30
SAOBRAĆAJNI FAKULTET U TRAVNIKU SEMINARSKI RAD Predmet: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG TRANSPORTA Tema: ORGANIZACIONA STRUKTURA PREDUZEĆA DRUMSKOG TRANSPORTA- HORIZONTALNA I VERTIKALNA HIJERARHIJA

Saša Jerkić Organizacija i Tehnologija Drumskog Transporta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Organizaciona struktura preduzeca transporta

Citation preview

SAOBRAĆAJNI FAKULTETU TRAVNIKU

SEMINARSKI RADPredmet: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG

TRANSPORTA

Tema: ORGANIZACIONA STRUKTURA PREDUZEĆA DRUMSKOG TRANSPORTA- HORIZONTALNA I VERTIKALNA

HIJERARHIJA

Predmetni nastavnik: Student:

Prof. dr. Ibrahim Jusufranić Saša Jerkić

Travnik, 2015.

SADRŠAJ Strana

1. UVOD.....................................................................................................................................3

2. TEORIJA ORGANIZACIJE DRUMSKOG SAOBRAĆAJA.........................................4

3. SAVREMENI OBLICI ORGANIZACIONE STRUKTURE DRUMSKOG

SAOBRAĆAJA....................................................................................................................8

4. ORGANIZACIJA PREDUZEĆA DRUMSKOG TRANSPORTA................................11

4.1. Organizaciona struktura preduzeća drumskog transporta...........................12

5. NOVI PRISTUP U PROJEKTOVANJU MODELA ORGANIZACIJE PREDUZEĆA

SA TEŽIŠTEM NA UPRAVLJANJE KVALITETOM U PREDUZEĆIMA

DRUMSKOG SAOBRAĆAJA.........................................................................................16

5.2. Upravljanje potpunom kvalitetom (TQM)......................................................19

6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................21

LITERATURA........................................................................................................................22

2

1. UVOD

Transportna usluga predstavlja proizvod rada transportnih preduzeća. Specifičnost transporta

je u tome što ona nije materijalizovani proizvod i što ne može egzistirati odvojeno od procesa

kojima se ona proizvodi. Proces proizvodnje transportne usluge je ustvari promjena mjesta

prevoženja i kada se ovaj proces završi, tek tada nastaje i usluga kao proizvod tog rada. Prema

tome, proces proizvodnje i proces potrošnje usluga je vremenski jedinstven proces. Iz ovoga

proizilazi slijedeća specifičnost transportne usluge, a to je da se ona ne može lagerovati

(skladištiti) i prodavati nakon njene proizvodnje. Zbog toga je planiranje rada transportnog

preduzeća vezana za temeljito poznavanje prostorno i vremenski formirane tražnje za

transportnim uslugama.

Suština proizvodnje transportnih usluga je savlađivanje prostora kretanjem transportnih

sredstava u kojima istovremeno putuju ljudi kao korisnici usluga ili njihova roba i radnici koji

vrše proces rada, na svojim pokretnim radnim mjestima. S obzirom na to da se u našoj teoriji i

praksi upotrebljavaju sa istim značenjem riječi saobraćaj i transport, a suštinski nemaju isto

značenje, potrebno je dati određena pojmovna razjašnjenja.

3

2. TEORIJA ORGANIZACIJE DRUMSKOG SAOBRAĆAJA

Pod organizacijom se podrazumijeva sistem pravila koja koordiniraju sredstva u svrhu

ostvarenja određenog rezultata. Termin organizacija se često koristi i za označavanje

organizacije uopšte ili privredne organizacije. Organizacija ima svoju strategiju i taktiku koja

funkcioniše na osnovu određenih principa, što omogućava racionalno poslovanje privrednih i

drugih organizacija. S obzirom da se organizacijom izvršavaju određene ljudske aktivnosti u

smislu organizovanja, organizacija proučava čovjeka i njegove odnose u procesu rada.

Ovdje treba razlikovati pojmove organizacija i organizovanje. Organizacija znači samo

djelatnost usklađivanja i usmjeravanje sredstava za ostvarenje cilja. U praksi se u istom ili

približno istom značenju izraz organizacija odnosi se na privrednu organizaciju i

organizovanje.

Radi potpunijeg razumijevanja treba reći da se pod privrednom organizacijom podrazumijeva

udruženi kolektiv proizvođača, dok se organizovanje odnosi na uspostavljanje procesa između

rada i sredstava u smislu sinhronizacije, odnosno prsotornog i vremenskog usklađivanja.

Stoga se organizacija rada definiše kao nauka usmjerena na iznalaženje optimalnih mjera i

akcije za poboljšanje efikasnosti funkcionisanja organizacije. Iz toga proizilazi da je osnovni

cilj organizacije rada postizanje maksimalnih efekata uz minimalne utroške ljudskog rada,

predmeta rada i sredstava za rad.

Kao naučna disciplina organizacija se bavi racionalnim usklađivanjem svih faktora

proizvodnje i predstavlja dinamički proces koji se neprekidno razvija, usavršava i prilagođava

uslovima funkcionisanja.

Kada se posmatra organizacija preduzeća i organizacija rada, može se reći da je organizacija

preduzeća širi pojam, jer se odnosi na cjelokupno poslovanje preduzeća koje pored

organizacije proizvodnje obuhvataju i druge funkcije (istraživanje, razvoj, marketing i dr.).

Izraz organizacija podrazumijeva namjeravanu i formalizovanu strukturu uloga ili položaja. U

ovoj se knjizi uopšte taj izraz odnosi na formalizovanu strukturu uloga premda se ponekad

koristi i da označi preduzeće.

Namjeravana struktura znači da ljudi koji rade zajedno moraju popuniti određene uloge, koje

moraju imati svoj sklad kako bi mogli raditi u skupinama bez problema, djelotvorno i

efikasno. Mnogi

4

autori razlikuju formalnu i neformalnu organizaciju. Formalna organizacija uopšte znači

namjeravanu strukturu uloga u formalnom organizovanom preduzeću. Međutim, to ne znači

da je to nefleksibilna organizacija već organizacija u kojoj djelovanje pojedinca sada i

ubuduće pridonosi najdjelotvornije ciljevima skupine.

Organizacija kao proces ima nekoliko osnovnih načela:

Prvo, struktura mora odražavati ciljeve i planove, budući da se iz njih izvode

aktivnosti.

Drugo, ona mora odražavati ovlasti što ih ima uprava preduzeća.

Treće, organizaciona struktura, kao svaki plan, mora odražavati svoje okruženje.

Efikasna organizacija zavisi o situaciji.

Četvrto, organizacija pri grupisanju aktivnosti i stvaranju odnosa ovlasti unutar

organizacione strukture mora da vodi računa o ljudskim ograničenjima i običajima.

Izraz neformalna organizacija znači mrežu ličnih i društvenih odnosa koja nije ni

uspostavljena niti tražena formalnim ovlastima već ona nastaju spontano. Organizacija je stara

koliko i ljudski rod i razvija se uporedo sa razvojem društva.

Početak razvoja naučne organizacije vezan je za radove Taylora i Fayola, koji se i smatraju

pionirima naučne organizacije rada. Njihovo proučavanje čovjekova rada vezano je za

proučavanje produktivnosti rada.

Za saobraćajnu djelatnost, pa prema tome i djelatnost drumskog saobraćaja, karakteristična je

organizacija u dinamici. Zbog toga je potrebno kontinuirano usklađivanje i dinamičko

usklađivanje i dinamičko uspostavljanje skladnih odnosa između svih činilaca proizvodnje.

U okviru saobraćajnog sistema egzistira drumski saobraćaj kao dio kopnenog saobraćaja.

Predmet izučavanja organizacije drumskog saobraćaja obuhvata osnivanje preduzeća,

unutrašnju organizaciju, organizaciju funkcije saobraćaja na upravljanje i rukovođenje

saobraćajem. Iz ovog proizilazi da bi se organizacija drumskog saobraćaja mogla podijeliti na

dva područja:

1. organizacija preduzeća i

2. poslovna i razvojna organizovanost.

Prvi dio obuhvata modele organizovanja preduzeća za prevoz putnika i prevoz tereta,

formiranje i funkcionisanje poslovnih jedinica.

5

Drugi dio organizacije odnosi se na organizaciju opsluživanja korisnika i racionalizaciju

koristenja transportnih i drugih sredstava. Osnovni cilj drugog područja je u funkciji

zadovoljenja transportne potražnje.

U osnovne faktore organizacije drumskog saobraćaja spadaju:

1. meterijalni faktori i

2. ljudski resursi.

Materijalni faktori predstavljeni su tehničkim sredstvima za obavljanje prevoza. U vezi sa

ljudskim resursima iz strukture treba izdvojiti one koji su neophodni za tehnološki proces

drumskog saobraćaja. Tu je u prvom redu važno i drugo osoblje (dispečeri, bezbjednost) koje

sačinjava izvršnu službu drumskog saobraćaja.

Organizacija otvara prostor za povezivanje tehnološkog procesa proizvodnje transportne

usluge, prevoza putnika i robe. Tehnološki proces i organizacija moraju da uvažavaju

tehnološke i ekonomske neminovnosti gdje prevozna sredstva stvaraju prihode samo kad rade.

Iz toga proizilazi da se efikasnost korištenja prevoznih sredstava nalazi u što većoj količini

prevezenih putnika i robe.

Stoga osnovni faktor organizacije drumskog saobraćaja treba da bude u funkciji većeg broja

prevezenih putnika i veće količine robe uz što manji utrošak sredstava, vremena i radne snage.

Znači da uspješnost organizacije je maksimiziranje rezultata uz minimilizaciju troškova.

U osnovi organizacija drumskog saobraćaja obuhvata tehniku i tehnologiju. Tehnika je

predstavljena sredstvima drumskog saobraćaja, a tehnologija se odnosi na skup vještina i

znanja u postupcima proizvodnje transportne usluge. Organizacija preduzeća zavisi od

veličine preduzeća, složenosti poslovanja, tehničko–tehnološkog nivoa transportnih

kapaciteta, kvalifikacione strukture kadrova i dr.

Podrazumijeva se da organizacija treba da uspostavi takve odnose između sredstava i rada

kako bi se prevozna usluga (putnika, robe) obavili na racionalan, siguran, ekonomičan i

udoban način.

Trerirajući organizaciju u širem smislu, tu spadaju i korisnici usluga drumskog saobraćaja, jer

se kroz prevoz putnika ili robe dolazi do proizvodnje transportnih usluga. Ono što je

specifično za saobraćaj, a

6

time i za drumski saobraćaj je to da je korisnik u direktnom odnosu sa organizacijom jer

provodi određeno vrijeme u materijalnoj komponenti (putnik ili njegova roba). Za stvaranje

prevozne usluge neophodna je sprega nekoliko elemenata. Jačina sprege doprinosi kvalitetu

usluge koja se temelji na kombinaciji osnovnih faktora proizvodnje transportne usluge.

Koraci u organizaciji uključuju i formulisanje ciljeva, politike i planova kako bi se postigli ti

ciljevi, ustanovljavanje i kvalifikaciju aktivnosti, grupisanje tih aktivnosti, delegiranje ovlasti,

koordiniranje ovlasti i informacijske odnose.

Razmatrajući organizaciju sa šireg društvenog aspekta, može se reći da svako društvo oblikuje

svoju koncepciju organizacije rada prema ciljevima koje želi postići. Organizacija privrede

mora uvažavati tehnologiju, u ovom slučaju tehnologiju drumskog saobraćaj,a a s druge

strane ona može na nju djelovati organizacijom preko kadrova i pitanja koja proističu iz

tehnologije drumskog saobraćaja.

Iz toga proističe da se organizacija rada u drumskom saobraćaju bavi pronalaženjem

optimalnih mjera za efikasnije funkcionisanje organizacijom kao i istraživanjem zakonitosti

odvijanja tehnoloških procesa prevoza robe ili putnika.

7

3. SAVREMENI OBLICI ORGANIZACIONE STRUKTURE DRUMSKOG SAOBRAĆAJA

Savremeni oblici organizacije zasnivaju se na postavkama teorije sistema, pri čemu se polazi

od:

1. ostvarenja cilja,

2. prilagođavanja sistema u odnosu na okolinu,

3. integracije svih dijelova sistema.

Uopšteno posmatrajući specifičnosti drumskog saobraćaja, može se reći da su osnovni

elementi ciljeva koji se postavljaju u prevozu putnika i robe tehnologija i tehnička sredstva i

ljudski resursi koji su grupisani u podsisteme, jedinice, podjela unutar jedinica, kao i propisi

koji regulišu unutrašnje odnose. U tom konceptu menadžment ima ulogu da poveže sve

dijelove među sobom, a takođe i organizaciju sa sredinom.

Ovdje treba napomenuti da savremena organizacija ne predstavlja zaokruženu cjelinu i da se

uvijek može unapređivati i poboljšavati i da se stalno treba prilagođavati promjenama koje

uslovljava tržište, pojava novih informativnih tehnologija, odnosno prema sredini uspostavlja

stanje dinamičke ravnoteže.

Od savremenih tipova organizacione i strukture, može se reći da funkcionalna organizacija

predstavlja najjednostavniji i najviše primjenjeni model organizacione strukture u drumskom

saobraćaju. To je centralizovana organizaciona struktura i zasniva se na funkcionalnom

grupisanju poslova, odnosno jedinica. Funkcija u preduzeću se organizuje u optimalnom broju

dijelova, djelatnosti, sektora i službi.

Funkcionalna podjela je grupisanje aktivnosti prema funkcijama preduzeća. Budući da

preduzeća drumskog transporta nastoje stvarati nešto korisno što korisnici žele, temeljne su

funkcije preduzeća prevoz putnika i robe, pronalaženje kupca po određenoj cijeni uz određeni

trošak i finansiranje aktivnosti preduzeća. Zbog toga je logično grupisati ove aktivnosti u

dijelove preduzeća kao što su saobraćaj, održavanje, prodaja ili marketing i finansije.

Funkcionalna podjela je najšire korišten temelj organizovanja aktivnosti i prisutan je u gotovo

svakom preduzeću drumskog saobraćaja na nekom nivou organizacione strukture.

8

Koordinacija aktivnosti obično se postiže pravilima i procedurama i važnim aspektima

planiranja ( ciljevi i proračun), organizacijskom hijerarhijom, ličnim kontaktima. Prednost

funkcionalne podjele što je ta metoda logična i potvrđena dugom primjenom. Druga prednost

je što slijedi načela specijalizacije po zanimanjima i time pridonosi efikasnosti u korištenju

ljudi.

Ova organizacija omogućuje čvrstu kontrolu svih dijelova preduzeća. Slika 1 prikazuje

tipično funkcionalno grupisanje aktivnosti na primjeru preduzeća u gradskom saobraćaju.

Slika 1. Funkcionalna organizacija preduzeća1

Prema ovoj organizacionoj strukturi svaka od poslovnih aktivnosti strukturirana je u posebnu i

relativnu samostalnu organizacionu jedinicu. Kod ovakvih organizacionih oblika obično je

riječ o organizacijama kod kojih okruženja i tehnologija direktno diktiraju organizaciju u

kojoj svaki dio preduzeća ima izdiferencirano područje djelovanja i sopstvene tehnologije.

Pri ovoj organizacionoj strukturi postoji pet ključnih nosilaca poslovnih aktivnosti, a to su:1 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 95.

9

- saobraćaj,

- održavanje prevoznih sredstava,

- grupa opštih poslova,

- ekonomski poslovi,

- integrativni poslovi

- upravljanje potpunim kvalitetom.

Osnovna karakteristika preduzeća drumskog saobraćaja je da funkcionišu u uslovima velikih

neizvjesnosti (promjene vlasničke strukture, prilagođavanje promjenama, socijalni problemi,

prilagođavanje tržištu, nelojalna konkurencija, problemi nabavke vozila i rezervnih dijelova i

dr). I pored toga što ova organizacija preduzeća drumskog saobraćaja više odgovara stabilnim

uslovima poslovanja, ono predstavlja opšti model organizacije koja se primjenjuje kako kod

preduzeća putničkog, tako i kod preduzeća za prevoz robe, bilo da su mala ili velika

preduzeća.

10

4. ORGANIZACIJA PREDUZEĆA DRUMSKOG TRANSPORTA

Pri razmatranju organizacije preduzeća drumskog saobraćaja treba prije svega imati na umu

karakter saobraćajne djelatnosti, tehničke i tehnološke karakteristike drumskog transporta,

karakter samog procesa i rezultate rada u saobraćaju, prostorno dejstvo transportnog procesa,

prisutnost korisnika u samom procesu i dr.

Unutrašnja organizacija preduzeća u pogledu strukture organizacije funkcija u preduzeću nije

ograničena niti uslovljena ni vertikalnim ni horizontalnim povezivanjem u procesu prevoza.

Preduzeća su potpuno samostalna u provođenju svoje unutrašnje organizacije po vertikalnoj

liniji – do pojedinog radnog mjesta, i po horizontalnoj liniji – u raspodjeli funkcija po

sektorima i službama. U osnovnoj šemi, organizacija funkcija po sektorima je zasnivana na

istim principima s tim što je najviše uslovljava veličina preduzeća. U većim preduzećima

organizaciona struktura je šira, a u manjim uža.

Veličina preduzeća u drumskom saobraćaju predstavlja u suštini jedan od uslova racionalne

organizacije saobraćaja. Pored uticaja na organizaciju saobraćaja veličina preduzeća je snažan

faktor ekonomije transporta.

Potrebno je istaći da svako preduzeće ima svoju organizacionu šemu koja je prilagođena

stepenu razvoja organizacije, kadrovskoj strukturi, te se u praksi teško može postaviti tipska

šema koja bi bila univerzalno primijenjena.

U dobro organizovanim prevozničkim preduzećim, više od polovine zaposlenih je vozačko

osoblje. Otežano je provođenje odluka zbog prostorne razlike između menadžera i vozača.

Saobraćaj, kao interdisciplinarna djelatnost, zahtijeva stalnu saradnju stručnjaka iz raznih

područja unutar preduzeća. U savremenim saobraćajnim preduzećima nejčešće je uspostavljen

kombinirani model organizacije, gdje rukovodioci odjela imaju šira znanja, ali i informacije,

neprestano koordiniraju s rukovodiocima odjela, a oni kontaktiraju s izvršiteljima. Na takav je

način komunikacija s niže podređenim osobljem olakšana, a u skladu s velikom kličinom

svakodnevnih operativnih odluka, odluke su brže, kvalitetnije i efikasnije.

11

4.1. Organizaciona struktura preduzeća drumskog transporta

Zadatak svakog preduzeća drumskog transporta je vršenje usluga tranporta, uz što je moguće

niže troškove. Najniži transportni troškovi - po jedinici transportnog rada ostvaruju se pri

maksimalnoj proizvodnji transportnih sredstava i maksimalnoj ekonomičnosti poslovanja.

Nivo proizvodnosti transportnih sredstava u velikoj mjeri je zavisan od organizacije

transportnog procesa i stepena zaposlenosti vozila i minimalnog utroška ljudskih resursa,

predmeta rada i sredstava za rad. Iz navedenog proizilaze specifične funkcije organizacije

djelovanja autotransportnog preduzeća koje se sastoji u slijedećem:

- iznalaženje i izvršavanje transportnog zadatka,

- optimalna organizacija transportnog procesa,

- efikasno i ekonomično održavanje vozila,

- pravovremeno i kvalitetno izvršavanje svih pratećih, pomoćnih i opštih poslova.

I pored specifičnih obilježja koja zavise od namjene, veličine, teritorijalnog domena i

specijalizacije transportnog kapaciteta, s obzirom na funkciju, njihov sadržaj i prosječnu

veličinu preduzeća može se postaviti organizacija koja je uobičajena u praksi kod najvećeg

broja preduzeća drumskog saobraćaja prosječne veličine i većih preduzeća.

Prema tome, u ovim saobraćajnim preduzećima funkcije se mogu organizovati u četiri

sektora:

1. eksploatacioni,

2. tehnički,

3. grupa opštih poslova,

4. ekonomski poslovi.

Značaj i stepen razvijenosti pojedinih funkcija nije isti, te su kod manjih preduzeća pojedine

funkcije objedinjene. Raznolikost transportnih usluga (preduzeća) prema namjeni, veličini,

teritorijalnom dejstvu i specifičnosti transportnih kapaciteta ukazuje na činjenicu da nije

moguće definisati univerzalnu organizacionu šemu autotransportnom preduzeću.

U praksi su se najčešće pojavila dva oblika organizovanja i to :

- sa objedinjenim, odnosno

- odvojenim funkcijama održavanja i opravki od funkcija eksploatacije.

12

U slučaju kada je funkcija održavanja i opravki odvojena od funkcije eksploatacije, javlja se

problem usklađivanja ove dvije funkcije. U slučaju objedinjavanja funkcije eksploatacije i

funkcije održavanja stvaraju se uslovi za efikasnije i ekonomičnije održavanja i opravku

voznog parka i ovi poslovi su tada u direktnoj zavisnosti od ekploatacionih zahtjeva.

U preduzećima drumskog saobraćaja u primjeni je funkcionalna organizacija koja ima

prednost prvenstveno u racionalizaciji što se zadaci po funkcijama obavljaju na jednom

prostoru, čime se ostvaruju manji troškovi i povećava specijalizacija i profesionalizacija ljudi.

S obzirom na to da saobraćajna preduzeća posluju u nestabilnom i promjenljivom okruženju,

ono ima i određene nedostatke: nije prilagodljivo promjenama, komunikacija je spora, odluke

se sporo usvajaju i provode i sl.

I pored toga, funkcionalni oblik predstavlja opšti model organizovanja kod preduzeća

drumskog saobraćaja. Osnovna odlika ovakvog organizacionog oblika je poslovna strategija

koja se zasniva na prisustvu većeg broja pojedinih poslovnih aktivnosti unutar preduzeća.

Bilo koja organizaciona struktura u principu ima pet ključnih organizacionih cjelina. Te

cjeline su:

- strateški nivo,

- srednji dio,

- operativno jezgro,

- tehno–struktura,

- dio za podršku.

Strateški nivo čine subjekti (Nadzorni odbor, Upravni odbor, direktor). Predstavljeni subjekti

su nosioci procesa strateškog odlučivanja i istovremeno donosioci strateških poslovnih

odluka. Srednji dio preduzeća obezbjeđuje sponu između strateškog nivoa i operativnog

jezgra u smislu provođenja donesenih poslovnih odluka.

Operativno jezgro predstavljaju sektori kao nosioci poslovnih aktivnosti preduzeća. Suština

ovog organizacionog dijela jeste fizička realizacija poslovnih odluka, u smislu realizacije

prevoznih usluga.

Tehno–struktura ima za cilj stvaranje uslova za nesmetano odvijanje aktivnosti unutar

operativnog jezgra preduzeća.

13

Dio za podršku pruža podršku preduzeću koja nije direktno vezana za procese operativnog

jezgra preduzeća. Osnovna organizaciona šema autotransportnog preduzeća za teretni

saobraćaj prikazana je na slici 2.

Slika 2. Šema autotransportnog preduzeća za teretni saobraćaj2

Na ovoj slici su date naznake pojedinih ključnih organizacionih cjelina.

Osnovna organizaciona šema autotransportnog preduzeća za prevoz putnika prikazana je na

slici 3.

2 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 101.

14

Slika 3. Šema autotransportne organizacije za putnički saobraćaj3

Kod teretnog saobraćaja šema organizacije je ista kao kod putničkog saobrćaja, s tim što se

službe eksploatacije dijele na lokalni, unutrašnji i međunarodni transport. Suština razdvajanja

putničkog od teretnog saobraćaja i njihovo osamostaljenje u posebna preduzeća je da se u

prvom redu ostvari smanjenje troškova poslovanja, a time i povećanje profita. To se odnosi i

na decentralizaciju funkcija unutar putničkog ili teretnog saobraćaja kojim se postiže

efikasnost sopstvenog poslovanja i ostvarivanja sopstvenog profita, a time i profita čitavog

preduzeća. Zato se u oblasti drumskog saobraćaja (putnički, teretni i dr.) formiraju dijelovi

kao divizioni po užim poslovno–organizacionim cjelinama. U pojedinim dijelovima

preduzeća (održavanje vozila, zajednički poslovi) formiraju se troškovni centri koji se

smatraju uži od djelova u kojima se organizuju profitni centri transportne službe. Cilj je

smanjenje troškova u poslovanju preduzeća, za razliku od profitnog centra čiji je cilj

ostvarenje profita. U drumskom saobraćaju uspješnost u poslovanju zavisi od realizacije

usluga transporta, proizvodnosti vozila i nivoa ostvarenih prihoda i nivoa rashoda. Poznato je

da uspjeh u poslovanju preduzeća u drumskom saobraćaju najvišim dijelom zavisi od

intenziteta rada vozila, odnosno većeg ostvarenog transportnog rada i boljeg upravljanja

prihodima i troškovima.

3 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 102.

15

5. NOVI PRISTUP U PROJEKTOVANJU MODELA ORGANIZACIJE PREDUZEĆA SA TEŽIŠTEM NA UPRAVLJANJE KVALITETOM U PREDUZEĆIMA DRUMSKOG SAOBRAĆAJA

5.1. Polazne postavke novih organizacionih oblika sa aspekta ciljeva kvaliteta

Savremeni razvoj poslovanja traži stalno prilagođavanje novim zahtjevima, kao i povezivanje

različitih sistema u jedinstvenu cjelinu, što je uslov za uključivanje i opstanak na tržištu.

Karakteristike novih organizacionih oblika odražavaju sadašnje i buduće potrebe organizacije

i tržišta na kojem se pojavljuju. Treba polaziti od rezultata i ocjena od strane uprave, trenutnih

performansi proizvodnje usluge i procesa i stepena zadovoljavanja svih zainteresovanih strana

- korisnika, davaoca i društva. Ciljeve treba definisati za sve nivoe organizacije s utvrđenom

odgovornošću za njihovo postizanje. U prvi plan se postavlja pitanje upravljanja kvalitetom.

Svi zaposleni trebaju da doprinesu ispunjavanju ciljeva kvalitete. Ciljevi se moraju periodično

ispunjavati, i prema potrebama mijenjati. Objedinjavanjem funkcije integralnog i procesnog

upravljanja kvalitetom sa zaštitom okoliša, sigurnošću, finansijskim kontrolisanjem i

informatikom teži se dobijanju optimalne podrške upravljanju osnovnim procesima preduzeća

i kao krajni cilj postizanje tzv. poslovne izvrsnosti (Business Excellence).

Procesni pristup organizovanja preduzeća u kome je uključen sistem upravljanja kvalitetom

može se predstaviti najednostavnije šematski, slici 4.

Slika 4. Sistem upravljanja kvalitetom4

4 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 115.

16

Na osnovu ovog šematskog prikaza može se reći da je proces «skup aktivnosti koje se

međusobno povezane ili su u međudjelovanju, koje pretvara ulazne veličine u izlazne». Svrha

čitave filozofije pristupa procesima je takvo projektovanje, izgradnja, vođenje i upravljanje

procesima u organizaciji koji će davati optimalnu kvalitetu proizvoda i usluga uz minimum

troškova. Koristeći Shewhartov ciklus, odnosno Demingov PDCA krug, zahtijeva se:

1. Indentificiranje procesa potrebnih za upravljanje sistemom kvaliteta i njihove

aplikacije unutar cijele organizacije,

2. Određivanje veličine (sekvence) i interakcija između procesa,

3. Izbor kriterija i metoda koji istodobno osiguravaju učinkovito djelovanje

4. Osiguranje potrebnih resursa i informacija koje omogućavaju nadzor i korekcije tih

procesa,

5. Mjerenje, nadzor i analiziranje procesa,

6. Ugrađivanje svega što je potrebno za postizanje planiranih rezultata i stalno

poboljšanje tih procesa. U praktičnoj primjeni procesnog modela organizacije

preduzeća, menadžment mora obavezno poštovati i osam načela upravljanja

kvalitetom:

1. usmjerenje na korisnika, prvenstveno dobro poznavanje njegovih želja,

2. vođenje, odnosno korektno, jasno i odlučno vođenje organizacije,

3. uključivanje cjelokupnog osoblja organizacije,

4. procesni pristup prema zahtjevima procesnog menadžmenta i modela,

5. sistemski pristup upravljanju gdje se skladno ujedinjuju hijerarhija i

procesi organizacije,

6. stalna poboljšanja na svim nivoima, funkcijama i procesima organizacije,

7. odlučivanje na osnovi činjenica je jedini oblik korektnog donošenja

odluke,

8. uzajamni partnerski odnosi sa svim učesnicima vanjskih i unutrašnjih

procesa.

Poštovanje navedenih osam principa osigurava višestruku uzajamnu uspješnost u bilo kojoj

organizaciji: s jedne strane se nalazi respektabilno rukovodstvo koje transparentno obavlja

svoj rad, a s druge svjesni radnici koji dobro znaju kako i zašto rade.

17

Principi su rezultat višegodišnjih iskustava rada uprave u najuspješnijim organizacijama širom

svijeta i predstavljaju nužan preduslov kod primjene procesnog pristupa, unapređenja

poslovanja, finansijskog jačanja i stalnog poboljšanja.

Namjena norme ISO 9001:2000 je specificiranje zahtjeva za sistem upravljanja organizacijom

kada organizacija:

a) mora pokazati sposobnost kontinuiranog osiguranja proizvoda koji mora ispunjavati

zahtjeve korisnika i svih odgovarajućih propisa i

b) ima za cilj povećanje zadovoljstva korisnika efikasnom primjenom sistema,

uključujući stalno poboljšanje sistema, kao i dokazivanjem usklađenosti sa

zahtjevima korisnika i zahtjevima propisa.

Namjena norme ISO 9004:2000 je ostvarivanje stalnog poboljšanja procesa pružanja usluge

koje je mjerljivo zadovoljstvom od strane svih zainteresovanih strana, prije svega kupaca i / ili

korisnika. Uprava mora osigurati da se na bitnim funkcijama i nivoima unutar organizacije

utvrde ciljevi kvalitete, uključujući i one koji su potrebni za zadovoljavanje zahtjeva

korisnika. Ciljevi kvaliteta moraju biti mjerljivi i u skladu s politikom kvaliteta.

Ciljeve treba definisati za sve nivoe organizacije s utvrđenom odgovornošću za njihovo

postizanje te ih jasno prenijeti svim relevantnim osobama. Svi zaposleni trebada doprinesu

ispunjavanju ciljeva kvaliteta. Ciljevi se moraju periodično ispitivati i, prema postrebi,

mijenjati. Polazeći od navedenih principa upravljanja kvalitetom procesima organizacije, kao

i od integracije osnovnih logističkih sistema vezanih sa kvalitetom, može se primijeniti u bilo

kojoj organizaciji. Jedan od mogućih oblika organizacije novog sistema organizovanja

upravljanja kvalitetom i procesima u preduzećima drumskog saobraćaja je dat na slici 5.

Slika 5. Upravljanje kvalitetom5

5 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 116.

18

5.2. Upravljanje potpunom kvalitetom (TQM)

TQM je usmjeren na očekivanja značajnih interesnih grupa preduzeća:

kupaca / korisnika,

zaposlenih,

vlasnika / dioničara,

dobavljača,

društva (okoline).

Orijentacija na kupce / korisnikeUsmjeravanje aktivnosti preduzeća na želje korisnika.

Unutar samog preduzeća živi se prema principu orijentacije na kupce i dobavljače. TQM

se izgrađuje na shvaćanju kvalitete s orijentacijom na kupce. Visok značaj stručnog

timskog rada u svim odjelima s ciljem da se projekti optimalno provedu u praksi.

Orijentisanost na proces Zaposleni bi trebali samostalno razmišljati i djelovati, kao i

postupati u radu motivirano i ciljano. Orijentisanost na okolinu Razvoj organizacije firme

na osnovi važnih procesa. Nezadovoljavajuća organizacija procesa je jedan od glavnih

uzroka za niži kvalitet. Optimizacija svih procesa po svim funkcijama. Orijentisanost na

procese se ne završava na granicama firme, već svjesno povezuje relevantne procese

dobavljača i kupaca. Treba imati u vidu sve relevantne interesne grupe okoline (životna

sredina, društvo, konkurenti itd.) koje su u vezi s firmom.

Orijentisanost na ostvarenje ciljeva i postizanje rezultata Izražena orijentisanost na

ostvarenje ciljeva i postizanje rezultata predstavlja bitne zahtjeve u TQM-u, a

odgovarajući odjek nalazi u svim modelima ocjenjivanja za nagrade za TQM. Spremnost

za inovacije kao i stalno poboljšanje predstavljaju, pored ovih osnovnih orijentacija,

važne elemente u načinu razmišljanja o TQM-u.

19

Slika 6. Strateška kontrolna petlja6

6 Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007., str. 118.

20

6. ZAKLJUČAK

Prema zakonskoj formi organizovanja, u drumskom saobraćaju postoji više oblika poslovno

organizovanih preduzeća. U tržišnoj privredi, kao i u zemljama u tranziciji, primjenjuju se

različiti modeli organizovanja preduzeća. Oblici organizacije se mogu klasifikovati u slijedeće

grupe:

1. individualno privredno preduzeće,

2. ortačko (partnersko) društvo,

3. društvo sa ograničenom odgovornošću,

4. akcionarsko društvo,

5. javna preduzeća.

Svaki od ovih modela organizovanja ima svoju specifičnost sa stanovišta osnivanja,

pribavljanja kapitala, odgovornosti prema trećim licima, načinu upravljanja i dr. Isto tako

svaki model ima svoje prednosti i nedostatke sa aspekta kontrole, finansiranja i odgovornosti.

Najjednostavniji i najčešći oblik je sopstveno privatno preduzeće. Pojedinac posjeduje i

vodi firmu. Pokretanje individualnog (sopstvenog) privatnog preduzeća zahtijeva inicijativu,

proizvod / uslugu koji se može prodati na tržištu i dovoljno kapitala za pokretanje firme.

Odluke u vezi s poslovanjem firme su stvar pojedinca koji sam pred sobom odgovara za njene

rezultate. Sve profite pojedinac zadržava kao lična primanja i na njih se primjenjuju

uobičajene poreske stope na dobit pojedinaca. Ukoliko firma ne posluje profitabilno, sve

gubitke snosi pojedinac koji je za dugove odgovoran svom svojom imovinom. Drugim

riječima, radi se o preduzeću sa potpunom odgovornošću.

Uz sve prednosti ovog oblika poslovanja, individualno privatno preduzeće se najčešće

suočava sa ograničenjima – u sferi finansiranja, jer se za širenje poslovanja preduzeća oslanja

prvenstveno na lična sredstva i zajmove.

Najveći broj preduzeća u drumskom saobraćaju u BiH ima oblik samostalnog privatnog

preduzeća kako u oblasti prevoza robe, tako i putnika. Preduzeća su osnovana ili kupovinom

društvenih preduzeća na tenderu za certifikate ili novčana sredstva ili kao nova preduzeća u

skladu sa zakonskim propisim. Ova preduzeća se brzo osnivaju, ali i brzo propadaju, ostaju

mala po obimu ili se razvijaju u veće poslovne sisteme.

21

LITERATURA

I) Knjige, udžbenici, skripte1. Prof. dr. Mirsad F. Kulović, dipl.ing.,''Uvod u saobraćajno inženjerstvo'',

Travnik,2011.2. Prof. dr. Ibrahim Jusufranić, ''Osnove drumskog saobraćaja'', Travnik,2007.

II) Internet izvori http://www.motorna-vozila.com/wp-content/myuploads/2011/02/Vozni-park-rad-

voznog-parka-i-proizvodnost.pdf http://www.motorna-vozila.com/vozni-park-i-rad-voznog-parka/

22