0/13

Sektorska strategija za javnu gradsku prigradsku i regionalnu

mobilnost Grada Zagreba

5/6/2013

1/13

S A D R Ž A J: Opće informacije

I. Uvod i pregled postojećeg stanja

II. Usklađenost Sektorske prometne strategije s općim metodološkim principima

III. Prikupljanje i analiza podataka

IV. Analiza i hipoteza

V. Ciljevi

VI. Mjere

VII. Utvrđivanje aktualnih i razvoj budućih projekata – prijedlozi Zavoda

2/13

Opće informacije:

1. Koordinacija izrade sektorske strategije za javnu gradsku prigradsku i regionalnu mobilnost Grada Zagreba:

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

2. Stručna suradnja drugih upravnih tijela Grada Zagreba u pripremi sektorske strategije za javnu gradsku prigradsku i regionalnu mobilnost Grada Zagreba:

a. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet:

- Mr.sc. Marijan Kljućarić, dipl.ing.prom.

b. Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba:

- Dubravko Širola, dipl.ing.prom. Viši savjetnik – samostalni planer za promet I infrastrukturu

I. Uvod i pregled postojećeg stanja:

Zagreb je čvorište europskih prometnih koridora. Kroz Zagreb prolazi paneuropski cestovni i željeznički koridor X: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Thesaloniki i paneuropski cestovni i željeznički koridor Vb: Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Kroz središte Zagreba prolaze željezničke pruge kojima se odvija putnički i cjelokupni teretni promet. Prigradski, gradski i međunarodni željeznički promet nisu međusobno odvojeni. Autocestovni državni i međunarodni pravci imaju ishodište na Zagrebačkoj obilaznici: A1 Zagreb – Split; A2 Zagreb – Macelj; A3 Bregana – Zagreb – Lipovac; A4 Zagreb – Goričan, A6 Zagreb – Rijeka; A11 Zagreb – Sisak / u izgradnji.

Razvojni problemi: slaba cestovna povezanost pojedinih područja zagrebačke županije međusobno uzrokuje povećani tranzit na području Zagreba, nedovoljno propusna i nekompletna cestovna mreža Grada, uključujući nedovoljnu povezanost Zračne luke Zagreb s Gradom, započete i nedovršene gradnje magistralne ulične infrastrukture, pretežito zastarjela željeznička infrastruktura, sav promet (uključujući teretni) prolazi kroz središte grada, nedovoljno učešće željeznice u prigradsko-gradskom prometu, nepostojanje integriranog sustava javnog prijevoza, spor javni prijevoz, neodgovarajuća regulacija prometa i nekoordinirana semaforska signalizacija, nedovoljno razvijen biciklistički promet, relativno visok stupanj motorizacije, nedovoljan broj parkirališnih mjesta i nezadovoljavajuća sigurnost u prometu. Prema anketi domaćinstava provedenoj 1998. za potrebe izrade Prometne studije grada Zagreba (Prometna studija grada Zagreba, mva, Zagreb, 1999.) utvrđeno je da se od svih dnevnih putovanja u gradu obavlja 25,4% pješice, 36,8% javnim prijevozom, 37,1% automobilom i 0,7% biciklom. Procjenjuje se da je u proteklom desetgodišnjem razdoblju porastao automobilski i biciklistički promet, a stagnirao javni prijevoz. Kroz planiranu načinsku raspodjelu iskazuju se strateški ciljevi prometne politike, a praćenje promjena u određenim vremenskim razmacima omogućuje vrednovanje postignutih rezultata. Nužno je utvrđivanje jedinstvene metodologije prikupljanja i obrade podataka kao i vremenskog razmaka u kojem će se podaci prikupljati.

Načinska raspodjela dnevnih putovanja u Gradu Zagrebu /procjena/:

OSOBNA VOZILA I MOTOCIKLI 35,70%

TAXI VOZILA 0,50% TRAMVAJ 23,40% AUTOBUS 11,50% PJEŠICE 19,40%

ŽELJEZNICA 6,50% BICIKL 3,00%

3/13

STATISTIKA:

POVRŠINA, km2 641,32 Ukupan broj stanovnika 790 017 Gradski prijevoz

- tramvaj - prevezeni putnici ( u tisućama) u 286TMK+7OTP na tramvajskoj pruzi ukupne duljine od 133.705 m 166 772

- autobus - prevezeni putnici ( u tisućama) u 429 autobusa na ukupnoj duljini autobusnih linija od 994 km na području Grada Zagreba

76 713

-gradsko - prigradska željeznica - prevezeni putnici (u tisućama u 2009 godini)

55 000

- uspinjača 558 Broi vožnji osoba s invalidnošću (godišnje) 23.694 Broj taxi vozila 1 037 Broj registriranih vozila na motorni pogon 395 391 - osobnih automobila 324 538 - teretnih i radnih vozila 35 863 - motocikala 9 917 Zračni promet - otpremljeni i prispjeli putnici 2 319 098

Izvor: Statistički ljetopis Grada Zagreba za 2012, HŽ-PUTNICKI PRIJEVOZ d.o.o. 2009.i ZH-ZET 2013.

Administrativni okvir sektora nalazi se unutar Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet.

Izradi predmetne sektorske strategije za javnu gradsku prigradsku i regionalnu mobilnost Grada Zagreba:prethodila je izrada Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. godine (ZagrebPlan), a čiju izradu je vodio Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. U pripremi pojedinih dijelova strategije sudjelovale su ekspertne radne grupe sastavljene od predstavnika drugih gradskih upravnih tijela, trgovačkih društava u vlasništvu Grada i institucija značajnih za provedbu politika regionalnog razvoja u Gradu Zagrebu, te cijenjeni stručnjaci iz pojednih područja. Savjetničku podršku pružili su članove posebne Radne skupine sastavljene od predstavnika svih upravnih tijela Grada Zagreba te IMO – Institut za međunarodne odnose. Zakonski okvir i temeljne smjernice za izradu ZagrebPlana – rsgz do kraja 2013. Određeni su Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 153/09), Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (Narodne novine br. 63/10), Pravilnikom o Upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (Narodne novine br. 53/10), te Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ciljevi, prioriteti i mjere ZagrebPlana – rsgz do kraja 2013. usklađeni su s prioritetima razvoja statističke regije Sjeverozapadna Hrvatska, kojoj Grad Zagreb pripada zajedno sa Zagrebačkom, Međimurskom, Varaždinskom, Krapinsko-zagorskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Sektorskoj strategiji također je prethodila i izrade strateških dokumenata prostornog uređenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/2009), Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/2007,8/2009 i 7/2013), kao i Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 17/06, 1/09 i 7/13). Kontinuirano se sukladno naprijed navedenom realiziraju projekti (Domovinski most, niskopodni tramvaji, rekonstrukcija Radničke, izgradnja čvorišta Savska Opatovina, Radnička-Slavonska-Heinzelova, Slavonska-Ljudevita Posavskog.....).

II. Usklađenost Sektorske prometne strategije s općim metodološkim principima:

Sektorska strategija za javnu gradsku prigradsku i regionalnu mobilnost Grada Zagreba je

sukladna Razvojnoj strategiji Grada Zagreba (ZagrebPlanu), a koja je izrađena je u skladu sa smjernicama politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, te usklađena s prioritetima razvoja statističke regije Sjeverozapadna Hrvatska, kojoj Grad Zagreb pripada zajedno sa Zagrebačkom, Međimurskom, Varaždinskom, Krapinsko-zagorskom i Koprivničko-križevačkom županijom. ZagrebPlan – Razvojna strategija Grada Zagreba sastoji se od:

4/13

- osnovne analize s ocjenom stanja i utvrđenim razvojnim problemima i potrebama, - swot-analize s utvrđenim snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama, - vizije razvoja Grada Zagreba, - strateških ciljeva, prioriteta i mjera za provedbu, - financijskog okvira, - okvira za provedbu strategije, - akcijskog plana, - komunikacijske strategije, - te dodataka. Strateški ciljevi u najširem smislu odgovaraju potrebama i problemima prepoznatima u

analizama. Prioriteti su dobro prepoznati i opravdani glavnim nalazima analize te je gotovo za svaku mjeru moguće pronaći odgovarajuću natuknicu u swot analizi. Nedostatak strateškoga dijela je nepostojanje indikatora na razini strateških ciljeva i prioriteta, pa je tako teško procijeniti kako će se mjeriti njihovo ostvarenje i u kojoj će mjeri doprinijeti rješavanju problema prepoznatih u analizi. Definirani su indikatori na razini mjera, doduše bez bazne i očekivane vrijednosti, koji mogu vrlo dobro poslužiti u praćenju utjecaja, ali nisu dovoljni.

ZagrebPlanom je sektorski razvoj je obuhvaćen u cijelosti i ima za cilj obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada Zagreba i šire regije, te osigurati primjereno funkcioniranje grada Zagreba kao centra metropolitantske regije i utvrditi razvojne potrebe:

- rekonstruirati, modernizirati i dograditi zagrebački željeznički čvor, - povećati i modernizirati željeznički vozni park, - graditi i rekonstruirati željeznička stajališta i p&r i b&r kapacitete, - širiti tramvajsku i autobusnu mrežu, reorganizirati postojeće linije i sagraditi terminal javnog

prijevoza, - nastaviti modernizaciju voznog parka zet-a, - uvesti integrirani sustav javnog prijevoza na području Grada i okolnih županija, - dovršiti započetu gradnju ulične mreže, spoj na ac zg – si, mostove preko Save, nove

ulične spojeve, - uvesti sustav aup za bolju protočnost i sigurnost u prometu, - u novoj gradnji osigurati adekvatan broj parkirališnih mjesta, a u postojećoj, s deficitarnim

parkirališnim prostorom, predložiti način rješavanja parkiranja za stanare i posjetioce, - unapređivati biciklistički promet (širenje mreže i povezivanje biciklističkih staza, povećanje

sugurnosti, uvođenje javnih bicikala), - povećati kapacitete Zračne luke Zagreb za prihvat i otpremu putnika, zrakoplova i tereta, te

unaprijediti prometnu povezanost sa središtem Zagreba. 2008 2009 20(p)

Sektorska prometna strategija je sukladna Prostornom planu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/2009), strateškom dokumentu prostornog uređenja čiji je cilj uspostavljanje usklađenog razvoja prigradskog i gradskog prostora na načelu održivog razvitka, što podrazumijeva kvalitetnu prometnu povezanost Zagreba s okolnim gradovima, te međusobnu povezanost perifernih gradskih i prigradskih dijelova. Pri tom se vodilo računa i o projektima u sklopu TEN-T-a (U dokumentima Europske unije za razvoj hrvatskog prometnog sektora ultimativan je Memorandum razumijevanja o razvoju Osnovne regionalne mreže Jugoistočne Europe, koji su 2004. u Luxembourgu potpisali šest regionalnih ministara prometa i predstavnik Europske komisije. Taj dokument sažima sve prijašnje paneuropske prometne strategije i dokumente Europske unije, mreže (TEN) i procese (TINA), koji konotiraju ovu regiju. REBIS predstavlja osnovu nove regionalne suradnje u prometnom sektoru, predlaže definiciju multimodalne osnovne mreže, koja se tijekom vremena može mijenjati ili revidirati. Svrha tog dokumenta ujedno je osiguranje optimuma interoperabilnosti. Posljednji dokument u pregledu europskih studija i preporuka, koji konotiraju razvoj prometnog sustava u Hrvatskoj je Transportni protokol Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Hrvatske. U smislu razvoja prometne infrastrukture Protokol 6 o kopnenom prometu naglašava mjere za razvoj multimodalne prometne infrastrukture, posebice na paneuropskim koridorima Vb i X kroz Grad Zagreb). Na županijskoj, odnosno gradskoj razini cilj je uravnotežen vremenski, prostorno i ekonomski integriran prometni sustav različitih modaliteta, a čime se doprinosi inter-modalnosti, promicanju inter-operabilnosti mreže i omogućavanju optimalne kombinacije raznih vidova prometa. Pri tom su uspostavljeni urbanistički opći ciljevi bazirani na zdravom urbanom planiranju:

o Pristupačnost (promet-izbor i vrsta prijevoza) o Sigurnost (smirivanje brzine prometa) o Stabilna klima (smanjenje emisije CO2- planiranje s obnovljivim izvorima energije)

5/13

Strategijom i planom prostornog uređenja određena je cjelokupna prometna mreža Hrvatske,

koja se preciznije planski elaborira na regionalnim i lokanim razinama županija. Metodologija i učinkovitost okolišne zaštite u i izgradnji i eksploataciji prometne infrastrukture u

Hrvatskoj su slični ili identični onoj u Europskoj uniji. Prilikom izrade Sektorske strategija za javnu gradsku prigradsku i regionalnu mobilnost Grada Zagreba vodilo se računa i o njenoj usklađenosti sa projektom NATURA 2000 (Hrvatska se 2002 godine pridružila projektu) s ciljem uspostave Nacionalne ekološke mreže CRO-NEN kao dijela paneuropske ekološke mreže, te sa Strategijom održivog razvoja RH (NN 30/09) gdje se planiranje i gradnja transportnih sustava mora se izvesti pažljivo uz poštivanje okoliša, uspostavu smanjenje emisije štetnih plinova (CO2) i drugih onečišćavala, te preusmjerivati promet sa cestovnog, na energetski učinkovitije i za okoliš povoljnije oblike prijevoza. Sektorska strategija je sukladna i općim ciljevima zaštite okoliša koji proizlaze iz Zakona o zaštiti okoliša ( NN 110/07, čl 6)/:

o racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,

o poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti,

o unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

Prilikom izrade Sektorske strategije vodilo se računa i o usvojenoj sveobuhvatnoj strategiji EU (prijevoz 2050 - 03.2011.g.) za konkurentan prometni sustav koji će, tvrde u EK, povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zapošljavanje. U isto vrijeme, prijedlozi će dramatično smanjiti ovisnost Europe o uvozu nafte i emisiju ugljičnog dioksida u prometu za 60% do 2050. U srcu putokaza Transport 2050 potreba je za transformacijom u željezničkom sektoru, tako da on postane sve više atraktivan i uspije do 2050 vrlo značajno povećati udio na tržištu za putnički i teretni promet preko srednje udaljenosti (> 300 km). Istodobno je cilj do 2030 utrostručiti duljinu postojeće željezničke mreže velikih brzina”.

III. Prikupljanje i analiza podataka:

U sklopu provedbe projekta izrade ZagrebPlana – Razvojne strategije Grada Zagreba, Gradski

ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba je uz savjetničku podršku Instituta za međunarodne odnose, 6. prosinca 2010. u prostorijama Tribine Grada Zagreba na Kaptolu 27 proveo cjelodnevnu radionicu za izradu nacrta swot analize. Swot analiza je člankom 4. Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) predviđena kao obvezni dio sadržaja strategije i njena provedba prethodi određivanju vizije i strateških ciljeva županije (Grada Zagreba). Svrha provedbe radionice i izrade nacrta swot analize bila je utvrđivanje i ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji svakog od segmenata sveukupnog razvoja Grada Zagreba, a nastavno na ranije provedeno prikupljanje podataka, ocjenu aktualnog stanja i utvrđivanje razvojnih problema i potreba, u prethodnom koraku Osnovne analize. Jedan od ciljeva radionice bio je i da se kod sudionika radionice ojača orijentacija na budućnost, odnosno sposobnost razvijanja sofisticiranog mentalnog odgovora na pitanja ‘što ako’, da se poboljša motivacija i opredijeljene za strateško promišljanje razvoja, te svestrano korištenje planiranja, programiranja, praćenja, kao i vrednovanja rezultata i dugoročnih učinaka projekata po razvoj Grada Zagreba. U tom se smislu radionica može smatrati iznimno uspješnom, jer im je omogućila otvoreno i nadsektorsko promišljanje sveukupnog razvoja. Radionica je bila organizirana tako da se radom u grupama i sintezom zaključaka pojedinih grupa u najvećoj mjeri umanji utjecaj subjektivne, osobne prosudbe snaga i slabosti, te prilika i prijetnji i da se se dobije što objektivniji nacrt swot analize, kao polazište za daljnje planiranje.

U izradi Sektorske strategije korišteni su podaci i iz Prostorno–prometne studije cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba (Zagreb, siječanj 2009., dopunjeno svibanj 2009.), čiji su naručitelji bili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske autoceste d.o.o., te Grad Zagreb, Hrvatske željeznice d.d., Hrvatske ceste d.o.o. i Zagrebačka županija uz koordinaciju Instituta građevinarstva Hrvatske d.d. U predmetnoj studiji je postavljen prometni model postojeće prometne mreže na širem području grada s postojećim i mjerenim podacima o prometu i stanovništvu koje generira putovanja na toj prometnoj mreži. Studija je prikupljala i analizirala relevantnu prometno-tehničku dokumentaciju koja obrađuje prometne sustave na širem području grada, analizirala prostorno-plansku dokumentaciju i utvrđivala eventualna odstupanja ili neusklađenosti u pojedinim segmentima, te sistematizirala raspoložive podatke o prometnom opterećenju, provela dodatna mjerenja i ankete, te prognozirala promet i prometne tokove u planskom razdoblju (2030 g). Temeljem statističkih pokazatelja Studijom se daje prognoza budućeg prometnog opterećenja i utvrđuju prometni tokovi u planskom razdoblju, vezano na cestovni i željeznički promet, daljinski, lokalni prigradski i gradski promet, javni i individualni.

6/13

IV. Analiza i hipoteza:

Analiza i prezentirane hipoteze odnose se provedenu cjelodnevnu radionicu za izradu nacrta swot analize u sklopu provedbe projekta izrade ZagrebPlana – Razvojne strategije Grada Zagreba. Definirane su slijedeće hipoteze kroz swot analizu (prednosti, slabosti, prilike (potencijal) i prijetnje):

SNAGE (S) SLABOSTI (W)

- Prostorna pokrivenost javnim prijevozom - Kvalitetan vozni park u tramvajskom i

autobusnom prometu

- Nedostatna intermodalnost prometnog sustava nedovoljno korištenje željezničkog, p&r i b&r prometa

- Nedovoljno razvijena ulična i šinska mreža, slaba protočnost individualnog i javnog prometa

- Zastarjela infrastruktura Zračne luke Zagreb (niska kvaliteta prihvata i otpreme i zastarjeli kapaciteti)

PRILIKE (O) PRIJETNJE (T) - Planovi i programi gradnje prometne

infrastrukture na međunarodnoj i nacionalnoj razini

- Planovi za razvoj integriranoga javnog prijevoza Grada Zagreba i okolnih županija

- Unapređivanje sustava prigradske željeznice u funkciji javnoga prijevoza

- Razvoj Zračne luke kao čvorišta (hub) jugoistočne Europe

- Razvoj Aerodroma Lučko kao poslovnog/ turističkog / sportskog aerodroma

- Globalna i nacionalna gospodarska kriza te opća kriza vrijednosti

- Neusklađenost gruntovno-katastarskih evidencija

Kratka lista hipoteza:

- Razvoj zračnog prometa

- Integracija i poboljšanje ulične i cestovne mreže

- Unapređenje javnog putničkog prometa

- Poboljšanje prometa u mirovanju

- Razvoj sustava za nadzor i upravljanje prometom (ITS)

- Unapređenje biciklističkog prometa

- Modernizacija željezničkog prigradskog prometa

- Razvoj integriranog javnog prijevoza

7/13

V. Ciljevi:

Kroz definiran strateški cilj, „unapređenje prostornih kvaliteta i funkcija grada“ i prioritet, „unapređenje infrastrukturnih i prometnih sustava“ definirani su slijedeći ciljevi sukladni provedenoj swot analizi na radionici u sklopu provedbe projekta izrade ZagrebPlana – Razvojne strategije Grada Zagreba i utvrđene „kratke liste hipoteza“:

HIPOTEZA CILJ OSTVARENJEM CILJA SE:

Razvoj zračnog prometa Poboljšanje kvalitete prihvata i otpreme putnika, tereta i zrakoplova

Rješava problem - osiguranje kapaciteta za očekivani zračni promet

Integracija i poboljšanje ulične i cestovne mreže

Poboljšanje propusnosti ulične mreže i smanjenje zastoja u odvijanju uličnog prometa

Rješava problem i slabost – formira jedinstvena, prostorno i funkcionalno integrirana mreža uličnih prometnica, te osigurava protočnost i smanjenje onečišćenja

Unapređenje javnog putničkog prometa

Povećanje broja putovanja javnim prijevozom, veće učešće javnog putničkog prometa u načinskoj raspodjeli

Koristi potencijal i prilika -izgradnja kvalitetne mreže, te povećanje kvalitete i opsega usluge javnog prometa

Poboljšanje prometa u mirovanju Primjenom modela p&r povećati korištenje javnog prometa, smanjiti automobilski promet i onečišćenje u središtu grada, poboljšati uvjete parkiranja za stanovnike središta grada izgradnjom sustava blokovskih garaža, te osigurati primjeran urbani standard i odvijanje nemotoriziranog prometa na siguran način

Rješava problem i slabost – izgradnja parkirališnih kapaciteta na čitavom području Grada

Razvoj sustava za nadzor i upravljanje prometom (ITS)

Sigurnije i efikasnije odvijanje uličnog prometa, osiguranje prioriteta javnom gradskom prometu , optimizacija upravljanja prometom i osiguranje podataka o strukturi i prometnom intezitetu, kao ishodišnom podatku prostornog planiranja

Rješava problem i slabost, te upravlja prijetnjom – modernizacija i unapređivanje signalne i sigurnosne opreme na raskrižjima i povezivanje semaforskih uređaja s centrom za upravljanje prometom, smanjenje motornog prometa u središtu Grada

Unapređenje biciklističkog prometa

Veće učešće biciklističkog prometa u načinskoj raspodjeli (povećanje biciklističkog prometa)

Rješava slabost – uspostava međusobno povezane i funkcionalne mreže biciklističkih staza i parkirališta, sustav javnih bicikala, povećava se urbani standard i smanjuje onečišćenje.

Modernizacija željezničkog prigradskog prometa

Bolje gradske i prigradske željezničke veze i kroz to bolje prometno funkcioniranje Grada i metropolitanskog prostora

Koristi potencijal i prilika - podizanje razine kvalitete postojeće željezničke infrastrukture i vlakova kako bi se omogućila veća brzina i smanjilo vrijeme putovanja, omogućilo uvođenje učestalijih polazaka

8/13

vlakova, podigla razina udobnosti i time poticalo putnike za većim udjelom javnog prijevoza, a posebno željeznice u svakodnevnom prijevozu; taktni vozni red

Razvoj integriranog javnog prijevoza

Povećati korištenje javnog prijevoza u Gradu i na metropolitanskom području, racionalizacija javnog prijevoza, unapređivanje kvalitete ponude

Koristi potencijal i prilika - dobro organiziran javni prijevoz željezničkog, tramvajskog i autobusnog prometa (funkcionalno jedinstven) s ciljem postizanja jednostavnog, kvalitetnog, brzog i jeftinog putovanja s jednom voznom kartom

Gradski promet je jedinstven sustav i rezultat međudjelovanja svih svojih vidova, te proporcionalno planiranom udjelu pojedinog vida u gradskom prometnom sustavu, treba ulagati u njegov razvoj kontinuirano. Samo kombinacija mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima,te promicanjem javnog prijevoza i nemotoriziranog prometa, dovest će do prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja. Promet grada u jednom pogledu:

VI. Mjere:

HIPOTEZA MJERE

Razvoj zračnog prometa - Projektiranje, pribavljanje svih potrebnih odobrenja za gradnju i početak realizacije Novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, - gradnja uzletno-sletne staze, staze za vožnju i prateće infrastrukture aerodroma Lučko, te osiguranje uvjeta za proširenje djelatnosti i kapaciteta aerodroma, - ispitivanje uvjeta lokacije za gradnju helidroma na zagrebačkim bolnicama;

Integracija i poboljšanje ulične i cestovne mreže

- Graditi nedostajuće ulične i cestovne spojeve osnovne ulične mreže, - Rekonstruirati i denivelirati raskrižja, - Rekonstruirati postojeće ulice,

Unapređenje javnog putničkog prometa

- Proširenje mreže tramvajskih pruga i uspostavljanje funkcionalnih „tramvajskih prstena“ , - Rekonstrukcija postojećih pruga i stajališta, - Gradnja ispravljačkih stanica i sustava za nadzor i upravljanje ispravljačkim stanicama,

9/13

- Produženje i pogušćenje mreže autobusnih linija, - Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih intermodalnih terminala, - Nabava suvremenih niskopodnih autobusa i tramvaja, - Unapređivanje sustava upravljanja tramvajskim i autobusnim prometom (promjena sustava upravljanja, promjena logističkih modela autobusnog prometa u cilju njegovog optimiranja) - Poboljšavanje sustava informiranja korisnika, - Nastavak aktivnosti za realizaciju nove žičare Dolje-Sljeme, - Priprema dokumentacije za podzemno nadzemni tračnički sustav uključivo tračnička veza središta grada sa novim putničkim terminalom Zračne luke Zagreb.

Poboljšanje prometa u mirovanju - Izgradnja javnih garaža i parkirališta na terminalima i frekventnim stajalištima javnog prometa i na obodu središta grada; - Osiguravanje parkiranja za stanovnike središta grada (blokovske garaže); - Izgradnja nedostajućih parkirališnih kapaciteta na čitavom području Grada; - Izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta uz bolnice - Izgradnja novih podzemnih parkirališnih kapaciteta na lokaciji srednjoškolskog igrališta (Savska- Kačićeva-Klaićeva- Kršnjavoga) s pješačkim pothodnikom

Razvoj sustava za nadzor i upravljanje prometom (ITS)

- Uspostaviti i opremiti centar za upravljanje prometom, - Modernizirati signalnu i sigurnosnu opremu i uređaje, povezane optičkim kabelom, - Provoditi mjere za ograničavanje motornog prometa središta Grada

Unapređenje biciklističkog prometa

- Uskladiti zakonsku regulativu sa potrebama i razvojem biciklističkog prometa - Normirati biciklistički promet i usvojiti primjerenu tehničku regulativu - Graditi i uređivati biciklističke staze i parkirališta - Uspostaviti sustav javnih bicikala - Provoditi kampanje za popularizaciju biciklističkog prometa - Provoditi edukaciju biciklista (sadašnjih i budućih)

Modernizacija željezničkog prigradskog prometa

- Pripremiti dokumentaciju za modernizaciju postojećih pruga, kolodvora i stajališta i gradnju novih, uključivo p+r i b+r infrastrukturu, - Modernizirati vozni park, - Denivelirati željezničko / cestovne prijelaze, - Rekonstruirati postojeća i graditi nova „modularna“ stajališta.

Razvoj integriranog javnog prijevoza

Izrada pripremnih dokumenata i projekata za: - jedinstveni elektronski sustav naplate prijevoza, - rekonstrukciju postojećih i izgradnja novih terminala i stajališta javnog prijevoza te izgradnja p+r i b+r infrastrukture u regionalnom prostoru, - usklađenje voznih redova, - uspostavljanje koordinacijskoupravljačke strukture na jedinstvenom tarifnom području (centar za integrirani prijevoz)

10/13

VII. Utvrđivanje aktualnih i razvoj budućih projekata – prijedlozi Zavoda:

STUDIJE I NORME 1. PROMETNA STUDIJA DONJEG GRADA: 1.1. Kratki tehnički opis projekta Donjogradsko područje ima jasno definiranu granicu (Reljkovićeva, Trg Francuske Republike, koridor željezničke pruge, Heinzelova, te Ilica-Vlaška, premda sjeverna međa dodiruje i gričke padine, zahvaća Dolac, na zapadu zahvaća Buconjićevu, a na istoku Petrovu ulicu) i valja ga promatrati kao cjelinu, te ne treba zanemariti činjenicu da je svaki donjogradski blok, kao prostorna jedinica cjelina, zaseban entitet. Donji grad je površine cca. 300 ha i čine ga 168 bloka. Prometna studija bi sadržavala statističke podatke, analizu prometne potražnje (javni promet (tramvajski, željeznički i autobusni), individualni promet u kretanju, individualni promet u mirovanju (definirati broj parkirališnih mjesta na uličnoj mreži, broj parkirališnih mjesta u blokovima i broj garažno-parkirališnih mjesta u blokovima, te broj parkirališnih mjesta na uličnoj mreži koju zauzimaju stanari), pješački promet, biciklistički promet, taxi promet, promet opskrbnih vozila, promet uspinjačomi promet turističkih autobusa i vlakova), analizu prometne ponude (mreža, kapaciteti i prometno-eksploatacijska obilježja javnog gradskog prometa (tramvajskog,autobusnog i željezničkog) s ocjenom razvijenosti, mreža prometnica s analizom prometnih koridora i utjecaja prometa u mirovanju na propusnu moć prometnica, ponuda parkirnih i garažnih mjesta (ukupno, po blokovima rubovima, te sustav parkiranja i njegovi učinci), pješačke zone i komunikacije, biciklističke komunikacije, prometni terminalii ostale prometne površine i prometala), organizaciju prometa (organizacija linija javnog gradskog prometa (tramvajskog, autobusnog i željezničkog, organizacija i regulacija prometnih tokova na području Donjeg grada i organizacija sustava parkiranja (sustav naplate parkiranja i njegovi učinci), prostorna ograničenja za zadovoljavanje prometnih potreba, ocjenu postojećeg stanja prometnog sustava(ocjenu usklađenosti prometne ponude i potražnje i ocjenu međusobne usklađenosti pojedinih prometnih podsustava), te sociološku i pravnu analizu prostora Donjeg grada. 1.2. Obrazloženje razloga i ciljeva projekta, naznaka opravdanosti

Pristup problemima prometa i gradnje prometnih sustava definirao je postupak kojim se sveobuhvatno i koordinirano prilazi planiranju, projektiranju i gradnji prometne infrastrukture. Gledajući s prostornog i prometnog stajališta, područje je Donjega grada najosjetljiviji dio gradskog tkiva Zagreba. Međusobni utjecaji prostora, namjene površina i prometa posebno su izrađeni na tom području, a posljedica su manje ili više planiranog razvoja Grada u proteklom razdoblju. To je područje visoke koncentracije atraktivnih sadržaja (posao, trgovina, školovanje, stanovanje, usluge) s kojim i šire okruženje Grada mora komunicirati. To je ujedno i prilično dovršeno područje u pogledu izgradnje, u kojem stoga nije moguće obaviti znatnija preoblikovanja prostora. Zbog mnogobrojnih prostornih ograničenja, te uočenih problema u funkcioniranju prometnog sustava Donjeg grada, nužno se nameće sustavni pristup u rješavanju problema prometa. Takav pristup omogućuje da se istraže međusobni utjecaji i zakonitosti prostora i prometa, a također da se i u rješavanju problema ne teži isključivo funkcionalnim poboljšanjima prometne infrastrukture. Cilj studije je da se uspostavi usklađenost prometne ponude i potražnje, te sustavno riješi međusobna usklađenost prometnih podsustava: individualnog, javnog, pješačkog, ostalog i prometa u mirovanju. Također je cilj studije utvrđivanje prostornih ograničenja za odgovarajuće zadovoljavanje prometnih potreba na području Donjeg grada. Konkretni ciljevi za prostor Donjeg grada su: osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada, te opstankom postojećih sadržaja (trgovina, obrta, ugostiteljskih objekata itd.) i privlačenjem novih sadržaja (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turističke rute itd.); proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone; stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na njegovom obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja (tramvaja, gradske željeznice, autobusa, taksija, bicikla ,pješačenja). Konkretni ciljevi za obodni javni prostor pojedinog donjegradskog bloka su: smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta); unaprijediti sustav parkiranja; humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“ izgradnjom potrebnih i širih nogostupa, izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem, obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda, postavom klupa za odmor i osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje. Konkretni ciljevi za unutarnji prostor donjogradskog bloka su: riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM; izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu ;izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama ; zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine ; izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti ; izgraditi manja polivalentna igrališta ; izgraditi šetnice ;poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata.

11/13

Revitalizaciji i prostornom razvoju Donjeg grada treba pristupiti na sustavan način i da se otklone negativne posljedice „točkastog urbanizma“, a naprijed predviđene aktivnosti su prvi korak u tom smjeru. 1.3. Naznaka rokova i dinamike realizacije projekta Nakon provedene javne nabave project je moguće realizirati u roku 6 mjeseci. 1.4. Procjena troškova Prema nekim prijašnjim kalkulacijama, troškovi se procjenjuju na 900.000,00 kn 1.5. Očekivani rezultati Uspostavljena usklađenost prometne ponude i potražnje, te sustavno riješena međusobna usklađenost prometnih podsustava: individualnog, javnog, pješačkog, ostalog i prometa u mirovanju, te data rješenja poboljšanja uvjeta života domicilnog stanovništva, te definirane mogućnosti prostornog razvoja. 1.6. Investitor i nositelj projekta: Grad Zagreb 2. IZRADA IZMJENE I DOPUNE PROSTORNO-PROMETNE STUDIJE CESTOVNO-ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA GRADA ZAGREBA Prostorno–prometne studije cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba (Zagreb, siječanj 2009., dopunjeno svibanj 2009.), čiji su naručitelji bili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske autoceste d.o.o., te Grad Zagreb, Hrvatske željeznice d.d., Hrvatske ceste d.o.o. i Zagrebačka županija uz koordinaciju Instituta građevinarstva Hrvatske d.d: 2.1. Kratki tehnički opis projekta Provest će se usklađenje Prostorno–prometne studije cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba (Zagreb, siječanj 2009., dopunjeno svibanj 2009.), čiji su naručitelji bili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske autoceste d.o.o., te Grad Zagreb, Hrvatske željeznice d.d., Hrvatske ceste d.o.o. i Zagrebačka županija uz koordinaciju Instituta građevinarstva Hrvatske d.d sa Razvojnom strategijom Grada Zagreba (ZagrebPlanom), a po pitanju intermodalnosti, rekonstrukcije, modernizacije i dogradnje zagrebačkog željezničkog čvora, gradnje željezničkih “modularnih” stajališta (definiranje minimalnog modula i smjernica za njihovu izgradnju), definiranju prostorno i kapacitivnost p&r i b&r sustava, širenja tramvajske (zatvaranje funkcionalnih prstenova) i racionalizacije autobusne mreže (prijedlog izmjene logističkih modela sukladno definiranoj mreži intermodalnih terminala), dogradnje ulične mreže, izgradnje mostova preko Save, izgradnje primjerenog sustava prometa u mirovanju (uključivo i dovršena naselja poput Novog Zagreba, Knežije…) , unapređivanja biciklističkog prometa, širenja pješačkih zona, revizije prostorno-planskih prometnih koridora Grada u cilju formiranja održivog razvoja (urbani standard) i održive mogućnosti gradnje (minimalno zadiranje u vlasništvo) i davanja smjernica za projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreže. Izmjenom i dopunom sagledat će se činjenica i potreba kvalitetnije valorizacije Zagorja i Parka prirode Medvednice izgradnjom sjevernog cestovnog prstena - brze ceste Zabok-Breznički Hum (smanjuje se tranzit i negativni utjecaj cestovnog prometa) i željezničkog sjevernog prstena (danas postoji južni željeznički prsten), potrebu formiranja zagrebačkog logističkog centra na Jakuševcu (prostorno objedinjeni cestovni, željeznički i zračni promet), potrebu trenutnog povezivanja zračne luke na postojeću željezničku mrežu (LŠŽ i ili tramvaj preko Domovinskog mosta je dugoročni cilj), planiranje izgradnje podsljemenske dvosmjerne brdske obilaznice između Ulice Prigornica (na zapadu) do Štefanovečke (na istoku) prometnice koja bi bila u funkciji povezivanja urbaniziranog prostora Podsljemena (ne u funkciji tranzitnog prometa), rasterećenja postojeće prometne mreže, razdiobe prometnih tokova uz minimalnu devastaciju prostora, te recesiju i prisutnu zaduženost, a gdje više pažnje treba posvetiti optimiranju prometnog sustava i primjeni novih tehnologija, a kako bi se uz što manja ulaganja postigli što veći pozitivni učinci i time dao poticaj ekonomskom i društvenim razvoju grada kao osnovnoj pretpostavci za predlaganje ambicioznijih projekata. 2.2. Obrazloženje razloga i ciljeva projekta, naznaka opravdanosti „Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba koju su izradili IGH, zagrebački Građevinski, Arhitektonski i Prometni fakultet, Institut prometa i veza, te Željezničko projektno društvo (Zagreb, siječanj 2009., dopunjeno svibanj 2009.) predstavlja iskorak u promišljanju prometa, jer cjelovito sagledava prometni sustav grada Zagreba i okolnih Županija. Studija je generirana iz nekoliko nezavisno izrađenih studija, programa i projekata sukladno različitim polazištima iz različitog vremenskog razdoblje, a u uvjetima promjenjivosti dokumenata prostornog uređenja grada Zagreba, te je naglasak stavljen na realizaciju cestovne mreže, Sjeverne obilaznice i tunela kroz Medvednicu, a ne na uspostavljanju kombinacije mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima, te promicanju javnog prijevoza i nemotoriziranog oblika kretanja, kao ishodišnom pristupu uspostavljanja prometnog sustava u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja, te

12/13

prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja sukladno Strategiji održivog razvoja RH (NN 30/09) gdje se planiranje i gradnja transportnih sustava mora se izvesti pažljivo uz poštivanje okoliša, uspostavu smanjenje emisije štetnih plinova (CO2) i drugih onečišćavala, te je preusmjerivati promet sa cestovnog, na energetski učinkovitije i za okoliš povoljnije oblike prijevoza, kao i sveobuhvatnoj strategiji EU (prijevoz 2050 - 03.2011.g.) za konkurentan prometni sustav. Izmjenom i dopunom Studije sukladno naprijed navedenom, manjim utroškom sredstava i u kraćem vremenskom razdoblju Grad bi dobio održiv i prihvatljiv dokument, kao osnovnu podlogu za izradu novog Prostornog plana grada Zagreba. 2.3. Naznaka rokova i dinamike realizacije projekta Nakon provedene javne nabave projekt je moguće realizirati u roku jedne (1) godine. 2.4. Procjena troškova Troškovi se procjenjuju na 5.000.000,00 kn 2.5. Očekivani rezultati Zagreb teži stalnom poboljšanju kvalitete života i višim urbanim i komunalnim standardima stanovništva iz dana u dan, te će se izrađenim pridonjeti ostvarenju ravnomjernog prostornog razvoja grada usklađenog s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, a na način kojim se osigurava između ostalog i odgovarajući prometni (osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet) sustav. Prometni infrastrukturni sustav je jedan od ključnih premisa u osiguranju razvoja Grada, jer on na različite načine utječe na postizanje ciljeva definiranih planovima prostornog uređenja grada. Uključivanje Hrvatske u europske integracije traže od Zagreba visok standard urbane-infrastrukturne opremljenosti, te dobru povezanost unutar sebe, s neposrednom okolinom-okolnim županijama, s ostalim prostorima u Hrvatskoj i njihovim središnjim gradovima, te s glavnim gradovima i gospodarskim središtima drugih država.

2.6. Investitor i nositelj projekta: Grad Zagreb 3. NORME BICIKLISTIČKOG PROMETA GRADA ZAGREBA: 3.1. Kratki tehnički opis projekta Rast biciklističkog prometa je sastavni dio svake vizije održivosti urbanog tkiva grada i biciklizam može značajno doprinositi ispunjavanju zagrebačke i sire regionalne mobilnost, te pomoći u realizaciji urbanističkih, energetskih, zdravstvenih i socijalnih ciljeva. Razvoj normi i postupaka za projektiranje i promet biciklima, kao ekološki program, poboljšat će sigurnost, povećati dostupnost i potaknuti razvoj biciklizma na transparentan način. Norme biciklističkog prometa bi sadržavale uvodni dio (strateške smjernice, biciklistički rječnik, prednosti vožnje biciklom), procedure, upravljanje, brzine, vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, biciklističke staze i trake, čvorišta i prijelaze, znakove i oznake, izgradnju površina, parkirališta, biciklistički servis, vremenske uvjete i razinu biciklističkog prometa na cestovnoj mreži, kategorizaciju biciklističkih staza i dodacima (reference i bibliografija, signalna povezanost, tipski detalji sa aproksimativnim troškovnikom za svaki pojedini tipski detalj). 3.2. Obrazloženje razloga i ciljeva projekta, naznaka opravdanosti Svakodnevno sa suočavamo sa mišljenima da Zagreb nije biciklistički grad i nema takvih statističkih pokazatelja niti tradicijskih referenci koji bi ga svrstali u tu kategoriju, da je sve je prepušteno individualnoj snalažljivosti i spretnosti, da približno 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu, da su nepovezani fakulteti i studentski domovi, da nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom i Medvednicom , da nema povezanosti rekreativnih zona, da nema mreže parkirališta za bicikle, da nema javnog biciklističkog servisa, da biciklistički promet nije normiran i da zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama. Normiranje biciklističkog prometa je jedna od ključnih premisa u njegovom razvoju, jer se time uspostavlja sustavan pristup njegovom razvoju, izgradnji, nadogradnji i održavanju sukladno europskim iskustvima i smjernicama. 3.3. Naznaka rokova i dinamike realizacije projekta Nakon provedene javne nabave projekt je moguće realizirati u roku devet (9) mjeseci. 3.4. Procjena troškova Troškovi se procjenjuju na 1.800.000,00 kn 3.5. Očekivani rezultati Unapređuje se biciklistički promet na sustavan način i bit će transparantno što se gradi, kako se gradi, koja je cijena gradnje i koji je učinak izgrađenog. 3.6. Investitor i nositelj projekta: Grad Zagreb