Savremeno Regulisanje Slobode Vjere i Uvjerenja

7/24/2019 Savremeno Regulisanje Slobode Vjere i Uvjerenja

1/47

S

B H, H,S C G

Ehlimana Memievi *

. U

Sloboda religije temeljno je ljudsko pravo koje je u svom razvoju prolo krozrazliite faze od neslobode, odnosno prinude, preko tolerancije, do puneslobode religije i (nereligijskih) uvjerenja. Taj razvoj pratili su i razliiti me-hanizmi zatite ovog prava,1kao i razliiti modeli ureenja odnosa izmeu

religijskog i politikog autoriteta. U osnovi se mogu identikovati tri modelaovog odnosa: model dravne religije, model priznatih vjerskih zajednica i mo-del odvajanja.

Na Balkanu su nakon osmanske uprave, u kojoj je postojalo organskojedinstvo politikog i religijskog autoriteta, uz postojanje konfesionalnih or-ganizacija kranskih denominacija i jevreja (millet), postojali razliiti mode-li ureenja odnosa religijskog i politikog autoriteta. Naprimjer, u Srbiji je,nakon sticanja nezavisnosti od turske vlasti, postojao model dravne religije.

Ustavi koji su donoeni tokom 19. vijeka proglasili su istono pravoslavnuvjeru vladajuom, ali je bila zajamena i sloboda svim drugim priznatim vje-rama i zakonska zatita prilikom vrenja obreda.2U Bosni i Hercegovini iHrvatskoj, koje su bile u okviru Austro-Ugarske, postojao je model priznatihvjerskih zajednica. U okviru prve zajednike drave, Kraljevine Srba, Hrvata iSlovenaca, i, kasnije, Kraljevine Jugoslavije (19181941) takoer je postojaomodel priznatih vjerskih zajednica.3

* Ovaj tekst je napisan posebno za ovo izdanje. Autorica je vii asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu.1 Malcolm D. Evans, Religious Liberty and International Law in Europe, Cambridge: Cambridge Uni-versity Press, 1997.

2 Vladimir uri, Zakonsko ureivanje pravnog poloaja crkava i verskih zajednica u Republici Srbi-ji: od osporavanja do unapreivanja, Sveske za javno pravo, god. 4, br. 13, sept. 2013, str. 43.

3 Mustafa Imamovi, Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji izmeu dva svjetska rata, Sara-jevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2008, str. 7-25.


2/47

E

Nakon zavretka Drugog svjetskog rata 1946. i stvaranja nove, soci-jalistike drave dolo je do radikalnih promjena u pogledu poloaja religije

u drutvu. Usvojen je model odvajanja religije i drave, koji je primjenjivanu uslovima jednopartijskog sistema i monopola jedne ideologije marksiz-ma (model odvajanja s antagonizmom).4Vjera je proglaena privatnom stvarisvakog pojedinca. Pravni poloaj vjerskih zajednica bio je ureen posebnimzakonom, koji je donesen 1953. godine. Razliitim dravnim mjerama, kaoto su agrarna reforma, nacionalizacija i eksproprijacija, vjerskim zajednicama

je oduzet znaajan dio imovine i oslabljen njihov drutveni znaaj.

Ustavom iz 1974. materija regulisanja pravnog poloaja crkava i vjer-

skih zajednica prela je u nadlenost republika lanica, koje su, u perioduizmeu 1976. i 1978, donijele posebne zakone kojima su uredile ovu oblast.Meutim, nije bilo promjene u usvojenom modelu odnosa religije i drave,niti u domenu iskazivanja slobode religije. Ti zakoni ostali su na snazi svedo poetka procesa demokratizacije 1990. godine i disolucije jugoslavenskefederacije (19911992).

U nastavku ovog rada analizirat emo vaei pravni okvir koji se tieslobode vjere i poloaja vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj,

Srbiji i Crnoj Gori.

. B H

1.2. Normativni okvir i institucije za zatitu slobode vjere

Sloboda vjere u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu BiH) zajamena je Usta-vom BiH i ustavima entiteta, Zakonom o slobodi vjere i pravnom poloajucrkava i vjerskih zajednica i ugovorima zakljuenim izmeu drave i vjerskihzajednica.

Ustav BiH u l. II, koji regulira ljudska prava i slobode, jami pravona slobodu miljenja, savjesti i vjere. Osim toga, istim lanom propisano jeda e se prava i slobode sadrane u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima

i njenim protokolima direktno primjenjivati u BiH i da e imati prioritet nadsvim ostalim zakonima. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine garantuje slo-bodu miljenja, savjesti i uvjerenja i slobodu religije, ukljuujui privatno i

4 Fikret Kari, Religija i pravo: Kratak uvod, Sarajevo: Connectum, 2011, str. 5.


3/47

S BH, H, S CG

javno vjeroispovijedanje5. U istom lanu zabranjuje se diskriminacija zasno-vana na religiji ili vjerovanju. Osim toga, propisano je da se nijedna osoba

ne moe liiti dravljanstva Federacije po osnovu vjere,6

a vjeroispovijest jenavedena kao jedan od elemenata vitalnog nacionalnog interesa.7

Ustav Republike Srpske (RS) jami slobodu misli i opredjeljenja, sa-vjesti i uvjerenja i slobodu vjeroispovijesti.8Osim toga, jami se i kolektivniaspekt prava na slobodu vjere, proglaavanjem da su vjerske zajednice jedna-ke pred zakonom, slobodne u vrenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, moguosnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu u svim kolama svih stepenaobrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone,

stvarati zadubine i njima upravljati, u skladu sa zakonom.9Zakonom o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajed-

nica, usvojenim 28. januara 2004. godine, postavljen je temelj jednoobra-znom regulisanju individualnog i kolektivnog aspekta slobode vjere u BiH.Ovim Zakonom predviena je mogunost zakljuivanja sporazuma izmeudrave ili njenih entiteta i vjerskih zajednica o pitanjima od zajednikoginteresa. Do sada su takve ugovore sa dravom zakljuile Katolika crkva,odnosno Sveta Stolica kao njen univerzalni autoritet10i Srpska pravoslavna

crkva. U toku su pregovori o ugovoru izmeu Islamske zajednice i drave,ali do momenta pisanja ovog rada taj ugovor nije zakljuen, jer jedna hr-vatska ministrica u Vijeu ministara osporava prijedlog lana ugovora kojigovori o specinostima islamske vjerske prakse i predvia ograniavanje teprakse u sluaju ugroavanja javne sigurnosti, poretka, zdravlja i morala teprava i sloboda drugih. Isto tako, ugovor sa BiH jo uvijek nije zakljuila ni

Jevrejska zajednica.

Zatita slobode vjere ili uvjerenja u BiH moe se ostvariti postupkompred nadlenim redovnim sudovima ili institucijama za zatitu ljudskih prava:Ombudsmenom za ljudska prava BiH i Ustavnim sudom BiH.11

5 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, 1/94, 13/97,16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08, l. 2.

6 Ustav FBiH, l. 5, st. 2.7 Ustav FBiH, l. 17a.8 Ustav Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 21/92 ,28/94, 8/96, 13/96, 15/96,

16/96, 21/96, 21/02, 31/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05, l. 25, 28, st. 1.

9 Ustav RS-a, l. 28, st. 2.10 Temeljni ugovor izmeu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine -Meunarodni ugovori, 10/07 (u daljem tekstu Temeljni ugovor) zakljuen je 19. aprila 2006. godinei ima status meunarodnog ugovora.

11 Fikret Kari, Religija i pravo, str. 67-70; Nedim Begovi, Ustavni okvir i Zakon o slobodi vjere ipravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH: normativna projekcija bosanskohercegovakogsekularizma, Sveske za javno pravo, br. 18, 5, 2014, str. 5.


4/47

E

2. 2. Sloboda vjerovanja / uvjerenja i njegovog manifestiranja

Zakon o slobodi vjere u BiH jami pravo svake osobe na slobodu vjere ili uvjere-nja, slobodu prihvatanja i promjene vjere, kao i slobodu da sam ili u zajednicis drugima, u privatnosti ili javnosti na bilo koji nain ispoljava svoju vjeruili uvjerenje obredima, pridravanjem vjerskih propisa, dranjem do obiajai drugih vjerskih aktivnosti.12U odnosu na ranije socijalistiko zakonodav-stvo uoava se uestalo koritenje odrednice javno kao podruja iskazivanjareligije. Na taj nain naputa se ranije shvatanje religije kao privatne stvarii ograniavanje iskazivanja religije na privatnu sferu pojedinca i prostore vjer-skih objekata.13

Osim toga, Zakon o slobodi vjere zabranjuje diskriminaciju zasnovanuna vjeri ili uvjerenju, ometanje vjerskih obreda ili drugih vjerskih aktivnosti,napade i vrijeanje vjerskih slubenika, napade i oteenja vjerskih objekata idruge imovine vjerskih zajednica, aktivnosti i djela usmjerena na raspirivanjevjerske mrnje prema bilo kojoj vjerskoj zajednici ili njenim pripadnicima,omalovaavanje ili izrugivanje bilo koje vjere, kao i prisiljavanje osoba na is-poljavanje vjere ili uvjerenja.14

Sloboda vjere ili uvjerenja titi se i odredbama krivinih zakona u Bosnii Hercegovini, u okviru sljedeih krivinih djela: povrede ravnopravnosti o-vjeka i graanina,15ometanja ili spreavanja vjerskih obreda,16odnosno uskra-ivanja i ograniavanja slobode vjere i njenog prakticiranja i negiranja pravavjerskih zajednica na jednakost i prakticiranje vjerskih obreda u javnosti17 iizazivanja nacionalne, odnosno narodnosne, rasne i vjerske mrnje, razdoraili netrpeljivosti.18

Meutim, na podruju BiH napadi na vjerske objekte, groblja i imovi-nu vjerskih zajednica i uznemiravanje vjerskih slubenika jo uvijek predstav-ljaju znaajan izazov ostvarenju pune slobode vjere, posebno manjinskih gru-

12 Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Slubeniglasnik Bosne i Hercegovine, 5/04, l. 4, st. 1 (u daljem tekstu Zakon o slobodi vjere).

13 Fikret Kari, Islam u sekularnoj dravi: primjer Bosne i Hercegovine, u: Religija i sekularna dra-va, ur. Ahmet Alibai, Sarajevo, 2007, str. 28.

14 Zakon o slobodi vjere, l. 6.15 Krivini zakon FBiH, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, 36/03, 37/03, 21/04, 69/04,18/05, 42/10, 42/11 i 59/14, l. 177; Krivini zakon Republike Srpske, Slubeni glasnik RepublikeSrpske, 49/03, l. 162.

16 Krivini zakon FBiH, l. 378.17 Krivini zakon RS-a, l. 178.18 Krivini zakon FBiH, l. 136; Krivini zakon RS-a, l. 300.


5/47

S BH, H, S CG

pa na odreenom podruju.19Prema izvjetajima Meureligijskog vijea BiHu periodu od 1. novembra 2010. do 31. oktobra 2014. prijavljeno je ukupno

166 napada na vjerske objekte, vjerske slubenike i vjernike.20

Najea metanapada jesu objekti Islamske zajednice u BiH (77), a zatim slijede objektiSrpske pravoslavne crkve (52), Katolike crkve (32), Jevrejske zajednice (4) iHrianske adventistike crkve (1). Nadleni organi u BiH uspjeli su identi-kovati poinioce u 33% sluajeva.

3. 2. Ogranienja iskazivanja vjere ili uvjerenja

Granice iskazivanja vjere ili uvjerenja date su veoma iroko i u skladu s re-levantnim meunarodnim aktima i praksom. Naime, Zakon o slobodi vje-re predvia da se javno iskazivanje vjere moe ograniiti samo zakonom i uskladu s meunarodnim standardima kada nadleni organ dokae da je toneophodno u interesu javne bezbjednosti, zatite zdravlja, javnog morala, ilisa ciljem zatite prava i sloboda drugih lica.21

Standardi Evropske konvencije o granicama doputenih ogranienjaslobode vjere armisani su u sudskoj praksi.22U nekoliko odluka Doma zaljudska prava,23kao posebnog tijela uspostavljenog Dejtonskim sporazumom,ustanovljeno je da unitavanje i uklanjanje ostataka poruenih damija u Re-publici Srpskoj, odbijanje izdavanja dozvola za njihovu rekonstrukciju, spre-avanje ukopavanja i dr. predstavlja neopravdano ogranienje prava na slobo-du vjere, odnosno diskriminaciju muslimanskog stanovnitva i povredu pravana mirno uivanje posjeda.24

19 Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 6-7.20 Meureligijsko vijee u BiH,Monitoring napada na vjerske objekte i druga mjesta od znaaja za crkve

i vjerske zajednice u BiH Zatita svetih mjesta: godinji izvjetaj, 1. novembar 2013. 31. oktobar2014, Sarajevo 2015.

21 Zakon o slobodi vjere, l. 14, st. 7.22 Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 7.23 Islamska zajednica protiv Republike Srpske, predmet br. CH/96/29, 11.6.1999. Islamska zajednica

u BiH protiv RS, predmet br. CH/99/2177, 11.2.2000; Islamska zajednica u BiH protiv RS, pred-met br. CH/98/1062, 9.2.2001; Islamska zajednica u BiH (Mrkonji-Grad) protiv RS, predmet br.CH/01/7701, 22.12.2003. Sve odluke dostupne su u bazi podataka Doma za ljudska prava nahttp://www.hrc.ba/database/searchForm.asp, pristupljeno 7.5.2015.

24 Manfred Nowak, Tanja Vospernik, Permissible Restrictions on Freedom on Religion or Belief,u: Facilitating Freedom of Religion or Belief: A Deskbook, ur. Tore Lindholm i dr., Martinus NijhoffPublishers, 2004, str. 169.


6/47

E

4. 2. Odnos drave i vjere: odvajanje uz saradnju

U procesu demokratizacije bosanskohercegovakog drutva zadran je principinstitucionalnog i funkcionalnog odvajanja izmeu drave i vjerskih zajedni-ca, naslijeen iz socijalistikog reima.25

Zakon o slobodi vjere propisuje da su crkve i vjerske zajednice odvojeneod drave, to znai da: (a) drava ne moe priznati status dravne vjere nijednojvjeri niti status dravne crkve ili vjerske zajednice niti jednoj crkvi ili vjerskojzajednici, (b) drava nema pravo da se mijea u unutranju organizaciju i poslo-ve crkava ili vjerskih zajednica, (c) nijedna crkva ili vjerska zajednica ne moe

uivati posebne dravne privilegije u odnosu na druge crkve ili vjerske zajednicea vjerski slubenici ne mogu formalno uestvovati u radu politikih ustanova i(d) drava moe davati materijalnu podrku crkvama i vjerskim zajednicama bezdiskriminacije, a posebno diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja.26

Dakle, za razliku od socijalistikog reima, kojeg je odlikovao sistemodvajanja s ideolokim neprijateljstvom prema religiji, opa tendencija u od-nosima religije i drave jeste njihova saradnja. To se posebno ogleda u zako-nom propisanoj mogunosti ureivanja pitanja od zajednikog interesa spora-

zumom izmeu crkve ili vjerske zajednice i nadlenih dravnih ili entitetskihorgana vlasti (npr. vjeronauke i duebrinitva u vojsci).

5. 2. Pravni status crkava i vjerskih zajednica

Crkve i vjerske zajednice u BiH, shodno Zakonu o slobodi vjere, imaju status

pravnih lica, koji stiu registracijom pri Ministarstvu pravde BiH. U pogledunaina registracije, Zakon je diferencirao tri kategorije crkava i vjerskih orga-nizacija. Prvu kategoriju ine historijski zasnovane crkve i vjerske zajednice(tradicionalne vjerske zajednice): Islamska zajednica, Srpska pravoslavna cr-kva, Katolika crkva i Jevrejska zajednica.27Drugu kategoriju ine crkve i vjer-ske zajednice koje su prije usvajanja ovog Zakona stekle svojstvo pravnih lica.

Budui da je ovim kategorijama Zakon priznao kontinuitet steenogpravnog poloaja, za registraciju podnose samo prijavu.28Treu kategoriju ine

25 Fikret Kari, Razvoj dravnog religijskog prava u Bosni i Hercegovini 1990-2009,Zbornik radovaMustafa Imamovi 45 godina naunog i publicistikog rada, Sarajevo, Gradaac: Institut za istorijuSarajevo, JU Javna biblioteka Alija Isakovi Gradaac, University Press Sarajevo, 2010, str. 365.

26 Zakon o slobodi vjere, l. 14, st. 1-4.27 Zakon o slobodi vjere, l. 8, st. 2.28 Zakon o slobodi vjere, l. 16, st. 3.


7/47

S BH, H, S CG

nove crkve i vjerske zajednice, koje za registraciju uz prijavu podnose i sljedeedokumente: a) statut ili drugi temeljni akt vjerske zajednice iz kojeg je vidljiv

sadraj i nain ispovijedanja vjere, obavljanja vjerskih obreda, podruje i naindjelovanja; b) dokument o slubenom vjerskom nauavanju; c) potpise 300 gra-ana sljedbenika i d) odluku o osnivanju vjerske zajednice usvojenu od najma-nje 30 osnivaa i potpisanu od strane poglavara zajednice, njegovog zamjenikaili drugih ovlatenih predstavnika.29

Kako bi se sprijeilo neopravdano odugovlaenje donoenja odluke oregistraciji, to je praksa Evropskog suda za ljudska prava okvalikovala kaokrenje lana 9 Evropske konvencije,30Zakon propisuje da e se nova vjerska

zajednica smatrati registrovanom ukoliko Ministarstvo pravde u roku od 60dana od podnoenja prijave ne odlui o prijavi.

Prema Uputi o provedbi Zakona, Ministarstvo pravde ovlateno je dadonese rjeenje o brisanju crkve ili vjerske zajednice iz Registra crkava u sljede-im uslovima: a) ukoliko mjerodavno tijelo crkve ili vjerske zajednice doneseodluku o njezinom prestanku, b) ako tijelo sudske vlasti pravomono utvrdida crkva ili vjerska zajednica svojim djelovanjem poziva ili potie na vjersku,nacionalnu ili rasnu mrnju ili drugi oblik nesnoljivosti meu graanima

Bosne i Hercegovine (...) ili na neki drugi nain naruava duhovni integriteti mentalno zdravlje radi ukorjenjivanja i irenja doktrine.31Na rjeenje o od-bijanju registracije ili brisanje iz registra crkava i vjerskih zajednica mogue jepodnoenje albe Vijeu ministara BiH, odnosno pokretanje upravnog sporapred Sudom BiH u roku od tri mjeseca od konanog rjeenja Vijea ministara.

6. 2. Autonomija crkava i vjerskih zajednica

Zakon o slobodi vjere omoguava autonomno djelovanje crkava i vjerskihzajednica, koje svoju unutranju organizaciju samostalno ureuju u skladu sasvojim internim propisima, zakonima i nauavanjem.32Dravnim organimazabranjeno je i mijeanje prilikom izbora, imenovanja ili smjene vjerskih ve-likodostojnika i osoblja crkava i vjerskih zajednica, koje one vre u skladu sasvojim propisima i potrebama.33

29 Zakon o slobodi vjere, l. 8, 18.30 Roman Podoprigora, Freedom of Religion and Discretionary State Approval of Religious Activity,u: Facilitating Freedom..., str. 432; Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 11.

31 Upute o provedbi Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH,Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 83/06, l. 9.

32 Zakon o slobodi vjere, l. 11, st. 2.33 Zakon o slobodi vjere, l. 11, st. 1-3.


8/47

E

Osim osnovne djelatnosti, Zakon o slobodi vjere u BiH omoguavavjerskim zajednicama da mogu osnivati preduzea i raspolagati i upravljati

imovinom, osnivati kulturne, karitativne, zdravstvene i vaspitno-obrazovneustanove, koje su u pravima izjednaene sa ustanovama iji su osnivai dravaili drugi ovlateni osnivai, odnosno baviti se svim aktivnostima koje nisuzakonom zabranjene.34Ova mogunost predstavlja novinu u odnosu na soci-

jalistiki period, kada su vjerske zajednice mogle obavljati samo vjerske obredei vjerske poslove,35pod prijetnjom krivinih sankcija za krenje tih propisa.

7. 2. Finansiranje i imovina crkava i vjerskih zajednica

Crkvama i vjerskim zajednicama zajameno je pravo na stjecanje, posjedova-nje i raspolaganje vlastitom imovinom i imovinskim pravima.36Drava moepruati materijalnu podrku vjerskim organizacijama za ouvanje kulturnei istorijske batine, zdravstvene djelatnosti, obrazovne, karitativne i socijalneusluge, pod uslovom da se spomenute usluge pruaju bez bilo kakve diskri-minacije, a posebno diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja.37Osim toga,

donacije i prihodi crkava i vjerskih zajednica tretiraju se u skladu sa zakonimai propisima koji se odnose na neprotabilne, obrazovne i karitativne organi-zacije, u emu se ogleda indirektna nansijska pomo. Za razliku od rjeenjau nekim drugim dravama, o emu e biti kasnije rijei, uplate za penzijsko,zdravstveno i invalidsko osiguranje vjerskim slubenicima uplauju vjerske za-

jednice.38Meutim, Zakonom o slobodi vjere drava se obavezala reguliratipenzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskih slubenika, posebnimpropisom, koji jo uvijek nije donesen.39

Budui da je nakon Drugog svjetskog rata znatan dio imovine vjerskihzajednica bio podvrgnut mjerama nacionalizacije, eksproprijacije i agrarne re-forme,40Zakonom je garantovano pravo na restituciju oduzete imovine na ci-

jeloj teritoriji Bosne i Hercegovine41i predvieno donoenje posebnog zakonakojim e se urediti to pitanje. Meutim, do momenta pisanja ovog rada, dousvajanja takvog zakona nije dolo.

34 Zakon o slobodi vjere, l. 10.35 Fikret Kari, Razvoj dravnog religijskog prava..., str. 365.

36 Zakon o slobodi vjere, l. 12, st. 1-2.37 Zakon o slobodi vjere, l. 14, st. 4.38 Zakon o slobodi vjere, l. 13, st. 1.39 Zakon o slobodi vjere, l. 13, st. 4.40 Fikret Kari, Vaku i reprivatizacija, Glasnik, Rijaset Islamske zajednice u SFRJ, br. 3, 1991, str.

267-272.41 Zakon o slobodi vjere, l. 12, st. 3.


9/47

S BH, H, S CG

8. 2. Vjeronauka u javnim kolama

Zakonom o slobodi vjere zajameno je pravo na vjersku pouku u vjerskim,kao i u javnim i privatnim ustanovama predkolskog nivoa, osnovnim ko-lama i viim nivoima obrazovanja. Meutim, proces uvoenja konfesionalnevjeronauke u Bosni i Hercegovini poeo je nakon prvih viestranakih izbora1991/92. godine. Naime, ve 1992. godine pravoslavna vjeronauka uvedena

je u osnovne kole na teritorijama pod kontrolom Vojske Republike Srpskekao obavezan predmet. Godine 1994. Ministarstvo obrazovanja Bosne i Her-cegovine uvelo je vjeronauku u osnovne i srednje kole kao izborni predmet zakoji je prethodno bila potrebna roditeljska saglasnost.42

Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH iz2003. godine predvieno je da e kole unapreivati i tititi vjerske slobode,toleranciju i kulturu dijaloga i da e uenici pohaati asove vjeronauke samoako su u skladu s njihovim ubjeenjem ili ubjeenjima njihovih roditelja.43Ne navodi se mogunost ogranienja prava uenika na vjersku pouku, nitiminimalni broj uenika koji je potreban kako bi se organizovali asovi vjerskepouke u odreenoj koli.44

Nain organiziranja i izvoenja vjeronauke razlikuje se u entitetima,

Brko Distriktu, kao i kantonima unutar Federacije Bosne i Hercegovine.U Federaciji Bosne i Hercegovine, uglavnom, ima status obavezno izbornogpredmeta, koji, kada se izabere, postaje obavezan za cijelu kolsku godinu,ili u odreenim sluajevima, i za cijelo osnovno ili srednje obrazovanje.45Uosnovnim kolama asovi vjeronauke se, osim u Tuzlanskom i Sarajevskomkantonu, izvode dva puta sedmino,46dok se u srednjim kolama, uglavnom,izvodi jedan as sedmino. Meutim, u Unsko-sanskom i Zeniko-doboj-skom kantonu vjeronauka se izvodi dva asa sedmino u srednjim kolama,

dok se u Tuzlanskom kantonu ne izvodi u treem i etvrtom razredu, a u Kan-

42 Ahmet Alibai, Religious Education in Public Schools in Bosnia and Herzegovina: Towards a ModelSupporting Coexistence and Mutual Understanding, Open Society Fund, Sarajevo, 2009, str. 8.

43 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne iHercegovine, br. 18/03, l. 9.

44 Zlatibroka Popov, Anne Mette Ofstad, Religious Education in Bosnia and Hercegovina, u: ZoricaKuburi, Christian Moe ur., Religon and Pluralizam in Education: Comparative Approach in the West-

ern Balkans, Novi Sad: CEIR, 2006, str. 73-106.45 Zlatibroka Popov, Anne Mette Ofstad, Religious Education..., str. 78.46 U Sarajevskom kantonu asovi vjeronauke izvode se jednom sedmino tokom cijelog osnov-

nokolskog obrazovanja, dok se u Tuzlanskom kantonu od I do III razreda izvodi jedan as, zatimod IV do VI dva asa i u VII i VIII jedan as vjeronauke. Podaci preuzeti sa zvanine stranice Ri-jaseta Islamske zajednice u BiH: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=arti-cle&id=21065&Itemid=1182, pristupljeno 25.7.2015.


10/47

E

tonu Sarajevo u etvrtom razredu srednjih kola.47U Republici Srpskoj kaoi u Brko Distriktu vjeronauka je obavezna u osnovnom, ali ne i srednjem

obrazovanju. Meutim, Vlada Brko Distrikta je 20.5.2015. godine usvojilaPrijedlog odluke o poveanju trajanja nastave i uvoenju nastavnih predme-ta Katoliki vjeronauk, Islamska vjeronauka i Pravoslavna vjeronaukau osnovne i srednje kole Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.48Naime,previeno je da se od kolske 2015/16. godine izvode dva asa vjeronauke uosnovnim kolama, od etvrtog do devetog razreda, i jedan as u prvom ra-zredu srednjih kola uz obavezno osiguranje alternativnog predmeta. Osimtoga, predvieno je sukcesivno uvoenje vjeronauke u ostalim razredima

srednjih kola. U Republici Srpskoj, da bi se organizovali asovi vjeronauke,potrebno je da u jednoj koli ima minimalno 30 uenika odreene vjerois-povijesti.

Meutim, veliki nedostatak trenutnog modela konfesionalne vjero-nauke predstavlja nepostojanje alternativnog predmeta za uenike koji neodaberu vjeronauku, u velikom broju kantona. Iako su poduzete odreeneaktivnosti na uvoenju alternativnog predmeta i u drugim kantonima, dosada takav predmet postoji u Tuzlanskom, Zeniko-dobojskom i Sarajev-

skom kantonu i Brko Distriktu.49Kako bi se prevazili nedostaci trenutnogmodela, a postigli ciljevi vjerske pouke, postoje prijedlozi da se simultanoukljue asovi konfesionalne vjeronauke, alternativnog predmeta i jednogo-dinjeg predmeta religijskih studija u nastavne planove i programe dravnihkola.50

47 Podaci preuzeti sa zvanine stranice Rijaseta Islamske zajednice u BiH: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=21065&Itemid=1182, pristupljeno 25.7.2015.

48 Podaci preuzeti sa zvanine stranice Vlade Brko Distrikta: http://www.bdcentral.net/index.php/ba/vlada/sa-sjednica-vlade/3318-odrana-81-izvanredna-sjednica-vlade-brko-distrikta-bih, pristupljeno25.7.2015.

49 U Tuzlanskom kantonu kao alternativni predmet izvodi se Kultura religija ili Historija religija, uZeniko-dobojskom kantonu predmet Kultura i zajednica, a u Kantonu Sarajevo, u osnovnim kol-ama predmet Drutvo, kultura, religija, dok se u srednjim kolama izvodi predmet Kultura religija. UBrko Distriktu vjeronauka se do sada izvodila samo u osnovnim kolama i predmetivotne vjetinei stavovi, kao alternativni. Meutim, od kolske 2015/16. predvieno je uvoenje vjeronauke i u prvi

razred srednje kole uz obavezno osiguranje alternativnog predmeta za uenike koji ne ele pohaativjeronauku. Do momenta pisanja ovog rada nije bio izraen nastavni plan i program. Pogledati:http://www.bdcentral.net/index.php/ba/vlada/sa-sjednica-vlade/3318-odrana-81-izvanredna-sjed-nica-vlade-brko-distrikta-bih, pristupljeno 25.7.2015.; Jasmina Mehmedovi, Organizacija religi-jske nastave u javnim kolama BiH i zemalja regiona, Religija i tolerancija, vol. XII, br. 22, 2014, str.304-307; Ahmet Alibai, Religious Education..., str. 9.

50 Ahmet Alibai, Religious Education..., str. 4.


11/47

S BH, H, S CG

9. 2. Pruanje vjerskih usluga u javnim institucijama i pitanje pri-

znanja vjerskih praznika

U pogledu zadovoljenja vjerskih potreba osoba u javnim institucijama, naro-ito u oruanim snagama i zatvorima, ostvarena je konkretna saradnja izmeudrave i crkava i vjerskih zajednica. Zakon o slubi u oruanim snagama BiHpropisuje da vojna lica imaju pravo obavljati vjerske aktivnosti u skladu sposebnostima svake od vjera. Naini organiziranja i provoenja tih aktivnostiu Oruanim snagama BiH, kao i obaveza drave da obezbijedi nansiranje

vjerske slube u vojsci, ureeni su ugovorima izmeu Ministarstva odbraneBiH i vjerskih zajednica.51Pripadnici oruanih snaga imaju pravo na ishranuu skladu s nacionalnim i vjerskim obiajima.

Zakon o izvrenju krivinih sankcija BiH, takoer, garantuje pravozatvorenika na zadovoljavanje vjerskih potreba, kao i obavezu kazneno-po-pravnih zavoda da, u saradnji s vjerskim zajednicama, stvore pretpostavke zaostvarenje navedenog prava.52

Zakon o slobodi vjere u BiH ne tretira pitanje vjerskih praznika. Temelj-

ni ugovor izmeu Svete Stolice i BiH predvidio je obavezu drave da doneseposeban zakon kojim e se za sve katolike u zemlji kao neradni dani priznatinedjelje i sljedee svetkovine: 6. januar (Bogojavljanje), Tijelovo, 15. august(Uznesenje blaene djevice Marije), 1. novembar (Svi sveti) i 25. decembar(Boi). Meutim, jo uvijek ne postoji dravni zakon o vjerskim praznicima,ali se Ramazanski i Kurban-bajram, kao i pravoslavni i katoliki Boi i Uskrsslave kao javni praznici. U FBiH i Brko Distriktu, radi zadovoljenja vjerskihili tradicijskih potreba, uposlenici imaju pravo na etiri slobodna dana u jed-

noj kalendarskoj godini, od kojih su dva plaena, dok u RS-u imaju pravo natri slobodna dana ali bez prava na naknadu plate.53

10. 2. Vjera i pravni sistem

Za reguliranje branih i porodinih pitanja, a za muslimane i nasljednih i

zadubinskih pitanja, u BiH su se religijska prava primjenjivala do polovine

51 Zakon o slubi u oruanim snagama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br.88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/1, l. 29.

52 Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 12.53 Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 12.


12/47

E

20. st. Nakon ukidanja religijskih sudova u socijalistikoj Jugoslaviji 1946,pravno su valjani samo graanski brakovi sklopljeni pred nadlenim dravnim

organom. Vjernicima je ostavljena mogunost da nakon zakljuivanja graan-skog braka zakljue brak i prema vjerskim propisima pred nadlenim svee-nikom, odnosno vjerskim slubenikom. Meutim, vjerski brak ne proizvodinikakve graanskopravne posljedice. Takva situacija zadrana je i u vaeemporodinom zakonodavstvu BiH.54

Praksa redovnih sudova i Ustavnog suda BiH potvrdila je princip od-vojenosti religije i prava u BiH.55Meutim, postojee zakonodavstvo BiHosigurava graanskopravne posljedice normama crkvenog ili prava vjerske

zajednice koja reguliraju status pravnih osoba unutar crkve ili vjerske zajedni-ce.56Osim toga, l. 10 Temeljnog ugovora predvia da crkvene pravne oso-be mogu kupovati, posjedovati, koristiti ili otuivati pokretna i nepokretnadobra, te stjecati i otuivati imovinska dobra, prema odredbama kanonskogprava i zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

Dakle, Ustav BiH, kao i ustavi entiteta daju ope garancije slobodevjere ili uvjerenja u skladu s meunarodnim normama. Zakonom o slo-bodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica, usvojenom 28.

januara 2004. godine, postavljen je temelj jednoobraznom regulisanju in-dividualnih vjerskih prava i sloboda i kolektivnih prava crkava i vjerskihzajednica u BiH. Ovim Zakonom predviena je mogunost zakljuivanjasporazuma izmeu drave ili njenih entiteta i vjerskih zajednica o pitanjimaod zajednikog interesa, kao i mogunost dodjeljivanja materijalne podrkeza djelovanje vjerskih zajednica od strane drave. Dakle, u pogledu odnosareligije i drave zadran je model njihovog funkcionalnog i institucional-nog odvajanja, koji je dopunjen konceptom uzajamne saradnje. Konkretna

saradnja ostvarena je na odgojno-obrazovnom, karitativnom, socijalnom,zdravstvenom i dr. podruju.

54 Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine,

35/05, 31/14, izriito navodi mogunost zakljuenja vjerskog braka nakon graanskog, l. 7, st. 3,dok Porodini zakon Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, 54/02, 63/14 i Porodinizakon Brko Distrikta, Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 23/07 ne sadre iz-riitu odredbu o mogunosti zakljuenja vjerskog braka nakon graanskog, ali propisuju obaveznugraansku formu braka.

55 Nedim Begovi, Ustavni okvir..., str. 13.56 Zakon o slobodi vjere, l. 8, st. 6.


13/47

S BH, H, S CG

.H

1. 3. Normativni okvir i institucije za zatitu slobode vjere

Najvanije pravne garancije slobode vjere u Hrvatskoj sadrane su u UstavuRepublike Hrvatske,57Zakonu o pravnom poloaju vjerskih zajednica58i ugo-vorima zakljuenim izmeu drave i vjerskih zajednica.59

Ustav Republike Hrvatske jami slobodu savjesti i vjeroispovijesti i slo-bodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.60Vjerske zajednice jednake

su pred zakonom, odvojene od drave i mogu javno obavljati vjerske obre-de, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove teupravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.61

Sklapanjem meunarodnih ugovora izmeu Republike Hrvatske i Va-tikana 1996. i 1997. godine, donoenjem Zakona o pravnom poloaju vjer-skih zajednica 2002. godine, sklapanjem ugovora o pitanjima od zajednikoginteresa s drugim crkvama i vjerskim zajednicama pravno je operacionalizira-na ustavna garancija o slobodi vjere graana Republike Hrvatske. Radi pro-

vedbe ovih akata 2013. godine osnovana je Komisija za odnose s vjerskimzajednicama.62

57 Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 85/10.58 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, Narodne novine, br. 83/02, 73/13.59 Osim etiri Ugovora sa Svetom Stolicom, Republika Hrvatska zakljuila je sljedee ugovore s crkvama

i vjerskim zajednicama: Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj opitanjima od zajednikog interesa, Narodne novine, br. 196/03, 86/14; Ugovor izmeu Vlade Repub-like Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa,

Narodne novine, br. 196/03; Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Evangelike crkve u RepubliciHrvatskoj i Reformirane kranske crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa, Narodnenovine, br. 196/03; Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Evaneoske (Pentekostne) crkve u Re-publici Hrvatskoj, Kranske adventistike crkve u Republici Hrvatskoj i Saveza baptistikih crkava uRepublici Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa, Narodne novine, br. 196/03; Ugovor izmeuVlade Republike Hrvatske i Bugarske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Hrvatske starokatolike crkvei Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa, Narodne novine,br. 196/03; Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Koordinacija idovskih opina u RepubliciHrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa, Narodne novine, br. 4/12; Ugovor izmeu Vlade Re-publike Hrvatske i idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog inte-resa, Narodne novine, br. 4/12 (ovim ugovorom stavljen je van snage Ugovor izmeu Vlade Republike

Hrvatske i Koordinacija idovskih opina u Republici Hrvatskoj); Ugovor izmeu Vlade RepublikeHrvatske i Saveza crkava Rije ivota, Crkve cjelovitog evanelja i Protestantske reformirane kran-ske crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog interesa.

60 Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 85/10, l. 40.61 Ustav Republike Hrvatske, l. 40, st. 1.62 Uredba o osnivanju Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Ureda Komisije za odnose s vjer-

skim zajednicama, Narodne novine, br. 126/13, l. 1.


14/47

E

Isto kao i u Bosni i Hercegovini, zatita slobode vjere u Hrvatskoj, osimu postupku pred redovnim sudovima, moe se ostvariti i u postupku pred in-

stitucijama za zatitu ljudskih prava: Ombudsmenom za ljudska prava (pukipravobranitelj)63i Ustavnim sudom Republike Hrvatske.64

2. 3. Sloboda vjere / uvjerenja i njegovog manifestiranja

Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica fokusira se na pitanje zatite iostvarenja kolektivne dimenzije prava na slobodu vjere. Crkva ili vjerska za-

jednica denira se kao zajednica zikih osoba koje ostvaruju slobodu vjerois-povjedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim oitovanjimasvoje vjere, upisana u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.65

Izriito je zabranjeno onemoguavanje drugih vjerskih zajednica ili gra-ana bez vjerskog uvjerenja da slobodno javno oituju vjeru ili drugo uvjerenje,kao i irenje netrpeljivosti prema drugim vjerskim zajednicama i njihovim vjer-nicima ili drugim graanima.66Osim toga, sloboda vjere ili uvjerenja i njihovogmanifestiranja titi se i krivinim zakonodavstvom. Naime, Kazneni zakon, u

okviru krivinih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, pod povredomslobode vjeroispovijesti podrazumijeva sljedea krivina djela: uskraivanje iliograniavanje slobode savjesti i vjeroispovijesti, javnog oitovanja vjere ili dru-gog uvjerenja; uskraivanje prava jednakosti vjerskoj zajednici koja djeluje uskladu sa zakonom u Republici Hrvatskoj; uskraivanje ili ograniavanje jav-nog obavljanja vjerskih obreda, osnivanja kola, uilita, zavoda, socijalnih ilidobrotvornih ustanova.67Osim toga, zatita slobode vjeroispovijesti prua se izabranom povrede ravnopravnosti i javnog podsticanja na nasilje i mrnju.

U izvjetajima Amerike ambasade o potivanju vjerskih sloboda u Hr-vatskoj u periodu od 2000. do 2010. navode se sluajevi nasilja i prijetnji upu-enih vjernicima, vjerskim institucijama i dunosnicima, nepotivanja vjerskihsimbola svih vjerskih skupina, napada na vjerske objekte, uglavnom, Srpske pra-voslavne crkve i dr. Ovi napadi, prema navodima sveenika Srpske pravoslavnecrkve, imaju za cilj zastraivanje pripadnika srpske manjine kako bi se sprijeilonjihovo prakticiranje vjere, te obeshrabrio povratak srpskih izbjeglica.68

63 Ustav Republike Hrvatske, l. 93; Zakon o pukom pravobranitelju, Narodne novine, 76/12, l. 21.64 Ustav Republike Hrvatske, l. 129.65 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, Narodne novine, br. 83/02, 73/13, l. 1.66 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 3.67 Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/11, 144/12, l. 130.68 Izvjetaj Amerike ambasade o potivanju vjerskih sloboda u Hrvatskoj za 2010. godinu. Dostupno

na: http://zagreb.usembassy.gov/vijesti/izvjestaji/vjerska_prava.html, pristupljeno 19.5.2015.


15/47

S BH, H, S CG


U skladu s meunarodnim normama, ogranienja iskazivanja vjere ili uvjerenjamogu biti opravdana samo ako su propisana zakonom, ili ako su u cilju zatitejavne bezbjednosti, poretka, zdravlja, morala i zatite prava i sloboda drugih.69

Budui da se fokusira na kolektivnu dimenziju slobode vjere ili uvjere-nja, Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica propisuje da sadraj i nainobavljanja vjerskih obreda i drugih oitovanja vjere vjerskih zajednica ne smijebiti protivan pravnom poretku, javnom moralu ili tetiti ivotu i zdravlju ilidrugim pravima i slobodama njenih vjernika i drugih graana.

U predmetu br. U-III-3785/2009, Ustavni sud usvojio je ustavnu tubuapelantice .I. uz obrazloenje da su joj presudom Upravnog suda, kojom jeodbijena tuba protiv rjeenja Ministarstva unutranjih poslova, odnosno od-bijanjem zahtjeva za izdavanje line karte s fotograjom na kojoj nosi maramu,dolo do neopravdanog mijeanja u ustavno pravo na slobodno javno oitovanjevjere. Naime, lanom 8 Pravilnika o obrascima i evidenciji osobnih iskaznicapredvieno je da se uz zahtjev za izdavanje line karte prilau dvije fotograjelica, otkrivena ela, bez pokrivala za glavu i to tako da 70 do 80% visine foto-graje pokazuje glavu osobe od brade do tjemena, uz izuzetak starijih osoba kojeprema narodnim obiajima nose maramu ili kapu kao sastavni dio nonje.70

Pozivajui se na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetuBayatyan protiv Armenije, Ustavni sud je utvrdio da je Pravilnik iz 2002. doveodo neustavnih uinaka u odnosu na pravo na slobodu vjeroispovijesti, odno-sno slobodu iskazivanja vjere, zajameno l. 9 Evropske konvencije o ljudskimpravima i l. 40 Ustava Republike Hrvatske.71 Nakon podnoenja ustavnetube apelantice donesen je novi Pravilnik, kojim je lan 8 Pravilnika iz 2002.izmijenjen i predvia da se na fotograji osobe koja radi vjerskih ili medicin-skih razloga nosi pokrivalo za glavu moraju vidjeti obrazi, brada i elo.72

4. 3. Odnos drave i vjere: odvajanje uz saradnju

Ustavom Republike Hrvatske proglaena je jednakost vjerskih zajednica i nji-hova odvojenost od drave. Osim toga, vjerske zajednice mogu, u skladu sa

69 Manfred Nowak, Tanja Vospernik, Permissible Restrictions , str. 147-172.70 Pravilnik o obrascima i evidenciji osobnih iskaznica, Narodne novine, br. 148/02. i 155/08, l. 8, st. 2-3.71 Odluka Ustavnog suda u predmetu br. U-III-3785/2009 od 18. juna 2014. Dostupno na: http://

sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/be5fa793f66de8a2c1257c9b002ff8fc/c12570d30061ce54c-1257cfd0028df63/$FILE/U-III-3785-2009.pdf, pristupljeno 22.5.2015.

72 Pravilnik o obrascima i evidenciji osobnih iskaznica, Narodne novine, br.118/2013.


16/47

E

zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavo-de, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti

uivaju zatitu i pomo drave.Zakonom o pravnom poloaju vjerskih zajednica predviena je mogu-

nost zakljuivanja ugovora izmeu drave i vjerskih zajednica o pitanjima odzajednikog interesa. Meutim, ugovorima s Vatikanom, koji imaju karaktermeunarodnih ugovora, uspostavljen je poseban reim za Katoliku crkvu.Prema J. Tempermanu, praksa dodjeljivanja posebnog pravnog poloaja Rim-skoj katolikoj crkvi posebnim ustavnim priznanjem i / ili zakljuivanjemkonkordata s Vatikanom teko se moe pomiriti s modelom odvajanja drave i

religije. Dakle, postoji diskrepancija izmeu ustavom proglaene svjetovnostidrave i aktuelne dravne prakse.73U ovom, prema nekim autorima, konkor-datskom74odnosno stimulativnom modelu odnosa izmeu drave i religi-

je osigurava se diferenciran tretman brojano znaajnijim vjerskim grupamazbog razliitih historijskih, drutvenih i politikih razloga.75

Ustavni sud Republike Hrvatske je 1. januara 2004. godine razmatraoprijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Ugovora izmeu Vati-kana i Republike Hrvatske zbog neusaglaenosti sa l. 41 Ustava, jer se ospo-

renim Ugovorima sjedinjuje Crkva s dravom, odnosno ustoliuje jedna Cr-kva kao dravna crkva.76Meutim, Ustavni sud je rjeenjem odbio prijedlogproglasivi se nenadlenim, budui da se radi o meunarodnim ugovorima.

U razmatranju prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti l.163 Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva odbrane,77kojim je osnovansamostalni odjel za administrativno pomaganje duebrinitva Katolike crkve uoruanim snagama, Ustavni sud je utvrdio da se, u pogledu odnosa izmeu reli-gije i drave, radi o odvajanju vjerskih zajednica i drave, odnosno autonomiji.78

Dakle, iako su drava i vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj naelnoodvojene, one uzajamno sarauju na pitanjima od zajednikog interesa, a ta

73 Jeroen Temperman, State-Religion Relationships and Human Rights Law: Toward a Right to ReligiouslyNeutral Governance, Leiden-Boston: 2010, str. 133.

74 Slavko Zec, Pravni temelji prisutnosti i djelovanja Crkve u javnosti u Republici Hrvatskoj, Rijekiteoloki asopis, god. 18, br. 2, 2010, str. 393.

75 Jens Woelk, Nedim Ademovi, Uopteno o sekularizmu i odnosima drave i crkava i vjerskih zajed-

nica, u: Doktrinarni i praktini aspekti odnosa izmeu drave, crkava / vjerskih zajednica i pojedinca,Sarajevo, 2012, str. 20-21.76 Rjeenje Ustavnog suda u predmetu U-I-825/2001 od 14. januara 2004, dostupno na: http://

narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_02_16_482.html, pristupljeno 22.5.2015.77 Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva odbrane, Narodne novine, 26/12, l. 163.78 Matija Milo, Hrvatske zajednice u (protu)veinskoj primi svjetovne drave, Zbornik Pravnog

fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 3, br. 2, 2014, str. 659-660.


17/47

S BH, H, S CG

saradnja proirena je i na nedominantne ili netradicionalne religije.79To jepotvreno i Ugovorom izmeu Republike Hrvatske i Svete Stolice o pravnim

pitanjima. Naime, u lanu 1 tog ugovora propisano je da su drava i Kato-lika crkva, svaka u svom poretku, neovisne i samostalne, ali su se obavezaleda e meusobno suraivati u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvojovjeka i u promicanju opega dobra.

5. 3. Pravni poloaj crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj

Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica daje status pravnih lica vjerskimzajednicama, koji one stiu u postupku registracije pri Ministarstvu nadlenomza poslove ope uprave.80U pogledu naina registracije Zakon je diferenciraodvije vrste vjerskih zajednica. Prvu kategoriju ine postojee vjerske zajednice,koje su na dan stupanja na snagu Zakona djelovale kao pravne osobe u Repub-lici Hrvatskoj. One se upisuju u Evidenciju podnoenjem prijave za upis.81

Drugu kategoriju ine novoosnovane vjerske zajednice. One se upi-

suju se u Evidenciju podnoenjem zahtjeva za upis.82Uz zahtjev treba dostavitii: a) akt iz kojeg je vidljivo da vjerska zajednica ima najmanje 500 vjernika,b) akt iz kojeg je vidljiv sadraj i nain oitovanja vjere, obavljanja vjerskihobreda, podruje i nain djelovanja vjerske zajednice, c) akt iz kojeg je vidljivoda je novoosnovana vjerska zajednica kao zajednica vjernika prije podnoenjazahtjeva bila upisana u registar udruga najmanje pet godina.83

Ministarstvo donosi rjeenje o upisu vjerske zajednice u Evidenciju.84Ukoliko ocijeni da su sadraj i nain obavljanja vjerskih obreda i drugihoitovanja vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili tete ivotu izdravlju ili drugim pravima i slobodama vjernika i drugih graana, prijava,odnosno zahtjev za upis e se odbiti.85Zakon, takoer, predvia mogunostda Ministarstvo donese rjeenje o brisanju vjerske zajednice iz Evidencije podsljedeim uslovima: a) ako nadleno tijelo vjerske zajednice donese odluku onjenom prestanku, b) ako je pravomonom sudskom odlukom utvreno da

79 Jeroen Temperman, State-Religion Relationships, str. 135.80 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 6.81 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 5, st. 1.82 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 5, st. 2.83 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 21, st. 1.84 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 22, st. 1.85 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 22, st. 2.


18/47

E

vjerska zajednica svojim djelovanjem poziva ili potie na vjersku, nacional-nu ili rasnu mrnju ili drugi oblik nesnoljivosti meu graanima Republike

Hrvatske, c) ako Ministarstvo u provoenju nadzora nad djelovanjem vjerskezajednice utvrdi da su sadraj i nain obavljanja vjerskih obreda i drugih oito-vanja vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili tete ivotu i zdrav-lju ili drugim pravima i slobodama njenih vjernika i drugih graana.86Protivrjeenja o upisu ili odbijanju upisa i brisanju vjerske zajednice iz EvidencijeZakon predvia mogunost pokretanja upravnog spora87

Za razliku od zakonskih rjeenja u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u Zako-nu o pravnom poloaju vjerskih zajednica u Hrvatskoj ne postoji propis da e

se nova vjerska zajednica smatrati registrovanom ukoliko nadleno ministar-stvo ne odlui o prijavi vjerske zajednice u odreenom roku.

U Evidenciji je trenutno upisano vie od etrdeset vjerskih zajednica, alise u njoj ne nalazi Katolika crkva. Naime, Ministarstvo uprave ustanovilo jeposebnu Evidenciju pravnih osoba Katolike crkve.88Osim toga, Srpska pra-voslavna crkva u Hrvatskoj nije upisana u Evidenciju kao jedinstvena vjerskazajednica, ve su samo upisani njeni organizacijski oblici.89


Postojei pravni okvir omoguava autonomno djelovanje crkava i vjerskih za-jednica u Republici Hrvatskoj. U skladu sa lanom 2 Zakona, vjerske zajedni-ce samostalno i slobodno odreuju unutarnju organizaciju; tijela upravljanja,njihovu hijerarhiju i nadlenosti; tijela i osobe koje predstavljaju vjersku za-

jednicu i njene organizacijske oblike; sadraj i nain oitovanja vjere; odra-vanje veza sa svojom centralom i drugim vjerskim zajednicama; udruivanjes drugim vjerskim zajednicama; i druga pitanja svoga djelovanja u skladu sUstavom Republike Hrvatske.90

Osim prava na obavljanje vjerskih obreda, Zakonom je jo naelno ure-eno pravo vjerskih zajednica na osnivanje kola i drugih obrazovnih ustanova

86 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 23, st. 1.87 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 22, st. 3, l. 23 st. 2.

88 Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Svete Stolice o pravnim pitanjima, Narodne novine Meun-arodni ugovori, br. 02/97, l. 2.89 Jasmin Mili, Pravni i injenini status vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, Hrvatska pravna

revija, br. 3, 2008, str. 9-15; Vladimir Lonarevi, Pravni poloaj crkava i vjerskih zajednica tenjihovo stjecanje pravne osobnosti u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.reformator.hr/Pdf/Vjerske%20zajednice%20u%20Hrvatskoj%20Loncarevic.pdf, pristupljeno 21.5.2015.

90 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 2.


19/47

S BH, H, S CG

bilo kojeg stepena, te njihovo pravo pristupa djelatnostima javnog informisa-nja i njihovog obavljanja.91Sva druga statusna prava vjerskih zajednica ureu-

ju se potpisivanjem ugovora s Vladom Republike Hrvatske.92

Meutim, Zakon propisuje da drava moe zakljuiti ugovor o pi-tanjima od zajednikog interesa s vjerskim zajednicama. Budui da nisu bili

jasni kriteriji odabira vjerskih zajednica s kojima e zakljuiti ugovor, VladaRepublike Hrvatske je 23. decembra 2004. donijela Zakljuak, u kojem sekao uslov za zakljuenje ugovora predvia:931) da su vjerske zajednice djelo-vale na podruju Republike Hrvatske na dan 6. aprila 1941. godine i nastaviledjelovanje u kontinuitetu i da broj vjernika prelazi brojku od est hiljada,

prema posljednjem popisu stanovnitva i 2) da je povijesna vjerska zajednicaevropskog kulturnog kruga. Osim toga, predvieno je da se crkve ili vjerskezajednice nastale izdvajanjem iz matinih vjerskih zajednica smatraju no-vom crkvom, odnosno vjerskom zajednicom, a poetkom njihovog djelovanjasmatra se dan izdvajanja, odnosno osnivanja.94

Zbog strogosti uslova i nejednake primjene, ovaj Zakljuak bio je pred-met ocjene ustavnosti, a kasnije i spora pred Evropskim sudom za ljudska pra-va.95Naime, nakon odbacivanja prijedloga za ocjenu ustavnosti zbog nenad-

lenosti, Savez crkava Rije ivota, Crkva cjelovitog evanelja i Protestantskareformirana kranska crkva podnijeli su tubu Evropskom sudu za ljudskaprava protiv Republike Hrvatske. Evropski sud utvrdio je da se Zakljuak nijeprimjenjivao po jednakoj osnovi za sve vjerske zajednice, pa je dolo do razli-itog postupanja bez objektivnog i razumnog opravdanja.96Zahtjevi tuiteljadjelimino su ispunjeni,97a ugovor o pitanjima od zajednikog interesa Vlada

je s navedenim crkvama zakljuila 24. septembra 2014. godine.98

91 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 10, 11, 19.92 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 13-16.93 Tijana Vukojii Tomi, Pravni i nancijski aspekti poloaja vjerskih zajednica u Republici Hr-

vatskoj, Pravni vjesnik, god. 30, br. 3-4, 2014, str. 218.94 Tijana Vukojii Tomi, Pravni i nancijski aspekti..., str. 219.95 Samir Vrabec, Vjerska prava i slobode i sekularizacija u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji, u: Kultura, identitet, drutvo - europski realiteti, Brekalo, Miljenko i dr. (ur.), Osijek,Zagreb: Odjel za kulturologiju Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku, Institut drutvenih znanostiIvo Pilar u Zagrebu, 2014, str. 556.

96 Presuda u predmetu Savez crkava Rije ivota i ostali protiv Hrvatske, zahtjev br. 7798/08, od

9. decembra 2010. Dostupno na: https://uredzastupnika.gov.hr/UserDocsImages//arhiva//SAVEZ.pdf, pristupljeno 20.5.2015.97 Samir Vrabec, Vjerska prava i slobode..., str. 556; Presuda u predmetu Savez crkava Rije ivota

i ostali protiv Hrvatske, zahtjev br. 7798/08, od 9. decembra 2010.98 Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Saveza crkava Rije ivota, Crkve cjelovitog evanelja

i Protestantske reformirane kranske crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajednikog inte-resa, Narodne novine, br. 112/14.


20/47

E


Zakonom o pravnom poloaju vjerskih zajednica predvieno je da vjerske zajed-nice mogu sticati sredstva prihodima od svoje imovine, iz dobiti trgovakih dru-tava u kojima imaju dionice ili udio, obavljanjem karitativne, odgojno-obra-zovne, kulturne, umjetnike ili druge opekorisne djelatnosti, prodajom vjer-skih izdanja ili suvenira, od pruanja vjerskih usluga, od nasljedstva i darova, oddobrovoljnih priloga (u novcu, uslugama ili radovima) zikih i pravnih osoba.99

Zakon predvia mogunost direktnog nansiranja iz dravnog bude-ta, a visina prihoda utvruje se na osnovu vrste i kulturnog, historijskog i dr.znaaja vjerskih objekata, djelovanja vjerske zajednice na odgojno-obrazovnom,socijalnom, zdravstvenom i kulturnom podruju, njenog doprinosa nacional-noj kulturi, kao i humanitarnom i opekorisnom djelovanju vjerske zajedni-ce.100Osim toga, predvieno je da se vjerskim zajednicama moe dodjeljivatii namjenska pomo posebno za izgradnju i obnovu objekata vjerske zajednice,101i da sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice ostvaruju prava iz pen-zijskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja, u skladu s posebnim propisima.102

Meutim, za Katoliku crkvu uspostavljen je poseban reim nansira-nja zbog nadzakonskog uinka meunarodnih ugovora zakljuenih s Vatika-nom. Ugovorom o gospodarskim pitanjima, Republika Hrvatska obavezalase da e mjeseno iz godinjeg dravnog budeta davati iznos koji odgovaradvjema prosjenim bruto platama pomnoenim s brojem upa koje postojeu Republici Hrvatskoj.103Osim toga, obavezala se i vratiti Katolikoj crkviimovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine,odnosno nai odgovarajuu zamjenu ili isplaivati novanu naknadu za imo-

vinu koju nije mogue vratiti.104

Prema istraivanju o nansiranju Katolikecrkve u Hrvatskoj svi porezni obveznici na godinjoj razini u budete crkvenihpravnih osoba uplauju oko 650 miliona kuna godinje.105

99 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 17, st. 1.100 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 17, st. 2.101 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 17, st. 3.102 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 18, st. 1.103 Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanji-

ma, Narodne novine, br. 165/98, l. 6, st. 2.104 Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanji-ma, Narodne novine, br. 165/98, l. 2-5.

105 Ana Benai, Financiranje Katolike crkve u Hrvatskoj, Sveske za javno pravo, god. 6, br. 19, mart2015, str. 43; Matematika vjere: Imamo konanu cifru kojom porezni obveznici plaaju vatikanskesporazume, dostupno na: http://www.lupiga.com/vijesti/matematika-vjere-imamo-konacnu-cif-ru-kojom-porezni-obveznici-placaju-vatikanske-sporazume, pristupljeno 25.5.2015.


21/47

S BH, H, S CG

Ugovorima s drugim crkvama i vjerskim zajednicama, takoer, uspo-stavljen je poseban sistem njihovog nansiranja iz dravnog budeta, prema

kojem im se dodjeljuje odreeni mjeseni iznos kako bi mogle na doliannain nastavit svoje djelovanje na promicanju opeg dobra. Stoga je razu-mljivo da vjerske zajednice pokazuju veliki interes za zakljuivanje ugovorasa dravom, koji im bitno proiruju podruje djelatnosti i prepoznaju ih kaouvare cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja ovjeka i opeg dobra.Time im daju mogunost integriranja vlastitih vrijednosti i stavova u drutvo,osiguravajui im za te potrebe nansijska sredstva.106

8. 3. Pruanje vjerskih usluga u javnim institucijama i priznanje

vjerskih praznika

Zakonom je vjerskim zajednicama zajameno pravo na duebrinitvo vjernika

koji se nalaze u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kazneno-popravnim zavo-

dima i zatvorima i Oruanim snagama i policiji. Nain ostvarivanja ovog prava,

u skladu sa zakonom, ureuje se ugovorima sa crkvama i vjerskim zajednicama.107

Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Re-publici Hrvatskoj vie vjerskih praznika ima status dravnih praznika, od-nosno neradnih dana. To su tzv. zapovjedani blagdani kranskih crkavakoje vrijeme raunaju po gregorijanskom kalendaru (Uskrs, odnosno Uskrsniponedjeljak i Boi), zatim katoliki zapovjedani blagdani Tijelovo, VelikaGospa i Svi sveti, te nezapovjedani blagdan Sveta Tri Kralja ili Bogojavlje-nje.108Vjernici ostalih vjerskih zajednica imaju pravo na plaeni neradni danu dane svojih najveih blagdana (Boi i Uskrs prema julijanskom kalendaru;

Ramazanski bajram i Kurban-bajram; Ro Haana i Jom Kipur; adventistimaje zajameno pravo na neradnu subotu).109

9. 3. Vjeronauka u kolama

Vjeronauka je u osnovne i srednje kole u Hrvatskoj uvedena u kolskoj1991/92. godini. Katolika crkva utvrivala je sadraj i nain poduavanja

106 Tijana Vukojii Tomi, Pravni i nancijski aspekti..., str. 218.107 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 14-16.108 Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine,

136/02, l. 1.109 Vladimir Lonarevi, Pravni poloaj...


22/47

E

vjeronauke, kao i odgovorne osobe za izvoenje nastave. Pravni okvir za uvo-enje vjeronauke bio je uspostavljen tek 1996. godine Ugovorom izmeu

Svete Stolice i Republike Hrvatske o saradnji na podruju odgoja i kulture,kojim se Republika Hrvatska obavezala da e se, u skladu s voljom roditeljaili skrbnika, katolika vjeronauka poduavati u svim javnim osnovnim i sred-njim kolama i u predkolskim ustanovama.110U cilju realiziranja odredabaovog ugovora, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija1999. godine zakljuile su Ugovor o katolikom vjeronauku u javnim kolamai vjerskom odgoju u javnim predkolskim ustanovama.111

Na temelju tih ugovora, katolika vjeronauka ima status obavezno iz-

bornog predmeta u svim javnim predkolskim ustanovama i osnovnim i sred-njim kolama. Sadraj i nain poduavanja vjeronauke utvruje Hrvatska bi-skupska konferencija, uz odobrenje Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta.Veliki nedostatak modela konfesionalne vjeronauke u osnovnim kolama, kaoi u Bosni i Hercegovini, jeste nedostatak alternativnog predmeta za uenikekoji ne pohaaju vjeronauku. Meutim, u Hrvatskoj, za razliku od osnovnihkola, u srednjim kolama postoji alternativni predmet Etika, a oba predme-ta poduavaju se jedan as sedmino.112

Drugim vjerskim zajednicama mogunost odravanja vjerske pouke ukolama data je tek Zakonom o pravnom poloaju vjerskih zajednica iz 2002,kojim je predvieno da se na zahtjev roditelja ili staratelja i uz pristanak djecestarije od 15 godina u ustanovama predkolskog odgoja moe uvesti vjerskiodgoj, odnosno vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama.113 Ugovorimas vjerskim zajednicama utvreno je da e se vjerski odgoj i nastava vjeronau-ke odravati pod uslovom da u odreenoj koli ili predkolskoj ustanovi imanajmanje 7 uenika pripadnika odreene konfesije.114Meutim, budui da se

prema popisu stanovnitva iz 2001. godine 87.9% stanovnitva izjasnilo kaokatolici,115ostale vjerske zajednice rijetko mogu ostvariti ova prava zagaranto-vana Zakonom i ugovorima s dravom.

110 Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podrujuodgoja i kulture, Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 2/97, l. 1.

111 Ugovor o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u javnim predkolskim usta-novama, dostupno na: http://www.nku.hbk.hr/dokumenti/medunarodni-ugovori/60-katolickivje-

ronaukugovor, pristupljeno 22.5.2015.112 Branko Ani, Tamara Puhovski, Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereli-gioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim kolama u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Forum zaslobodu odgoja, 2011, str. 30.

113 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, l. 13.114 Ugovor sa Islamskom zajednicom, l. 10, Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, l. 10.115 Vladimir Lonarevi, Pravni poloaj...


23/47

S BH, H, S CG

10. 3. Vjera i pravni sistem

U Hrvatskoj je sve do 1946. bilo obavezno zakljuivanje crkvenog braka, kadaje uvedeno naelo laiciteta i raskidivosti braka.116Od 1971. godine, buduida su porodini odnosi bili u republikoj nadlenost, pitanje braka regulirano

je Zakonom o braku i porodinim odnosima iz 1978, koji se primjenjivao do1999. godine. lanom 13 odreeno je da se brak zakljuuje pred opinskimorganom uprave, nadlenim za voenje matine knjige vjenanih.117Takvaforma obaveznog graanskog braka trajala je sve do donoenja porodinogzakona 1998. godine. Meutim, i prije donoenja tog zakona pred Ustavnimsudom Republike Hrvatske pokrenut je postupak ocjene ustavnosti odredbelana 27, prema kojoj se brak u vjerskom obliku moe zakljuiti tek nakon to

je zakljuen graanski brak.

Ustavni sud utvrdio je da zabrana vjenanja po vjerskom obredu prijezakljuenja civilnog braka nije u skladu s garancijom slobode savjesti i vjero-ispovijesti iz l. 40 Ustava. Budui da prema Zakonu iz 1978. vjenanje povjerskom obredu nema pravne uinke, bez obzira na to da li je izvreno prije iliposlije zakljuenja graanskog braka i predstavlja in vrenja vjerskog obreda,drava nema pravo ograniavati obavljanje vjerskih obreda.118

Ugovorom sa Svetom Stolicom o pravnim pitanjima predvieno je dakanonska enidba od trenutka sklapanja ima graanske uinke prema odred-bama zakonodavstva Republike Hrvatske, ako ugovorne stranke nemaju ci-vilne zapreke i ako su ispunjeni propisi predvieni odredbama zakonodavstvaRepublike Hrvatske.119U skladu s tom odredbom, u novom Porodinomzakonu predvieno je da se brak zakljuuje u graanskom ili vjerskom obliku.

I u ugovorima s drugim vjerskim zajednicama predvia se da vjersko vjenanjeod trenutka sklapanja ima uinke graanskog braka. Meutim, iako se dravaobavezala dati graanske uinke odlukama crkvenih sudova, Porodini za-kon ne ureuje nain prestanka braka odlukom crkvenog suda.

Osim toga, postojee zakonodavstvo Republike Hrvatske osigurava gra-anskopravne posljedice normama kanonskog prava koje reguliraju status prav-nih osoba unutar Katolike crkve. U Ugovoru o pravnim pitanjima izriito je

116 Alan Uzelac, Od liberalizma do katolicizma: neki aspekti pravnih odnosa izmeu crkve i drave uRepublici Hrvatskoj - novo pravno ureenje braka,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 49,br. 3-4, 1999, str. 355.

117 Alan Uzelac, Od liberalizma do katolicizma..., str. 356.118 Alan Uzelac, Od liberalizma do katolicizma..., str. 356.119 Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima,

Narodne novine, br. 3/97, l. 13.


24/47

E

propisano da Republika Hrvatska priznaje i javnu pravnu osobnost svih crkve-nih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskoga

prava. Nadlena crkvena vlast moe osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavaticrkvene pravne osobe, prema odredbama kanonskoga prava. Ugovori s ostalimvjerskim zajednicama ne predviaju takvu mogunost. Osim toga, lan 10 st.1 predvia da crkvene pravne osobe mogu kupovati, posjedovati, koristiti iliotuivati pokretna i nepokretna dobra, te stjecati i otuivati imovinska prava,prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva Republike Hrvatske.

Dakle, Ustav Republike Hrvatske daje ope garancije slobode vjere iliuvjerenja i njenog ispoljavanja, u skladu s meunarodnim normama. Kolek-

tivni, odnosno institucionalni, aspekt slobode vjere dalje je reguliran Zako-nom o pravnom poloaju vjerskih zajednica iz 2002. godine, kojim je predvi-ena i mogunost zakljuivanja ugovora izmeu drave i vjerskih zajednica opitanjima od zajednikog interesa, kao i mogunost dodjeljivanja nansijskihsredstava za djelatnost vjerskih zajednica. Prema tome, iako su drava i vjerskezajednice u Republici Hrvatskoj naelno odvojene, one uzajamno saraujuna pitanjima od zajednikog interesa. Konkretna saradnja ostvarena je na od-gojno-obrazovnom, karitativnom, socijalnom, zdravstvenom i dr. podruju, a

Republika Hrvatska priznaje i graanske uinke vjerskog braka, to nije sluajniti u jednoj drugoj dravi koja je predmet ovog rada. Zbog meunarodnogkaraktera ugovora zakljuenih s Vatikanom, kao i injenice da se skoro 90%stanovnitva izjanjava kao katolici, Katolika crkva u Hrvatskoj uiva pose-ban poloaj, iako je Ustav izriito proglasio jednakost vjerskih zajednica.

. S

1. 4. Normativni okvir i institucije za zatitu slobode vjere u Srbiji

Najvanije pravne garancije slobode vjere u Srbiji sadrane su u Ustavu Repu-blike Srbije iz 2006120i Zakonu o crkvama i vjerskim zajednicama iz 2006.121

Ustavom Republike Srbije iz 2006. godine jami se sloboda misli, sa-vjesti, uvjerenja i vjeroispovijesti, pravo da se ostane pri svom uvjerenju ilivjeroispovijesti ili da se oni promijene prema sopstvenom izboru. Zatim se,u skladu s Evropskom konvencijom, garantira sloboda ispoljavanja vjere ili

120 Ustav Republike Srbije, Slubeni glasnik Republike Srbije, 98/2006.121 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, Slubeni glasnik Republike Srbije, 36/06.


25/47

S BH, H, S CG

ubjeenja vjeroispovijedanja obavljanjem vjerskih obreda, pohaanjem vjer-ske slube ili nastave, pojedinano ili u zajednici s drugima, kao i pravo pri-

vatnog i javnog iznoenja svojih vjerskih uvjerenja.122

lan 44 Ustava denira poloaj crkava i vjerskih zajednica, koje suravnopravne i odvojene od drave, slobodne da samostalno ureuju svojuunutranju organizaciju, vjerske poslove, da javno vre vjerske obrede, da osni-vaju vjerske kole, socijalne i dobrotvorne ustanove i da njima upravljaju, uskladu sa zakonom. Osim toga, zabranjuje se prinuda u izjanjavanju o vjer-skim i drugim uvjerenjima, kao i diskriminacija u pogledu uivanja ustavnihprava i sloboda na temelju vjerske pripadnosti.

Zakon o pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica je, nakon viepokuaja, donesen 2006. godine. Kao i u Hrvatskoj, ovaj zakon fokusiran jena pitanje zatite i ostvarenja kolektivne dimenzije prava na slobodu vjere.

U pravnom sistemu Srbije, kao i u ostalim zemljama, zatita slobodevjere moe se ostvariti, osim u postupku pred redovnim sudovima, i u postup-ku pred Ustavnim sudom i institucijom zatitnika graana pokrajinskim ilokalnim ombudsmenom.

2. 4. Sloboda vjerovanja / uvjerenja i njegovog manifestiranja

Sloboda savjesti i vjeroispovijesti, u skladu s Ustavom, jami se u lanu 1Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama. Sloboda vjeroispovijesti obuhva-ta: slobodu da se ima ili nema, zadri ili promijeni vjeroispovijest ili vjerskouvjerenje, slobodu ispovijedanja vjere pojedinano ili u zajednici s drugima,

javno ili privatno uestvovanjem u bogosluenju i obavljanju vjerskih obre-da, vjerskom poukom i nastavom, njegovanjem i razvijanjem vjerske tradicije.Dakle, naputa se ranije shvatanje vjere kao iskljuivo privatne stvari koja seispoljava u privatnosti doma ili u okviru vjerskih objekata.123

Zabranjuje se podvrgavanje prinudi koja bi mogla ugroziti slobodu vje-roispovijesti i prisiljavanje na izjanjavanje o vjeroispovijesti ili vjerskim uvje-renjima ili njihovom nepostojanju, kao i uznemiravanje i diskriminacija zbogvjerskih uvjerenja, pripadanja ili nepripadanja vjerskoj zajednici, uestvovanja ili

neuestvovanja u bogosluenju i vjerskim obredima i koritenja ili nekoritenjavjerskih sloboda i prava.124

122 Ustav Republike Srbije, l. 43.123 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 1, st. 2.124 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 2.


26/47

E

Osim toga, sloboda vjere titi se i odredbama Krivinog zakona Repu-blike Srbije u okviru sljedeih krivinih djela: povrede ravnopravnosti ovjeka

i graanina,125

spreavanja ili ograniavanja slobode vjere i slobode ispovije-danja vjere, spreavanja ili ometanja vrenja vjerskih obreda i prinuivanja naizjanjavanje o vjerskom uvjerenju.126

U izvjetajima Amerike ambasade u Srbiji o potivanju vjerskih slo-boda u periodu od 2005. do 2014. godine navode se oblici ograniavanja ilikrenja slobode vjeroispovijesti kao to su napadi na vjerske objekte, odbija-nje vlasti da registrira netradicionalne vjerske zajednice, nesankcioniranjenapada na manjinske vjerske grupe, odbijanje izdavanja dozvole za izgradnju

vjerskih objekata, utjecaj Pravoslavne crkve na spreavanje rada Makedonskei Crnogorske crkve i njihove registracije i dr.127Meutim, dok se Crnogorskoji Makedonskoj crkvi upis u Registar osporava jer Srpska pravoslavna crkva nepriznaje njihovu autokefalnost i zato to sadre dio naziva ve registrovane cr-kve, to je u suprotnosti sa lanom 19 Zakona, u Srbiji su istovremeno osnova-ne dvije islamske zajednice: Islamska zajednica u Srbiji sa sjeditem Meihatau Novom Pazaru i Islamska zajednica Srbije sa sjeditem u Beogradu, od kojihniti jedna nije upisana u Registar.128

Naime, u Registru crkava i vjerskih zajednica evidentirano je da je natemelju Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama i Pravilnika o sadrini i na-inu voenja Registra crkava i vjerskih zajednica129priznat pravni subjektivitettradicionalnim crkvama i vjerskim zajednicama: Srpskoj pravoslavnoj crkvi,Rimokatolikoj crkvi, Evangelikoj crkvi a.v. Reformatskoj hrianskoj crkvi,Evangelikoj hrianskoj crkvi a.v., Jevrejskoj zajednici, Islamskoj zajednici iEparhiji Rumunske pravoslavne crkve Dakija Feliks sa sjeditem u Deti (Ru-munija) i administrativnim sjeditem u Vrcu. Meutim, prema l. 21 st. 1

Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama u Registar se upisuje: naziv crkve,vjerske zajednice ili vjerske organizacije; sjedite i adresa; organizacioni oblicii teritorijalna organizacija; ime i prezime, adresa i svojstvo lica ovlatenog dapredstavlja i zastupa crkvu, vjersku zajednicu ili vjersku organizaciju; broj idatum rjeenja o upisu; broj i datum rjeenja o brisanju iz prethodnog registra

125 Krivini zakonik, Slubeni glasnik Republike Srbije, 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12,104/13, 108/14, l. 128.

126 Krivini zakonik, l. 131.127 Izvjetaji o meunarodnim verskim slobodama Kancelarije za demokratiju, ljudska prava i rad, dos-tupno na: http://serbian.serbia.usembassy.gov/izvestaji.html, pristupljeno 7.5.2015.

128 Registar crkava i verskih zajednica. Dostupno na zvaninoj stranici Ministarstva pravde RepublikeSrbije: http://www.mpravde.gov.rs/registar.php?id=1138, pristupljeno 21.7.2015.

129 Pravilnik o sadrini i nainu voenja Registra crkava i verskih zajednica, Slubeni glasnik RepublikeSrbije, br. 64/06.


27/47

S BH, H, S CG

pravnih lica, kao i sve promjene upisanih podataka. U pogledu Islamske za-jednice, u Registru se, za razliku od ostalih crkava i vjerskih zajednica, navodi

samo naziv, ali ne i podaci iz lana 21 st. 1.Na osnovu lana 10 Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, Islam-

ska vjerska zajednica je tradicionalna vjerska zajednica, koja ima vievjekovnihistorijski kontinuitet, a iji je pravni subjektivitet steen na osnovu posebnihzakona. lanom 15 propisano je da se Islamskoj zajednici priznaje kontinu-itet s pravnim subjektivitetom steenim na osnovu Zakona o Islamskoj vjer-skoj zajednici Kraljevine Jugoslavije iz 1930.130Islamska zajednica u Srbiji sasjeditem Meihata u Novom Pazaru pravni je nasljednik Islamske zajednice

u Socijalistikoj federativnoj republici Jugoslaviji, koja je, na osnovu Ustavaod 5. novembra 1969, u Socijalistikog republici Srbiji djelovala kroz SaborIslamske zajednice u Pritini.131Shodno tome, ona je nosilac pravnog subjek-tiviteta steenog na osnovu Zakona o Islamskoj vjerskoj zajednici Kraljevine

Jugoslavije iz 1930. Slijedei analogiju s registracijom Crnogorske i Make-donske crkve, Islamska zajednica Srbije, koja je osnovana 19. februara 2007.godine, trebalo bi da se smatra novom vjerskom zajednicom, na koju e se pri-mjenjivati propisi o registraciji drugih vjerskih organizacija, koje nadlenom

Ministarstvu podnose zahtjev za registraciju i koje svojstvo pravnih lica stiuupisom u Registar.132Pri tome, u skladu sa lanom 19, koji izriito propisujeda se u Registar ne moe upisati vjerska organizacija iji naziv sadri naziv ilidio naziva koji izraava identitet crkve, vjerske zajednice ili vjerske organiza-cije koja je ve upisana u Registar ili koja je ranije podnijela zahtjev za upis,Islamska zajednica Srbije ne bi se mogla registrirati pod tim imenom.

130 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 15.131 Odlukom sa sastanka predstavnika islamskih zajednica s podruja bive Jugoslavije odranog 29.

oktobra 1994. u Istanbulu, kojem su prisustvovali elnici islamskih zajednica Republike BiH, preds-jednik predsjednitva IZ-a Kosova, predsjednik Meihata Islamske zajednice Republike Makedonije,predsjednik Meihata Islamske zajednice Sandaka i predsjednik Sabora Islamske zajednice Hrvatskei Slovenije, konstatovano je da, nakon posljednje sjednice odrane u Skoplju septembra 1993, Rija-set, reisu-l-ulema i ostali organi IZ-a bive Jugoslavije ne postoje, da islamske zajednice koje su formi-rane kao samostalne na podruju bive Jugoslavije svoju legitimnost izvode iz erijatskih propisa inormativnih akata koje utvruju zakonodavna tijela tih zajednica, da te zajednice vani predstavljaju

legalni elnici, da e elnici tih zajednica razvijati duhovno jedinstvo na naelima islamskog bratstvai solidarnosti, te saraivati u interesu islama i svih muslimana na Balkanu i ire. Pogledati: FikretKari, Disolucija SFRJ i njene posljedice za Islamsku zajednicu, referat podnijet na seminaru Is-lamske zajednice u regionu - normativni aspekt, odranom 17. januara 2008. u Sarajevu. Dostupno na:https://kretkarcic.wordpress.com/2009/07/22/disolucija-sfrj-i-njene-posljedice-za-islamsku-zajed-nicu/, pristupljeno 25.7.2015.

132 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 20, st. 6.


28/47

E


U skladu s meunarodnim normama, Ustav iz 2006. propisuje da se slobodaiskazivanja uvjerenja ili vjeroispovijesti moe ograniiti zakonom samo ako

je to neophodno u demokratskom drutvu, radi zatite ivota i zdravlja ljudi,morala demokratskog drutva, sloboda i prava graana zajamenih Ustavom,

javne bezbjednosti i javnog reda ili radi spreavanja izazivanja ili podsticanjavjerske, nacionalne ili rasne mrnje.133

Osim ogranienja individualnog prava na slobodu uvjerenja ili vjero-ispovijesti, u skladu s razlozima za ogranienje propisanim u lanu 9 st. 2Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustav predvia i mogunost ograni-enja kolektivnog prava na slobodu vjere. Naime, u lanu 44 st. 3 propisano

je da Ustavni sud moe zabraniti vjersku zajednicu ako njeno djelovanje ugro-ava pravo na ivot, pravo na psihiko i ziko zdravlje, prava djece, pravo nalini i porodini integritet, pravo na imovinu, javnu bezbjednost i javni red iliako izaziva i podstie vjersku, nacionalnu ili rasnu netrpeljivost.

U skladu s tim, Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama propisuje da

se sloboda iskazivanja uvjerenja ili vjeroispovijesti moe podvrgnuti samo onimogranienjima koja su propisana Ustavom, zakonom i ratikovanim meuna-rodnim dokumentima, ako je to neophodno u demokratskom drutvu, radizatite javne bezbjednosti, javnog reda, morala i zatite slobode i prava drugih.134

4. 4. Odnos drave i vjere: odvajanje uz saradnju?

Ustav iz 2006. godine je, kao ustavno naelo, proglasio svetovnost drave. To

naelo podrazumijeva da su crkve i vjerske zajednice odvojene od drave i da se ni-

jedna religija ne moe uspostaviti kao dravna ili obavezna. Meutim, nije sasvim

jasno da li je rije o strogoj odvojenosti ili o modelu odvojenosti uz saradnju.135

Naime, prema nekim autorima, upravo zbog izriitog proglaavanjasvjetovnosti drave, rije je o modelu stroge odvojenosti.136 Kao argument

133 Ustav Republike Srbije, l. 43, st. 3.134 Ustav Republike Srbije, l. 43, st. 3.135 Marija Draki, Ustav Srbije: Striktna ili kooperativna odvojenost crkve i drave, Sveske za javno

pravo, br. 12, 4, 2013, str. 37.136 Tanasije Marinkovi, Prilog za javnu raspravu o ustavnosti Zakona o crkvama i verskim zajednica-

ma,Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, LIX, br. 1, 2011, str. 383.


29/47

S BH, H, S CG

istie se jo i injenica da, za razliku od Ustava iz 1990, nije predviena mo-gunost drave da materijalno pomae vjerskim zajednicama.137 Meutim,

postoje i stavovi da je rije o modelu odvojenosti uz saradnju.138

O tome je odluivao i Ustavni sud u postupku ocjene ustavnosti Zakona o

crkvama i vjerskim zajednicama, koji propisuje da drava sarauje s vjerskim za-

jednicama i moe pruati materijalnu pomo crkvama i vjerskim zajednicama, radi

unapreivanja vjerske slobode i ostvarivanja opteg dobra i zajednikog interesa.139

Ustavni sud utvrdio je da u Srbiji postoji tzv. kooperativni model (odvajanje uz

saradnju) istiui da ustavne odredbe, same po sebi, ne znae sistem potpune se-

paracije crkve od drave, ve da nema dravne crkve i da nema identikacije drave

s posebnom religijom i religijom uopte, te da su crkve i verske zajednice slobodneda samostalno utvruju svoju unutranju organizaciju i verske poslove i da drava

ne smije da ometa donoenje i primjenu autonomnih propisa i odluka.140

5. 4. Pravni poloaj crkava i vjerskih zajednica

Crkve i vjerske zajednice u Srbiji imaju status pravnih lica koji stiu registracijom

pri Ministarstvu nadlenom za poslove vjera. U tom pogledu Zakon o crkvama ivjerskim zajednicama kao subjekte vjerske slobode odreuje tradicionalne crkvei vjerske zajednice, konfesionalne zajednice i druge vjerske organizacije.141

Tradicionalne crkve i vjerske zajednice jesu one koje u Srbiji imaju vi-evjekovni historijski kontinuitet i iji je pravni subjektivitet steen na osnovuposebnih zakona, i to: Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolika crkva, Slo-vaka evangelika crkva a.v., Reformatska hrianska crkva i Evangelika hri-anska crkva a.v., Islamska vjerska zajednica i Jevrejska vjerska zajednica.142Konfesionalne zajednice predstavljaju sve crkve i vjerske organizacije iji jepravni status bio regulisan prijavom u skladu sa Zakonom o pravnom poloa-

ju vjerskih zajednica iz 1953. i 1977. godine.143

137 Marija Draki, Ustav Srbije: Striktna ili kooperativna..., str. 38-39.138 Sima Avramovi, Poimanje sekularnosti u Srbiji reeksije sa javne rasprave u Ustavnom sudu,

Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, LIX, br. 2, 2011, str. 296.139 Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama, l. 28.140 Ocena ustavnosti Zakona o crkvama i verskim zajednicama, Slubeni glasnik, 35/06, broj predmeta

I Uz455/2011, Odluka Ustavnog suda od 16. januara 2013, str. 2-3; Vladimir uri, Zakonskoureivanje pravnog poloaja crkava i verskih zajednica u Republici Srbiji: od osporavanja do una-preivanja, Sveske za javno pravo, br. 13, 4, 2013, str. 46.

141 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 4, st. 1.142 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 10.143 Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, Slubeni list FNRJ, br. 22/53; Zakon o pravnom

poloaju vjerskih zajednica, Slubeni glasnik Savezne Republike Srbije, br. 44/77.


30/47

E

Tradicionalnim i konfesionalnim crkvama i vjerskim zajednicama pri-znat je pravni kontinuitet steen ranije.144 Meutim, tradicionalne crkve i

vjerske zajednice za upis u Registar crkava i vjerskih zajednica podnose samoprijavu,145dok konfesionalne crkve i vjerske zajednice i druge vjerske organi-zacije podnose zahtjev koji sadri: a) odluku o osnivanju vjerske organizacije simenima, prezimenima i brojevima identikacionih dokumenata i potpisimaosnivaa od najmanje 0,001% punoljetnih dravljana Republike Srbije kojiimaju prebivalite u Republici Srbiji prema posljednjem zvaninom popisustanovnitva ili stranih dravljana sa stalnim boravkom na teritoriji Republi-ke Srbije; b) statut ili drugi dokument vjerske organizacije; c) prikaz osnova

vjerskog uenja, vjerskih obreda, vjerskih ciljeva i osnovnih aktivnosti vjerskeorganizacije i d) podatke o stalnim izvorima prihoda vjerske organizacije.146

Zbog ovakve podjele subjekata vjerske slobode, kao i razliitih uslovaprilikom njihove registracije, ove odredbe (l. 4 i l. 18) Zakona bile su pred-met ocjene ustavnosti. Pozivajui se na Smjernice o reviziji zakonodavstva kojese odnose na religiju ili vjerovanje OSCE-a i Venecijanske komisije prema ko-

jima je dozvoljeno priznavanje historijskih razlika u ulogama koje su razliitereligije igrale u historiji odreene drave, dok se te razlike ne upotrebljavaju

kao opravdanje za diskriminaciju147Sud je utvrdio da podjela subjekata vjer-ske slobode na tradicionalne, odnosno konfesionalne zajednice i sve ostalevjerske organizacije nije u suprotnosti s optom zabranom diskriminacije. Upogledu razlika u postupku registracije Sud je istakao da se prilikom registra-cije ne postupa po sistemu odobrenja, ve se provjerava ispunjenost zakonskihuslova za sticanje pravnog subjektiviteta, koje su tradicionalne crkve i vjerskezajednice ve ispunile, budui da su u prolosti priznate posebnim zakonima.

Ministarstvo je duno donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u Registar u

roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva i potrebne dokumentacije.U protivnom e se smatrati da je upis vjerske organizacije u Registar odobren.148

Ministarstvo donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis vjerske orga-nizacije u Registar: a) ako su njeni ciljevi, uenje, obredi i djelovanje suprotniUstavu i javnom poretku; b) ako ugroavaju ivot, zdravlje, slobodu i pravadrugih, prava djece, pravo na lini i porodini integritet i pravo na imovi-nu.149Rjeenje o brisanju vjerske zajednice iz Registra Ministarstvo donosi u

144 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 17.145 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 18.146 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 18.147 Ocena ustavnosti Zakona o crkvama i verskim zajednicama, str. 2.148 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 20, st. 7.149 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 20, st. 4.


31/47

S BH, H, S CG

sluajevima: a) ako takav zahtjev podnese crkva i vjerska zajednica ili vjerskaorganizacija; b) ako nastupe razlozi zbog kojih se odbija upis u Registar; c)

ako je pravosnanom sudskom presudom ustanovljeno da vjerska organizacijaostvaruje ciljeve drugaije od onih radi kojih je osnovana.150Rjeenje o upisu,odbacivanju zahtjeva za upis, odbijanju upisa ili brisanju iz Registra konano

je i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor.151


Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama propisuje da su crkve i vjerske zajednice

nezavisne od drave i jednake pred zakonom, slobodne i autonomne u odreiva-

nju svog vjerskog identiteta i imaju pravo da samostalno ureuju svoj poredak,

organizaciju i samostalno obavljaju svoje unutranje i javne poslove.152Drava

nema pravo da se mijea ni u izbor svetenika, odnosno vjerskih slubenika koje

biraju i postavljaju crkve i vjerske zajednice u skladu sa svojim autonomnim

propisima i koji su slobodni i nezavisni u obavljanju bogoslubene djelatnosti.153

Osim pojedinih prava koja su, u pravnom poretku Srbije, bila zajam-ena i prije stupanja na snagu Zakona, kao to je zabrana pozivanja svetenikada svjedoi o injenicama i okolnostima koje je saznao prilikom ispovijesti,154Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama propisuje i odreena prava koja seostvaruju u javnoj sferi, prilikom javnog djelovanja crkava i vjerskih zajednica,i / ili iziskuju saradnju drave i crkava i vjerskih zajednica u njihovoj realizaci-

ji. Zbog takvog karaktera i sadrine, ona su bila predmet ocjene ustavnosti upostupku pred Ustavnim sudom.155

Naime, lanom 8 st. 4 propisano je da svetenici, odnosno vjerski slu-benici ne mogu biti pozvani na odgovornosti pred dravnim organima za svo-je postupanje pri obavljanju bogoslubene djelatnosti. Ova odredba izazvalaje najvie kritika i u prednacrtima zakona. Osim toga, osporavana je i odredbal. 8 st. 9 kojom je predvieno da drava titi slubenu uniformu i njene dije-love, kao i obiljeja ina i dostojanstva svetenih lica, odnosno vjerskih slube-nika, u skladu sa zakonom i autonomnim pravom crkve ili vjerske zajednice.156

150 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 22.151 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 23.152 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 6, st. 1-3.153 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 8, st. 1-3.154 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 8 st. 7.155 Vladimir uri, Zakonsko ureivanje..., str. 51.156 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 8 st. 9.


32/47

E

Ustavni sud odbacio je inicijativu za ocjenu ustavnosti kao neosnovanuu pogledu lana 8 st. 4 i st. 9 obrazlaui da je cilj odredaba obezbjeivanje slo-

bode misli, savjesti i vjeroispovijesti, odnosno omoguavanje svetenicima i vjer-skim slubenicima da slobodno iznose svoje miljenje tokom bogosluenja.


Iako je Zakonom predvieno da crkve i vjerske zajednice samostalno obezbje-

uju sredstva za obavljanje svoje djelatnosti i upravljaju svojom imovinom uskladu sa vlastitim autonomnim propisima,157previena je i mogunost dra-ve da im prua materijalnu pomo.158

U tom pogledu predvieno je da se sredstva za zdravstveno, penzijskoi invalidsko osiguranje svetenika, odnosno vjerskih slubenika mogu obezbi-

jediti u budetu Republike Srbije.159Meutim, i ova odredba bila je predmetocjene ustavnosti, jer drava nansira i promovira vjerovanje. Prema mi-ljenju Ustavnog suda, sporni lan samo propisuje mogunost nansiranja

doprinosa za socijalno osiguranje svetenika iz budeta.160U praksi je takvamogunost ostvarena donoenjem Uredbe o uplati doprinosa za penzijsko iinvalidsko i zdravstveno osiguranje za svetenike i vjerske slubenike,161kojom

je predvieno da se uplata doprinosa vri za svetenike i vjerske slubenike svihregistrovanih crkava i vjerskih zajednica.

Osim toga, nansijska pomo drave predviena je i za izgradnju, odr-avanje i obnovu vjerskih objekata, osnivanje vjerskih obrazovnih ustanovai ustanova od izuzetnog historijskog, nacionalnog i kulturnog znaaja i dr.162Indirektna materijalna pomo ogleda se u mogunosti potpunog ili djelimi-nog oslobaanja poreskih i drugih obaveza za obavljanje djelatnosti i obezbje-ivanje prihoda crkava i vjerskih zajednica.163

Zakon o vraanju (restituciji) imovine crkvama i vjerskim zajednicamaiz 2006. ureuje uslove, nain i postupak vraanja imovine koja je na teritoriji

157 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 26 st. 1-2.

158 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 28 st. 2.159 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 29 st. 2.160 Ocena ustavnosti Zakona o crkvama i verskim zajednicama, str. 5.161 Uredbe o uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje za svetenike i verske

slubenike, Slubeni glasnik Republike Srbije, 46/2012.162 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 32 st. 6, l. 36 st. 3, l. 41 st. 2, l. 42, l. 44 st. 1.163 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, l. 30.


33/47

S BH, H, S CG

Republike Srbije oduzeta od crkava i vjerskih zajednica primjenom propisa oagrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji i drugih propisa koji su done-

seni i primjenjivani u periodu nakon 1945. godine.164

Za ostvarivanje ovogprava osnovana je Direkcija za restituciju, a od 1. januara 2012. godine teposlove preuzela je Agencija za restituciju.165

Direkciji za restituciju su u periodu 1. oktobar 2006. 30. septem-bar 2008. crkve i vjerske zajednice podnijele ukupno 3049 zahtjeva za povratimovine. Do 31. decembra 2010. godine putem naturalne restitucije crkvamai vjerskim zajednicama vraeno je preko 40% u odnosu na traeno zemljite i16.31% objekata. Najvie imovine vraeno je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja

potrauje skoro 90% konfesionalne imovine koja je predmet restitucije.Islamskoj zajednici nije vraana imovina, uz obrazloenje da su zahtjev

za vraanje podnijela dva subjekta: Islamska zajednica Srbije i Islamska z

Documents

Savremeno Regulisanje Slobode Vjere i Uvjerenja