TEMA: PROMETNA SIGNALIZACIJA (VERTIKALNA SIGNALIZACIJA, OZNAKE NA KOLNIKU)

Izradio: Hrvoje Bajz

UVODPrometna signalizacija je nastala iz potrebe reguliranja sve ve ih i slo enijih prometnih tokova u rastu im gradovima i naseljima. Njihov osnovni cilj i svrha je definirati pravila pona anja sudionika u prometu, upozoriti ih na mogu e opasnosti te pru anje raznih obavijesti.

Podjela prometnih znakova, opreme i signalizacije:1. Prometni znakovi: znakovi opasnosti, znakovi izri itih naredaba, znakovi obavijesti, znakovi obavijesti za vo enje prometa, dopunske plo e i promjenjivi prometni znakovi 2. Prometna svjetla i svjetlosne oznake 3. Oznake na kolniku i drugim povr inama 4. Prometna oprema ceste: oprema za ozna ivanje ruba kolnika, oprema za ozna ivanje radova i prepreka, branici, prometna zrcala, za titne ograde itd. 5. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa 6. Turisti ka i ostala signalizacija

1. Prometni znakoviPrometni znakovi, oprema i signalizacija cesta na novoizgra enim i rekonstruiranim cestama postavljaju se samo na temelju prometnog projekta, a za postavljene znakove i prometnu opremu potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. Danas se svi prometni znakovi obvezno izra uju od retroreflektiraju ih materijala. Pojam retrorefleksije ozna uje pojavu koja nastaje kada zrake svjetlosti padnu na neku povr inu (povr inu prometnog znaka) i vra aju se natrag k izvoru svjetlosti (svjetlo vozila). Snagom retrorefleksije opisuje se koli ina svjetla koja se reflektira s reflektiraju eg materijala. To svjetlo se mjeri u ja ini reflektiranog svijetla u odnosu na ulazno svijetlo po etvornom metru reflektiraju eg materijala, tj. candela po luxu po etvornom metru .

Vertikalna signalizacijaPri postavljanju uspravne signalizacije treba voditi ra una da se ne postavi preveliki broj znakova jer bi to moglo zbuniti voza a. Prometni znakovi se postavljaju s desne strane u smjeru kretanja vozila. Dimenzije ovise o zna enju i va nosti ceste. Izvan naseljenih mjesta prometni znakovi postavljaju se na visini 1.2 - 1.4 m ,a u naseljenim mjestima na visini od 0.3 - 2.2 m. Udaljenost od ruba kolnika treba iznositi najmanje 0.3 m. 1. ZNAKOVI OPASNOSTI Imaju oblik istostrani nog trokuta. Osnovna boja im je bijela, a rubovi trokuta su crveni. Simboli na znakovima su crne boje. Dimenzije stranica trokuta su 120 cm za autoceste i ceste za motorni pogon; 90 cm na upanijskim cestama i glavni gradskim prometnicama; 60 cm na ostalim cestama. Izvan naselja postavljaju se na udaljenosti 150 - 250m, a u naseljima do 150 m ispred opasnog mjesta.

2. ZNAKOVI IZRI ITIH NAREDBI Imaju oblik kruga,a upozoravaju sudionike u prometu na cesti na zabrane,ograni enja i obveze. Promjer kruga je 90 cm na autocestama i cestama za motorni promet; 60cm na C i glavnim gradskim prometnicama; 40 cm na ostalim cestama. Znakovi izri itih naredaba postavljaju se neposredno ispred mjesta za koje vrijedi naredba.

3. ZNAKOVI OBAVIJESTI Imaju oblik kvadrata ili pravokutnika. Osnovna boja je bijela sa simbolima crne boje, odnosno plava boja sa simbolima i natpisima bijele boje. Dimenzije kvadrata su 90 x 90 cm na autocestama i cestama za motorni promet; 60 x 60 cm na C i glavnim gradskim prometnicama; 40 x 40 cm na ostalim cestama. Dimenzije pravokutnika su 90 x 120 cm na autocestama i cestama za motorni promet; 60 x 90 cm na C i glavnim gradskim prometnicama; 40 x 60 cm na ostalim cestama. Postavljaju se na gra evine ili dijelove ceste na koje se znak odnosi.

4. ZNAKOVI OBAVIJESTI ZA VO ENJE PROMETA Obavje tavaju o pru anju cestovnih smjerova, zna ajnijim odredi tima uz cestu, te o raskri jima i odmori tima na odre enom smjeru ceste. Sustav vo enja temelji se ponajprije na nazivima odredi ta do kojih vode cestovni pravci na koje se postavljaju znakovi. Brojevi cestovnih pravaca slu e samo kao dopunske informacije 5. DOPUNSKE PLO E Mogu se postaviti uz prometne znakove. Njihova irina ne smije biti ve a od irine prometnog znaka, a visina ne smije biti ve a od pola irine. Pobli e odre uju zna enje prometnog znaka. Osnovna boja je bijela, a boja natpisa ili simbola crna. 6. PROMJENJIVI ZNAKOVI Promjenjivi prometni znakovi (PPZ) su znakovi kojima se sadr aj prema potrebama prometnoga toka mo e mijenjati ili se mogu isklju iti.

Uporabom odgovaraju ih, za pojedinu prometnu odnosno vremensku situaciju, primjerenih upozorenja, naredbi i zabrana, te obavijesti preusmjeravanjem prometa, treba se pove ati sigurnost prometa i pobolj ati odvijanje prometa. Posebnu pozornost treba posvetiti gra evinski uvjetovanim opasnim to kama. Promjenljivi prometni znakovi svojom vrstom, zna enjem, oblikom, bojom, veli inom i na inom postavljanja, definirani su i postavljaju se prema Pravilniku, hrvatskim i europskim normama (HRN EN 12966). Sadr aj pojedinoga znaka mo e imati 4 stanja: nulto stanje - PPZ bez ikakve obavijesti, temeljno (po etno) stanje - Prethodno definirano, prometno-pravno jednozna no obavijesno stanje PPZ-a (uklju uje i nulto stanje), stati no ozna avanje - nepromjenljivi znak, promijenjeno stanje - sadr aj znaka pokazuje jednu od definiranih promjena.

Postavljanje prometne signalizacijePostavljanje prometne signalizacije je klju an segment njezine u inkovitosti jer prometni znakovi moraju biti uo ljivi, razumljivi i nedvosmisleni, a postavljaju se po sljede im principima: Postavljaju se na mjestima na kojima su dobro uo ljivi, kako bi voza i imali dovoljno vremena reagirati na poruku koju znak prenosi; Moraju biti jednako protuma eni u dnevnim i no nim uvjetima; Ne smiju zaklanjati i ometati vidno polje sudionika u prometu; Ako se postavlja vi e znakova, oni ne smiju zaklanjati jedni druge; Ne smiju ometati kretanje pje aka i biciklista, niti smiju biti zaklonjeni od pje aka, drugih vozila drve a, stupova rasvjete itd.; Postavljaju se u slobodnom profilu prometnice.

Prometni znakovi u naseljima, smje teni uz kolnik, postavljaju se na visini 0,30-2,20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4,5 m, iznimno i na ve oj. Visina se ra una od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka (ako postoji, do dopunske plo e). Na isti stup se ne smije postaviti vi e od dva prometna znaka s dopunskim plo ama, a stup se postavlja najvi e na udaljenosti 2 m od ruba kolnika. U odnosu na os ceste, potrebno je prometni znak postaviti s vodoravnim otklonom od 3, a ako se postavljaju portalno, tada mora postojati okomiti otklon od 3. Prometni se znakovi u urbanim podru jima mogu postavljati na semaforske stupove i ostale stupove uz cestu (npr.stup javne rasvjete).

Znakovi opasnosti se postavljaju izvan naselja na udaljenosti 150 do 250 m ispred opasnog mjesta na cesti, a u gradskim podru jima ako se postavljaju na manjoj udaljenosti, potrebno je pridru iti dopunske plo e s udaljenos u od opasnog mjesta. Postoje iznimke znakova opasnosti koji se postavljaju neposredno ispred mjesta opasnosti (radovi na cesti i promet u oba smjera). Znakovi izri itih naredaba postavljaju se neposredno na mjesta na kojima za sudionike u prometu po inje obveza da se dr e naredbe izra ene prometnim znakom. Prometni znakovi ve ih dimenzija, ija povr ina iznosi vi e od 2 m, izra uju se od vi e segmenata i spajaju se na mjestu postavljanja u jednu cjelinu. Prometni znakovi pri vr uju se na stupove koji su izra eni od Fe cijevi i za ti eni protiv korozije postupkom vru eg cin anja ili na aluminijske stupove. Stupovi znakova postavljaju se u betonske temelje minimalne kakvo e betona C 20/25, oblika zarubljene piramide ije su stranice donjeg kvadrata 30 cm i gornjeg 20 cm.

2. Prometna svjetla i svjetlosne oznakePrometna svjetla su: svjetlosni znakovi za upravljanje prometom, prometom namjenjenim samo pje acima, javnom gradskom prometu, biciklistima, za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge i za obilje avanje radova na cesti. Svjetlosni znakovi za upravljenje prometom (semafori) smje taju se s desne strane kolnika ako se upravlja na vi e prometnih trakova i smjerova kretanja istodobno. Na cestama s vi e od jednog prometog traka za svaki smjer kretanja, potrebno je ponoviti semaforski ure aj. Semaforske lanterne, koje se postavljaju na stupu pokraj kolnika, moraju biti postavljene na visini 2 do 3,5 m iznad povr ine kolnika, a ako se postavljaju na konzole iznad kolnika, tada se postavljaju na visini od 4,5 do 5,5 m. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavu se jednobojni svjetlosni znakovi, u obliku svijetle e crte bijele ili ute boje.

2.1.Mjerila za semaforizaciju raski jaest je osnovnih mjerila za uvo enje prometnih svjetala na raskri ju: o Prometno optere enje o Pove anje razine prometne sigurnosti o Ometanje sporednih tokova o Pje a ki tokovi o Vo enje prometnih tokova o Ekolo ko mjerilo Prometno optere enje Ako je prometno optere enje na glavnim i sporednim privozima ve e od vrijednosti danih u tablici (uzimaju se vrijednosti najve ih optere enja glavnih i sporednih privoza), predla e se uvo enje semaforizacije. semaforizacije.

Sigurnosno mjerilo podrazumijeva: Prometne nezgode na nesemaforiziranom raskri ju Prevelike brzine u raskri ju, to ugro ava sigurnost pje a kog i biciklisti kog prometa Nedovoljna preglednost na raskri ju Veliko prometno optere enje sporednih privoza (bo ni sudari) Veliki broj lijevih skreta a Blizina kole, dje jih vrti a, stara kih domova Sudjelovanje vozila javnog gradskog prijevoza u nezgodama itd. Smatra se danim uvo enje svjetlosne signalizacije ako se na nesemaforiziranom raskri ju dogodi vi e od 5 prometnih nezgoda godi nje sa smrtno stradalima i te ko ozlje enim osobama.

Ometanje sporednih tokova Ometanje sporednih tokova pojavljuje se u situacijama kada zbog vrlo kratkih vremenskih praznina u glavnom toku lijevi skreta i s glavnog privoza i svi tokovi na sporednom privozu imaju vrijeme ekanja ve e od 3 minute/vozilu.

Pje a ki tokovi Ako se kao mjerilo uzima pje a ki promet, tada vrijedi preporuka da se prometna svjetla uvode kada je: je: Tijekom osam sati prometno optere enje glavnog pravca bilo najmanje 600 voz/h Tijekom tih istih 8 sati 150 ili vi e pje aka u satu prelazilo najoptere eniji pje a ki prijelaz preko glavnih pravaca. Glede kolskih pje a kih prijelaza, analizira se trajanje vremenskih praznina izme u vozila dovoljnih da skupina kolske djece mo e sigurno prije i kolnik. Ako je vrijeme slobodnih vremenskih intervala izme u prolazaka vozila manje od potrebnog vremena da djeca prije u kolnik, pje a ki prijelaz je potrebno semaforizirati.

Vo enje prometnih tokova Kriteriji vo enja prometnih tokova pojavljuje se pri potrebi sinkronizacije dijelova prometne mre e ili davanja prioriteta vozilima javnoga gradskog prijevoza.

Ekolo ko mjerilo Ekolo ko mjerilo ima za cilj smanjenje emisije ispu nih plinova, buke i u tede pogonskoga goriva.

2.2. Osnove projektiranja signalnog programaSignalni program je grafi ki prikaz izmjene svjetala na semaforu. Ciklus predstavlja vrijeme u kojemu su se izmjenili svi signalni pojmovi (crveno, uto, zeleno, crveno- uto) do povratka na po etni pojam.

Na manjim raskri jima, gdje je ciklus podijeljen u dvije faze, vrijednosti ciklusa 50 -70 s, a na ve im gdje postoje tri i etiri faze, 80-90 s, a ponegdje i 100 s. Maksimalne vrijednosti ciklusa od 120 s primjenjuju se ne velikim raskri jima u vr nim dnevnim prometnim optere enjima (jutarnje i popodnevno). Dugi ciklusi imaju za posljedicu formiranje dugih repova ekanja i pove anje vremena ekanja na privozima, te ih treba koristiti u to kra im vremenskim periodima. Minimalno preporu eno zeleno vrijeme za motorna vozila je 15 s za glavni prometni tok, odnosno 10 s za sporedni. Lijevi skreta i trebaju imati minimalno zeleno vrijeme 10 s, a za 5 s se preporu a trajanje dopunske zelene strelice za lijevo skretanje.

Za pje ake je preporuka 5 s i predstavlja vrijeme potrebno za prijelaz polovice pje a kog prijelaza (u blizini kola i stara kih domova tri etvrtine prijelaza). Vrijeme trajanja crvenog svjetla ne bi trebalo prelaziti polovinu trajanja ciklusa, a vrijeme ekanja pje aka i biciklista ne bi smjelo biti dulje od 60 s (kada oni nestrpljivi po inju prelaziti kolnik pod crvenim svjetlom). Duljina trajanja utog svjetla odre uje se na temelju najve e dopu tene prilazne brzine raskri ju Vdop

Ako u zoni raskri ja velik udio vozila javnoga gradskog prijevoza i teretnih vozila, mo e se izraditi dulje vrijeme trajanja utog svjetla, bez obzira na dop.brzinu, ali ne iznad 5 s. Duljina trajanja crveno- utog svjetla obi no je 2 sekunde.

3. Oznake na kolniku i drugim povr inamaOznake na kolniku u odnosu na simetralu kolnika su: uzdu ne popre ne ostale oznake Oznake na kolniku se ucrtavaju, lijepe, ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove ati skliskost kolnika. Ne smiju biti vi e od 0,6 cm iznad razine kolnika (izuzev delineatora do 2 cm), te moraju imati retrorefleksiju utvr enu hrvatskom normom.

3.1. Uzdu ne oznake na kolnikuPod uzdu nim oznakama na kolniku podrazumjevaju se crte obilje ene paralelno s osi kolnika, a slu e za detaljno utvr ivanje na ina uporabe kolni ke povr ine. Standardno su bijele boje, a uta boja se koristi isklju ivo u gradskim podru jima za ozna ivanje trakova rezerviranih za vozila javnog gradskog prijevoza, TAXI stajali ta i sl. Podjela uzdu nih oznaka na kolniku: 1. Razdjelne crte slu e za razdvajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja 2. Rubne crte - ozna ava rub vozne povr ine kolnika 3. Crte upozorenja - slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte.

irina uzdu nih crta na kolniku smije iznositi najmanje 10 cm za irinu traka 2,5 m; 12 cm za trak irine 2,50 do 3,0 m, te najvi e 15 cm za trak irine 3,0-3,5 m. Razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta 10 cm. irina rubne i razdjelne crte je iste irine.

Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao : I. Pune crte

II. Isprekidane crte III. Dvostruke crte IV. Rubne crte Pune crte Puna uzdu na crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti.

Isprekidane crte Isprekidane crte mogu biti: isprekidana razdjelna crta kratka isprekidana crta iroka isprekidana crta crta upozorenja

Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake.

iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte.

Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim trakovima raskri ja, kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika.

Dvostruke crte Dvostruka razdjelna crta mo e biti : dvostruka puna crta dvostruka isprekidana crta dvostruka kombinirana crta. Dvostruka puna razdjelna crta ozna ava zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila: s dva ili vi e prometnih traka za svaki smjer s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m na objektima ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste.

Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima.

Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja.

Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja, raskri ja, prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom, od kojih je jedna puna, a druga isprekidana. Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85% vozila ili ra unska brzina ako je njezina vidljivost ve a.

Duljina preglednosti (M) utvrduje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi za: 130 km/h od 200 m do 400 m; 100 km/h od 160 m do 320 m; 80 km/h od 130 m do 260 m, 60 km/h od 50 m do 100 m. Pri odre ivanju duljine preglednosti, za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja, u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu, visina o iju iznosi 1.0 m, a visina predmeta 1.1 m. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvrduje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: 130 km/h 160 m; 100 km/h 120 m; 80 km/h 100 m; 60 km/h 80 m, 40 km/h 60 m.

Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica, koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti.

3.2. Popre ne oznake na kolnikuPopre ne oznake na kolniku su oznake koje se obilje avaju punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova te su s obzirom na kut pod kojim ih voza vidi ire od uzdu nih oznaka. Popre ne oznake na kolniku su: 1. Crte zaustavljanja 2. Kose crte 3. Grani nici 4. Kosi prijelazi 5. Prijelazi biciklisti ke staze

Crte zaustavljanja Popre ne pune crte zaustavljanja na kri anjima i drugim cestama moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko tih raskri ja i tih cesta.

Puna crta zaustavljanja ozna ava mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo. Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP.

Popre ne isprekidane crte zaustavljanja na raskri ju ozna avaju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza, moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima u svezi s pregledno u kao i popre ne pune crte. Isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja.

Umjesto isprekidane crte zaustavljanja, mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska, mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu.

Kose crte Ozna uju mjesto otvaranja izlaznoga traka (slika a) i zatvaranja ulaznog traka (slika b) na autocesti i brzoj cesti.

a)

b)

Takoder slu e i za ozna avanje otvaranja i zatvaranja prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika.

Grani nik Ozna ava mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet.

Pje a ki prijelaz Ozna ava dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka.

Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom, prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima, klinovima ili reflektiraju im oznakama. Na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u neposrednoj blizini kole mora stajati natpis " KOLA

Prijelaz biciklisti ke staze Prijelaz biciklisti ke staze je dio povr ine kolnika namjenjen isklju ivo za prijelaz biciklista.

Polo aj i dimenzije pje a kog i biciklisti kog prijelaza preko kolnika

3.3. Ostale oznake na kolnikuOstale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su: strelice, polja za usmjerivanje prometa, crte usmjeravanja, natpisi, oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene; oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika). Za oznake na kolniku mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji bitno ne smanjuju hvatljivost kolnika. Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0.6 cm iznad razine kolnika, a ako su ako oznake na kolniku upotrijebljene kovinske glave, one ne smiju biti vi e od 1.5 cm iznad razine kolnika.

Strelice su oznake na kolniku kojima se obilje ava obavezan smjer kretanja vozila, u slu aju ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom. Ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom isprekidanom crtom obavje tavaju voza e o namjeni prometnih trakova. Strelicama se mo e ozna iti: Jedan smjer Dva smjera (kombinirana) Smjer kretanja u gara ama

Skretanje prometa Prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima. Najava zavr etka pretjecanja

Polja za usmjeravanje prometa ozna avaju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila.

Crte usmjeravanja prometa ozna ava mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima.

Natpisi daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti.

Oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu e za obilje avanje mjesta isklju vo za: autobusno stajali te taxi stajali te

mjesta za parkiranje

zabranjeno zaustavljanje i parkiranje

Oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje okomito parkiranje koso parkiranje uzdu no parkiranje

Uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika) dijele se na: Bijele to ke uz vanjsku stranu rubne trake - slu e da sudionicima u prometu poka u ocjenu vidljivosti u magli. Veli ina bijelih to aka koje se ucrtavaju na kolnik je 200x40 cm,a razmak je 35 m.

Obilje avanje naprava za smirivanje prometa - slu e da sudionike u prometu upozore na blizinu naprava za smirivanje prometa -umjetne izbo ine na kolniku -uzdignute plohe

Tako er mogu e je ozna avanje i znakom u valjkastom obliku koje se izvodi s lijeve i desne strane kolnika u ravnini s napravom za smirivanje prometa.

Elementi konstrukcije i oprema javnih cesta -slu e da sudionike u prometu upozore na blizinu stalne prepreke unutar mjera prometnih profila. Ozna avaju se : crveno- bijelom bojom ,ako se radi o mjerama unutar prometnog profila. Ozna avaju se : crno-bijelom bojom , ako se radi o mjerama slobodnog profila.

Evakuacijska crta tunela - nalazi se na oblozi tunela i ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila i to crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002).

Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika.

HVALA NA PA NJI !