of 29 /29
SVEUČILIŠTE U RIJECI GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstvo Primijenjena geologija Dominik Šebalj 0246031005 SEIZMIČNOST HRVATSKE: uzroci i posljedice SEIZMISITY OF CROATIA: causes and consequences Završni rad Mentor: Prof.dr.sc. ČEDOMIR BENAC, dipl.ing.geol. Rijeka, 2014.

Seizmičnost Hrvatske

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Potresi u Hrvatskoj

Text of Seizmičnost Hrvatske

  • SVEUILITE U RIJECI GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

    Preddiplomski sveuilini studij Graevinarstvo Primijenjena geologija

    Dominik ebalj 0246031005

    SEIZMINOST HRVATSKE: uzroci i posljedice

    SEIZMISITY OF CROATIA: causes and consequences

    Zavrni rad

    Mentor: Prof.dr.sc. EDOMIR BENAC, dipl.ing.geol.

    Rijeka, 2014.

  • SADRAJ

    1. UVOD...1

    2. SEIZMINOST...........2

    2.1. Potres...2

    2.2. Vrste potresa....3

    2.3. Pojave potresa......4

    2.4. Seizmiki valovi..4

    2.5. Mjerenje potresa..........6

    2.6. Magnituda i intenzitet potresa na povrini .7

    2.7. Predvianja potresa i seizmiko zoniranje.......9

    3. SEIZMINOST HRVATSKE: uzroci i posljedice...10

    3.1. Uzrok potresa.........10

    3.2. Povijesni podaci.........11

    3.3. Ugroenost od potresa i seizmoloke karte....14

    3.4. Posljedice i uinci potresa..18

    3.5. Usporedba seizmolokih karata s susjednim zemljama.....20

    4. MJERE ZATITE OD POTRESA................23

    5. ZAKLJUAK............25

    6. LITERATURA...26

    a) Objavljeni radovi..26

    b) Internet stranice26

  • POPIS SLIKA

    Slika 1. Cirkumpacifiki i mediteransko-transazijski seizmiki pojas ..........3

    Slika 2. Hipocentar i epicentar ...................................................................................4

    Slika 3. P i S valovi ...5

    Slika 4. Love-ovi i Rayleigh-ovi valovi .....5

    Slika 5. Zapis horizontalnih i vertikalnih pomaka..................6

    Slika 6. Odreivanje lokacije epicentra......7

    Slika 7. Karta seizmikog zoniranja iz 1987 godine ......9

    Slika 8. Sudar afrike i euroazijske ploe.....................................10

    Slika 9. Karta kritinih podruja i najjaih potresa u 50 godina u Hrvatskoj...11

    Slika 10. Katedrala nakon potresa-Zagreb....12

    Slika 11. Potres u Makarskoj....13

    Slika 12. Potres u Stonu .......13

    Slika 13. Karta s epicentrima potresa od 373. g.pr.Kr do 2000 g.....14

    Slika 14. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (Tp =475 god)..........16

    Slika 15. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (Tp =96 god)........17

    Slika 16. Seizmoloka karta Slovenije......20

    Slika 17. Seizmoloka karta Bosne i Hercegovine.......21

    Slika 18. Seizmoloka karta Maarske.21

    Slika 19. Seizmoloka karta Crne gore.22

    POPIS TABLICA

    Tablica 1. Usporedba intenziteta potresa (I) i magnitude potresa (M)...6

    Tablica 2. Opis intenziteta u stupnjevima po MSC....7

    Tablica 3. Popis znaajnijih potresa intenziteta X i IX MSC ljestvice..........12

    Tablica 4. Horizontalna vrna ubrzanja....16

  • 1

    1.UVOD

    U dugoj povijesti ovjeanstva dogodilo se mnogo podrhtavanja Zemljine kore. Zemlju

    godinje potrese svega nekoliko jaih potresa iji se broj iz godine u godinu poveava. U

    istom tom periodu zemljom proe milijun potresa malih intenziteta, koji su ljudskim

    osjetilima nezamjetljivi dok ih seizmograf uredno registrira i biljei.

    Potresi su prirodne katastrofe koje moemo oekivati u bilo kojem dijelu Zemlje i naravno u

    bilo kojem trenutku to najbolje govori o njihovoj nepredvidljivosti. Znanost koja se bavi

    istraivanjem potresa i posljedica koje uzrokuju potresi naziva se seizmologija. Pojedine zemlje

    su vie izloene potresima od drugih. Republika Hrvatska se nalazi u seizmiki aktivnom

    podruju. U sljedeim odlomcima bavit emo se problemima seizminosti i potresima sa

    posebnim naglaskom na seizminost i potrese na podruju Republike Hrvatske, povijesnim

    potresima koji su se dogodili i mjerama zatite od potresa.

  • 2

    2.SEIZMINOST 2.1 Potres

    Potres je kratkotrajna vibracija prouzroena poremeajima i pokretima u Zemljinoj kori i

    litosferi zbog naglog oslobaanja energije u unutranjosti Zemlje. Potres je jedna od

    najneugodnijih prirodnih pojava za ovjeka koja se oituje u ljuljanju tla pri emu ovjek osjeti

    gubitak stabilnost uporita.

    U razdoblju od lisabonskog potresa pa do prijelaza 19. u 20. stoljee seizmologija je doivjela

    znatan razvoj. Od tada kree prikupljanje podataka o potresima, razrade teorijskih osnova o

    rasprostiranju valova potresa i nastojanju da se izradi instrument za odreivanje gibanja tla za

    vrijeme potresa - seizmograf.

    Uoeno je da Zemlja nije svugdje jednako seizmiki aktivna, te da intenzitet potresa na nekom

    mjestu ne ovisi samo o udaljenosti tog mjesta od epicentra potresa, nego i o vrsti tla na tom

    mjestu. Tako su i oteenja zgrada sagraenih na rahlom tlu openito bila vea nego na

    zgradama s temeljima na kompaktnoj stijeni.

    Snaan potres koji se dogodio 1909. godine u dolini Kupe, dao je dovoljno podataka da

    gospodin Andrija Mohorovii (1857-1936) (slika 1) objasni mehanizam irenja seizmikih

    valova. Na temelju analize brojnih seizmograma, gospodin Mohorovii prvi je ustanovio da

    Zemlja ima lupinastu grau (Markui, 2003).

    2.2 Vrste potresa

    Potresi mogu biti prirodno i umjetno izazvani

    Prirodni potresi su:

    a) Tektonski potresi ine oko 85 % svih potresa i izazivaju najvea ruilaka djelovanja.

    Nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Izvor tektonskih potresa su naprezanja u

    Zemljinoj kori. Potres nastaje onda kada naprezanja prijeu granicu elastinosti

    materije, pri emu dolazi do naglog oslobaanja akumulirane energije.

    b) Vulkanske potrese uzrokuje kretanje magme prema povrini. Takvi potresi imaju samo

    lokalni uinak, budui da se samo malen dio ukupne energije pretvori u mehaniku

    energiju seizmikih valova. Na vulkanske potrese otpada 7% svih potresa.

  • 3

    c) Uruni potresi nastaju prilikom uruavanja upljina u Zemljinoj kori, koje nastaju

    djelovanjem vode na materije topive u vodi. Izvor energije im potjee od polja sile tee,

    tako da kod uruavanja naglo opadne potencijalna energija postojee raspodjele masa.

    Energija tih potresa je jako mala i analogna osloboenoj energiji kod pada meteorita.

    Na urune potrese otpada 3% svih potresa.

    Umjetni potresi nastaju zbog:

    eksplozije, obruavanja ili slijeganja zbog kopanja (gorski udari), brzo punjenje ili

    pranjenje velikih akumulacijskih jezera i crpljenje nafte.

    Podruja na kojima se potresi esto dogaaju nazivamo seizmika ili seizmiki aktivna

    podruja. Podruja u kojima su potresi vrlo rijetki ili se uope ne dogaaju nazivamo

    aseizmikim.

    Najvei broj potresa, a i najjai potresi vezani su uz dva vrlo uska seizmika podruja:

    1. Prvi je cirkumpacifiki seizmiki pojas ("The Ring of Fire") na kojeg otpada oko 77%

    ukupne svjetske seizminosti (slika 1). Taj pojas se protee uz obale Tihog oceana.

    2. Drugi je mediteransko-transazijski seizmiki pojas koji obuhvaa oko 18% svjetske

    seizminosti(slika 1). Protee se od Kanarskih otoka preko Sredozemlja prema

    Himalajima. Tu skree prema jugu preko Sumatre i Jave do Tihog oceana, gdje se spaja

    s cirkumpacifikim pojasom (Markui, 2003).

    Slika 1. Cirkumpacifiki i mediteransko-transazijski seizmiki pojas (1)

  • 4

    2.3 Pojava potresa

    Hipocentar ili arite je toka u Zemljinoj unutranjosti iz koje se na sve strane ire elastini

    valovi. Epicentar je okomita projekciju na Zemljinu povrinu (slika 2).

    Razmak izmeu hipocentra i epicentra je hipocentralna ili arina dubina (h), a razmak

    izmeu epicentra i nekog stajalita je epicentralni razmak.

    Prema dubini arita potresi mogu biti:

    plitki (< 60 km),

    normalni (60-120 km), srednje duboki (120-300 km) i

    duboki (> 700 km).

    Slika 2. Hipocentar i epicentar (4)

    2.4 Seizmiki valovi

    Za vrijeme potresa nastaju dva tipa valova:

    prostorni valovi i

    povrinski valovi.

    Prostorni valovi su elastiki valovi koji se ire kroz unutranjost Zemlje na sve strane od

    hipocentra potresa. Dijelimo ih na:

    longitudinalne valove (slika 3) koje nazivamo jo i P-valovima koji se ire sredstvom

    bre od ostalih tipova valova. ire se brzinom preko 5000 m/s i paralelni su smjeru

    kretanja.

  • 5

    transverzalne valovi (slika 3) koje nazivamo jo i S-valovima koji se ire oko 1.7 puta

    sporije i vibriraju okomito na smjer irenja. Brzina irenja P i S valova ovisi o gustoi

    stijena kroz koje prolaze i njihovim elastinim svojstvima: to je stijena gua, njihova

    brzina je vea.

    Slika 3. P i S valovi (5)

    Povrinski valovi su valovi koji se ire du povrine Zemlje. Moemo ih podijeliti na Love-

    ove i Rayleigh-eve valove (slika 4). Love-ovi su transverzalni valovi, a Rayleigh-evi

    predstavljaju kombinaciju longitudinalnih i transverzalnih valova (Markui, 2003).

    Slika 4. Love-ovi i Rayleigh-ovi valovi (1)

  • 6

    2.5 Mjerenje potresa

    Da bi se odredio hipocentar, epicentar i jaina potresa koriste se ureaji koji se zovu

    seizmografi.

    Tipovi seizmografa su:

    mehaniki s analognim zapisom vertikalnih i horizontalnih pomaka i

    digitalni ili strain seizmografi (slika 5).

    Slika 5. Zapis horizontalnih i vertikalnih pomaka (1)

    Hodokrone su krivulje koje pokazuju ovisnost izmeu epicentralne udaljenosti i vremena

    putovanja pojedinih valova. Konstruiraju se tako da se na os apscise nanesu epicentralne

    udaljenosti, a na os ordinate vremena putovanja valova. Pomou hodokrona moemo na osnovu

    zapisa seizmograma odrediti epicentralnu udaljenost potresa, te epicentar potresa. Ali za tu

    svrhu potrebno je raspolagati s zapisima potresa na barem tri seizmoloke postaje.

    Prvo to je potrebno napraviti je odrediti pripadne epicentralne udaljenosti koje e definirati

    radijuse opisanih krunica oko svake od postaja. Epicentar potresa e se tada nalaziti u sjecitu

    tih krunica (slika 6) (Markui, 2003).

  • 7

    Slika 6. Odreivanje lokacije epicentra (1)

    2.6 Magnituda i intenzitet potresa na povrini

    Magnituda M je koliina osloboene energije u aritu, a izraava se radom (u Julima). Za

    mjerenje jaine potresa koristi se magnitudna ljestvica ili Richterova ljestvica (tablica 1).

    Budui da je magnituda potresa veliina koja je direktno povezana s koliinom osloboene

    energije E u hipocentru potresa, njihova veza je dana slijedeim izrazom:

    log E = 11.8 + 1.5M

    Svi najjai dosad zabiljeeni potresi na Zemlji dogodili su se u cirkumpacifikom pojasu. Oni

    u Mediteranskom pojasu imaju jainu M < 8.

    Za odreivanje uinka potresa na povrini vano je odreivanje njegovog intenziteta (I) na

    povrini terena (tablica 1). Najee koriten matematiki izraz je:

    Io = 1.5 M - 3.5 log h + 3

    gdje je M (magnituda) i h (arina dubina) (3).

  • 8

    Intenzitet u stupnjevima MCS

    (Mercali-Cancani-Sieberg)

    Magnituda

    (Ljestvica po Richteru)

    I 0,0 1,5

    II III 1,5 2,5

    III IV 2.5 3,0

    IV V 3,0 3,5

    V VI 3,5 4,0

    VI VII 4,0 4,5

    VII VIII 5,0 5,5

    VIII IX 5,5 6,0

    IX X 6,0 6,5

    X XI 6,5 7,0

    XI XII 7,0 7,5

    XII 7,5 10,0

    Tablica 1. Usporedba intenziteta potresa (I) i magnitude potresa (M) (2)

    Potresi M>4 (ljestvica po Richteru) i MSC>6 (Mercali-Cancani-Sieberg) mogu prouzroiti

    tetne posljedice. Opis intenziteta u stupnjevima po MSC dani su u tablici 2.

    Stupanj Naziv Kratki opis karakteristika

    1. Nezamjetljiv potres Biljee ga jedino seizmografi.

    2. Jedva osjetan potres Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada.

    3. Lagan potres Tlo podrhtava kao kad ulicom proe automobil.

    4. Umjeren potres Prozorska okna i stakla zvee kao da je proao teak

    teretni automobil.

    5. Prilino jak potres Njiu se slike na zidu. Samo pojedinci bjee na ulicu.

    6. Jak potres Slike padaju sa zida, ormari se pomiu i prevru.

    Ljudi bjee na ulicu.

    7. Vrlo jak potres Rue se dimnjaci, crjepovi padaju sa krova, kuni

    zidovi pucaju.

    8. Razoran potres Slabije graene kue se rue, a jae graene oteuju.

    Tlo puca.

    9. Pustoni potres Kue se teko oteuju i rue. Nastaju velike

    pukotine, klizita i odroni zemlje.

    10. Unitavajui potres Veina se kua rui do temelja, rue se mostovi i

    brane. Izbija podzemna voda.

    11. Katastrofalan potres Sruena je velika veina zgrada i drugih graevina.

    Kidaju se i rue stijene.

    12. Veliki katastrofalan

    potres

    Do temelja se rui sve to je ovjek izgradio. Mijenja

    se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera

    nestaju ili nastaju.

    Tablica 2. Opis intenziteta u stupnjevima po MSC (2)

  • 9

    2.7 Predvianja potresa i seizmiko zoniranje

    Za predvianje potresa potrebno je znati:

    a) mjesto, odnosno epicentar potresa,

    b) vrijeme kada se potres moe dogoditi i

    c) intenzitet odnosno jainu potresa.

    Zbog toga se potresi se ne mogu predvidjeti kratkorono, ali mogu dugorono. Prije pojave

    potresa dogaaju se odreene pojave u prirodi: promjene magnetskog polja, vibracije i pojaano

    isparavanje nekih plinova (radon). Sve gore navedeno mogu osjetiti ivotinje.

    Danas jo nema sigurnih dokaza za tonu prognozu potresa. Moderne metode baziraju se na

    analizi seizmikog rizika, gdje se povezuje tektonska graa i seizminosti (seizmotektonika).

    Na temelju toga se procjenjuje seizmiki rizik i provodi seizmiko zoniranje. Seizmiko

    zoniranje je procjena oekivanog intenziteta. Rezultat zoniranja je karta seizmikog zoniranja

    (slika 7) (3).

    Slika 7. Karta seizmikog zoniranja iz 1987 godine (Herak 2012)

    Seizmiki neopasne su vrste stijene, a seizmiki su opasna rastresita tla. Nepovoljni

    uvjeti su visoka razina podzemne vode i nestabilni dijelovi terena. U sitnozrnatim pijescima

    koji su zasieni vodom moe se kod potresa dogoditi pojava likvefakcije gdje tlo izgubi

    vrstou pa se ponaa poput tekuine (3).

  • 10

    3.SEIZMINOST HRVATSKE

    3.1 Uzrok potresa

    U Republici Hrvatskoj se potresi javljaju u zonama dodira manjih jedinica. Uzronik nastanka

    potresa u priobalnom dijelu Republike Hrvatske jest podvlaenje Jadranske platforme pod

    Dinaride, kao posljedica kretanja afrike ploe prema euroazijskoj (slika 8).

    Slika 8. Sudar afrike i euroazijske ploe (8)

    U sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu uzronici nastanka potresa su kompresijski procesi

    zbog pomaka Dinarida i Alpa. Na podruju srednjih Slavonskih planina uzronici nastanka

    potresa su razliiti pomaci masa pojedinih planina gdje su preteito aktivni rubni dijelovi.

    Republika Hrvatska geografski je dio mediteransko-transazijskoga pojasa i nalazi se na

    seizmiki aktivnom podruju. To poglavito vrijedi za priobalno podruje i sjeverozapadni dio,

    a posebice za junu Dalmaciju. U priobalnom podruju, od sjeverozapada prema jugoistoku,

    potresna zona ide od granice sa Slovenijom do podruja juno od Senja.

    U podruju Velebita do Bukovice seizmika aktivnost manje je prisutna. Dalje prema

    jugoistoku nastavlja se zona izrazite seizmike aktivnosti sve do juno od Dubrovnika uz manje

    prekide izmeu ibenika i Splita (6).

  • 11

    U Jadranu je izraenija seizmika aktivnost sredinjeg i junog dijela s nekoliko naglaenijih

    dijelova od kojih je najizraenije juno od Lastova. U zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske

    istie se zona koja se protee od granice sa Slovenijom zapadno od Karlovca. Zatim ide preko

    umberakog gorja i Medvednice sve do Kalnika i zapadnoga dijela Bilogore. S tom se zonom

    spaja na zagrebakome podruju aktivni pojas koji se moe pratiti od Pokuplja. Sredinji i

    istoni dio sjeverne Hrvatske odlikuje se znatno manjom seizmikom aktivnou u usporedbi s

    ostalim podrujima. Izdvaja se nekoliko predjela izrazitije aktivnosti, povezanih sa sredinjim

    Slavonskim planinama Psunjem, Papukom i Dilj-gorom (slika 9) (6).

    Slika 9 Karta kritinih podruja i najjaih potresa u 50 godina u Hrvatskoj (9)

    3.2 Povijesni podaci

    Podaci s kojima se raspolae o potresima na podruju Republike Hrvatske seu sve do 361.

    godine. Dva od njih bila su intenziteta X MCS ljestvice. To je potres koji je bio 361. godine,

    kada je u more propao grad Cissa (danas Caska) na otoku Pagu, kao i potres koji je 6. travnja

    1667. godine pogodio Dubrovnik (6).

    Potres u Dubrovniku ostavio je najtee posljedice ikada zabiljeene u Hrvatskoj, cijeli grad

    je bio potpuno sruen i smrtno je stradalo oko tri tisue ljudi, to je bila polovica tadanjeg

    stanovnitva grada. U starim spisima navedeno je da se golemo kamenje kotrljalo sa Sra i

    ruilo sve pred sobom. Nakon razornog potresa pojavio se tsunami koji je potopio brojne

  • 12

    brodove, a uz sve strahote dolo je i do razornog poara koji je u sljedeih dvadeset dana

    progutao neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je nastajalo stoljeima na tom

    podruju (potres se osjetio sve do Carigrada, Smirne, te Venecije i Napulja) (6).

    Uz gore navedene potrese, na podruju Republike Hrvatske od 361. godine pa sve do danas

    dogodio se ukupno 21 potres sa intenzitetom IX MCS ljestvice (tablica 3). Od najjaih i

    najrazornijih izdvajamo potres u Zagrebu i Stonu, te potres u Novom Vinodolskom i Makarskoj

    koje opisujemo u nastavku.

    Potres u Zagrebu,

    zabiljeen je dana 9. studenoga 1880. godine i bio je jaine IX MCS ljestvice odnosno

    magnitude 6,3 po Richteru, s epicentrom na podruju Medvednice. Jedna je osoba

    smrtno stradala, a 29 ih je bilo tee ozlijeeno. Materijalna teta je bila velika. Potres je

    meu ljudima izazvao paniku i strah to je rezultiralo bijegom u oblinje europske

    gradove. Prema izvjetaju posebnog povjerenstva u Zagrebu je bilo oteeno oko 1758

    kua. Ukupna materijalna teta procijenjena je na oko 50 milijuna kruna, to je iznosilo

    polovicu tadanjeg godinjeg dravnoga prorauna. Potres je sruio svodove, zdrobio

    oltare, probio pod i otetio zvonik stare zagrebake katedrale, pa joj je bila potrebna

    temeljita obnova (slika 10). Uz struno vodstvo graditelja Hermanna Bollea, obnova je

    potrajala sve do 1906. godine, kada katedrala poprima svoj dananji izgled ( Doko

    Jelini et al 2013).

    Slika 10. Katedrala nakon potresa-Zagreb (10)

  • 13

    Potres u Vinodolu,

    zabiljeen je dana 12. oujka 1916., jaine IX MCS ljestvice i magnitude 5.8

    stupnjeva po Richteru s epicentra u okolici Novog Vinodolskog, pokraj Griana i

    Bribira (11).

    Potres u Makarskoj,

    zabiljeen je, nekoliko dana u sijenju 1962 i bio je jaine IX MCS ljestvice u kanalu

    izmeu Hvara i Braa (slika 11). U tih nekoliko dana sijenja brojne starije kue u

    selima pod Biokovom s Makarskoga primorja su sruene i evakuirano je gotovo dvije

    treine stanovnitva, vie od 10.000 ljudi, a prihvatila su ih mnoga mjesta od

    Dubrovnika do Istre, Zagreba i ireg podruja tadanje drave, koja su im organizirala

    smjetaj, prehranu, zdravstvene usluge, kolovanje i drugo. Stanovnici sela su kasnije

    uglavnom napustili ta mjesta i izgradili kue uz more (12).

    Potres u Stonu,

    zabiljeen je dana 5. rujna 1996. godine i bio je jaine IX MCS ljestvici i 5,9 stupnjeva

    prema Richteru (slika 12). Potres je pogodio podruje Stona i Dubrovakog primorja, a

    osjetio se i u Dubrovniku. Epicentar se nalazio u podmorju izmeu Stona i Slanog,

    dubina arita je iznosila 11 km. Ston je pretrpio veliku materijalnu tetu. Sruene su i

    oteene kue, sruena je crkva Sv. Vlaha, a oteen je i dio zidina. Velike tete

    zabiljeene su i u Dubrovakom primorju (13).

    Slika 11. Potres u Makarskoj (12) Slika 12. Potres u Stonu (13)

  • 14

    Tablica 3. Popis znaajnijih potresa Slika 13. Karta s epicentrima potresa od 373. intenziteta X i IX MSC ljestvice (5) g.pr.Kr do 2000 g (5)

    Iz karte na slici 13 vidljivo je da su kritina podruja Republike Hrvatske juni dio Dalmacije,

    podruje primorsko goranske upanije i dio uz Slovensku granicu zbog mnogobrojnih potresa

    koji su se dogodili u proteklom razdoblju.

    3.3 Ugroenost od potresa i seizmoloke karte

    Najdetaljnija seizmika istraivanja propisana su za znaajnije objekte veza i

    telekomunikacija, hidroenergetske objekte, vanija industrijska postrojenja, bolnice, kole. Kod

    projektiranja takvih objekata provode se analize konstrukcija na gibanje tla za mogui potres.

    Zadaa seizmologa je definirati za posve odreenu lokaciju sliku ubrzanja gibanja tla za mogui

    potres.

    Prorauni stabilnosti na mogue seizmike sile kod manje znaajnih objekata se baziraju na

    intenzitetu potresa kao ulaznoj veliini kod projektiranja. U praksi se esto u tu svrhu koriste

  • 15

    seizmoloke karte, koje prikazuju intenzitet potresa kao funkciju povratnih perioda (po

    definiciji je povratni period srednji razmak u godinama koji protee izmeu dva premaaja

    odreene vrijednosti intenziteta potresa) (6).

    Karte potresnih podruja tiskane su u boji u velikom formatu, u mjerilu 1:800 000. Na kartama

    su prikazana potresom prouzroena horizontalna poredbena vrna ubrzanja (agR) povrine

    temeljnog tla tipa A. Ubrzanja su izraena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g (1 g = 9,81

    m/s2). Poredbeno razdoblje ovisi o riziku koji elimo preuzeti. Uobiajeno je za obine zgrade

    uzeti razdoblje od 50 godina i vjerojatnosti od 10%.

    Tako za odreeno mjesto potresnu opasnost moemo definirati tvrdnjom da se tamo

    premaivanje iznosa agR = 0.25 g oekuje s vjerojatnou od 10 % tijekom bilo kojih 50 godina.

    Takav e se dogaaj ponavljati u prosjeku svakih 475 godina.

    Vano je uoiti da ovdje nema nikakve periodinosti jer potres koji se ponavlja u prosjeku

    svakih 475 godina moe se dogoditi sutra ili za 5000 godina, neovisno o tome kada je bio

    posljednji takav potres.

    Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo dogaanje na

    odreenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budueg potresa ni na koji nain ne

    ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja (T), dakle, imaju smisla

    samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu oekivati tijekom nekog duljeg razdoblja,

    ali ne i za procjenu vremena u kojem e se oni dogoditi (7).

    Vjerojatnosti premaaja (p) i poredbena razdoblja (t) s povratnim su razdobljem (T) povezana

    izrazom:

    = 100 [1 (1 1

    )

    ]

    pa vrijednosti prikazane na karti odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premauju svakih

    T = 475 (odnosno T = 95) godina.

    Iznosi poredbenih vrnih ubrzanja na karti prikazani su izolinijama s rezolucijom od 0,02 g.

    Numeriki navedene vrijednosti na karti odnose se na prostor izmeu dvije susjedne izolinije

    U sluaju dvojbe valja uzeti prvu susjednu veu vrijednost (15).

    Na prvoj karti prikazane su akceleracije koje graevina mora izdrati da ne doe do njezinog

    ruenja (slika 14), a na drugoj su akceleracije koje mogu dovesti tek do ogranienih oteenja

    konstrukcije ija bi sanacija kotala mnogo manje od same graevine (slika 15) (7).

  • 16

    Slika 14 Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (Tp =475 god) (14)

  • 17

    Slika 15 Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (Tp=95 god) (14)

    Na stranicama geofizikog odsjeka sveuilita u Zagrebu postoji interaktivna aplikacija za

    oitavanje karte koje su prikazane na slikama 14 i 15. Aplikacija omoguuje oitavanje iznosa

    horizontalnih vrnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od 95 i 475 godina izraenih

    u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) (14). Oitani iznosi nisu slubeni podaci

    te ih se smije koristiti kao orijentaciju. Za projektiranje valja potvrditi uvidom u kartu. Koristei

    interaktivnu aplikaciju oitat emo horizontalna vrna ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna

    razdoblja od 95 i 475 godina, za desetak odabranih gradova po izboru. Horizontalna ubrzanja

    oitana su za proizvoljno odabrane toke u pojedinim gradovima.

  • 18

    Interaktivna aplikacija

    Grad

    Br.

    Stanovnika Tp=95 god Tp=475god

    1 Zagreb 790.017 agr=0,128 agr=0,255

    2 Split 178.102 agr=0,112 agr=0,22

    3 Rijeka 128.624 agr=0,106 agr=0,207

    4 Osijek 108.048 agr=0,05 agr=0,111

    5 Zadar 75.062 agr=0,09 agr=0,183

    6

    Slavonski

    Brod 59.141 agr=0,082 agr=0,174

    7 Pula 57.460 agr=0,044 agr=0,078

    8 Sisak 47.768 agr=0,072 agr=0,152

    9 Dubrovnik 42.615 agr=0,156 agr=0,301

    10 Bjelovar 40.276 agr=0,067 agr=0,138

    Tablica 4 Horizontalna vrna ubrzanja

    Iz oitanih vrijednosti moemo vidjeti da Dubrovnik ima najvea ubrzanja, a slijede ga

    Zagreb, Split te Rijeka, a najmanje ubrzanje ima Pula. Sve nam to govori koliko ubrzanje

    moraju izdrati pojedini objekti a da se pri tome ne srue. Kako e akceleracija na povrini tla

    biti u pravilu vea nego na razini osnovne stijene, projektno se ubrzanje tada za svaku lokaciju

    rauna tako da se iznos oitan s karte pomnoi odreenim faktorom kojega eurokod propisuje

    za odgovarajuu kategoriju tla.

    3.4 Posljedice i uinci potresa

    Posljedice potresa na okoli mogu se definirati prostorom i vremenom u kojem se potres

    dogodio te time i razliitim imbenicima kao to su gustoa naseljenosti, infrastruktura i

    seizmika otpornost, mogunost tsunamija i sl. Najlake je uinke na okoli podijeliti na

    direktne i indirektne.

    Pod direktnim uincima podrazumijevamo pomicanje dijelova tla, rastapanje tla, klizanje tla,

    blatne nanose, lavine, trajno premjetanje tla i stvaranje novih krajobraza, te pojave tsunamija

    i poplava velikih razmjera. Posljedice navedenih uinaka su promjene krajolika u smislu

    nestajanja jezera, planina i otoka ili nastajanje novih. Ako se u podruju dogodi i tsunami kao

    posljedica potresa, uinci postaju razorniji a njihovo saniranje zahtjevnije jer su mogue pojave

  • 19

    velikih nakupina blatna i muljevita tla, razruenih objekata prolaskom vodenog vala te

    promjena krajolika uslijed nestajanja vegetacije. Potresi uzrokovani vulkanskom erupcijom

    nose opasnosti od poara uzrokovanih lavom te devastaciju umskog pokrova ili promjene

    krajolika izlijevanjem. lave u more, to moe uzrokovati stvaranje novih otoka. U gradovima

    su nakon razornih potresa esti poari, koji mogu izazvati i vea razaranja nego sami potresi.

    (npr. Dubrovnik 1667 godine kad je zbog potresa nastao tsunami te poar koji je progutao cijeli

    grad), a danas su ti rizici jo vei zbog elektrinih i plinskih instalacija.

    Indirektni uinci ukljuuju razaranje brana, zagaenje tla i vode uslijed oteenja industrijskih

    postrojenja, naknadna klizanja tla i sl. Brane izgraene u blizini oceana na trusnom podruju u

    opasnosti su od ruenja ne samo uslijed potresa nego i zbog tsunamija. Oteenja industrijskih

    postrojenja u blizini naselja dodatna su opasnost oekivanom zagaenju okolia zbog mogueg

    izlijevanja opasnih kemikalija.

    Svaka takva situacija imat e utjecaj na ljudsko djelovanje u svrhu zatite zbog moguih novih

    dogaaja. U praksi to, na primjer, znai da se na odreenom podruju podiu zatitni zidovi

    kako bi se sprijeio utjecaj prirodnih sila na razaranje okolia. Gubitkom umskih zona i ne

    poumljavanjem podruja stvaraju se uvjeti dodatne nestabilnosti tla.

    Mogue je nakupljanje industrijskog otpada zbog ruenja tvornikih postrojenja koji moe

    ozbiljno zagaditi okoli. U pojedinim se podrujima moe oekivati naknadno klizanje tla

    uslijed potresa, to e dovesti do dodatnog optereenja okolia nanosima smea, blata ili drugih

    otpadnih tvari. Vaan okolini i sanitarni problem zasigurno je i mogue zagaenje

    vodocrpilita uslijed dotoka zagaivaa s povrine u crpne bunare

    Ako se jai potres dogodio u gusto naseljenom podruju, tada e vaan element biti seizmika

    otpornost zgrada. Broj smrtno stradalih i tee ozlijeenih u seizmiki slabijim zgradama bit e

    puno vei, to e utjecati i na pristup zdravstvenog osoblja preivjelima. Povrh toga, svako jae

    razaranje infrastrukture pretpostavlja i oteenje medicinskih pogona, to pridonosi teem i

    loijem saniranju ozlijeenih. Nakon potresa u naseljenim podrujima esto dugo ostaje velika

    koliina kra i ruevina zgrada, koje predstavljaju opasnost kao izvori novih zagaenja okolia.

    Saniranje leeva ljudi i ivotinja u potresom pogoenom podruju mora biti prioritet upravo

    zbog poveane mogunosti irenja zaraznih bolesti koje su opasne za ljude.

    Ukoliko se u blizini nalaze gradovi moe doi do unitenja cijelih gradova i do katastrofalnih

    nesrea kao i unitenje stoljetne kulturne batine (Doko Jelini,2013)

    Preklapajui koncentraciju zatienih povijesnih cjelina i dijelova tih cijelina Republike

    Hrvatske s kartom oekivanih maksimalnih intenziteta potresa (MSK-64) za povratno razdoblje

    500 godina, uoava se da se upanije s najveim brojem povijesnih cjelina kao to su: Grad

  • 20

    Zagreb s 45, Dubrovako-neretvanska s 22, Istarska upanija s 46, Splitsko dalmatinska s 56 i

    Primorsko-goranska sa 77 povijesnih cjelina, nalaze u podruju VII, VIII i IX, tj. u

    podrujima intenziteta vrlo jakog, razornog i pustonog potresa.

    Najvidljiviji uinci potresa bili bi kod pojedinanih povijesnih cjelina kao to su: Split,

    Dubrovnik, Zadar, ibenik, Trogir, Pula, Rijeka, Gospi, Karlovac, Sisak, Zagreb, Poega,

    Slavonski Brod, Varadin, Vukovar i drugi. To su stoljetne i tisuljetne stare urbane sredine

    koje bi bile unitene ili dijelom unitene, s tim da Pore (kompleks Eufrazijeve bazilike), Trogir

    (povijesna jezgra), ibenik (katedrala Sv. Jakova), Split (Dioklecijanova palaa) i Dubrovnik

    (povijesna jezgra) predstavljaju elitno svjetsko kulturno nasljee, koje je pod zatitom

    UNESCO-a (6)

    3.5 Usporedba seizmolokih karata s susjednim zemljama

    Slika 16 Seizmoloka karta Slovenije (Herak 2012)

  • 21

    Slika 17 Seizmoloka karta Bosne i Hercegovine (Herak 2012)

    Slika 18 Seizmoloka karta Maarske (Herak 2012)

  • 22

    Slika 19 Seizmoloka karta i Crne gore (Herak 2012)

    Prouavajui seizmoloke karte susjednih zemalja Republike Hrvatske moe se vidjeti da se

    karte slau s kartom Hrvatske. Tome je razlog dobra komunikacija izmeu zemalja kao i

    razmjena podataka u vezi registriranih potresa jer su ponekad epicentri potresa i u susjednim

    zemljama (slike 18, 19, 20 i 21).

  • 23

    4.MJERE ZATITE OD POTRESA

    Uinkovita zatita od tetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim

    segmentima, a ostvaruje se putem tehniko graevinskih mjera:

    1. Seizmoloka istraivanja

    Seizmologija nastoji spoznati i definirati to utemeljenje modele generiranja potresa za

    regionalna i ua lokalna podruja. Za razvijanje metoda zatite u graditeljstvu vano je detaljno

    prouavanje potresa. Obveza ukljuivanja seizmolokih parametara u projektiranje mora se

    propisivati pravnim normama. Zbog toga je izraena Karta potresnih podruja Republike

    Hrvatske ija e primjena osigurati buduu gradnju primjereno seizmiki otpornih graevina.

    2. Urbanistiko planiranje

    Jedan od vanih segmenata je prostorno-planska dokumentacija. U dokumentima prostornog

    ureenja mjere zatite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajednikih prostornih

    normativa i standarda koje vode opem smanjenju povredljivosti urbanih struktura, te moraju

    biti sadrani u koncepcijama i rjeenjima, od prostornih planova podrune (regionalne)

    samouprave (Prostorni planovi upanija, odnosno Grada Zagreba) do prostornih planova

    lokalne samouprave (prostorni planovi ureenja velikog grada, gradova odnosno opina,

    Urbanistiki planovi ureenja i Detaljni planovi ureenja), kod utvrivanja uvjeta ureenja

    prostora prilikom izdavanja lokacijske dozvole, u procesu ureivanja zemljita te na kraju kod

    same izgradnje graevina.

    3. Prorauni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom

    Obzirom da se naa drava prostire u vrlo nepovoljnim seizmikim zonama, inenjerske

    konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim optereenjima

    nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je

    pridravati se pozitivnih tehnikih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za graevine,

    tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzroe:

    a) ruenje graevine ili njezinog dijela,

    b) deformacije nedoputenog stupnja,

    c) oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

    d) nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

  • 24

    4. Seizmika mikrozoniranja

    Vana su zbog toga to se time dobiva skup podataka kojima prouavamo i analiziramo

    utjecaj lokalnih uvjeta tla (geoloke, geofizikalne i geomehanike znaajke) na uoj lokaciji

    (graevine, industrijska postrojenja, gradske etvrti) kako bi odredili granice pojedinih uih

    podruja s obzirom na oekivane uinke buduih potresa. Rezultat istraivanja seizmikog

    mikrozoniranja je karta mikrozoniranja izraena za istraeno podruje. U cilju procjene

    oteenja objekata od buduih potresa kao i cilju izrade projekata za izgradnju novih graevina,

    a koji sadravaju proptupotresne mjere, nuno je provesti seizmiko mikrozoniranje gradova i

    naselja sa vie od 50.000 stanovnika.

    5. Zemljovidi: u svrhu mjera zatite od potresa, koristiti umarske geoloke karte, fitocenoloke

    karte i pedoloke karte iz umskogospodarstvenih planova.

    6. Edukacija: permanentna, sustavna edukacija stanovnitva, ukljuujui djecu ve od

    predkolske dobi, o svim aspektima potresa (6)

  • 25

    5.ZAKLJUAK

    Potresi su prirodne katastrofe koje moemo oekivati u bilo kojem dijelu Zemlje i naravno, u

    bilo kojem trenutku, to znai da su oni prirodna pojava koja nije kratkorono predvidljiva.

    Kakve e posljedice potresa biti, najvie e ovisiti o gustoi naseljenosti i seizmikoj otpornosti

    zgrada.

    Na itavom podruju Republike Hrvatske postoji velika opasnost od potresa, s tim da

    opasnost od potresa jaine VIII i IX postoji na povrini koja je vea od jedne treine podruja

    drave, odnosno 36,42 %. Na tom podruju ive dvije treine ukupnog stanovnitva to iznosi

    2.801.287 stanovnika. Na podruju Republike Hrvatske veem od polovice (56,22 %) i na

    kojem ivi vie od jedne treine (1.633.529 stanovnika) ukupnog stanovnitva postoji opasnost

    od potresa jaine VII . Takav odnos povrina i broja stanovnika u potresu daju katastrofalne

    posljedice, kao to su prekidi komunikacije, veliki broj oteenih graevina, zatrpane i unitene

    prometnice, veliki broj povrijeenih i umrlih. Nakon toga slijede sekundarne katastrofe, kao to

    su eksplozije, poari, poplave i odroni.

    Kako bi se smanjile posljedice potresa, materijalne tete i tete u okoliu, te broj umrlih

    potrebno je provoditi redovne analize i mjere zatite od potresa, te pripremiti Kartu potresnih

    podruja Republike Hrvatske.

    U sluaju da doe do potresa, nuno je brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje, koje e

    ovisit o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika te o spremnosti i

    opremljenosti civilne zatite i svih vatrogasnih postrojbi. U tim katastrofalnim uvjetima upravo

    e dobra koordinacija meu tim slubama biti najvanija.

    Upravljanje i koordinacija timova, primjerice pri izvlaenju nastradalih, to najee

    podrazumijeva rad u opasnim uvjetima i upotreba teke mehanizacije, poseban je i izuzetno

    odgovoran zadatak, pa e stupanj obuenosti i opremljenosti svih ukljuenih u radu slubi biti

    gotovo presudan.

    Po svemu sudei moe se vidjeti da je Republika Hrvatska dobro organizirana u pogledu

    planova zatite od katastrofa, te su u te svrhe osnovane i slube kao to je Dravna uprava za

    zatitu i spaavanje. Osnovni zadatak navedene institucije je ustrojiti i odravati moderan sustav

    zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj koji e svim raspoloivim resursima biti sposoban

    odgovoriti potrebama u zatiti ljudi, dobara i okolia u ugrozama, stradanjima i drugim

    izazovima suvremenog drutva

  • 26

    6.POPIS LITERATURE

    a) Objavljeni radovi

    1. Benac, (2004):Seizminost, Graevinski fakultet sveuilita u Rijeci

    2. Doko Jelini, J., Kratohvil, M., Nola, I.A. i uskin, E. (2013):Potresi-povijesni

    pregled, okolini i zdravstveni uinci i mjere zdravstvene skrbi, Sveuilite u Zagrebu,

    Medicinski fakultet, kola narodnog zdravlja Andrija tampar1, Dom zdravlja

    MUP2, Zagreb

    3. Herak, M. (2012):Hrvatska karta potresne opasnosti, Geofiziki odsjek, Prirodoslovno

    matematiki fakultet, Zagreb.

    4. Markui, S.(2003): Seizmologija i istraivanje unutranjosti Zemlje, Geofiziki

    odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb.

    b) Internet stranice

    (1) http://rgn.hr/~smihalic/nids_snjezanamihalic/10_seizmicki%20hazard.pdf

    (2) https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/09_TK_II_CB.pdf

    (3) https://portal.uniri.hr/system/resources/docs/000/002/551/original/Predavanja_T-

    6.pdf?1394528199

    (4) http://www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0210/zemljotresi%201.htm

    (5) http://sabynaa.blogger.ba/arhiva/2009/12

    (6) http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=571

    (7) http://www.platforma.hr/

    (8) http://www.zavod.pgz.hr/docs/zzpuHR/documents/109/Original.pdf

    (9) http://novaarena.net/vijesti/513-hrvatskoj-prijeti-uskoro-snazan-potres

    (10) http://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_u_Zagrebu_1880

    (11) http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/278336/Za-katastrofalan-potres-Hrvatska-

    nije-spremna.html

    (12) http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/77082/Ovako-je-

    izgledala-Makarska-prije-50-godina-nakon-potresa-9-stupnja-Mercallijeve-

    ljestvice-FOTO.aspx

    (13) http://www.portaloko.hr/clanak/na-danasnji-dan-1996-godine-katastrofalan-potres-

    pogodio-je-ston-i-dubrovacko-primorje/0/35342/

    (14) http://seizkarta.gfz.hr/karta.php