Seminar iz prenosila i dizala

Stjepan NikoliPrenosila i dizala Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuSTROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODUZavod za strojarske konstrukcije

PRENOSILA I DIZALA

Seminarski rad

Mehanizam za podizanje

Ime i prezime: Stjepan NikoliJMBAG: 12138290Pregledao:

Slavonski Brod, 2015. god.Sadraj

1 ZADANO12 IZBOR BROJA UNICA I OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOLOTURNIKA22.1 PRIJENOSNI OMJER KOLOTURNIKA22.2 FAKTOR ISKORITENJA KOLOTURNIKA U RADNOM STANJU23 DIMENZIONIRANJE UETA33.1 SILA U UETU KOJE SE NAMATA NA BUBANJ43.2 DIMENZIONIRANJE UETA43.2 PROVJERA UETA54 IZBOR KUKE64.1 VELIINA KUKE64.2 KONTROLA NAPREZANJA U VRATU KUKE94.3 KONTROLA NAPREZANJA U PRESJEKU A-B POMOU ZAMJENSKOG TRAPEZA104.4 IZBOR MATICE KUKE I NOSAA KUKE134.5 PROVJERA NAPREZANJA NOSAA KUKE154.6 PROVJERA POVRINSKOG TLAKA LAMELA164.7 PROVJERA NOSIVOSTI AKSIJALNOG LEAJA 51216175 DIMENZIONIRANJE I IZBOR UNICE185.1 VELIINA KUKE185.2 PROVJERA OSOVINE UNICE195.3 PROVJERA POVRINSKOG PRITISKA NOSEIH LIMOVA OSOVINE UNICE205.4 DIMENZIONIRANJE VALJNIH LEAJEVA215.5 UNICA ZA IZRAVNAVANJE225.6 PROMJER OSOVINE IZRAVNAVAJUE UNICE226 BUBANJ246.1 PROMJER BUBNJA246.2 PRORAUN STJENKE BUBNJA266.3 DEBLJINA ELNE PLOE BUBNJA286.4 VEZA ELNE PLOE I BUBNJA296.5 KONTROLA VIJANE VEZE ELINE PLOE I BUBNJA306.6 PRORAUN OSOVINE BUBNJA326.7 VEZA UETA S BUBNJEM326.8 KONTROLA VIJANE VEZE UETA S BUBNJEM347 ODABIR MOTORA ZA DIZANJE367.1 SNAGA MOTORA367.2 PROVJERA KONICE MOTORA378 MEHANIZAM ZA VONJU408.1 PRORAUN KOTAA VITLA408.2 IZBOR MOTORA ZA VONJU428.3 PROVJERA MOTORA ZA VONJU438.4 PROVJERA SNAGE MOTORA OBZIROM NA PROKLIZAVANJE468.5 PROVJERA KONICE MOTORA489 LITERATURA50

1 ZADANO

- visina dizanja: 14 m - nosivost Q/g : 10000 kg - brzina dizanja: 20 m/min - brzina vonje vitla:20 m/min - pogonska grupa mehanizma za dizanje:2 m - pogonska grupa mehanizma za vonju vitla portalne dizalice:2 m - prijenosni odnos kolutnika: 4:1 - ED(vonja,dizanje) = 30%, 40% prema lit.[1], str. 222. tablica 1. - z(vonja,dizanje) = 30, 40 cikl/h prema lit.[1], str. 222. tablica 1. - ukljuenja/h(vonja,dizanje) = 180, 240 uklj./h prema lit.[1], str. 222. tablica 1.

Slika 1.1 Mehanizam za dizanje

2IZBOR BROJA UNICA I OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOLOTURNIKA

2.1 PRIJENOSNI OMJER KOLOTURNIKA

Prijenosni omjer koloturnika odreuje se prema izrazu

(1) gdje je vrijednost

= 4; broj nosivih ueta, broj ueta iznad kuke

= 1; broj ueta koja se namataju na bubanjUvrtavanjem u izraz (1) dobije se

(2)

2.2FAKTOR ISKORITENJA KOLOTURNIKA U RADNOM STANJU

Iskoristivost faktorskih koloturnika odreuje se prema izrazu

(3)gdje je vrijednost

= 4 prijenosni omjer koloturnika, prema poglavlju 2.1 izraz (2)

= 0,98 iskoristivost jedne unice, prema [1]Uvrtavanjem u izraz (3) dobije se

(4)

3DIMENZIONIRANJE UETA

Ue je visoko optereeni strojni element koji je pojmovno nerazdvojno vezan uz dizanjei prenoenje tereta. Prema svojim osnovnim znaajkama materijalu, vrstoi, trajnosti ipodruju primjene razlikuju se iana i vlaknasta uad. iana uad za prenosila i dizalaizrauju se iz ica, dok se vlaknasta uad plete iz prirodnih ili umjetnih materijala. [1]

Slika 3.1 Spiralna i pramena uad

U razliitim fazama proizvodnje uadi definirana je oznaka smjera pletenja koje moe bitidesnovojno ili lijevovojno.

Slika 3.2Smjerovi pletenja pramenih uadi3.1SILA U UETU KOJE SE NAMATA NA BUBANJ

Maksimalna sila u uetu koje se namata na bubanj odreuje se prema izrazu


nosivost granika, zadano

= 4; broj nosivih ueta, broj ueta iznad kuke

; iskoristivost faktorskih koloturnika, prema (4)Uvrtavanjem u izraz (5) dobije se

(6)

3.2DIMENZIONIRANJE UETADimenzioniranje pokretne (pogonske) uadi provodi se za dva sluaja optereenja, a toje kad imamo glavna i dodatna optereenja.Promjer ueta odreuje se prema izrazu


faktor sigurnosti za pogonsku grupu 2m, prema [1], str. 88.

lomna vrstoa ice

faktor ispune za ue Warrington-Seale 6x36, DIN 3064, d = 1256mm;prema [1], str. 102. tablica 1,3-2

maksimalna sila u uetu, prema (6)Uvrtavanjem u izraz (7) dobije se

(8)Na osnovi rezultata odabrano je ue promjera d = 14mm, prema [1], str. 101.Oznaka ueta: Ue 14 HRN C.H1.072-J-g1570 sZ-nrp

3.2PROVJERA UETA

Provjeru ueta provodimo usporedbom maksimalne sile u uetu i sile loma uetaumanjenoj za odabranu sigurnost.


faktor sigurnosti za pogonsku grupu 2m, prema [1], str. 88.

sila loma ueta koja se odreuje prema izrazu


odabrani promjer ueta

faktor ispune za ue Warrington-Seale 6x36

lomna vrstoa iceUvrtavanjem u izraz (10) dobije se

(11)Uvrtavanjem u izraza (11) u izraz (9) dobije se

(12)

(13)Odabrano ue zadovoljava!

4IZBOR KUKE

Kuke su najjednostavnije i najvie rabljeno zahvatno sredstvo. Tijelo kuke oblikovano je za jednostavno, sigurno i brzo zavjeenje tereta. U pravilu teret se na kuku ovjesi posredstvom ovjesnog sredstva (ue, traka, lanac i sl.). Kuka moe biti ovjeena na koloturnik posredstvom pominog bloka koloturnika ili na jedno ue. U normama su kuke oznaene brojevima (oznaka HN) koji jednoznano odreuju njihov oblik i mjere. Povezanost broja kuke s dozvoljenim optereenjem (nosivost kuke) ovisi o pogonskoj grupi (o uestalosti primjene i spektru optereenja), pripadnom faktoru sigurnosti te o materijalu kuke. Osnovni oblici kuka su jednokrake i dvokrake kuke. [1]

Slika 4.1Sklop jednokrake kuke

4.1VELIINA KUKE

Potrebna veliina kuke odredit e se prema izrazu


faktor sigurnosti, prema [1], str. 103. tablica 2


granica teenja, prema [1], str. 112. tablica 1Uvrtavanjem u izraz (14) dobije se

(15)Na osnovi rezultata odabrana je kuka HV = 8, prema [1], str. 119. tablica 6U tablici su prikazane dimenzije jednokrake kuke, slobodno kovane, prema [1], str. 119.tablica 6Tablica 4.1 Dimenzije jednokrake kukeBroj kuke HV=8

100

230

18

80

254

55

113

205

150

90

112

212

75

95

146

67

425

125

Navoj kukeRd 56x6

11Masa kg28

Slika 4.2Oznake mjera slobodno kovane jednokrake kuke

U sljedeoj tablici su prikazane dimenzije vrata kuke, prema [1], str. 121. tablica 9

Tablica 4.2 Dimenzije vrata kukeBroj kuke HV=8

67

205

20

56

32

10

Rd 56x6

23

4

48

133

16

49,4

122

3

-

413

12,2

50

Slika 4.3Obraeni vrat kuke

4.2KONTROLA NAPREZANJA U VRATU KUKE

Provjera najmanjeg promjera vrata kuke provodi se prema izrazu



najmanji promjer vrata kuke, prema tablici 4.2

faktor sigurnosti, prema [1], str. 103. tablica 2

granica teenja, prema [1], str. 112. tablica 1Uvrtavanjem u izraz (16) dobije se

(17)

(18)Naprezanje u vratu kuke zadovoljava!

Provjera sminog naprezanja u donjem navoju kuke provodi se prema izrazu



najmanji promjer vrata kuke, prema tablici 4.2

uspon navoja Rd 56x6Uvrtavanjem u izraz (19) dobije se

(20)

(21)Naprezanje u donjem navoju vrata kuke zadovoljava!

Slika 4.4Navoji kuke

4.3KONTROLA NAPREZANJA U PRESJEKU A-B POMOU ZAMJENSKOG TRAPEZA

Normirani presjeci kuka mogu se zamijeniti trapeznim presjekom s kojim se mogu dovoljno tono provjeriti najvea naprezanja u zakrivljenom dijelu kuke. Takav zamjenski trapez moe posluiti za jednostavnu kontrolu naprezanja kada je to potrebno.

Slika 4.5Zamjenska trapezna povrina presjeka slobodno kovane kuke

Pomou zamjenskog trapeza moe se provesti proraun glavnog presjeka. Oitani su potrebnipodaci iz tablice 4.1.

Dalje je potrebno odrediti mjere zamjenskog trapeza prema slici 4.5.

(22)

(23)

(24)Potrebno je jo izraunati i sljedee relacije

(25)

(26)

(27)

Povrina trapeza odreuje se prema izrazu

(28)Uvrtavanjem izraza (22), (23) i (24) dobije se

(29)Poloaj sredita presjeka odreuje se prema izrazu

(30)Uvrtavanjem izraza (22), (23) i (24) dobije se

(31)Potrebno je izraunati i izraz

(32)Uvrtavanjem podataka i izraza (31) dobije se

(33)Poloaj neutralne linije za trapez odreuje se prema izrazu

(34)Uvrtavanjem izraza (22), (23), (24) i (27) dobije se

(35)Provjera naprezanja se provodi prema izrazima

(36)


teina tereta

povrina trapeza, prema (29)

, prema (33)

, prema (25)

poloaj neutralne linije za trapez, prema (35)

, prema (26)

granica teenja, prema [1], str. 112. tablica 1

faktor sigurnosti, prema [1], str. 103. tablica 2Uvrtavanjem izraza i podataka u izraze (36) i (37) dobije se

(38)

(39)

Naprezanja u kuki zadovoljavaju!

4.4IZBOR MATICE KUKE I NOSAA KUKE

U tablici su prikazane dimenzije matice kuke, prema [1], str. 124. tablica 12Tablica 4.3 Mjere matica teretnih kukaBroj kuke HV=8

Navoj Rd 56x6

100

6

56,6

25

8

125

15

21

115

61

16

78

1,6

23

M10

4

Slika 4.6Matice teretnih kuka

U sljedeoj tablici su prikazane dimenzije nosaa kuke, prema [1], str. 123. tablica 11

Tablica 4.4 Mjere ovjesa i nosaa kukeBroj kuke HV=8

140

36

1,2

210

60

4

35

32,5

3,5

29

55

1

10

1

98

58

1,2

51216

80

20

50

0,5

Slika 4.7Nosa kuke

4.5PROVJERA NAPREZANJA NOSAA KUKE

Nosa kuke se proraunava kao greda s dva oslonca optereena na savijanje.

Slika 4.8Nosa kuke kao greda s dva oslonca

Najvei moment grede odreuje se prema izrazu


nosivost granika, zadanoa duina grede odreuje se prema izrazu


prema tablici 4.4

prema tablici 4.4Uvrtavanjem u izraz (41) dobije se

(42)Uvrtavanjem izraza (42) i vrijednosti Qtu izraz (40) dobije se

(43)Moment otpora odreuje se prema izrazu


prema tablici 4.4

prema tablici 4.4


(45)Naprezanje u nosau kuke odreuje se prema izrazu

(46)Doputeno naprezanje za elik 0361 iznosi

, prema [3], str. 533.Uvrtavanjem izraza (43) i (45) u izraz (46) dobije se

(47)Naprezanje u nosau kuke zadovoljava!

4.6PROVJERA POVRINSKOG TLAKA LAMELA

Povrinski pritisak lamela odreuje se prema izrazu



prema tablici 4.4


(49)Povrinski pritisak lamela zadovoljava!

4.7PROVJERA NOSIVOSTI AKSIJALNOG LEAJA 51216

Slika 4.9Leaj 51216Osnovne dimenzije leaja

Provjera statike nosivosti (SKF) odreuje se iz izraza za karakteristiku statikog optereenja

(50)gdje su vrijednosti

statiko optereenje leaja

karakteristika statikog optereenja, prema [4], str. 294. za normalnezahtjeveStatika nosivost se stoga odreuje prema izrazu

(51)Uvrtavanjem u izraz (51) dobije se

(52)Aksijalni leaj zadovoljava!

5DIMENZIONIRANJE I IZBOR UNICE

5.1VELIINA KUKE

Promjer unice odreuje se prema izrazu


minimalno dozvoljeni odnos, prema [1], str. 103. tablica 1,4-1

koeficijent pregibanja ueta, ovisan o broju pregiba, prema [1], str. 104. tablica1,4-2

promjer uetaUvrtavanjem u izraz (53) dobije se

(54)Odabran je promjer uniceD(d2) = 400 mm, prema [1], str. 122. tablica 10

Slika 5.1Profil uniceMjere profila unice, prema [1], str. 105. tablica 1.5-1

nazivni promjer unice

promjer osovine, prema [1], str. 122. tablica 10

Slika 5.2Sklop kuke

5.2PROVJERA OSOVINE UNICE

Slika 5.3Prikaz optereenja osovine unice

Najvei moment osovine odreuje se prema izrazu



,

prema tablici 4.4

, prema tablici 4.4Uvrtavanjem u izraz (55) dobije se

(56)

Moment otpora osovine odreuje se prema izrazu

(57)

promjer osovine, prema [1], str. 122. tablica 10Naprezanje osovine odreuje se prema izrazu

(58)Doputeno naprezanje za elik 0361 iznosi


(59)Naprezanje osovine zadovoljava!

5.3PROVJERA POVRINSKOG PRITISKA NOSEIH LIMOVA OSOVINE UNICE

Povrinski pritisak lamela odreuje se prema izrazu (48)

gdje je vrijednost


promjer osovine, prema [1], str. 122. tablica 10


(60)Povrinski pritisak lamela zadovoljava!

5.4DIMENZIONIRANJE VALJNIH LEAJEVA

Dimenzije za oblik C, unica s valjnim leajevima, prema [1], str. 106. tablica 1,5-4

Slika 5.4Oblik i mjerna skica uniceOsnovne dimenzije unice

Odabran je leaj SKF 51114 za kojeg treba napraviti provjeru prema izrazu (50)

gdje su vrijednosti

statiko optereenje leaja

karakteristika statikog optereenja, prema [4], str. 294. za normalnezahtjeveStatika nosivost se stoga odreuje prema izrazu (51)

Uvrtavanjem u izraz (51) dobije se

(61)Aksijalni leaj zadovoljava!

5.5UNICA ZA IZRAVNAVANJE

Promjer izravnavajue unice odreuje se prema izrazu (53)

gdje su vrijednosti




(62)Odabran je promjer uniceDizr(d2) = 200mm, prema [2], str. 39. tablica 2,5Mjere profila unice su iste kao i kod unice sklopa kuke. (vidi str. 18.)

5.6 PROMJER OSOVINE IZRAVNAVAJUE UNICE

Slika 5.5Izravnavajua unica

Pretpostavljen je promjer osovine do = 45 mm

Oitane su potrebne dimenzije potrebne za provjeru osovine izravnavajue unice

, irina unice, prema [1], str. 106. tablica 1,5-4

, irina nosivog lima

, distantna irina

Najvei moment osovine odreuje se prema izrazu

(63)Uvrtavanjem podataka u izraz (63) dobije se

(64)Moment otpora osovine odreuje se prema izrazu

(65)do = 45 mm pretpostavljeni promjer osovineNaprezanje osovine odreuje se prema izrazu (58)

Doputeno naprezanje za elik 0561 iznosi


(66)Naprezanje osovine zadovoljava!

6BUBANJ

Bubanj slui za pogon ueta i kao spremnik potrebne duine ueta. Namatanje ueta treba izvesti tako da se sprijei zapletanje ueta na bubnju. To se veinom postie namatanjem na oljebljeni bubanj. Na bubanj se moe namatati jedno ue, tada je bubanj jednouetni ili dva ueta, tada je bubanj dvouetni. ljebovi uvaju ue i osiguravaju jednakomjerno namatanje ueta. [1]

6.1 PROMJER BUBNJA

Promjer bubnja odreuje se prema izrazu (53)

gdje su vrijednosti




(67)Odabran je promjer bubnjaDb = 267mm, prema [3], str. 437. eline beavne cijevi, debljine stjenke 11 mm.

Slika 6.1Osnovne mjere ljeba

Dimenzije profila ljeba odreuju se prema izrazima

(68)gdje je d = 14mm promjer uetaUvrtavanjem u izraz (68) dobije se

(69)Odabrano: h = 5,5 mm

(70)Odabrano: r1 = 8 mm

(71)Odabrano: t = 16 mm

; prema [1], str. 126.Radnu duinu bubnja odreuje se prema izrazu


= 4 prijenosni omjer koloturnika, prema poglavlju 2.1 izraz (2)

visina dizanja, zadano

odabrani promjer bubnja

korak ljeba bubnjaUvrtavanjem u izraz (72) dobije se

(73)Ukupna duina bubnja odreuje se prema izrazu


radna duina bubnja


(75)Duina narezanog dijela bubnja odreuje se prema izrazu

(76)

gdje su vrijednosti

radna duina bubnja


(77)

6.2 PRORAUN STJENKE BUBNJA

Stjenka bubnja optereena je na uvijanje, savijanje i prolom. Uvijanje se moe zanemariti jer je naprezanje najee mali, savijanje je od utjecaja kod vrlo dugakih bubnjeva, dok kod optereenja na prolom optereeno ue se namata na bubanj i stee stjenku bubnja slino djelovanju vanjskog tlaka. Stjenka bubnja dimenzionira se prvenstveno prema naprezanjima koja od tuda slijede. Bubnjevi se danas u pravili izrauju u zavarenoj izvedbi. [1]

Dozvoljeno naprezanje za elini bubanj 0345

Slika 6.2Naprezanje elemenata stjenke bubnjaNaprezanje na mjestu namatanja ueta, normalno (od savijanja) odreuje se prema izrazu


maksimalna sila u uetu, prema (6)


debljina stjenkeUvrtavanjem u izraz (78) dobije se

(79)Naprezanje na mjestu namatanja ueta, cirkularno (tlano) odreuje se prema izrazu



debljina stjenke


(81)Naprezanje stjenke bubnja zadovoljava!

Naprezanje uslijed savijanja bubnja je najvee kad se ue optereeno maksimalnim teretomnamata na bubnja na njegovoj sredini. Zbog simetrinosti vrijedi:

Najvei moment savijanja odreuje se prema izrazu



ukupna duina bubnja, prema (75)Uvrtavanjem u izraz (82) dobije se

(83)Moment otpora poprenog presjeka bubnja odreuje se prema izrazu





(85)Naprezanje uslijed savijanja odreuje se prema izrazu

(86)Uvrtavanjem izraza (83) i (85) u izraz (86) dobije se

(87)

6.3 DEBLJINA ELNE PLOE BUBNJA

Debljina elne ploe bubnja odreuje se prema izrazu



vanjski promjer glavine

granica teenja, prema [3], str. 533.

Uvrtavanjem brojanih vrijednosti i izluivanjem nepoznanice, dobije se potrebna debljinaploe.

(89)Odabrana je debljina ploe: w = 5 mm

6.4 VEZA ELNE PLOE I BUBNJA

Prijenos okretnog momenta sa vijenca na bubnja ostvarit e se silom trenja izmeu vijenca i bubnja koja proizlazi iz sile pritiska izmeu ploe i vijenca uslijed pritezanja vijaka. Odabrani vijci za prijenos okretnog momenta M10, povrine Aj=52,3mm2.Odabrani materijal vijaka je8.8.

Slika 6.3 Primjer konstrukcijske izvedbe bubnja

Broj vijaka potrebnih za prenoenje momenta trenjem odredit e se iz izraza

(90)gdje je

(91)

faktor trenja

vlana vrstoa

potrebna sigurnost

promjer na kojem su vijci

Uvrtavanjem brojanih vrijednosti, izraza (91) i izluivanjem nepoznanice iz izraza (90),dobije se potreban broj vijaka.

(92)Odabran je potreban broj n = 6vijaka M10 iz materijala kvalitete 8.8.

6.5 KONTROLA VIJANE VEZE ELINE PLOE I BUBNJA

Sila u vijku odreuje se prema izrazu




potreban broj vijaka

faktor trenja

promjer na kojem su vijciUvrtavanjem u izraz (93) dobije se

(94)Sila prenaprezanja odreuje se prema izrazu


povrina vijka,a prenaprezanje se odredi prema [4], str. 125. slika 2.21


(96)Moment pritezanja odreuje se prema izrazu


uspon navoja

srednji promjer navoja

koeficijent trenja na bokovima navoja i na glavi vijka

srednji promjer povrine glaveUvrtavanjem u izraz (97) dobije se

(98)Vlano naprezanje odreuje se prema izrazu


, prema izrazu (96)

povrina vijkaUvrtavanjem u izraz (99) dobije se

(100)Torzijsko naprezanje odreuje se prema izrazu


, moment pritezanja, prema izraz (98)


(102)Reducirano naprezanje odreuje se prema izrazu


, prema (100)

, prema (101)


(104)Odabrani vijci zadovoljavaju!

6.6 PRORAUN OSOVINE BUBNJA

Potreban promjer osovine bubnja odredit e se iz izraza



doputeno naprezanje, prema [3], str. 533. za 0561


(106)Odabran je promjer osovine bubnja: do = 57 mm

6.7 VEZA UETA S BUBNJEM

Sila u uetu pred ulazom u vijanu vezu odreuje se prema izrazu



faktor trenja za elik

, 2 navoja prije vijane vezeUvrtavanjem u izraz (107) dobije se

(108)Potrebna normalna sila u jednom vijku odreuje se prema izrazu

(109)

Potreban broj vijaka prema optereenju na vlak i savijanje odreuje se prema izrazu

(110)Odabrani vijci za prijenos okretnog momenta M12, povrine Aj = 76,3 mm2. Odabrani materijal vijaka je 10.9.

Vrijednosti su

, kut trapeznog ljebaUvrtavanjem u izraz (110) dobije se

(111)Odabran je potreban broj n = 2 vijka M12iz materijala kvalitete 10.9.Vijci se stavljaju po obodu bubnja na razmaku:

6.8 KONTROLA VIJANE VEZE UETA S BUBNJEM

Moment pritezanja odreuje se prema izrazu (97)

gdje su vrijednosti

uspon navoja

srednji promjer navoja

koeficijent trenja na bokovima navoja i na glavi vijka

srednji promjer povrine glaveSila prenaprezanja odreuje se prema izrazu (95)

gdje su vrijednosti

povrina vijka,a prenaprezanje se odredi prema [4], str. 125. slika 2.21


(112)Moment pritezanja odreuje se prema izrazu

(113)Vlano naprezanje odreuje se prema izrazu


potrebna normalna sila u jednom vijku, prema izrazu (109)

povrina vijkaUvrtavanjem u izraz (114) dobije se

(115)

Torzijsko naprezanje odreuje se prema izrazu (101)

gdje su vrijednosti

, moment pritezanja, prema izraz (113)


(116)Reducirano naprezanje odreuje se prema izrazu (103)

gdje su vrijednosti

, prema (115)

, prema (116)


(117)Odabrani vijci zadovoljavaju!

7ODABIR MOTORA ZA DIZANJE

7.1 SNAGA MOTORA

Potrebna snaga motora za dizanje odreuje se prema izrazu


masa tereta

brzina dizanjaa ukupna korisnost odreuje se prema izrazu


stupanj djelovanja reduktora

stupanj djelovanja bubnja

stupanj djelovanja koniceUvrtavanjem u izraz (119) dobije se

(120)Uvrtavanjem podataka i izraza (120) u izraz (118) dobije se

(121)Za pogonsku grupu 2m relativno trajanje ukljuenja je: ED = 40%prema [1], str. 222. tablica 1.Brzina bubnja odreuje se prema izrazu


brzina dizanja

= 4 prijenosni omjer koloturnika, prema poglavlju 2.1 izraz (2)Uvrtavanjem u izraz (122) dobije se

(123)Kutna brzina bubnja odreuje se prema izrazu


brzina bubnja, prema izrazu (123)

odabrani promjer bubnjaUvrtavanjem u izraz (124) dobije se

(125)Broj okretaja bubnja odreuje se prema izrazu

(126)Uvrtavanjem izraza (125) u izraz (126) dobije se

(127)Prema zadanim podacima izabran je motor (polno-preklopivi) s reduktorom i konicom:SEW EURODRIVE K187DVE 250M4/BMGOsnovni podaci:

7.2 PROVJERA KONICE MOTORA

Moment koenja odreuje se prema izrazu

(128)Statiki moment koenja odreuje se prema izrazu

(129)

gdje su vrijednosti

masa tereta

brzina dizanjaa kutna brzina motora se odreuje prema izrazu

(130)gdje je n = 1450 min-1 broj okretaj motora.Uvrtavanjem u izraz (130) dobije se

(131)Iskoristivost u konom stanju odreuje se prema izrazu

(132)

gdje je korisnost, prema izrazu (120)Uvrtavanjem u izraz (132) dobije se

(133)Uvrtavanjem podataka i izraza (131), (133) u izraz (129) dobije se

(134)Dinamiki moment koenja odreuje se prema izrazu

(135)Moment inercije reducirane mase odreuje se prema izrazu

(136)Moment inercije rotirajuih masa odreuje se prema izrazu


moment inercije elektromotora


(138)

Moment inercije translacijske mase odreuje se prema izrazu


masa tereta

brzina dizanja

kutna brzina, prema izrazu (131)

iskoristivost u konom stanju, prema (133)Uvrtavanjem u izraz (139) dobije se


(141)Konstantno kutno usporenje odreuje se prema izrazu



vrijeme zaustavljanja, odabranoUvrtavanjem u izraz (142) dobije se



(145)Odabrana konica zadovoljava!

8MEHANIZAM ZA VONJU

8.1 PRORAUN KOTAA VITLA

Optereenje kotaa definira se izrazom

(146)

a za vitlo vrijedi da je Ako pretpostavimo oslanjanje na 4 kotaa dobije se izraz


masa tereta,a pretpostavljena masa vitla odreuje se prema izrazu za nosivosti od 1050t; prema [2], str. 143.

(148)Uvrtavanjem u izraz (148) dobije se


(150)Promjer kotaa odreuje se prema izrazu


optereenje kotaa

, za tranice s ravnom glavoma korisna irina glave tranice odreuje se prema izrazu

(152)

Za odabranu tranicu: A55, prema [2], str. 104. tablica 1 oitani su potrebni podaci

, irina glavine

, za materijal kotaa 0545 povrinski kaljen

za , pretpostavka

, za srednju pogonsku grupuUvrtavanjem u izraz (152) dobije se


(154)Odabran je promjer kotaa DK= 200 mm, prema [2], str. 105. tablica 8,2Provjera koeficijenta k2odreuje se prema izrazu


brzina vonje vitla

odabrani promjer kotaaUvrtavanjem u izraz (155) dobije se

(156)

Za , oitano je koji odgovara .Uvrtavanjem u izraz (151) dobije se

(157)Odabrani kota zadovoljava!

8.2 IZBOR MOTORA ZA VONJU

Potrebna snaga za ustaljenu vonju odreuje se prema izrazu


, sila potrebna za svladavanje otpora vonje, prema [2], str. 68. slika 5,1, oitano za i

brzina vonje vitla

stupanj korisnosti mehanizma za vonjuUvrtavanjem u izraz (158) dobije se

(159)Sila kod pokretanja odreuje se prema izrazu


, sila potrebna za svladavanje otpora vonje

, faktor sigurnosti od 20%

vrijeme pokretanja, prema [2], str. 64. tablica 4,1

masa vitla i teretaUvrtavanjem u izraz (160) dobije se

(161)Nominalna snaga motora odreuje se prema izrazu


brzina vonje vitla

stupanj korisnosti mehanizma za vonju


(163)

Brzina okretanja kotaa prema izrazu (156) iznosi Za pogonsku grupu 2m relativno trajanje ukljuenja je: ED = 30%, prema [1], str. 222. tablica1Prema zadanim podacima izabrani su zasebno blokovi kotaa koji imaju motor s reduktorom usklopu i blokovi kotaa bez motora.Kotai: DEMAG DRS-125Motor:DEMAG AME 40 TD-M0-50-1-127 ZBF 90 B 2 B020Osnovni podaci motora:

Osnovni podaci kotaa:

55x55 tranica (St70/E360)

8.3 PROVJERA MOTORA ZA VONJU

Provjera motora obzirom na pokretanje odreuje se prema izrazu

(164)Statiki moment odreuje se prema izrazu

(165)

gdje su vrijednosti

, sila potrebna za svladavanje otpora vonje

brzina vonje vitla

stupanj korisnosti mehanizma za vonju

a kutna brzina elektromotora se rauna prema izrazu (130) gdje je Uvrtavanjem u izraz (130) dobije se


(167)Dinamiki moment odreuje se prema izrazu


prema izrazu (166)Moment inercije reducirane mase odreuje se prema izrazu (136)

Moment inercije rotirajuih masa odreuje se prema izrazu (137)

gdje su vrijednosti


faktor sigurnosti od 20%Uvrtavanjem u izraz (137) dobije se

(169)Moment inercije translacijske mase odreuje se prema izrazu


masa vitla i tereta

brzina vonje vitla

kutna brzina,prema izrazu (166)





(174)Odabrani motor mora zadovoljiti uvjet

(175)gdje je

prema izrazu (174),a nazivni moment motora odreuje se prema izrazu

(176)gdje su

snaga elektromotora

kutna brzina,prema izrazu (166)Uvrtavanjem u izraz (176) dobije se


(178)Odabrani motor zadovoljava!

8.4 PROVJERA SNAGE MOTORA OBZIROM NA PROKLIZAVANJE

Minimalno vrijeme pokretanja vitla bez tereta odreuje se prema izrazu


masa vitla

brzina vonje vitla

prema [2], str. 62. suhe tranice, zatvoren prostor

otpor vonje, prema [2], str. 68. slika 5.1

Faktorodreuje se prema izrazu


, faktor sigurnosti od 20%


masa vitla

kutna brzina,prema izrazu (166)

brzina vonje vitla


(181)

odreuje se prema izrazu


broj kotaa vitla

teina vitla bez tereta,

a broj pogonskih kotaa odreuje se prema izrazu


broj kotaa vitla

sila kod pokretanja, prema izrazu (161)

prema [2], str. 62. suhe tranice, zatvoren prostor

masa vitlaUvrtavanjem u izraz (183) dobije se


(185)Uvrtavanjem podataka i izraza (181), (185) u izraz (179) dobije se

(186)

Moment pokretanja kojim bi se vitlo ubrzalo za odreuje se prema izrazu


, prema izrazu (172)


, prema izrazu (186)

a odreuje se prema izrazu


otpori ustaljene vonje bez tereta, prema [2], str. 68. slika 5.1

brzina vonje vitla

kutna brzina, prema izrazu (166)Uvrtavanjem u izraz (188) dobije se


(190)Srednji moment pokretanja odabranog motora odreuje se prema izrazu

(191)

gdje je Uvrtavanjem u izraz (191) dobije se

(192)Motor mora zadovoljiti uvjet

Odabrani motor zadovoljava!

8.5 PROVJERA KONICE MOTORA

Moment koenja odreuje se prema izrazu


brzina vonje vitla


prema izrazu (181)

specifian otpor vonje za prema [2],str. 59. dijagram 3.4Stupanj korisnosti u konom stanju iznosi

(194)Teina vitla i tereta iznosi

(195)Potrebno vrijeme zaustavljanja treba biti

(196)Uvrtavanjem podataka i izraza (194), (195) i (196) u izraz (193) dobije se

Odabrana konica zadovoljava!

9LITERATURA

[1] ap, D.: Transportni ureaji, podloge uz predavanja, Zagreb, 2004.[2] ap, D.: Prenosila i dizala-podloga za konstrukciju i proraun, Sveuilite u Zagrebu, 1990.[3] Kraut, B.: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga Zagreb, 1988.[4] Decker, K. H.: Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 2006.1

Documents

Seminar iz prenosila i dizala