1.

Uvod

Karburator ili rasplinja predstavlja dio sistema za napajanje motora gorivom. Ostali dio sistema za napajanje sastoji se od rezervoara, cjevovoda, pumpe i filtera za gorivo.Karburator je veoma vaan sklop na motoru i konstruisan je tako da mjea gorivo i vazduh,u odgovarajuim odnosima, kako bi se dobila ispravna smjesa za date radne uslove.Odnos goriva i vazduha se kree u zavisnosti od zadatog reima rada,odnosno datog gasa,od 8:1 do 20:1,premda je najei omjer 15:1, tj. na jedan kilogram benzina dolazi petnaest kilograma vazduha. Kod neispravnog karburatora odnos goriva i vazduha nije u odreenom odnosu,i takav karburator ima nepravilan rad i veliku potronju goriva.U ovom seminarskom radu,obraena je tema servisiranje karburatoranjegova funkcija,prednosti,nedostatci,nain servisiranja,uzroke,odnosno probleme vezane za neispravnost karburatora,kao i mogua rjeenja.

2. Karburator (rasplinja)1

Zadatak karburatora je da za razliite radne uslove motora pripremi odgovarajuu,lako zapaljivu mjeavinu gorivo- zrak,pod uslovom da motor razvije maksimalnu moguu snagu uz minimalmu potronju goriva i minimalno zagaenje okoline.Uz sve to,podrazumijeva se obezbjeenje to vee sigurnosti i vijeka trajanja motora. Osnovni zadaci karburatora su:

da obezbjedi doziranje goriva i da vri regulaciju mjeavine; da obezbijedi propisani nivo goriva u rezervoaru karburatora; da omogui regulisanje smjese za reime rada kada je to predvieno sa to je manje moguim posljedicama; obezbjedi startovanje motora na niskim temperaturama; da obezbjedi stabilan rad na praznom hodu;

Najvei problem vozaima priinjava nekvalitetno(prljavo) gorivo,zbog ega strada karburator,a kod sistema sa ubrizgavanjem goriva dolazi do zaepljenja elektrinih dizni.Potrebe za gorivom motora su prvo odreene za prazan hod,za vonju vozila pri osrednjim brzinama i onda za punu snagu motora.Karburator mora da udovolji zahtjevima vozaa tako da motor razvije snagu koju voza zahtijeva komandom za gas.Karburator to mora da obavi to je mogue ekonominije,i da ispuni zahtjeve u pogledu izduvnih gasova.Karburator se ne smije dirati dok se definitivno ne utvrdi da problemi u radu motora nastaju uslijed neispravnosti karburatora.Problemi vezani za neispravnost karburatora iskazuju se na slijedee naine:

nepravilan ler gas(motor mjenja broj obrtaja ili se gasi);

nepravilna (bogata) smjesa;

poveava se potronja goriva, a to se manifestuje najee tako to se u izduvnim gasovima na veem broju obrtaja pojavljuje crni dim, i crne svjeice, a motor nema dovoljno snage;

loe funkcionisanje sauga (nemogunost ili oteano paljenje u hladnim uslovima; ) nemiran rad motora u praznom hodu; prelivanje goriva;

2

Takav karburator je neispravan i pristupa se generalnom remontu i servisiranju karburatora. Da bi se postigla maksimalna ekonominost motora na manjem i veem broju obrtaja, svo gorivo mora da sagori, a to se postie pravilnom smjesom goriva i vazduha.

2.1. Zadaa karburatoraRasplinja mora osigurati lagano putanje motora u rad, po potrebi naglo ubrzanje, na dugim vonjama mora tedjeti gorivo, razvijati punu snagu i ne dopustiti da motor iznenada prestane raditi.Ukratko rasplinja mora pripraviti smjesu goriva i zraka, koja je u odreenom trenutku potrebna za izgaranje u cilindrima, i u pravim koliinama dovoditi je pojedinim cilindrima.Rasplinjanje zapoinje mijeanjem benzina i zraka i zavrava s poetkom izgaranja u cilindrima. Zato osim rasplinjaa u rasprivanju sudjeluju i usisni razvodnik, usisni ventili i ak prostori za izgaranje i klipovi.Pumpa za gorivo dovodi gorivo do rasplinjaa. Sisa ga iz spremnika za gorivo i dovodi u komoru plovka rasplinjaa. Na putu goriva iz spremnika do rasplinjaa ima vie sita odnosno proistaa koji zadravaju eventualnu neistou.

2.2. Omjer zraka i gorivaKod veine benzina za izgaranje je potrebna smjesa jednog teinskog dijela benzina i petnaest teinskih dijelova zraka. Taj omjer 1:15 nazivamo teorijski omjer smjese. Posljedica tih propisa su sve intenzivnija istraivanja u vezi s rasprivanjem smjese i vee zanimanje za izravno utrcavanje goriva u cilindre Meutim, kod takvog omjera motor ipak ne daje najvie snage niti je najtedIjiviji. Kad se puta u rad hladan motor, ponekad je potrebna izvanredno bogata smjesa od jednog dijela benzina i jednog dijela zraka, dok je kod obine vonje jednakomjernom brzinom najtedljivije kad je smjesa siromanija, npr. 1:16.Uope vrijedi pravilo: bogata smjesa za pokretanje, polubogata smjesa pri malom broju okreta i u praznom hodu, siromana smjesa za tedljivu obinu vonju i opet bogata smjesa kad se ubrzava i vozi s najveim brzinama. Dok benzin i zrak izgaraju, meu ostalim osim vode nastaju i kemijski spojevi kao ugljini monoksid, ugljini dioksid i duikovi oksidi. Koliina tih tetnih tvari u automobilskim ispunim plinovima je umnogome ovisna o omjeru smjese benzina i zraka. U veini zemalja je koliina tih, djelomino otrovnih, tvari u ispuhu ograniena zakonom.3

2.3. Rad rasplinjaaZa vrijeme takta usisavanja se klip u cilindru giba prema dolje i iznad sebe stvara podtlak koji kroz difuzor rasplinjaa usisava zrak u cilindar. Koliina usisanog zraka podeava se okretljivim leptirom koji otvara voza pritiskom na papuicu akceleratora.Meutim, koliina usisanog zraka ne ovisi samo o poloaju leptira, nego i o okretima motora. Rasplinja osigurava da struja zraka u cilindre uvue upravo potrebnu koliinu benzina. Gorivo koje dolazi iz komore plovka rasplinjaa mijea se sa zrakom u difuzora. Difuzor radi po naelu da poveana brzina struje zraka u tom toku uzrokuje podtlak. Kad zrak prolazi kroz sueni dio usisne cijevi, povea se brzina fluida.

2.4. Put ka rasplinjauU podruju podtlaka koji se pri tome stvara, nalazi se ue rasplinjaeve mlaznice, iz koje zrana struja sisa benzin. Struja zraka je najjaa kad je leptir najotvoreniji i broj okreta motora najvei. to je vea brzina strujanja u difuzoru, to vie benzina usisa iz mlaznice. Meutim, takav rasplinja bi bio neupotrebljiv u praksi i to zbog razlinog ponaanja zraka i benzina u strujanju. Dok se gustoa zraka s porastom brzine smanjuje, gustoa benzina ostaje ista bez obzira na brzinu strujanja. Budui da se zrak i benzin moraju mijeati u pravilnom teinskom omjeru (oko 1:15) da bi smjesa potpuno izgarala, porast brzine zraka povezan sa slabljenjem gustoe uvjetovao bi stvaranje sve bogatije smjese, koja bi na kraju bila ve tako bogata da se vise ne bi zapalila.To se spreava na dva naina: u rasplinjaima na tlani zrak se dio goriva pomijea sa zrakom jo prije nego to napusti provrt mlaznice. To takozvano pretpjenjenje goriva osigurava sistem cijevi za mijeanje i mlaznica za izjednaenje. A kod rasplinjaa s igliastom mlaznicom su koliina izlazeeg goriva i presjek difuzora promjenljivi i na taj nain odravaju pravi omjer mijeanja smjese.Razinu goriva u komori plovka odrava ventil plovkove igle na istoj visini sve vrijeme. Provrt mlaznice u difuzoru mora biti vii od razine goriva u komori plovka, da ne bi gorivo otjecalo kad se vozilo nagne. Tako je

4

gorivo za 5 do 8 mm pod provrtom mlaznice, ali podtlak moe podii gorivo do provrta mlaznice i sitno rasprena ga usisati u difuzor.Osim usisavanja zraka i goriva zadaa usisnog sistema je da gorivo dobro raspri u maglu, da ga temeljito pomijea sa zrakom i jednakomjerno podijeli po cilindrima. Gorivo je pri ulasku u difuzor ve raspreno na male i najmanje kapljice. U rasplinjau na tlani zrak je gorivo unaprijed pretvoreno u pjenu s dovodom zraka ispod razine, a kod rasplinjaa s igliastom mlaznicom se nakon to ga zrak povue, raspri u difuzoru.Okretanjem leptira, kapljice goriva pomijeane sa zrakom dolaze u podruje podtlaka, koji uzrokuje usisavanje klipa, i raspre se u maglu. Kojom brzinom e se gorivo pretvarati u maglu, ovisi o podtlaku u usisnom razvodniku, koji opet ovisi o okretima motora i poloaju leptira.

2.5. Priprema smjee benzina i zrakaPri relativno malom broju okreta i potpuno otvorenom leptiru moe podtlak biti tako malen da veina usisanog goriva bude jo u tekuem stanju i tee po stijenkama usisnog razvodnika. Pri obinoj vonji, kad je leptir priblino napola zatvoren, podtlak iza njega se toliko povea da se gorivo gotovo potpuno pretvori u maglu.Kod motora koji imaju za svaki cilindar svoj rasplinja, obino ne smeta ako dio goriva doe do cilindara u tekuem stanju, jer pri ulazu u cilindre gorivo se zbog vruine ipak pretvori u plin. Tekoe nastaju kad rasplinja puni vie cilindara, pa djelomino tekue gorivo ne podijeli cilindrima u jednakim koliinama.Da bi se gorivo bolje rasprivalo u benzinsku maglu, u suvremenim motorima se usisni razvodnici esto griju vodom za hlaenje ili toplinom ispunih cijevi i na taj nain osiguravaju jednakomjerniju raspodjelu smjese za izgaranje na vie cilindara. Stvaranje magle se zavrava u toplom motoru kad gorivo doe u cilindre i u dodir s vruim stijenkama cilindara, ispunim ventilima i ostacima izgorjelih plinova.

3.Servisiranje rasplinjaaRasplinja je potrebno servisirati, bar svakih 50 000 kilometara. Ljudi esto mijeaju pojmove, servisirati i oistiti rasplinja. Za ienje rasplinjaa i nije potreban nekakav strunjak. Priueni mehaniar, moe rastaviti rasplinja i nanovo ga sastaviti. No, rezultat takvog posla je obino nikakav ili ak gori nego prije. to hoe rei, kako rastavljanje i ienje rasplinjaa, bez adekvatne strunosti, nema efekta, dapae, moe imati samo negativan uinak.

5

Rasplinja je vrlo sloen aparat, te je potrebno potpuno znanje njegovog principa rada, kako bi se moglo upustiti u servisiranje. Servis rasplinjaa podrazumijeva, kompletno rastavljanje, pranje i ienje, to je samo popratna radnja servisa, te nanovo kompletiranje sa podeavanjem svih komponenata rasplinjaa po njegovim specifikacijama. Prilikom sastavljanja, mijenjaju se potroni dijelovi po potrebi, kao to su: brtve, dijafragme (membrane) i ventil dovoda goriva, to se moe mijenjati pojedinano ili u za taj rasplinja, predvienom setu. Prilikom sastavljanja rasplinjaa, potrebno je provjeriti eventualnu devijaciju nalijegajuih povrina, te ih po potrebi obraditi (tuirati). Tek nakon ovih radnji, mogue je korektno podesiti rasplinja nakon montae. Nikako ne podlijeite savjetima nadri strunjaka, kako je potrebno smanjiti nekakve dize ili smanjiti nivo goriva i kojekakve sline kaubojtine, kako bi se postiglo bolje sagorijevanje ili manja potronja goriva. Svaki rasplinja, tvorniki je proraunato dizajniran prema motoru na koji se ugrauje, pri emu je voeno rauna o postizanju objektivnih performansi motora u skladu sa njegovom konstrukcijom i dakako o potronji goriva. Zato, samo pravilno servisiran rasplinja, imajui u vidu i stupanj istroenosti motora, moe vratiti motoru pravilne performanse i potronju goriva. Kod vozila sa rasplinjaom a bez elektronskog sistema paljenja, prilikom ugaanja, potrebno je podesiti i platinski prekida kao i moment paljenja. Takav kruni postupak, sigurno e rezultirati, najboljim performansama vozila i najumjerenijoj potronji goriva.

6

Na gornjim skicama, sa lijeva na desno, vidimo tri faze rada rasplinjaa. U prvoj fazi, prikazan je rad rasplinjaa u mrtvom hodu motora (poznatom kao ler gas). Ovdje vidimo, kako gorivo ulazi u rasplinja posebnim kanalom i mijea se sa zrakom, koji ulazi mimo leptirnog otvaraa zraka a iju koliinu podeavamo. Kako bismo dobili pravi odnos smijese, odnosno zraka i benzina (optimalno 14.7:1), podeavamo koliinu goriva. Regulator (vijak) vidljiv na skici. Vraajui se na prethodni tekst, ovakva regulacija je mogua, samo ako je rasplinja u besprijekornom stanju, odnosno pravilno servisiran. Na narednoj skici, prikazan je rad rasplinjaa u vonji. Ovdje vidimo, poluotvoreni leptir za ulaz zraka i na suenom dijelu rasplinjaa, radi poveanja brzine ulaza zraka, nalazi se otvor za ulazak benzina ili tonije reeno, mjeavine benzina i zraka. Zapravo, prije ulaska benzina u grlo rasplinjaa, moemo vidjeti, kako se benzin u tkzv. mijealici ili difuzoru, mijea sa zrakom i tako u finom spreju, uslijed jakog pod tlaka ulazi u motor. Za razliku od prethodne situacije, ovdje nemamo mogunost podeavanja smijese, ve se ona sama podeava na osnovu precizne konstrukcije rasplinjaa, njegovih kanala i sapnica te pravilno postavljenog nivoa goriva. Ve kroz ovu kratku edukaciju, moe se konstatirati, kako nikakve preinake i nadri modifikacije unutar rasplinjaa nisu mogue. Samo strunjak, prilikom servisiranja rasplinjaa, obratiti e panju na blokadu pojedinih kanala u difuzoru a ne na takozvanim diznama kroz koje prolazi gorivo i rijetko su zaepljeni. Trea skica, prikazuje pumpicu za dodatno upricavanje goriva. Dodatna koliina goriva, potrebna je u momentu naglog ubrzavanja vozila. Naime, naglim dodavanjem gasa, dopustili smo nagli ulazak velike koliine zraka u kojem momentu, dolazi skoro do izjednaavanja tlaka i pod tlaka na suenom dijelu rasplinjaa, radi ega, motor ostaje za trenutak bez benzina. U tom momentu, pumpica ubrizgava dodatnu koliinu goriva, kako automobil ne bi za tren posustao. U sluaju neispravnosti brizgaljke, moemo govoriti o zamijeni dijafragme ili neistoom blokiranim kanalima. Na donjim skicama, prikazan je klasini jednostruki rasplinja, cijeli i u presjeku. Na skici u presjeku vidljiv je nivo goriva, koji je precizno7

definiran, za svaki pojedini rasplinja. Preveliki nivo, prouzroiti e prelijevanje goriva u rasplinja, dok e premali onemoguiti pod tlaku u rasplinjau, da povue dovoljnu koliinu goriva. Tek prilikom rastavljanja rasplinjaa, moe se zakljuiti, da li je potrebno mijenjati prije napomenute dijelova. No, u praksi se pokazalo, da otprilike u osam od deset rasplinjaa to nije potrebno ili samo djelomino ali pod uvjetom, da rasplinja nije prije rastavljan a specijalno nestruno. I na kraju. Servisiranje rasplinjaa, uvijek je isplativo i to prvenstveno kroz utedu na gorivu te na produavanju vijeka motora, na koji znatno utjee neispravnost rasplinjaa.

3.1. Podeavanje karburatoraKarburator je zaduen za pripremu mjeavine benzina i vazduha koja sagorjeva u motoru. Odnos smjese benzina i vazduha treba da bude tano odreen, i varira u zavisnosti od reima rada motora. Tako na primjer, na leru (praznom hodu) smjea treba da bude neto bogatija (vie benzina), pri srednjem broju obrtaja smjea je neto siromanija, a pri punom gasu treba da bude opet bogatija. Prilikom ubrzavanja takoe je potrebna bogatija smjea, kao i pri paljenju hladnog motora. Kao to se vidi, zadatak karburatora nije ni malo jednostavan. Rad karburatora se zasniva na principu dinamike fluida, pri emu dodatni ureaji na karburatoru (saug, ajnpic-pumpa i td.) omoguavaju odreene korekcije masnoe smjee. Karburator na VW motorima je veoma jednostavan, pa je veoma jednostavno odravanje. U karburatoru ima nekoliko sistema. To su sistem za napajanje gorivom u reimu slobodnog hoda, glavni sistem za napajanje gorivom, saug (ok, ureaj za paljenje hladnog motora), sistem za obogaivanje smjee pri ubrzavanju, ureaj za odravanje konstantnog nivoa goriva u lonetu i tako dalje. Neki od karburatora jo imaju i sistem za korekciju smjee u prelaznom reimu, sistem za obogaivanje na punom gasu i td. U ovom uputstvu ograniiemo se na ona podeavanja koja voza moe da izvede sam, a to su podeavanje zazora leptira za gas, podeavanje lergasa (broja obrtaja na praznom hodu), bogatstva smjee na praznom hodu (vazduh), i podeavanje automatskog sauga kojim je opremljena veina karburatora za vazduhom hlaene VW motore.

3.2. Podeavanje zazora leptira gasa samo za novije karburatoreOvo podeavanje je isto mehaniko, i motor ne treba da radi niti da bude zagrijan. Saug meutim treba da bude potpuno zagrejan, to emo postii dranjem ukljuenog kontakta nekoliko minuta, dok se stepenasta ploica8

ne vrati u krajnji poloaj, ili poslije neke krae vonje. Podeavanje se vri samo na novijim karburatorima koji imaju poseban araf za ler-gas a poseban za graninik leptira. Ovo ne spada u rutinska podeavanja, ali ponekad je potrebno podesiti i to. Prije podeavanja sve poluge i stepenasta ploica moraju biti potpuno iste i lako pokretne, i podmazane sa vrlo malo motornog ulja u svojim leitima. Procedura je jednostavna. 1. araf graninika leptira za gas (slika 2, pozicija 1) odvrnuti toliko da se vrh arafa vidljivo odmakne od stepenaste ploice sauga. (Sada leptir gasa nema uopte zazor i lezi vrsto u grlu karburatora.) 2. araf zavrtati polako sve dok vrh ne dodirne vrsto stepenastu ploicu. 3. Sada araf zavrnuti za kruga (odnosno za 90). Ovim je podeavanje zavreno. Napominjem da je ova procedura vaea za potpuno ispravan karburarator, to je na dananjim kolima, poslije stotina hiljada preenih kilometara i nekoliko dececnija upotrebe rijedak sluaj. Naime, osovinica leptira za gas esto ima zazor u svojim leitima, pa tuda ulazi fal-vazduh i ovo podeavanje tada donekle gubi smisao, odnosno procedura tada ne odgovara. Ako je zazor veliki karburator bi trebalo popraviti (razbusiti tijelo i napraviti odgovarajuu ahuru biksnu i time smanjiti zazor.

3.3. Podeavanje lergasaMotor mora biti potpuno zagrijan, najbolje je vriti ovo podeavanje poslije neke krae vonje. Radom na leru motor ne moe da se zagrije na radnu temperaturu. Da bi se podesio ler gas, treba imati obrtomjer. Podeavanja bez obrtomjera najee nisu tana, mada u nedostatku istog voza je prinuen da podesi ler gas od prilike. Napominje se da podeavanje lergasa nije kritino, pa se nee skoro nita promjeniti ako ler gas nije podeen po propisu.Stariji karburatori, kao to su Solex 26, 28 PCI, 28 PICT-1, 28 PICT-2, 30 PICT-1 i 30 PICT-2 nemaju poseban araf za podeavanje ler-gasa nego se to podeava pomou arafa-graninika leptira za gas. Na taj nain se, podeavanjem zazora leptira za gas kada je papuica gasa putena, u stvari podeava i sam broj obrtaja u praznom9

hodu. Zavrtanjem ovog arafa se poveava broj obrtaja, a odvrtanjem se smanjuje.

Slika 1. arafi za telovanje na starijim tipovima karburatora 1. araf-graninik leptira za gas 2. araf za smjeu na leru (vazduh) Noviji karburatori (kao to je na primjer 30 PICT-3) imaju potpuno izmjenjen sistem praznog hoda. Ovdje se ler gas nikako ne smije telovati pomou arafa-graninika leptira za gas, ve za to postoji poseban araf.

3.4. Podeavanje smjee na leruOvo podeavanje je za razliku od prethodnog od velike vanosti za pravilan rad motora. Ovim se podeava smjea na leru, ali ovo takoe utie i na smjeu pri niim brojevima obrtaja na kojima motor esto radi. Zato ovo podeavanje moe dosta da utie na potronju u gradu. Po propisu trebalo bi podesiti smjeu tako da se u izdovnim gasovima dobije odreeni procenat ugljen-monoksida (CO). Na alost, instrument za mjerenje CO najee nije dostupan amateru, pa se podeavanje najee10

vri na unaprijed opisani nain. to je smjea bogatija benzinom, usljed nepotpunog sagorjevanja dolazi do poveanja potronje, poveanja zagaivanja ulja (ulje brzo pocrni), a time i do poveanog habanja motora. Ako je smjea previe siromana, motor se esto gasi (naroito kad je nedovoljno zagrijan) to je prilino neprijatno. Zato je vano dobro podesiti smjeu. Ljeti smjea moe da bude i malo siromanija, ali zimi treba da bude neto bogatija jer se motor teko zagrijava. Hladan motor zahtjeva malo bogatiju smjeu jer benzin tee isparava. Osnovni princip podeavanja smjee je slian za sve karburatore, bez obzira na model. Motor mora da bude dobro zagrijan, i karburator ne smije da ledi. Zato ne treba ostaviti motor da dugo radi na leru prije telovanja, jer se tada brzo zahladi karburator i pone da mrzne (naroito ako je vrijeme hladno). Prethodno treba podesiti ler-gas. araf za vazduh (uobiajen mada ne uvijek taan naziv bogatstva smjee na leru) treba polako zavrtati sve dok motor ne pone da radi neravnomjerno i nemirno. Onda ga treba veoma paljivo i sporo odvrtati sve dok se motor ne smiri. Kad rad motora postane ravnomjeran i miran, ne treba dalje odvrtati araf. Odvrtanjem arafa dobija se bogatija smjea, a zavrtanjem siromanija. Kasnije se mogu izvriti manje korekcije - na primjer ako se motor gasi na leru, treba malo odvrnuti araf (npr. za 30) pa probati.

3.5. Podeavanje automatskog saugaAutomatski saug se sastoji od leptira, bimetalne opruge, grijaa, stepenaste ploe, i vakumskog korektora. Kada je karburator hladan, bimetalna opruga je nategnuta tako da im se pritisne gas, ploa oslobodi graninik i time opruga odmah zatvori leptir sauga. Kad se motor upali, ispod leptira za gas se pojavi podpritisak koji preko korektora malo otvori leptir sauga da motor ne bi presisao. Davanjem kontakta ukljuuje se i grija. Kako vrijeme protie, grija grije bimetnu oprugu koja polako otvara leptir sauga. Poslije nekoliko minuta (ovo vrijeme zavisi i od spoljne temperature) leptir sauga je potpuno otvoren. Ovo vrijeme moe da se podeava zakretanjem poklopca sauga. Zakretanjem poklopca u smjeru kazaljke na satu vrijeme aktivnosti sauga se skrauje, a zakretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke vrijeme se produava. Normalan poloaj je obiljeen jednom crticom na kuitu karburatora. Ljeti se moe podesiti11

saug da otvara prije, a zimi da otvara kasnije. Poklopac dre tri arafa njih treba popustiti, poklopac zakrenuti i arafe opet pritegnuti. Podeenost automatskog sauga je veoma vana za normalan rad motora. Ako je saug podeen tako da prerano otvara leptir, odnosno prerano se iskljuuje, primjetie se slabija vua hladnog motora, eventualno gaenje, prekidanje i trokiranje dok je motor hladan. Kada se motor zagrije svi simptomi nestaju i motor radi normalno.

Slika 3. Poklopac automatskog sauga

12

3.6. Karburator ili InjektoriNekad davno svi automobili su imali karburator. Nije bilo izbora! Tada nisu postojali injektori, ve nekoliko razliitih metoda mehanikog ubrizgavanja i posebnih sistema za trkae automobile, no to sve se nije primjenjivalo na cestovna vozila.Karburatori funkcioniraju zauuje dobro usprkos njihovoj izvedbi. Kroz niz godina doivjeli su razne promjene. Imaju neke vrlo velike prednosti u odnosu na injektore, koje su vrlo znaajne za ljude koji se bave tuningom. Prednosti: Jeftin, jednostavan princip rada, lagan Mlaznice se lako zamijenjuju to pridonosi karakteristikama ubrizgavanja. Nema nikakve elektronike. Moe se vrlo lako primjeniti s jednog motora na drugi. Bolji odziv na pauicu gasa.

13

Nedostaci: Moe doi do smrzavanja. Nemaju preciznu kontrolu mijeanja zraka i goriva kao injektori. U ljetnim mjesecima gorivo moe ishlapiti ili se vrlo jako ugrijati te tako oteati paljenje. "Venturijeva" teorija ograniava protok zraka to rezultira smanjenjem maksimalne snage Injektori su u dananje vrijeme gotovo u svakome automobilu novije proizvodnje. Najvei razlog tome jest zakon o emisiji tetnih plinova koji zahtjeva katalizator. Stoga su se oni vrlo brzo proirili po itavoj automobilskoj industriji, no naalost nisu se mogli "uklopiti" sa karburatorom. Naime, karburator ne moe postii vrlo preciznu smjesu (zraka i goriva) kao injektori, pa je uvijek bogatija smjesa prolazila katalizatorom i unitavala ga. Primjenom moderne elektronike u automobilima te pomou injektora mogla se je dobiti zadovoljavajua smjesa. Prednosti: Bolja smjesa; Nije potreban ok;

Pouzdanost; Nema smanjenja maksimalne snage kao kod karburatora.

14

Nedostaci: Kompliciranost; Manje mogunosti za prilagoenje; Promjena injektora je nemogua; Uz injektore je potrebna i elektronika, pumpa za gorivo, regulator itd. Manja mogunost pronalaska kvara. Poznatiji proizvoai karburatora su: Weber, Dellorto, Holley, SU, Pierburg, Mikuni, Stromberg, Bing, Solex, zenith i Edelbrock. Neke od navedenih proizvoaa danas prizvode i injektore.

15

ZakljuakIako se danas veinom koriste sistemi za ubrizgavanja goriva poznatiji kao injektori, s obzirom na prosjenu starost automobila koja je kod nas jo uvijek vea od 10 godina, na naim prostorima jo je mnogo automobila koji za pripremu gorive smjee koriste karburator ili rasplinja, a takoer ga koristi i velik broj motora i skutera. Kako karburator predstavlja dio sistema za napajanje sistema gorivom,on ima znaajnu ulogu za rad motora a samim tim i za kretanje vozila. Da bi ispunio zahtjeve koji su pred njega postavljeni karburator se mora servisirati i to bar svakih 50 000 kilometara. Budui da je karburator vrlo sloen aparat, potrebno je potpuno znanje njegovog principa rada,kako bi se moglo upustiti u servisiranje. Ljudi esto mjeaju pojmove,servisirati i oistiti karburator. Rastavljanje i ienje karburatora bez adekvatne strunosti nema efekta,moe imati samo negativan uinak. Servis karburatora podrazumjeva,kompletno rastavljanje,pranje i ienje to je samo popratna radnja servisa,te nanovo kompletiranje sa podeavanjem svih komponenata karburatora po njegovim specifikacijama. Svaki karburator je tvorniki proraunato dizajniran prema motoru na koji se ugrauje,pri emu je voeno rauna o postizanju objektivnih performasni motora u skaldu sa njegovom konstrukcijom,kao i potronji goriva. Zato,samo pravilno servisiran karburator,imajui u vidu i stepen istroenosti motora,moe vratiti motoru pravilne performanse i potronju goriva.

16