 216-230, 231-239, 240-248, 354-374, 566-584 2. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 213-217 3. David Hume: Sebičnost i pravda, izvor u Detmar Doering, ed.: "Mala čitanka iz liberalizma", Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 1993. 4. Friedrich August von Hayek: Fikcija socijalne pravde, izvor u Detmar Doering, ed.: "Mala čitanka iz liberalizma", Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 1993. 5. S. Bowles i R. Edwards: Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 345-370 6. J. Tobin: O poboljšanju ekonomskog položaja crnaca, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1974., str. 429-436 7. D. Moynihan: Rasni neredi i siromaštvo, izvor kao pod 6, str. 436-443 8. R. Lapman: Nixon u napadu na siromaštvo, izvor kao pod 6, str. 454-463 9. E. J. Mishan: Recept za gušenje pobuna: povećati školarine i uvesti studentske zajmove, izvor kao pod 6, str. 476-482 10. C. R. McConell i S. L. Brue: Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. (odnosni dijelovi) 11. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 37-44, 71-78, 212-218 12. A. K. Sen: O ekonomskoj nejednakosti, CKD, Zagreb 13. K. Schmidt: Može li nejednakost biti pravedna? "Financijska praksa", br. 4/1994., str. 427-430 14. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga Zagreb, 1992., str. 115-126, 145-202, (separati u knjižnici) 15. Šućur Z., Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet, Zagreb, 2001.

Page 20: Seminarske teme, literatura, upute

18. TRŽIŠNA KONKURENCIJA - MIKROEKONOMSKO ODREÐIVANJE CIJENA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 48-96, 140-196, 338-353 2. J. A. Schumpeter: Kapitalizam i ekonomski poredak, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, str. 249-257 3. R. A. Radford: Ekonomska organizacija logora ratnih zarobljenika, izvor kao pod 2, str. 52-62 4. "Adam Smith": Ne za novac, ne za ljubav...burza, izvor kao pod 2, str. 63-73 5. S. H. Slichter: Slobodno privatno poduzetništvo, izvor kao pod 2, str. 38-47 6. E. von Bohm-Bawerk: Kapital i posredna proizvodnja, izvor kao pod 2, str. 48-51 7. F. M. Fischer i ost.: Troškovi promjene automobilskih modela od 1949., izvor kao pod 2, str. 225-227 8. W. H. Nicholls: Vodstvo u cijenama - slučaj industrije cigareta, izvor kao pod 2, str. 228-238 9. "Business Week": Avionska kompanija preuzima marginalnu zračnu liniju, izvor kao pod 2, str. 239-242 10. R. Turvey: Praktični problemi marginalističkog formiranja cijena, izvor kao pod 2, str. 243-248 11. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, str. 79-163 12. P. A. Baran i P. M. Sweezy: Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, 1978., (odnosni dijelovi) 13. P. Baran: Monopolni kapital: Esej o američkom ekonomskom i društvenom poretku, Stvarnost, Zagreb, 1969., (odnosni dijelovi) 14. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-145 (separat u knjižnici) 15. H. Braverman: Rad i monopolistički kapital, Globus, Zagreb, 1983., str. 207-241 16. F. Bastiat: Sloboda kao konkurencija, (separat u knjižnici) 17. A. Smith: Tržište i pojedinac (separat u knjižnici) 18. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici)

Page 21: Seminarske teme, literatura, upute

19. NEPOTPUNA KONKURENCIJA I JAVNE POLITIKE SUZBIJANJA MONOPOLA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 140-196, 338-353 2. J. A. Schumpeter: Kapitalizam i ekonomski poredak, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, str. 249-257 3. J. Brooks: Problemi komunikacija i tajnih sporazuma: slučaj industrije električne opreme, izvor kao pod 2, str. 258-275 4. ***: "Sporazum": studij slučaja međunarodnog kartela, izvor kao pod 2, str. 276-283 5. C. Kaysen i D. F. Turner: Kako se vodi borba protiv trustova, izvor kao pod 2, str. 284-292 6. J. K. Galbraith: U mojoj novoj industrijskoj državi razbijanje trustova nije potrebno, izvor kao pod 2, str. 293-298 7. W. Adams: Galbraith ima krivo, u činjenicama i politici, izvor kao pod 2, str. 299-303 8. E. T. Grether: Politika borbe protiv trustova još je vitalna, izvor kao pod 2, str. 304-312 9. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, str. 79-163 10. P. A. Baran i P. M. Sweezy: Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, 1978., (odnosni dijelovi) 11. P. Baran: Monopolni kapital: Esej o američkom ekonomskom i društvenom poretku, Stvarnost, Zagreb, 1969., (odnosni dijelovi) 12. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-145 13. H. Braverman: Rad i monopolistički kapital, Globus, Zagreb, 1983., str. 207-241 14. I. Vrančić, ed.: Politička ekonomija kapitalizma, Informator, Zagreb, 1976., str. 372-388 15. F. Bastiat: Sloboda kao konkurencija, (separat u knjižnici) 16. A. Smith: Tržište i pojedinac (separat u knjižnici) 17. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?,

Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici)

Page 22: Seminarske teme, literatura, upute

20. TRANSNACIONALNE KORPORACIJE (TNC) I MEÐUNARODNI MONOPOLI U GLOBALNOM GOSPODARSTVU

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 140-196, 338-353 2. J. A. Schumpeter: Kapitalizam i ekonomski poredak, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, str. 249-257 3. J. Brooks: Problemi komunikacija i tajnih sporazuma: slučaj industrije električne opreme, izvor kao pod 2, str. 258-275 4. ***: "Sporazum": studij slučaja međunarodnog kartela, izvor kao pod 2, str. 276-283 5. C. Kaysen i D. F. Turner: Kako se vodi borba protiv trustova, izvor kao pod 2, str. 284-292 6. J. K. Galbraith: U mojoj novoj industrijskoj državi razbijanje trustova nije potrebno, izvor kao pod 2, str. 293-298 7. W. Adams: Galbraith ima krivo, u činjenicama i politici, izvor kao pod 2, str. 299-303 8. E. T. Grether: Politika borbe protiv trustova još je vitalna, izvor kao pod 2, str. 304-312 9. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, str. 79-163 10. P. A. Baran i P. M. Sweezy: Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, 1978., (odnosni dijelovi) 11. P. Baran: Monopolni kapital: Esej o američkom ekonomskom i društvenom poretku, Stvarnost, Zagreb, 1969., (odnosni dijelovi) 12. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-145 13. H. Braverman: Rad i monopolistički kapital, Globus, Zagreb, 1983., str. 207-241 14. C. Palloix: Svjetska kapitalistička privreda i multinacionalne kompanije, Stvarnost, Zagreb (odnosni dijelovi) 15. M. Novak: Duh demokratskog kapitalizma, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 280-297 (separat u knjižnici) 16. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?,

Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici) 18. ***: Transnacionalci u Hrvatskoj-hrvatska transnacionalna poduzeća za svijet?!, separat u knjižnici

Page 23: Seminarske teme, literatura, upute

21. RAD, TRŽIŠTE RADA I ODREÐIVANJE VISINE NADNICA 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 121-133, 167-218, 251-287 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992.,str. 216-230, 231-248, 249-263, 286-302, 354-374, 566-600, 601-619 3. M. Friedman, Minimalne plaće, izvor u P.A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH,Zagreb,1975., str. 326-328 4. E. H. Chamberlin, Može li se ograničiti snaga sindikata?, izvor kao pod 2, str. 328-336 5. G. W. Taylor, Uloga radničkih sindikata, izvor kao pod 2, str. 93-101 6. E. Goldston, Biznis može pomoći u rješavanju socijalnih problema, izvor kao pod 2, str. 408-410 7. C. C. Killingsworth, Automacija kao prijetnja, izvor kao pod 2, str. 463-467 8. R. M. Solow, Automacija nije prijetnja, izvor kao pod 2, 468-475 9. J. K. Galbraith, Potreba direktne i indirektne kontrole, izvor kao pod 2, 596-498 10. A. F. Burns, Smjernice za nadnice i cijene: ne, izvor kao pod 2, str. 499-505 11. O. Eckstein, Smjernice za nadnice i cijene: da, izvor kao pod 2, str. 506-514 12. Federalna rezervna banka Atlante: Odnos nezaposlenost-inflacija: na što ukazuju prognoze, izvor kao pod 2, str. 491-495 13. S. Bowles i R. Edwards, Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 162-218, 219-278 14. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990. str. 314-317, 342- 345 15. C. R. McConell i S. L. Brue, Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. 16. Š.. Ðodan, Humani kapital i progres, Birotehnika, Zagreb, 1995. 17. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-144, 145-166 18. M. Friedman, Tko štiti radnika?, (separat u knjižnici) 19. Kolarić S., ur., Globalizacija i sindikati, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Zagreb, 2000.

Page 24: Seminarske teme, literatura, upute

22. SINDIKATI, KOLEKTIVNO PREGOVARANJE I PRAVO NA ŠTRAJK

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 121-133, 167-218, 251-287 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 216-230, 231-248, 249-263, 286-302, 354-374, 566-600, 601-619 3. M. Friedman, Minimalne plaće, izvor u P.A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 326-328 4. E. H. Chamberlin, Može li se ograničiti snaga sindikata?, izvor kao pod 2, str. 328-336 5. G. W. Taylor, Uloga radničkih sindikata, izvor kao pod 2, str. 93-101 6. E. Goldston: Biznis može pomoći u rješavanju socijalnih problema, izvor kao pod 2, str. 408-410 7. C. C. Killingsworth, Automacija kao prijetnja, izvor kao pod 2, str. 463-467 8. R. M. Solow, Automacija nije prijetnja, izvor kao pod 2, 468-475 9. J. K. Galbraith, Potreba direktne i indirektne kontrole, izvor kao pod 2, 596-498 10. A. F. Burns, Smjernice za nadnice i cijene: ne, izvor kao pod 2, str. 499-505 11. O. Eckstein, Smjernice za nadnice i cijene: da, izvor kao pod 2, str. 506-514 12. Federalna rezervna banka Atlante, Odnos nezaposlenost-inflacija: na što ukazuju prognoze, izvor kao pod 2, str. 491-495 13. M. Friedman, Tko štiti radnika?, separat u knjižnici 14. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-144, 145-166 (separati u knjižnici) 15. S. Bowles i R. Edwards, Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 162-218, 219-278 16. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990. str. 314-317, 342- 345 17. C. R. McConell i S. L. Brue, Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. 18. J. K. Galbraith, Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 296-315 19. Kolarić S., ur., Globalizacija i sindikati, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Zagreb, 2000.

Page 25: Seminarske teme, literatura, upute

23. NEZAPOSLENOST I POLITIKE SUZBIJANJA NEZAPOSLENOSTI 1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 216-230, 231-248, 249-263, 286-302, 354-374, 566-600, 601-619 2. M. Friedman: Minimalne plaće, izvor u P.A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 326-328 3. E. H. Chamberlin: Može li se ograničiti snaga sindikata?, izvor kao pod 2, str. 328-336 4. G. W. Taylor: Uloga radničkih sindikata, izvor kao pod 2, str. 93-101 5. E. Goldston: Biznis može pomoći u rješavanju socijalnih problema, izvor kao pod 2, str. 408-410 6. C. C. Killingsworth: Automacija kao prijetnja, izvor kao pod 2, str. 463-467 7. R. M. Solow: Automacija nije prijetnja, izvor kao pod 2, 468-475 8. J. K. Galbraith: Potreba direktne i indirektne kontrole, izvor kao pod 2, 596-498 9. A. F. Burns: Smjernice za nadnice i cijene: ne, izvor kao pod 2, str. 499-505 10. O. Eckstein: Smjernice za nadnice i cijene: da, izvor kao pod 2, str. 506-514 11. Federalna rezervna banka Atlante: Odnos nezaposlenost-inflacija: na što ukazuju prognoze, izvor kao pod 2, str. 491-495 12. M. Friedman: Tko štiti radnika?, separat u knjižnici 13. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992. str. 127-144, 145-166 (separati u knjižnici) 14. S. Bowles i R. Edwards: Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 162-218, 219-278 15. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990. str. 314-317, 342- 345 16. C. R. McConell i S. L. Brue: Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. 17. J. K. Galbraith: Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 296-315 18. J. M. Keynes: Nezaposlenost i inflacija, separat u knjižnici 19. P. Bejaković: Zaposlenost i nezaposlenost u glavnim smjerovima i školama ekonomske misli, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1995. 20. Kolarić S., ur., Globalizacija i sindikati, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Zagreb, 2000.

Page 26: Seminarske teme, literatura, upute

24. RENTE KAO VRSTA DOHOTKA 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 121-131, 510- 589 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 216-248, 264-285 3. E. F. Denison: Izvori rasta Sjedinjenih država, izvor u P. A. Samuelson, ed.: “Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975, str. 313-323 4. D. Ricardo: O renti, izvor kao pod 2, str. 323-326 5. M. Friedman: Minimalne plaće, izvor kao pod 2, str. 326-328 6. A. Marshall: Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 51-71, 103-162, 311-435

Page 27: Seminarske teme, literatura, upute

25. PROFIT I TEORIJE PROFITA 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 66-140, 389-419 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 216-285 3. S. H. Slichter, Slobodno privatno poduzetništvo, izvor u P. A. Samuelson, ed.: “Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975, str. 38-48 4. A. Marshall, Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 311-334, 363-386 5. Ludwig von Mises, Birokracija, Institut za javne financije, zagreb, 2005., str. 32- 54 6. Časopis "Hrvatsko gospodarstvo", br. 84-85/1996. 7. M. Štahan, Utvrđivanje rezultata poslovanja,podjela dobiti i pokriće gubitka, Financije i porezi, br. 2/2005., str. 3-15 8. I. Ferenčak, Klasična politička ekonomija i teorija eksploatacije, Ekonomski vjesnik, br. 1/1995., str. 41-44

Page 28: Seminarske teme, literatura, upute

26. TIPOVI POSLOVNIH ORGANIZACIJA - SLIČNOSTI I RAZLIKE

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 94-102, 225-248, 389-438 2. N. C. Siropolis, Menedžment malog poduzeća, MATE, Zagreb (odnosni dijelovi) 3. R. Meigs i W. Meigs: Računovodstvo: temelj poslovnih odluka, MATE, Zagreb, 1994., odnosni dijelovi 4. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 45-56, 59-71, 81-90, 90-106, 127-137, 154-163 5. J. K. Galbraith, Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 102-131 6. D. Gorupić i D. Gorupić, Poduzeće (Postanak i razvoj poduzetništva i poduzeća), Informator, Zagreb, 1990., str. 1-43, 80-97 7. Ð. Njavro, ur., Poduzetništvo, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 25-39 8 J. K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, 282-309 8. I. Boras i R. Odobaša, Osnove ekonomske teorije 1, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1994., odnosni dijelovi 9. P. A. Baran i P. M. Sweezy, Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, str. 13-56 10. R. Marris, Galbraith: da, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 74-79 11. R. M. Solow, Galbraith: ne,

izvor kao pod 6, str. 80-83 12. E. Goldston, Istina o maksimiranju profita, izvor kao pod 6, str. 84-88 13. F. A. Hayek, Non sequitur "efekta zavisnosti", izvor kao pod 6, str. 89-92 14. A. Marshall, Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987.. str. 150-207

Page 29: Seminarske teme, literatura, upute

27. DIONIČKA DRUŠTVA (KORPORACIJE) - EKONOMSKA I DRUŠTVENA ULOGA

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 94-103, 389-420, 510-590 2. J. K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 282-308 3. R. Meigs i W. Meigs, Računovodstvo: temelj poslovnih odluka, MATE, Zagreb, 1994., odnosni dijelovi 4. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 45-56, 81-90, 90-106, 127-137, 154-163 5. J. K. Galbraith, Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, str. 102-131 6. P. A. Baran i P. M. Sweezy, Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, str. 13-56 7. R. Marris, Galbraith: da, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 74-79 8. R. M. Solow, Galbraith: ne, izvor kao pod 6, str. 80-83 9. E. Goldston, Istina o maksimiranju profita, izvor kao pod 6, str. 84-88 10. F. A. Hayek, Non sequitur "efekta zavisnosti", izvor kao pod 6, str. 89-92 11. E. Goldston, Biznis može pomoći rješavanju socijalnih problema, izvor kao pod 6, str. 408-410 12. M. Harrington, Ne možemo povjeriti javne poslove biznisu, izvor kao pod 6, str. 411-414 13. R. Nader, Korporativno čudovište, izvor kao pod 6, str. 415-420

Page 30: Seminarske teme, literatura, upute

28. BURZE I BURZOVNO POSLOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 510-590 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992, str. 269-285, 518-523 3. Boras – Odobaša, Osnove ekonomske teorije 1 (skripte), odnosni dijelovi 4. M. Papuga, Z. Adrović i ostali, Uvod u financijsko tržište i tržište vrijednosnih papira, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1990., str. 1-166 5. Ž. Mrkušić, Burzovno poslovanje, Informator, Zagreb, 1990., (odnosni dijelovi) 6. P. von Bestenbostel i A. Dunskus, Dionice i burze - savjeti za dioničko poslovanje, Informator, Zagreb 7. I. Burić, Dioničarsko društvo, Informator, Zagreb, 1988. 8. B. J. Foley, Tržište kapitala, MATE, Zagreb, 1993. 9. M. Hanžeković, Vrijednosni papiri i njihovo tržište, Institut za javne financije, Zagreb, 1990., str. 5-33, 40-142 10. *** : Financije - suštinski pojmovi financija od A do Ž, (Dio: "Revolucija na burzama vrijednosnica"), Privredni vjesnik, Zagreb, 1996. 11. V. Veselica: Ekonomska interpretacija uloge i značenja vrijednosnih papira u ek. sustavu, "Hrvatska gospodarska revija", br. 2/1996. 12. Kindleberger, C.P. i Aliber, R., najveće svjetske financijske krize, Masmedia, Zagreb, 2006. 13. Mishkin F.S. i drugi, Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, 2005.

Page 31: Seminarske teme, literatura, upute

29. POSLOVNI MANAGEMENT I SUVREMENE UPRAVLJAČKE ULOGE

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 94-104, 251- 287, 389-439 2. R. Bennet, Management, Informator, Zagreb, 1994. 3. N. C. Siropolis, Menedžment malog poduzeća, MATE, Zagreb (odnosni dijelovi) 4. D. Čengić, Manageri i privatizacija, Alinea, Zagreb, 1995. 5. P. Drucker, Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1992., str. 153-226 6. T. Hindle, Menedžer - suštinski pojmovi praktičnog upravljanja od A do Ž, Privredni vjesnik, Zagreb, 1996. 7. Harold Koontzi Heinz Weihrich, Menedžment, MATE, Zagreb, 1994. 8. Dominick Salvatore, Ekonomija za menedžere, MATE, Zagreb, 1994. 9. Eliza G.C. Collins i Marry A. Devanna, Poslovno upravljenja u 21. stoljeću, MATE, Zagreb, 1993. 10. Goran Tudor i V. Srića, Menedžer i pobjednički tim, MEP, Zagreb, 1996. 11. Ludwin von Mises, Birokracija, Institut za javne financije, Zagreb, 2005. 12. www.poslovniforum.hr/management 13. Collins, E.G.C. i drugi, Izazovi menadžmenta u 21. st., Mate, Zagreb, 2002. 14. Weihrich H. i koontz H., Menedžment, Mate, zagreb, 1998. 15. Salvatore D., Ekonomija za menadžere u svjetskoj privredi, MATE, Zagreb, 2004.

Page 32: Seminarske teme, literatura, upute

30. MODERNE TEORIJE ODREĐIVANJA I PREDVIĐANJA DRUŠTVENOG PROIZVODA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 396-496, 566-620 640-660 2. J. K. Galbraith: Kako je Keynes prispio u Ameriku, izvor u P. A. Samuelson, ed.: “Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975., str. 135-143 3. H. Hazlitt: Keynesijanske i druge današnje hereze, izvor u P. A. Samuelson, ed.: “Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975., str. 143-146 4. P. A. Samuelson: Ekonomsko predviđanje i nauka, izvor u P. A. Samuelson, ed.: “Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975., str. 1146-155 5. A. Marshall: Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 415-456 6. J. M. Keynes: Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca, CKD, Zagreb 7. Kovačević B., Gospodarstvo svijeta, Mikrorad, Zagreb, 2003. 8. Landes D.S., Bogatstvo i siromaštvo naroda – zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni, Masmedia, Zagreb, 2003.

Page 33: Seminarske teme, literatura, upute

31. INFLACIJA – VRSTE, UZROCI I POSLJEDICE

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 496-506, 587-620 2. J.K. Galbraith, Novac, Stvarnost, Zagreb, str. 14, 22-24, 53-54, 80-81, 122-123, 181-183, 185-205 3. M. Babić, Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991., str. 356-398 4. F. D. Graham, Hiperinflacija: Njemačka 1919-1923., izvor u "Ekonomska čitanka", P. Samuelson ed., NZ MH, Zagreb, 1975., str. 155-158 5. J. Grunwald, Kronična inflacija: Chile XX stoljeća, izvor kao pod 4, str. 158-161 6. S. E. Slichter, Obrana puzajuće inflacije, izvor kao pod 4, str. 161-165 7. J. Bacman, Optužba puzajuće inflacije, izvor kao pod 4. str. 165-172 8. A. J. Hagger, Tipovi inflacije, izvor u I. Perišin, ed.: "Inflacija", Informator, Zagreb, str. 63-76 9. E. James, Inflacija, izvor kao pod 8, str. 37-63 10. I. Perišin, Strukturni i politički aspekt suvremene inflacije, izvor kao pod 8, str. 193-207 11. L. C. Thurow, Opasni tokovi razvoja ekonomske teorije, CKD, Zagreb, 1987., str. 44-79 12. M. Friedman, Lijek protiv inflacije, separat u knjižnici 13. J. M. Keynes, a) Nezaposlenost i inflacija, b) Javne financije i zlatni standard, separati u knjižnici 14. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 47-57, 591-656

Page 34: Seminarske teme, literatura, upute

32. POLITIKE SUZBIJANJA INFLACIJE

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 47-57, 591-656 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 496-506, 587-620 3. J. K. Galbraith, Novac, Stvarnost, Zagreb, str. 14, 22-24, 53-54, 80-81, 122-123, 181-183, 185-205 4. F. D. Graham, Hiperinflacija: Njemačka 1919-1923., izvor u "Ekonomska čitanka", P. Samuelson ed., NZ MH, Zagreb, 1975., str. 155-158 5. J. Grunwald, Kronična inflacija: Chile XX stoljeća, izvor kao pod 3, str. 158-161 6. S. E. Slichter, Obrana puzajuće inflacije, izvor kao pod 3, str. 161-165 7. J. Bacman, Optužba puzajuće inflacije, izvor kao pod 3. str. 165-172 8. A. J. Hagger, Tipovi inflacije, izvor u I. Perišin, ed.: "Inflacija", Informator, Zagreb, str. 63-76 9. E. James, Inflacija, izvor kao pod 7, str. 37-63 10. I. Perišin, Strukturni i politički aspekt suvremene inflacije, izvor kao pod 7, str. 193-207 11. M. Babić, Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991., str. 356-398 12. L. C. Thurow, Opasni tokovi razvoja ekonomske teorije, CKD, Zagreb, 1987., str. 44-79 13. Ž. Rohatinski, Mjere antiinflacijske politike, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1993., str. 653-657 14. Ð. Medić, Antiinflacijska šok-politika: osobine, dometi i nedostaci, "Ekonomski pregled", br. 9-10/1993., str. 602-617 15. M. Friedman, Lijek protiv inflacije, separat u knjižnici 16. J. M. Keynes, a) Nezaposlenost i inflacija, b) Javne financije i zlatni standard, separati u knjižnici

Page 35: Seminarske teme, literatura, upute

33. MONETARNA POLITIKA I NJEZINI GOSPODARSKI UTJECAJI

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 591-657 2. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 271-281 3. J. M. Keynes, Novac i monetarna politika, separat u knjižnici 4. Ž. Rohatinski, Monetarna reforma i završetak prve faze stabilizacijskog programa, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1994., str. 541-555 5. L. Božina, Emisija novca u novčanom sustavu, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1994., str. 390-403 6. L. Božina, Novac i krediti u novčanoj i kreditnoj politici financijskih institucija, "Ekonomski pregled", br. 1-2/1994., str. 75-87 7. Federal reserve Bank of St. Louis, Primarni novac-objašnjenje i analitička upotreba, izvor u P. A. Samuelson, ed., "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 172-177 8. W. McChesney Martin Jr., Sjećanja i razmišljanja: dva desetljeća na kormilu Federal R., izvor kao pod 6, str. 183-186 9. M. Friedman, Obrana kvantitativne teorije novca, izvor kao pod 6, str. 187-193 10. P. A. Samuelson, Objektivno ocijenjeni monetarizam, izvor kao pod 6, str. 194-207 11. M. Friedman, Monetarizam, da, izvor kao pod 6, str. 515-519 12. W. W. Heller, I fiskalna i monetarna politika, da, izvor kao pod 6, str. 520-522 13. P. A. Samuelson, Čisti i jasan monetarizam, ne, izvor kao pod 6, str. 523-525 14. P. McCracken, Vladine pogreške destabiliziraju inače stabilnu privatnu privredu, izvor kao pod 6, str. 526-534 15. M. Babić, Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991.

Page 36: Seminarske teme, literatura, upute

34. FISKALNA POLITIKA I NJEZINI GOSPODARSKI UTJECAJI 1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 397-433, 620-656 2. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 271-281 3. F. Byrd: Nedostaci deficitarnog financiranja, izvor u P. A. Samuelson, ed.: "Ekonomska čitanka", NZMH, Zagreb, 1975., str. 208-210 4. M. H. Stans: Potreba za uravnoteženim federalnim budžetom, izvor kao pod 2, str. 211-216 5. J. Tobin: Deficit, deficit, tko ima deficit, izvor kao pod 2, str. 217-224 6. M. Babić: Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991. 7. M. Kesner-Škreb: Proračunski deficit zemalja u tranziciji Srednje i Istočne Europe, "Financijska praksa", br. 4/1993. 8. Šimović, J. i Šimović, H., Fiskalni sustav i fiskalna politika EU-e, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2006. , str. 3-13

Page 37: Seminarske teme, literatura, upute

35. TEORIJE EKONOMSKOG RASTA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 375-396, 416-434, 548-566 2. W. W. Rostow: Etape rasta i start: da, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska èitanka, NZ MH, Zagreb, 1975., str. 372-377 3. S. Kuznets: Etape rasta i start: ne, izvor kao pod 2, str. 378-382 4. H. Stein i E. Denison: Zašto rast?, izvor kao pod 2, str. 383-389 5. R. Solow: Izvori i ciljevi rasta, izvor kao pod 2, str. 390-400 6. E. F. Denison: Izvori rasta Sjedinjenih Dr`ava, Izvor kao pod 2, str. 313-322 7. J. M. Keynes: Gospodarske šanse naših unuka, izvor kao pod 2, str. 621-628 8. Robinson i Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 322-329 9. N. Rosenberg i L. E. Birdzel Jr.: "Kako se zapad obogatio: Ekonomska transformacija industrijskog svijeta", August Cesarec, Zagreb, 1993. 10. M. Babić: Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991., str. 399-431 11. Š. Ðodan: Humani kapital i progres, Birotehnika, Zagreb, 1995. 12. Ž. Rohatinski: Stabilnost i rast, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 588-603 13. Kalanj R., Moderno društvo i izazovi razvoja, Hrvatsko sociološko društvo i zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 14. Šućur Z., Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet, Zagreb, 2001. 15. Thurow L.C., Budućnost kapitalizma - Kako današnje gospodarske snage oblikuju sutrašnji svijet, MATE, Zagreb, 1997. 16. Thurow L.C., Glavom o glavu - Uoči gospodarske bitke između Japana, Europe i Amerike, Mladost, Zagreb, 1993. 17. Kovačević B., Gospodarstvo svijeta, Mikrorad, Zagreb, 2003. 18. Jones E., Ekonomski rast u svjetskoj povijesti, Politička kultura, Zagreb, 2003. 19. The Economist, Vodič kroz ekonomske pokazatelje – Ekonomija sa smislom, Zagreb, 1997. 20. Landes D.S., Bogatstvo i siromaštvo naroda – zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni, Masmedia, Zagreb, 2003.

Page 38: Seminarske teme, literatura, upute

36. TRENDOVI I IZVORI EKONOMSKOG RASTA

1. P. A. Samuelson: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 375-396, 416-434, 548-566 2. W. W. Rostow: Etape rasta i start: da, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska ~itanka, NZ MH, Zagreb, 1975. str. 372-377 3. S. Kuznets: Etape rasta i start: ne, izvor kao pod 2, str. 378-382 4. H. Stein i E. Denison: Zašto rast?, izvor kao pod 2, str. 383-389 5. R. Solow: Izvori i ciljevi rasta, izvor kao pod 2, str. 390-400 6. E. F. Denison: Izvori rasta Sjedinjenih Država, Izvor kao pod 2, str. 313-322 7. J. M. Keynes: Gospodarske šanse naših unuka, izvor kao pod 2, str. 621-628 8. Robinson i Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 322-329 9. N. Rosenberg i L. E. Birdzel Jr.: Kako se zapad obogatio: Ekonomska transformacija industrijskog svijeta, August Cesarec, Zagreb, 1993. 10. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 45-56, 138-145 11. M. Babić: Makroekonomski modeli, Narodne novine, Zagreb, 1991., str. 356-398 12. Š. Ðodan: Humani kapital i progres, Birotehnika, Zagreb, 1995. 13. Ž. Rohatinski: Stabilnost i rast, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 588-603 14. Kalanj R., Moderno društvo i izazovi razvoja, Hrvatsko sociološko društvo i zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 15. Šućur Z., Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet, Zagreb, 2001. 16. Thurow L.C., Budućnost kapitalizma - Kako današnje gospodarske snage oblikuju sutrašnji svijet, MATE, Zagreb, 1997. 17. Thurow L.C., Glavom o glavu - Uoči gospodarske bitke između Japana, Europe i Amerike, Mladost, Zagreb, 1993. 18. Jones E., Ekonomski rast u svjetskoj povijesti, Politička kultura, Zagreb, 2003. 19. The Economist, Vodič kroz ekonomske pokazatelje – Ekonomija sa smislom, Zagreb, 1997. 20. Landes D.S., Bogatstvo i siromaštvo naroda – zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni, Masmedia, Zagreb, 2003.

Page 39: Seminarske teme, literatura, upute

37. FINANCIJSKA GLOBALIZACIJA I RAZVOJ MODERNOG

POSLOVNOG BANKARSTVA

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 183-220 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 269-285, 434-445, 496-517, 524-547 3. J. K. Galbraith, Novac, Stvarnost, Zagreb, 1975. 4. J. Robinson i J. EatwelL, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 234-247 5. I. Dvornik, Novac i novčana politika, Liburnija i Školska knjiga, Rijeka, 1980., str. 1-169 6. I. Perišin, Novac i privredni razvoj, Naprijed, Zagreb, 1961. 7. F. Lundberg, Bogati i najbogatiji (studija o moći novca danas), Globus, Zagreb, 1977. 8. R. F. Hartley, Uspjesi i promašaji, Informator, Zagreb, 1993. 9. J K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 174-214 10. J. M. Keynes, a) Novac i monetarna politika; b) Javne financije i zlatni standard, (separati u knjižnici) 11. *** , Primarni novac - objašnjenje i analitička upotreba, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 172-177 12. W. McChesney Martin jr., Sjećanja i razmišljanja: dva desetljeća na kormilu Federal Reserve, izvor kao pod 11, str. 183-186 13. M. Friedman, Obrana kvantitativne teorije novca, izvor kao pod 11, str. 187-193 14. P. A. Samuelson, Objektivno ocijenjeni monetarizam, izvor kao pod 11, str. 194-207 15. J. A. Schumpeter, Povijest ekonomske analize, knjiga 1, Informator, Zagreb, 1975., str. 228-277 16. ***, Financije - suštinski pojmovi financija od A do Ž, Privredni vjesnik, Zagreb, 1996. 17. V. Veselica, Tržišna ekonomija i financijske institucije, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1993., str. 431-566 18. Kindleberger, C.P. i Aliber, R., najveće svjetske financijske krize, Masmedia, Zagreb, 2006. 19. Mishkin F.S. i drugi, Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, 2005.

Page 40: Seminarske teme, literatura, upute

38. NASTANAK,ULOGE I MOĆ NOVCA DANAS

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 637-657, 121-143 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 269-285, 434-445, 496-517, 524-547 3. J. K. Galbraith, Novac, Stvarnost, Zagreb, 1975. 4. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 234-247 5. I. Dvornik, Novac i novčana politika, Liburnija i Školska knjiga, Rijeka, 1980., str. 1-169 6. Ð. Račić, Nauka o novcu, Školska knjiga, Zagreb, 1955. 7. I. Perišin, Novac i privredni razvoj, Naprijed, Zagreb, 1961. 8. F. Lundberg, Bogati i najbogatiji (studija o moći novca danas), Globus, Zagreb, 1977. 9. R. F. Hartley, Uspjesi i promašaji, Informator, Zagreb, 1993. 10. J K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 174-214 11. J. M. Keynes, a) Novac i monetarna politika; b) Javne financije i zlatni standard, separati u knjižnici 12. ***, Primarni novac - objašnjenje i analitička upotreba, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 172-177 13 W. McChesney Martin jr., Sjećanja i razmišljanja: dva desetljeća na kormilu Federal Reserve, izvor kao pod 11, str. 183-186 14. M. Friedman, Obrana kvantitativne teorije novca, izvor kao pod 11, str. 187-193 15. P. A. Samuelson, Objektivno ocijenjeni monetarizam, izvor kao pod 11, str. 194-207 16. N. Rosenberg i L. E. Birdzel Jr., "Kako se zapad obogatio: Ekonomska transformacija industrijskog svijeta", August Cesarec, Zagreb, 1993. 17. ***, Financije - suštinski pojmovi financija od A do Ž, Privredni vjesnik, Zagreb, 1996. 18. Simmel G., Filozofija novca, IK Z. Stojanović, Sremski Karlovci, 2004.

Page 41: Seminarske teme, literatura, upute

39. MEÐUNARODNA TRGOVINA I TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 225-250, 591-657 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 397-415, 660-676, 677- 691, 708-725 3. F. Bastiat, Podnesak svjećara - 1845, izvor u P. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, str. 337-340 4. ***, "Podnesak svjećara", izvor kao pod 2, str. 340-342 5. M. Friedman, Slučaj fleksibilnih deviznih tečajeva, izvor kao pod 2, str. 342-348 6. H. C. Wallich, U obranu fiksnih valuta, izvor kao pod 2, str. 348-353 7. H. S. Houthakker, Devizna fleksibilnost i i tržište eurodolara, izvor kao pod 2, str. 354-361 8. E. Despres i drugi, Dolar i svjetska likvidnost - gledište manjine, izvor kao pod 2, str. 362-371 9. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 65-83 ("Međunarodni financijski i trgovački aranžmani"), separat u knjižnici 10. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 260-278, 317-322, 346-348 11. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 117-126, 154-163 12. P. Drucker, Nova zbilja, Novi Liber, 1992., str. 101-152 (separat u knjižnici) 13. M. Babić, Međunarodna ekonomija, MATE, Zagreb, 1993. 14. J. Prince-Smith, Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 15. ***, Transnacionalci u Hrvatskoj - Hrvatska transnacionalna poduzeća za svijet?!, (separat u knjižnici) 16. J. M. Keynes, Javne financije i zlatni standard, (separat u knjižnici) 17. M. i R. Friedman, Tiranija kontrole, (separat u knjižnici) 18. D. Čalić, Trendovi razvoja svjetske privrede, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992. Kovačević B, Gospodarstvo svijeta, Mikrorad, Zagreb, 2003.

Page 42: Seminarske teme, literatura, upute

40. BANKE I KREDITI 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 183-220, 548-555 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 269-285, 434-445, 496-517, 524-547 3. J. K. Galbraith, Novac, Stvarnost, Zagreb, 1975. 4. I. Dvornik, Novac i novčana politika, Liburnija i Školska knjiga, Rijeka, 1980., str. 1-169 5. J. Tomašević, Novac i kredit, Ekonomski fakultet u zagrebu, Zagreb, 2004. 6. D. Jakovčević, Upravljanje kreditnim rizicima u suvremenom bankarstvu, TEB, Poslovno savjetovanje, 2000. 7. R. L. Miller i D. D. VanHoose, Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997. 8. Bankarstvo za poduzetnike – sve o dopuštenim prekoračenjima, ciljanim programima, kreditnim linijama i rizicima, LIDER – poslovni tjednik, studeni 2005. 9. Kindleberger, C.P. i Aliber, R., najveće svjetske financijske krize, Masmedia, Zagreb, 2006. 10. Čečuk A., Financijska globalizacija, Graf form, Split, 2002. 11. Mishkin F.S. i drugi, Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, 2005.

Page 43: Seminarske teme, literatura, upute

41. MEÐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE I UDRUŽENJA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, Mate, Zagreb, str. 397-415, 660-676, 677- 691, 708-725 2. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 65-83 ("Međunarodni financijski i trgovački aranžmani"), 3. J. Robinson i J. Eatwell: Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1990., str. 260- 278, 317-322, 346-348 4. M. Babić: Međunarodna ekonomija, MATE, Zagreb, 1993. 5. L. Brkić: Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon, Zagreb, 1995. 6. V. Mileta: Uvod u međunarodne ekonomske odnose, Narodne novine, Zagreb, 1988. 7. V. Mileta: Gospodarska sinteza Europe, Školska knjiga, Zagreb 8. V. Mileta: ABC Europske zajednice (leksikon temeljnih pojmova), Školske novine, Zagreb, 1992. 9. D. Čalić: Trendovi razvoja svjetske privrede, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992. 10. ***: Statut Međunarodnog monetarnog fonda sa amandmanima, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 3/1992. 11. ***: Transnacionalci u Hrvatskoj - Hrvatska transnacionalna poduzeća za svijet?!, (separat u knjižnici) 12. J. M. Keynes: a) Putokazi za budućnost, b) Keynzov plan za monetarnu i financijsku konferenciju UN u Bretton Woodsu, separati u knjižnici 13. M. i R. Friedman: Tiranija kontrole, (separat u knjižnici) 14. J. Prince-Smith: Sloboda trgovine, (separat u knjižnici) 15. Babić A. i Babić M., Međunarodna ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.

Page 44: Seminarske teme, literatura, upute

42. HRVATSKA I MEÐUNARODNI EKONOMSKI POREDAK U DOBA GLOBALIZACIJE I “EKONOMIJE ZNANJA”

1. D. Vojnić: Ekonomija i politika tranzicije u svjetlu kontinuiteta reformskih opcija, "Suvremeni ekonomski problemi", Zagreb, br. 1/1992., str. 35-66 2. P. Drucker: Nova zbilja, Novi Liber, 1992., str. 101-152 (separat u knjižnici) 3. H. Šošić: Gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 4. S. Radović i ost.: Konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva, "Ekonomski pregled", br. 11-12/1993., str. 683-715 5. B. Marendić: Osnovne značajke trgovinske i financijske suradnje RH i zemalja EZ, "Ekonomski pregled", br. 1-2/1994., str. 822-836 6. V. Samardžija: Nakon oživotvorenja ugovora o Europskoj uniji, izvor u V. Samardžija, ur.: "Europska unija: Gospodarsko i političko okruženje Hrvatske", Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb, 1994., str. 7-16 7. Z. Baletić: Europski federalizam i Hrvatska, izvor kao pod 6, str. 17-26 8. P. Strpić: Kriza ideje Maastrichta i rođenje Europske unije, izvor kao pod 6, str. 27-54 9. N. Čučković i S. Sirotić: Preduvjeti za povezivanje s Europskom zajednicom - empirijska istraživanja, izvor kao pod 6, str. 163-196 10. L. Brkić: Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon, Zagreb, 1995. 11. Friedman, L.T., Lexus i maslina – razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb, 2003. 12. Družić I. i drugi, Hrvatski gospodarski razvoj, Politička kultura, Zagreb, 2003. 13. M. Mesarić, Informatička revolucija i njezin utjecaj na stvaranje informatičke, mrežne, globalne ekonomije – analiza Manuela Castellsa, Ekonomski pregled, br. 5-6/2005., str. 389-422

Page 45: Seminarske teme, literatura, upute

43. SPOLNA EKONOMSKA DISKRIMINACIJA I EKONOMSKI POLOŽAJ ŽENE

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, str. 216-230, 231-239, 240-248, 354-374, 566-584 2. J. Tobin, O poboljšanju ekonomskog položaja crnaca, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1974. str. 429-436 3. D. Moynihan, Rasni neredi i siromaštvo, izvor kao pod 2, str. 436-443 4. A. Lewis, Crni se učenjak zalaže za sudjelovanje crnih studenata u dostignućima društva, izvor kao pod 2, str. 443-463 5. R. Lapman, Nixon u napadu na siromaštvo, izvor kao pod 2, str. 454-463 6. E. J. Mishan, Recept za gušenje pobuna: povećati školarine i uvesti studentske zajmove, izvor kao pod 2, str. 476-482 7. M. Friedman, Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 93-114, 115-125, 167-182 8. C. R. McConell i S. L. Brue, Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. (odnosni dijelovi) 9. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 37-44, 71-78, 212-218 10. A. K. Sen, O ekonomskoj nejednakosti, CKD, Zagreb 11. M. Novak, Položaj i uloga žene u managementu, "Hrvatska gospodarska revija", br. 5/1996. 12. P. Bejaković, Razlike u nadnicama između javnog i privatnog sektora, te između muškaraca i žena, "Financijska praksa", br. 5/1994. 13. Z. Bogut, Diskriminacija na tržištu rada, "Ekonomska misao i praksa", br. 1/1999. 14. M. Kokanović, Diskriminacija žena u Hrvatskoj, Ženksa sekcija SSSH, Zagreb, 2000.

Page 46: Seminarske teme, literatura, upute

44. ETNIČKA, VJERSKA ILI RASNA EKONOMSKA DISKRIMINACIJA 1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, str. 216-230, 231-239, 240-248, 354-374, 566-584 2. J. Tobin: O poboljšanju ekonomskog položaja crnaca, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1974., str. 429-436 3. D. Moynihan: Rasni neredi i siromaštvo, izvor kao pod 2, str. 436-443 4. A. Lewis: Crni se učenjak zalaže za sudjelovanje crnih studenata u dostignućima društva, izvor kao pod 2, str. 443-463 5. R. Lapman: Nixon u napadu na siromaštvo, izvor kao pod 2, str. 454-463 6. E. J. Mishan: Recept za gušenje pobuna: povećati školarine i uvesti studentske zajmove, izvor kao pod 2, str. 476-482 7. M. Friedman: Kapitalizam i sloboda, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 93-114, 115-125, 167-182 8. C. R. McConell i S. L. Brue: Suvremena ekonomija rada, MATE, Zagreb, 1994. (odnosni dijelovi) 9. J. K. Galbraith: Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 37-44, 71-78, 212-218 10. A. K. Sen: O ekonomskoj nejednakosti, CKD, Zagreb 11. P. A. Baran i P. M. Sweezy: Monopolni kapital, Stvarnost, Zagreb, str. 228-258 12. M. Novak: Duh demokratskog kapitalizma, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 268-279 13. M. Puškarić: Milton Friedman i Čikaška škola, “Ekonomski pregled”, br. 10-11-12/1992, str. 725-743

Page 47: Seminarske teme, literatura, upute

45. INFORMATIZACIJA, ROBOTIZACIJA I BIOTEHNOLOGIJA - UTJECAJI NA EKONOMSKU TEORIJU I PRAKSU

1. A. Dragičević: Poduzetnička funkcija u informacijsko doba, "Suvremeni ekonomski problemi", br. 1/1992., str. 1-35 2. P. B. Scott: Robotička revolucija, August Cesarec, Zagreb, 1987., str. 15-62, 237-318, 348-359 3. S. Vranjican: Tehnološka zavisnost i privredni razvoj, Narodne novine, Zagreb, 1989. 4. A. Toffler: Šok budućnosti, O. Keršovani, Rijeka 5. V. Srića, Ð. Njavro i ost.: Vrednovanje tehnologija i razvoj, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990. 6. G. Friedrich i A. Schaff: Mikroelektronika i društvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb (odnosni dijelovi) 7. T. Logdson: Robotska revolucija, Nakladni zavod Globus, Zagreb (odnosni dijelovi) 8. M. Watts: Što je tržišna ekonomija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici) 9. M. F. Wolters: Peta generacija (Ključ za blagostanje pomoću industrijskih robota i inteligentnih kompjutora), Nakladni zavod Globus, Zagreb 10. P. Drucker: Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1992., str. 153- 226 (separat u knjižnici) 11. Rifkin J., Biotehnološko stoljeće - trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 1999. 12. Gašparović V., Ekonomija automatiziranih proizvodnih sustava, Informator, Zagreb, 1990. 13. M. Mesarić, Informatička revolucija i njezin utjecaj na stvaranje informatičke, mrežne, globalne ekonomije – analiza Manuela Castellsa, Ekonomski pregled, br. 5-6/2005., str. 389-422

Page 48: Seminarske teme, literatura, upute

46. ZAŠTITA OKOLIŠA - EKONOMSKI ASPEKTI PROBLEMA I RJEŠENJA

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 8-65 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 19-47, 286-318, 416-433 3.. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 183-194, 204-211, 212-218,257-263 4. I. Fetscher, Uvjeti preživljavanja čovječanstva, Nakladni zavod Globus, Zagreb 5. P. Russell, Buđenje planeta, Globus, Zagreb, 1979. 6. F. Capra, Vrijeme preokreta, Globus, Zagreb, 1986., str. 109-306 7. Z. Roca, Demografsko ekološki slom, August Cesarec, Zagreb, 1987. 8. A. Gore, Zemlja u ravnoteži: Ekologija i ljudski duh, Mladost, Zagreb, 1994. 9. S. Plevko, Pristup izgradnji politike zaštite okoliša, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 564-587 10.. S. Kulić, Globalna situacija u svijetu: Makroekonomija i zdravlje živog svijeta, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1992., str. 409-439 11. N. G. Roegen, Kriza prirodnih resursa, "Treći program hrvatskog radija", br. 30/1990. , str. 119-125 (separat u knjižnici) 12. S. Andrijašević, Međunarodni ugovori o zaštiti okoliša i trgovinska politika, "Financijska praksa", br. 1/1994. 13. S.Andrijašević, Financijski elementi u gospodarenju otpadom-neka iskustva zemalja EU, "Financijska praksa", br. 1/1994. 14. Darko Motik i Leon Oblak, Ekonomski instrumenti ekološke politike i standard ISO 14001, “Ekonomija”, Zagreb, br. 2/1998. 15. Cifrić I., Socijalna ekologija - prilozi zasnivanju discipline, Globus, Zagreb, 1989. 16. Cifrić I., Napredak i opstanak – moderno mišljenje u postmodernom kontekstu, Hrvatsko sociološko društvo i zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 17. Glavač V., Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Hrvatske šume, Zagreb, 1999. 18. Pozaić V., ur., Ekologija: znanstveno-etičko-teološki upiti i obziri, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb, 1991. 19. Črnjar Mladen, Ekonomika i politika zaštite okoliša – Ekologija-Ekonomija-

Menadžment-Politika, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2002. 20. Rademacher F. J., Ravnoteža ili razaranje: Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo kao

ključ svjetskog održivog razvoja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2003. 21. Schmidheiny S. i Poslovni savjet za održivi razvoj, Novim smjerom Globalni poslovni

pristup razzvoju i okolišu, Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja, Zagreb, 1995. 22. Vujić V., red., Održivi razvoj turizma, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2005.

Page 49: Seminarske teme, literatura, upute

47. GRANICE EKONOMSKOG RASTA- BEZGRANIČNI MATERIJALNI RAST ILI ODRŽIVI RAZVOJ?

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 461-490, 121-133, 58-65, 167-218 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 692-707 3. Thomas R. Malthus, Porast pučanstva i siromaštvo, izvor u P. Samuelson: "Ekonomska ~itanka", NZMH, Zagreb, 1975. str. 17-23 4. National Academy of Science, Porast svjetskog pučanstva, izvor kao pod 2, str. 23-33 5. Business Week, Kraj eksplozije pučanstva u SAD, izvor kao pod 2, str. 33-38 6. Herman Kahn i ost., Slijedećih 200 godina, Stvarnost, Zagreb, 1977., str. 47-85 7. Mihajlo Mesarić i Eduard Pastel, Čovječanstvo na raskršću, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 138-145 8. J. K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, 309-334 9. H. M. Donella et alt.: Granice rasta, Stvarnost, Zagreb, 1975., str. 9-65 10. J. Robinson i J. Eatwell, Uvod u suvremenu ekonomiku, CKD, Zagreb, 1981., str. 31-54 11. R. Supek, Ova jedina zemlja, Naprijed, Zagreb, 1973., str. 5-195 12. F. Capra, Vrijeme preokreta, Globus, Zagreb, 1986., str. 212-306 13. J. K. Galbraith, Doba neizvjesnosti, Stvarnost, Zagreb, str. 309-335 14. I. Fetscher, Uvjeti preživljavanja čovječanstva, Nakladni zavod Globus, Zagreb 15. Z. Roca, Demografsko ekološki slom, August Cesarec, Zagreb, 1987., 16. A. Gore, Zemlja u ravnoteži: Ekologija i ljudski duh, Mladost, Zagreb, 1994. 17. S. Plevko, Pristup izgradnji politike zaštite okoliša, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 564-587 18. N. G. Roegen, Kriza prirodnih resursa, "Treći program hrvatskog radija", br. 30/1990. , str. 119-125 (separat u knjižnici) 19. Cifrić I., Socijalna ekologija - prilozi zasnivanju discipline, Globus, Zagreb, 1989. 20. Cifrić I., Napredak i opstanak – moderno mišljenje u postmodernom kontekstu, Hrvatsko sociološko društvo i zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 21. Glavač V., Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Hrvatske šume, Zagreb, 1999. 22. Pozaić V., ur., Ekologija: znanstveno-etičko-teološki upiti i obziri, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb, 1991. 23. Rademacher F. J., Ravnoteža ili razaranje: Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo kao

ključ svjetskog održivog razvoja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2003.

Page 50: Seminarske teme, literatura, upute

48. "NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE - NEW" - MATERIJALNO BOGATSTVO I/ILI LJUDSKO BLAGOSTANJE

1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 461- 490 2. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 19-47, 286-318, 416-433 3. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 183-194, 204-211, 212-218,257-263 4. F. Capra, Vrijeme preokreta, Globus, Zagreb, 1986., str. 109-306 5. P. Drucker, Nova zbilja, Novi Liber, 1992., str. 101-152 (separat u knjižnici) 6. Z. Roca, Demografsko ekolo{ki slom, August Cesarec, Zagreb, 1987., 7. A. Gore, Zelja u ravnoteži: Ekologija i ljudski duh, Mladost, Zagreb, 1994. 8. S. Kulić, Globalna situacija u svijetu: Makroekonomija i zdravlje živog svijeta, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1992., str. 409-439 9. S. Plevko, Pristup izgradnji politike zaštite okoliša, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 564-587 10. Pozaić V., ur., Ekologija: znanstveno-etičko-teološki upiti i obziri, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb, 1991. 11. Schmidheiny S. i Poslovni savjet za održivi razvoj, Novim smjerom: globalni poslovni

pristup razvoju i okolišu, Društvo za unaprijeđenje kvalitete življenja, Zagreb, 1995. 12. Rademacher F. J., Ravnoteža ili razaranje: Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo kao

ključ svjetskog održivog razvoja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2003.

Page 51: Seminarske teme, literatura, upute

49. ALTERNATIVNI GOSPODARSKI SUSTAVI - UZROCI I POSLJEDICE PROPASTI KOMUNISTIČKIH

GOSPODARSTAVA

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 35-48, 375-394 2. M. Watts, Što je tržišna ekonomija?, Informativna agencija Sjedinjenih država, Zagreb, 1992., (materijal u knjižnici) 3. J. A. Schumpeter, Kapitalizam, socijalizam i demokracija, Globus, Zagreb, 1981., str. 5-78, 211-296 4. S. Bowles i R. Edwards, Razumijevanje kapitalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 56-76, 345-370 5. R. L. Heilbroner, Prikaz marksističke gospodarske znanosti, izvor u P. A. Samuelson, ed.: Ekonomska čitanka, NZMH, Zagreb, 1975., str. 562-577 6. A. Bergson, Gospodarska utakmica SSSR-a, izvor kao pod 5, str. 604-608 7. A. Bergson, Planiranje i tržište u SSSR-u, izvor kao pod 5, str. 609-614 8. C. E. Lindblom, Ponovno otkrivanje tržišta, izvor kao pod 5, str. 594-603 9. J. K. Galbraith, Ekonomika i društveni ciljevi, Otokar Keršovani, Rijeka, 1979., str. 167-182 10. M. i R. Friedman, Tiranija kontrole, (separat u knjižnici) 11. M. Novak, Duh demokratskog kapitalizma, Globus i Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 233-267, 393-415 (separati u knjižnici) 12. P. Drucker, Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1992., str. 3-50 13. 1. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 18-26, 39-57, 84-94, 105-120, 144-218

Page 52: Seminarske teme, literatura, upute

50. HRVATSKA - PROBLEMI TRANZICIJE I PRIKLJUČENJA EU-i

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 375-395 2. D. Buvač: Povratak u kapitalizam, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1990. 3. D. Vojnić: Ekonomija i politika tranzicije u svjetlu kontinuiteta reformskih opcija, "Suvremeni ekonomski problemi", Zagreb, br. 1/1992., str. 35-66 4. Ž. Puhovski: Ekonomske i političke dimenzije tranzicije", "Ekonomski pregled", Zagreb, br. 3-4/1992. 5. B. Crnjak-Karanović: Utjecaj okružja na interes i ulaz stranih firmi i kapitala u RH, "Ekonomski pregled", br. 9-10/1994., str. 660-678 6. D. Vojnić: O nekim koncepcijskim i empirijskim problemima ekonomije i politike tranzicije, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1994., str. 331-358 7. S. Radović i ost.: Konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva, "Ekonomski pregled", br. 11-12/1993., str. 683-715 8. S. Zdunić: Ekonomija i politika tranzicije, "Ekonomski pregled", br. 5-6/1993., str. 414-420 9. R. Lang: Koncepcija razvitka i prijelaz na tržišno gospodarstvo, "Ekonomski pregled", br. 3-4/1992., str. 157-171 10. V. Lasić: Nedovoljno podesni uvjeti za provedbu privatizacije poduzeća, "Ekonomski pregled", br. 7-8/1995., str. 511-520 11. D. Kalogjera: Razvitak, inflacija i privatizacija, "Ekonomski pregled", br. 9-10/1993., str. 559-587 12. D. Čengić: Manageri i privatizacija, Alinea, Zagreb, 1995. 13. D. Vojnić: Ekonomija i politika tranzicije - put u državu i ekonomiju blagostanja, "Hrvatska gospodarska revija", br. 2/1996. 14. V. Ivandić: Tranzicija u zemljama Srednje i Istočne Europe, "Financijska praksa", br. 6/1994. 15. N. Čučković, ed.: Makroekonomska reforma i politika privatizacije u Srednjoj i Istočnoj Europi, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb, 1994. 16. L. Škuflić i I. Štoković: zemlje Srednje i Istočne Europe u procesu tranzicije, “Ekonomija”, br. 2/1998. 17. ***: Hrvatsko gospodarstvo za 21. stoljeće, zbornik radova, Matica Hrvatska, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 2000. 18. Bibić B., ur., Europske perspektive demokratske Hrvatske, zbornik radova s konferencije, Zaklade Heinrich-Böll, Konrad-Adenauer, Friedrich-Ebert, Friedrich-Naumann i Hans-Seidel, Zagreb, 2001. 19. Bilandžić D., Supek I., Rohatinski Ž. i i drugi, Hrvatsko gospodarstvo za 21. stoljeće, zbornik radova, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2000. 20. Lokin B., Hrvatska 2015., Golden Marketing, Zagreb, 2000. 21. Družić I. i drugi, Hrvatski gospodarski razvoj, Politička kultura, Zagreb, 2003.

Page 53: Seminarske teme, literatura, upute

51. GOSPODARSKA STRUKTURA I EKONOMSKA POLITIKA EU-e 1. Mintas-Hodak Lj., Uvod u Europsku uniju, Mate, zagreb, 2004. 2. Altaras-Penda I., Temeljne vrijednosti Europske unije – od utopije do stvarnosti, Politička misao, br. 3/2006. 3. Gueguen D, Praktični vodič kroz labirint Europske unije: struktura, ovlasti i procedura, Ministarstvi za europske integracije, Zagreb, 2001. 4. Puškarić M., Međunarodnopravni subjektivitet Europske unije, Hrvatska pravna revija, br. 7-8/2005. 5. Mileta V., Leksikon Europske unije, Politička kultura, Zagreb, 2003. 6. Obadić A., Koordinacija ekonomskih politika i fiskalni kriteriji konvergancije u procesu proširenja EU, Zbornik Ekonomskog fakulteta u zagrebu, br. 3/2005. 7. Šimović H., Fiskalna politika u EU i Pakt o stabilnosti i rastu, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, br. 3/2005. 8. Šimović, J. i Šimović, H., Fiskalni sustav i fiskalna politika EU-e, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2006. , str. 3-13 9. Mijatović N., Financiranje EU-e, Hrvatska pravna revija, br. 11/2004. 10. Bogunović A., EU- stanje i perspektive, Ekonomski pregled, br. 1-2/2006. 11. Kandžija V., Gospodarski sustav EU-e, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003.

Page 54: Seminarske teme, literatura, upute

52. GLOBALNO GOSPODARSTVO 21. STOLJEĆA - NOVE INDUSTRIJE, ORGANIZACIJE I ODNOSI

1. P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000., str. 663-741 2. L. C. Thurow, Glavom o glavu: Uoči gospodarske bitke između Japana, Europe i

Amerike, Mladost, Zagreb, 1993., str. 13-55, 155-197 3. L. C. Thurow, Budućnost kapitalizma: Kako današnje gospodarske snage oblikuju

sutrašnji svijet, MATE, Zagreb, 1997., str. 1-185 4. A. Giddens, Treći put: obnova socijaldemokracije, Politička kultura, zagreb, 1999., str. 34-148 5. Đ. Njavro, Gospodarstvo, socijalna politika i globalizacija, MATE, Zagreb, 1999., str. 11-141 6. A. Milardović, ur., Globalizacija, zbornik radova, Pan-liber, Osijek-Zagreb-Split, 1999., str. 7-201 7. R. Meyers, Temeljni pojmovi i teorijske perspektive međunarodnih odnosa, Pan-Liber, Osijek-Zagreb-Split, 1999. 8. Šimac N., Izazovi i zamke globalizacije, Udruga za demokratsko društvo i HKD Napredak, Zagreb-Sarajevo, 2001. 9. Milardović A., ur., Mali leksikon globalizacije: metodologijski prinosi proučavanju

globalizacije, Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 2002. 10. Meštrović M., Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 2001. 11. Friedman, L.T., Lexus i maslina – razumijevanje globalizacije, Izvori, zagreb, 2003. 12. Kovačević B., Gospodarstvo svijeta, Mikrorad, Zagreb, 2003. 13. M. Mesarić, Informatička revolucija i njezin utjecaj na stvaranje informatičke, mrežne,

globalne ekonomije – analiza Manuela Castellsa, Ekonomski pregled, br. 5-6/2005., str. 389-422

Page 55: Seminarske teme, literatura, upute

53. SOCIJALNI NAUK KATOLIČKE CRKVE - KRITIKA MATERIJALISTIČKI ORIJENTIRANOG DRUŠTVENOG

RAZVITKA 1. R. Weiler, Uvod u katolički socijalni nauk, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2.G. Ritzer, Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. 3. I. Grubišić, Crkva i država u društvima u tranziciji, Hrvatska akademska udruga, Split, 1997. 4. J. Jelenić, Ekonomski nauk Ivana Pavla II, u "Obnovljivi život", br. 2/2002., Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2002. 5. Papa Ivan Pavao II, Laborem Exercens - "Radom čovjeka", Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1981. 6. *** Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993. 7. *** Socijalni dokumenti crkve: Sto godina katoličkog socijalnog nauka (1891.-1991.), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1981.

Page 56: Seminarske teme, literatura, upute

54. REGIONALNI GOSPODARSKI RAZVITAK – EKONOMSKA BUDUĆNOST SLAVONIJE I BARANJE

1. D. Sundać, ur., Kakav regionalni razvitak treba Hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. 2. I. Mecanović, Teoretske osnove regionalnog razvoja, vlastita naklada, Zagreb, 2002. 3. V. Čavrak, Strategija i politika regionalnog razvoja Hrvatske, znanstveni skup, Zagreb, 2002. 4. Ž. Lovrinčević, Područja posebne državne skrbi u Hravtskoj – razlike u regionalnoj razvijenosti i demografsko-obrazovne karakteristike, Ekonomski pregled - časopis, Zagreb, br. 5/6, 2004. 5. P. Grahovac, Regionalni razvoj hrvatske poljoprivrede, Zbronik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, br. 2/2004. 6. Z. Petak, Fiskalna decentralizacija i regionalni razvoj Hrvatske, Društvena istraživanja – časopis, br. 1/1992. 7. Z. Froehlich, Regionalni razvitak i aktualni problemi regionalnog razvitka Hrvatske, Ekonomski pregled – časopis, br. 9/1999. 8. N. Karaman-Aksentijević, Regionalizacija i upravljanje regionalnim razvojem, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 1993. 9. I. Krešić, Regionalni ili policentrički gospodarski razvitak Hrvatske, Ekonomski pregled – časopis, br. 5-6/1993.

Page 57: Seminarske teme, literatura, upute

55. ZNANOST I UMJETNOST KAO ČIMBENICI EKONOMSKOG RAZVITKA

1. A. Dragičević i S. Vranjican, Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, 1998., str. 58-66, 183-222 2. A. Dragičević, Doba kiberkomunizma: visoke tehnologije i društvene promjene, Golden marketing, Zagreb, 2003. 3. K. Prpić, Društvena podcijenjenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala, Društvena istraživanja – časopis, br. ½-2003. 4. A. Simonić, Znanost- najveća avantura i izazov ljudskog roda, Vitagraf, Rijeka, 1999. 5. V. Silobrčić, Zašto je znanost važna za razvoj svakog društva?, Priroda – časopis, br. 6-8/2002. 6. J. Božičević i D. Aničić, Hrvatska razvojna politika za gospodarstvo znanja: uloga tehničkih i biotehničkih znanosti, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2000. 7. J. Švarc, Nova proizvodnja znanja: prespektive u Hrvatskoj, Društvena istraživanbja – časopis, br. 1-2/2003. 8. I. Cifrić, ur., Znanost i društvene promjene, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2000. 9.. ***, Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, radovi s 1. i 2. međunarodnog simpozija, Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju, Zagreb, 2002. i 2004. 10. Howkins J., Kreativna ekonomija – kako ljudi zarađuju na idejama, Binoza Press, Zagreb, 2003.

Page 58: Seminarske teme, literatura, upute

NAJVAŽNIJE O SEMINARSKOJ RADNJI I KOLOKVIJU (1)

Seminarska radnja jest vrsta pisanog sastava na temu iz određenog znanstvenog područja

zastupljenog na pravnom studiju. Seminarski rad iz pol.ek. obrađuje pojedinu ekonomsku temu.

U seminarskoj radnji seminarist treba odabranu seminarsku temu samostalno pripremiti,

izložiti, objasniti i dokazati.

Cilj i svrha propisivanja obveze izrade seminarskog uratka sadržana je u namjerama:

- osposobljavanja studenata za istraživački rad u pretprofesionalnim prilikama i

- vježbanja i usavršavanja pismenosti kao važnog oblika ljudskog izražavanja.

Kao dodatak spominjemo usmeno iznošenje (izlaganje) seminarskog rada (seminarski kolokvij)

kao vrstu vježbe za samostalno, pravilno i lijepo govorno izražavanje (kao također oblika ljudskog

izražavanja)

Za razliku od nekih drugih vrsta pisanih sastava (npr. studije ili monografije), seminarski

uradak nema znanstveni karakter, iako se tome može manje ili više približiti. U seminarskoj radnji

svakako mora biti zastupljen jedan čimbenik znanstvenosti: činjenice, teze i zaključci iz tuđih

znanstvenih rasprava se, kao i njihovi autori i mjesto rasprave (članak u znanstvenom časopisu ili

novinama, knjiga ili zbirka studija, itd.), moraju točno navesti. Izvori kojima se student služio

mogu se navesti na svakoj stranici seminarskog rada, ispod teksta na dnu stranice ili na kraju

cijelog seminarskog uratka. Navođenje izvora obavlja se u bilješkama, napomenama ili fusnotama

(od njem. Fussnote).

Činjenice i zaključci iz drugih znanstvenih rasprava najlakše se pronalaze u udžbenicima,

općim ili stručnim enciklopedijama, u biografskim ili predmetnim stručnim rječnicima i

priručnicima. Znanstvene rasprave u cijelosti, koje pomažu u kvalitetnijem upoznavanju s

predmetom o kojem se piše, sa mišljenjem koja su o njemu već bila iznesena, s najvažnijim

elementima koji čine njegove sastavne dijelove, najlakše se pronalaze u bilješkama i popisu

literature na kraju nekog članka, studije, monografije, udžbenika ili dijela enciklopedije. Također,

početna lista znanstvenih rasprava o nekoj temi-problemu može biti unaprijed pripremljena - kao

što je to slučaj s listom seminarskih tema i osnovne literature za njihovo proučavanje.

U seminarskoj radnji koju pišu seminaristi polaznici seminara iz Političke ekonomije

studenti obrađuju jednu ekonomsku temu. Seminarski uradak jest vrsta pisanog sastava u kojem je

sve podređeno znanju, racionalnosti i prosuđivanju. Mašta, emocije i duhovitost mogu biti nazočni,

ali tek ako je o temi pokazano dovoljno znanja, ako se o njoj logički prosuđivalo i ako je u

rasporedu (kompoziciji) seminarske materije vidljiv red i smisao.

Izrada seminarskog uratka zapravo započinje s odabirom teme koja će se istraživati. Temu-

problem seminarist odabire na temelju vlastitog interesa ili znatiželje s ponuđene mu liste tema ili

izvan te liste. Lista tema seminaristima nudi teme koje se mogu razvrstati u dvije osnovne grupe:

povijesne i teorijske.

Ukoliko je tema povijesnog karaktera, kao što je to npr. Merkantilizam - trgovinski

kapitalizam ili Fiziokratizam, treba je izložiti postavljajući je u adekvatan vremenski okvir,

Page 59: Seminarske teme, literatura, upute

navodeći dominantne ekonomske postavke i najpoznatije ekonomiste i njihova promišljanja u tom

razdoblju. Ako je tema teorijskog karaktera, kao što je to npr. Politike suzbijanja inflacije ili

Teorije ekonomskog rasta, treba ju izložiti i objasniti u, prije svega, njezinom teorijskom i

praktičnom značenju - po uzrocima (problemima, potrebama) koji su doveli do neke ekonomske

situacije ili teorije, po elementima koji tu situaciju ili teoriju razlikuju od drugih situacija i teorija i

po posljedicama do kojih dovodi neka ekonomska situacija ili teorija.

Kada se za neko teorijsko pitanje-problem u stručnoj ili znanstvenoj literaturi iznose

stavovi za i protiv (pro et contra) - sve ih treba navesti. Također je potrebno ukazati na slična

pitanja i slična rješenja. Ukoliko seminarist u svom uratku odabere i zastupa stav o nekom

teorijskom pitanju, taj svoj odabir treba obrazložiti. Seminarist u tom slučaju mora navesti primjere

koji prema njegovom mišljenju ilustriraju ili potvrđuju njegov stav bolje nego neki drugi stav i

mora izvesti zaključak u smislu njegove osnovne misli o tom pitanju-problemu.

Seminarist nakon odabira teme treba veoma pažljivo proučiti predmet i smisao teme, te

točno odrediti ono što tema traži. Drugim riječima, treba se odrediti materija teme i težište teme.

Dakle, ono o čemu ćemo pisati i u kojem pravcu ćemo o tome pisati, a sve kako ne bi pisali o

onome što tema ne traži ili u pravcu u kojem nas tema ne usmjerava.

Nakon što spozna o čemu će pisati i na čemu će u pisanju biti naglasak, seminarist

započinje s istraživanjem. Istraživanje se sastoji u prikupljanju činjenica i znanja koji seminaristu

upućuju na razumijevanje i spoznavanje materije koju pokriva odabrana tema. Istraživanje se

najčešće provodi tako da se pronađe, pročita i prouči odgovarajuća literatura u kojoj su zabilježeni

rezultati istraživanja što su ih drugi obavili na istu ili sličnu temu-problem. Kako se dolazi do

potrebne literature objašnjeno je već na početku ovog izlaganja, ali samo radi potsjećanja

napomenimo kako se najlakše i najefikasnije do literature dolazi u knjižnicama. Sve ono bitno što

se sazna u svezi teme-problema uredno se treba zabilježiti na radnim papirima. Da bi se izbjeglo

bilježenje nepotrebne i manje važne materije neprestano treba voditi računa o materiji i težoištu

teme, odnosno za vrijeme prikupljanja materijala seminarist treba s vremena na vrijeme ponoviti

analizu teme.

Nakon analize teme, prikupljanja i proučavanja istraživačkog materijala seminarist treba

pristupiti sređivanju prikupljenog materijala i pisanju seminarskog uratka. Da bi bilo koji pisani

sastav, pa tako i seminarski, bio kvalitetno urađen prilikom pisanja treba se pridržavati tri osnovna

načela:

1. Načela jedinstva koje kazuje da čitav uradak, i u svim svojim dijelovima, mora odgovarati na

materiju i težište teme.

2. Načela progresije koje ukazuje na to da misao kroz cijeli uradak treba prolaziti kroz sve više i

više stupnjeve kako se približuje definitivnom i potpunom odgovoru na temu-problem.

3. Načela ravnomjernosti koje od pisca zahtjeva da svakoj misli u uratku posveti onoliko mjesta

koliko to zahtjeva njezina važnost: glavnoj misli (težištu teme) posvećen je čitav uradak, a sve su

ostale misli izvedene i razvijaju se samo u određenom opsegu.

Ne treba zaboraviti ni to da je pisanje najefikasniji način učenja koje u pamćenju ostavlja

najkvalitetnije tragove. To je stoga što se kroz pisanje najdublje upoznaju i spoznaju dimenzije,

Page 60: Seminarske teme, literatura, upute

implikacije i veze neke pojave ili pojma. Pisanje seminarskog uratka učenje je temelja one

pismenosti koja će se na isti ili veoma sličan način provjeravati sve do kraja studija, ali i dalje;

pisanje ugovora, tužbi, žalbi, prigovora, rješenja i različitih vrsta stručnih mišljenja ima veoma

sličnu strukturu pisanju seminarskog uratka. Zato se obveza pisanja seminarskog uratka ne smije ni

najmanje potcijeniti!

Najjednostavniju strukturu seminarskog uratka prikazujemo kroz tri dijela: uvod, razrada

i zaključak.

Uvod jest kratak i jasan početak koji uratku daje osnovnu misao i pravac razvoja tako da čitatelj

može znati o čemu se u uratku radi i što od uratka dalje može očekivati. U uvodu je nužno istaći

glavnu misao ili ideju uratka, iako se ona razrađuje i pojačava u razradi ili srednjem dijelu uratka.

Glavna misao se obično ističe na kraju uvodnog dijela uratka i ne razrađuje se detaljno. Pored

glavne misli sastavnim dijelom Uvoda može biti gotovo sve što je u nekoj bliskoj vezi s temom-

problemom. Uvod se najčešće ispisuje u jednom dijelu ili odjeljku, a što čitatelju omogućuje

jednostavno i lagano upućivanje u temu uratka. Stil uvoda treba biti bogat kako bi se čitatelj

zainteresirao za nastavak iščitavanja. Uvodnom dijelu se, pored naziva Uvod, može i dati sljedeće

nazive: Uvodne napomene, Uvodne raščlambe, Prethodne napomene, Uvodno slovo, itd. Iako se ne

može do kraja i precizno odrediti, opseg Uvoda treba biti otprilike između desetog i petnaestog

dijela čitavog seminarskog uratka.

Razrada je glavni, središnji, najdulji i najvažniji dio seminarskog uratka. U razradi se odabrana

tema-problem izlaže, objašnjava i dokazuje (ukoliko je to potrebno). U ovom dijelu uratka posebno

se ostvaruje načelo progresije, jer se glavna misao kroz razradu sve više treba približavati svom

potpunom i krajnjem obrazloženju i dokazu. Izvedene ideje služe nam za razvijanje i dokazivanje

glavne misli-ideje. Razrada je sama za sebe jedna seminarska radnja, jer ima svoj mali uvod i svoj

mali zaključak. Naravno, to ne znači da razrada ne mora biti u logičkoj vezi s uvodom i

zaključkom. Najuobičajeniji početak razrade je s glavnom mišlju uratka, glavnom idejom. Središnji

dio razrade tu glavnu misao razrađuje, objašnjava i ilustrira s različitim vrstama primjera. Pri tome

sav prikupljeni istraživački materijal dijelimo u manje grupe koje onda uređujemo nekim

kronologijskim ili logičkim redom. Te grupe nazivamo dijelovima ili odjeljcima. Dajemo im nazive

i označujemo ih arapskim ili rimskim brojkama. Broj dijelova unutar razrade ovisi od složenosti

teme, od bogatstva prikupljenog materijala i od logičke sposobnosti seminariste. Svaki dio ili

odjeljak razrade mora biti povezan s onim prethodnim. To se najlakše postiže ukoliko se ponove

najvažnije riječi iz rečenice kojom je završio prethodni odjeljak ili ukoliko odjeljak započne s

riječima kao što su ipak, ali, nasuprot, ništa manje, zaista, naravno... Svaki dio središnjeg dijela

uratka mora biti koherentan. Sve što je u svakom od različitih dijelova razrade napisano mora imati

vezu s glavnom mišlju uratka. U svakom dijelu razrade odgovarajuća se pažnja poklanja detaljima,

konkretnim primjerima i slikovitim razjašnjenjima, jer uradak pored svega mora biti i zanimljiv.

Ukratko kazano, u raspravi kao središnjem dijelu uratka težište teme se rastavlja na njegove bitne

sastavne dijelove, a svaki od tih dijelova treba jasno izložiti, objasniti i dokazati njegovu istinitost.

U zaključku ili zaključnim razmatranjima se ukratko ponavlja glavna materija iz razrade, ukratko

prikazuje suština rasprave iz središnjeg dijela uratka i naglašava još jednom ono najbitnije. Ta glavna misao

Page 61: Seminarske teme, literatura, upute

zaključka u stvari je glavna misao same teme-problema, koja je u uvodu postavljena kao pitanje, dok u

zaključku dolazi kao odgovor koji je dokumntiran razvijanjem teme u razradi. Dajući u zaključku konačni

sud koji proizlazi iz čitave analize, pisac ima zadnju priliku zadobiti povjerenje i simpatije mentora. Stoga

zaključni dio uratka veoma često i započinje s izrazima: i tako, konačno, sve u svemu, na ovaj način, ovako,

dakle, prema tome, iz svega ovoga proizlazi, zaključimo... Iza ovih riječi slijedi konačna i definitivna misao

seminarskog uratka, npr.:

Dakle, s obzirom na to da se prvi bavio utvrđivanjem predmeta istraživanja ekonomije, analizom

robne razmjene i teorijom novca, Aristotela možemo smatrati za prvog ekonomskog analitičara.

Ili.

Kao što to proizlazi iz prikupljenih podataka, sedamdesetih godina ovog stoljeća pojavila se

stagflacija, stanje u kojem istovremeno vlada nezaposlenost i inflacija, a čime s evaljanost Phillipsove

krivulje ozbiljno dovela u pitanje.

Kao što je razvidno, rečenice zaključka odaju piščevu sigurnost u istinitost vlastitih misli i

zaključaka. Glavnu misao zaključka treba proširiti i elaborirati, ali ne tako široko kao u samoj razradi uratka,

a kako bi sve skupa dobilo na dojmu kompletnosti i smislenosti. Pri tome treba obratiti pozornost na rječnik,

jer se ne bi smjelo dogoditi da se uobličavanje glavne misli u zaključku obavi istim riječima i rečenicama kao

u središnjem dijelu uratka.

NAJVAŽNIJE O SEMINARSKOJ RADNJI I KOLOKVIJU (2)

Stilski promatrajući seminarski rad, on bi unutar uveza a pored teksta trebao sadržavati i sljedeće elemente: 1. Naslovnu stranicu na kojoj su navedeni sljedeći podaci predloženim redom:

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU STRUČNI STUDIJ

Seminarski rad iz Političke ekonomije

MJEŠOVITO GOSPODARSTVO NA KRAJU 20. STOLJEĆA

- NI KOMANDNO NI ČISTO TRŽIŠNO

ime i prezime studenta

broj indeksa i akademska godina

Page 62: Seminarske teme, literatura, upute

2. Stranicu sa sadržajem i brojčanim oznakama pojedinih stranica sa određenim dijelovima uratka (iza naslovne); 3. Abecedna lista literature koju je seminarist koristio za izradu seminarskog rada (iza Zaključka).

UKRATKO Ciljevi seminarskog rada: - naučiti se samostalno koristiti različitom literaturom i resursima s Interneta - razviti vještinu pretraživanja različitih informacija na Internetu prema odabarnoj temi - iznositi vlastite spoznaje u pisanom i usmenom obliku - vježbanje suradnje i komunikacije - vježbanje primjene novih informatičkih tehnologija - priprema i vježbanje za izradu diplomskog rada Cjeline seminarskog rada: - Naslovnica - Sadržaj - Tekst radnje - Uvod - Razrada - Zaključak - Literatura - Prilozi Parametri i stil u tekst procesoru:

Page 63: Seminarske teme, literatura, upute

- Font: veličine 12pt, osim na naslovnici 14pt i naslovi poglavlja, Arial, Times New Roman, Helvetica - Prored: 1,5 - Margine: 2,5 cm na svim rubovima - Redni brojevi stranica započinju od početka teksta (a ne od naslovnice ili sadržaja), nalaze se na dnu stranice centrirano ili desno. Naslovi poglavlja: - Naslove poglavlja treba numerirati arapskim brojevima. Između prethodnog teksta i naslova poglavlja ostaviti po dva prazna reda, a poslije naslova poglavlja jedan prazni red (1,5 prored) Tekst rada: - Tekst rada trenba imati poravnatu lijevu i desnu marginu (opcija justified). Tablice, slike, dijagrami: - Tablice treba označiti brojem, ukoliko ih u radnji ima više. Ukoliko postoji tekst uz tablicu, treba ga staviti ispod tablice. Slike i dijagrami trebaju imati kratki opis. Literatura (Izvori): - Listu literature i drugih izvora (npr. s Interneta) urediti po abecednom redu autora. Posloženu literaturu treba numerirati arapskim brojkama. Izvori s Interneta trebaju biti s oznakama stranice (www.______) i datuma kada je izvor pronađen.