1

INTERNACIONALNI UNIVARZITET TRAVNIK,TRAVNIK

Saobracajni fakultet

Saobraćajna infrastruktura (SEMINARSKI RAD)

Travnik, 24.12.2012. Profesor: Mr. sc. Momčilo Sladoje

Student:Admir Terzić

2

Sadrzaj: strana:

1. Historijat razvoja cesta 3.

2. Podjela cesta 6.

3. Elementi i kriteriji za razvoj cesta 11.

3.1.Poprečni presjek ceste 12.

3.2.Vertikalni elementi ceste 16.

4. Prateće saobraćajne površine 19.

4.1.Saobraćajni znakovi i signalizacija 20.

4.2.Oprema na autocestama i brzim cestama 23.

4.3.Oprema na tunelima 24

3

1.Historijat razvoja cesta

Razvoj cesta i cestovnog saobraćaja u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije. Prve staze

i ceste omogućavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno pridonosile opštem

razvitku. Najstarije poznate ceste, koje su izvedene od kamena, bile su izgraĎene u Egiptu i

Babilonu oko 3000. godine p.n.e. To su bile karavanske ceste (zapravo putevi) starog vijeka

koji su bili prilagoĎeni saobraćaju pješaka i tovarnih životinja. To su bile, npr., “solna” cesta

od Hadramauta preko Arabije do Male Azije, “jantarska” cesta od Baltika do Mediterana i

“svilena” cesta (put svile) od Kine do Crnog mora. Pronalazak točka i konstruisanje zaprežnih

vozila dovodi do preokreta – od lokalnih saobraćajnica oko vladarskih palača, hramova ili

saobraćajnica za dopremu materijala do velikih gradilišta ili za vojne potrebe, prelazi se na

smišljenu izgradnju saobraćajnica kao sredstava komunikacije, a kasnije i čitavih mreža

saobraćajnica. Perzijanci su u toku 500 godina p.n.e. prvi izgradili tvrde ceste dužine oko

2500 km što su vodile iz Male Azije u Indiju. To je tzv. “kraljeva cesta”. Uz njih je bio

sagraĎen velik broj svratišta i relejnih stanica. Prema opisu Herodota (484. g. pr. n. e.) na

perzijskim cestama bila je uvedena poštanska sluţba, a ceste u Egiptu bile su umjetno

učvršćene. Te ceste nisu bile prvobitno izgraĎene da olakšaju putovanja i meĎupokrajinsku

izmjenu robe – već su to bili vojnički i administrativni putevi, strateška potreba za

prebacivanje trupa i opreme te za brzo prenošenje zapovijedi i informacija izmeĎu sjedišta

vlade i graničnih stanica carstva. Kinezi su takoĎer izgradili ceste u istu svrhu, ali malo je

poznato o njihovoj tehnici cestogradnje. Postoje spisi Sun Tzu u knjizi Umijeće ratovanja o

značenju transporta i kopnenim putovima (oko 1.500 godina p.n.e.). Izgradnja cesta u Europi

započela je kasnije nego u Aziji. Jedna od najstarijih cesta sagraĎena je 2000. godine p.n.e., a

spajala je Elbu s Jadranskim morem preko Brenerskog klanca. Oko 1500. godine p.n.e.

izgraĎena je na Kreti cesta čiji je kolnik bio obložen kamenom. Ceste starih naroda bile su

graĎene u ratne svrhe, a tek su u drugom redu služile trgovini i općim potrebama

saobraćaja.Veliki napredak u učvršćenju postojećih cesta i izgradnji nastao je za vrijeme

Rimskog carstva i neke su se od tih cesta, uz izvjesne rekonstrukcije, održale do danas.

Njihov sustav tvrdih cesta bio je tako izvrstan da još i danas postoje neki dijelovi tih cesta pa

su arheološki ispitane

Slika 1. Rimski putevi prema Tabuli Peuntigerijani (oko 340. god.)

4

1717. godine u Francuskoj se osniva Udruženje inženjera za ceste i mostove – Corporation

des Ingenieurs des Ponts et Chaussees U toku čitave prve polovine srednjeg vijeka gotovo i

da se nisu gradile ceste na europskom kontinentu. U Engleskoj su se pojavili prvi moderni

graditelji moderne graditelji cesta. Prvi među njima bio je slijepi graditelj John Metcalf

(1717. – 1810.). Unatoč tom svom nedostatku, Metcalf je za trideset godina sagradio oko

300 kilometara izvrsnih cesta, vedinom u Lancashireu i u Cheshireu. Slično kao što su radili

Rimljani, Metcalf je svojim cestama dao čvrst temelj od kamenih blokova batom zabijenih u

podlogu od kamenih krhotina i pokrivenih zdrobljenim kamenom. Međutim, nije smatrao

potrebnim da se na cestama izgradi neki posebni površinski sloj. Krajem XVIII. i početkom

XIX. stoljeda uveli su u Francuskoj Tresaguet (1775. g.), a u Engleskoj Thomas Telford iz

Dumfriesshirea novu tehnologiju gradnje cesta sa dvostrukim slojem sitnog kamena kao

podlogom ispunjenom sitnijim izlomljenim bazaltom. Na vrh tih slojeva je došao 20

centimetara debeo sloj drobljenog kamenja, a na njega sloj šljunka.

Slika 2. Poprecni presjek puta kroz historiju

5

Telfordov suvremenik i zemljak John Mac Adam (1756. – 1836.) proslavio se pokrivajući

površinu cesta granitnim kockama ili kakvim drugim trajnim kamenjem, dovoljno sitno

izmrvljenim da bi se od njega mogla oblikovati glatka površina

Slika 3. Makadam

Ta je vrsta cesta dobila po Mac Adamu i ime, a metoda je postala vrlo uspješna kad se

otprilike 30 godina nakon Macadamove smrti počeo upotrebljavati parni valjak

Pronalaskom parne lokomotive i izgradnjom prve željezničke pruge u Engleskoj 1825. godine

i drugih pruga u svijetu, izmijenjene su dotadašnje ideje o kopnenom saobraćaju i umjesto

cestovnog nastaje razdoblje željezničkog saobraćaja

Željeznica preuzima većinu putničkog i robnog saobraćaja, a cestama preostaje samo funkcija

sekundarnih saobraćajnica tj. za lokalni saobraćaj i za povezivanje industrije i gradova sa

željeznicom

Pronalaskom motora s unutrašnjim sagorijevanjem (Damler 1885., Benz 1886.) pridonio je

naglom razvoju motornih vozila te su time i ceste dobile veliko značenje.

Neučvršćene i neravne ceste nisu više odgovarale automobilskom saobraćaju, pa se počinju

graditi ceste različitih vrsta kolovoza – od asfalta i betonaNakon drugog svjetskog rata

automobil preuzima primat od željeznice u modernom prijevozu roba i putnika na kraće i

duže relacije

6

Smatra se da je danas dužina cestovne mreže u svijetu oko 17 milijuna kilometara, a od toga

ih je više od 50% sa savremenim kolovozom.

Automobil i ceste u izrazitoj su uzajamnoj vezi, pa je stepen motorizacije u velikoj mjeri

ovisan o veličini i kvaliteti cestovne mreže. Budući da se bez dobrih cesta ne može očekivati

ustaljen saobraćaj, razvitak motorizacije uslovio je i izgradnju dobre cestovne mreže.

2. Podjela cesta

Podjela ili razvrstavanje cesta ima cilj svrstati ceste u ograničen broj jasno definiranih tipova,

kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija izmeĎu struke, administracije i javnosti. Ceste

se, meĎutim, kao ni druge prometne površine, ne mogu razvrstati po jedinstvenoj klasifikaciji

budući da postoje razlike u načinu graĎenja, namjeni i prometnim značajkama. Postoji isto

tako velika raznolikost u funkciji, društvenom i gospodarskom značenju te vrsti i opsegu

prometa.

U načelu se ceste mogu razvrstati na osnovi:

- društveno-gospodarskih,

- prometno-eksploatacijskih i

- tehničkih mjerila (kriterija).

Na osnovi pozitivnih zakonskih propisa i odgovarajuće regulative, obrazložena je podjela koja

je uobičajena meĎu planersko-projektantskim i korisničkim krugovima stručnjaka (urbanisti,

graĎevinari, prometni stručnjaci).

Javne ceste se po svojoj temeljnoj svrsi i okvirima društveno-teritorijalnog ustroja mogu

razvrstati po funkcionalnoj klasifikaciji na:

- daljinske odnosno vezne,

- sabirne i

- pristupne ceste

Prema položaju u prostoru, javne se ceste dijele na:

- javne ceste izvan naselja i

- na gradske prometne površine.

Pojedine definicije, nadležnosti i podjele cesta tumače odgovarajući zakoni i podzakonski

akti, prije svih Zakon o javim cestama, Zakon o sigurnosti prometa na cestama itd

7

Javne ceste se, izmeĎu ostaloga, mogu razvrstati po više osnova:

1. prema izrazitijem društveno gospodarskom značenju

2. prema vrsti prometa

3. prema veličini motornog prometa

4. prema vrsti predjela ili terena

5. prema zadaći povezivanja

Prema izrazitijem društveno-gospodarskom značenju

• autoceste (AC)

• državne ceste (D - ceste)

• županijske ceste (Ž – ceste)

• lokalne ceste (L – ceste)

opsluživanje

pristupna (PC)

lokacija

(l)

PC-l

područje

(p)

PC-p SC-p

sabiranje

sabirna (SC)

regija

(r)

SC-r VC-r

povezivanje

vezna

(VC)

dvije/više regija (međuregionalna)

(m)

VC-m DC-m

daljinsko povezivanje

daljinska

(DC)

državna (međudržavna)

(d)

DC-d

8

Prema vrsti saobracaja

• ceste za motorni saobracaj

• ceste za mješoviti saobracaj

• Prema veličini i vrsti saobracajnih tokova te prema brzini, udobnosti i

sigurnostisaobracaja , ceste za motorni saobracaj se dijele na:

• autoceste (AC) i brze ceste (BC) ostale ceste za motorni saobracaj

Prema veličini motornog saobracaja

Prema veličini motornog saobracaja, izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom

(PGDP), tj. brojem vozila koja se očekuju na kraju planiranog razdoblja tijekom 24 sata u

oba smjera, javne se ceste dijele na autoceste/brze ceste i pet razreda cesta

Planersko razdoblje iznosi dvadeset godina za novogradnje, a za graĎevine u rekonstrukciji

pet do dvadeset godina, ovisno o značenju i opsegu zahvata.

Za autoceste i brze ceste te za ceste 1. i 2. razreda količina motornog prometa utrvĎuje se

prometnim studijama

Tabela 1. Podjela cesta po velicini motornog prevoza

Oznaka prema

saobracajnoj podjeli

Oznaka veličine

saobraćaja

Ukupan broj vozila u 24

sata (PGDP)

autoceste/brze ceste najveći > 14.000

1. razred vrlo velik > 12.000

2. razred velik 7.000 – 12.000

3. razred srednji 3.000 – 7.000

4. razred malen 1.000 – 3.000

5. razred vrlo malen < 1.000

9

Prema vrsti predjela ili terena

• Prema vrsti predjela ili terena odnosno prema konfiguraciji i stupnju ograničenja za

trasu, ceste se dijele na:

• ceste u nizinskom terenu (bez terenskih ograničenja)

• ceste u brežuljkastom terenu (neznatna ograničenja)

• ceste u brdskom terenu (znatna ograničenja)

• ceste u planinskom terenu (velika ograničenja)

• Razred ceste i stupanj ograničenja propisuju se projektnim zadatkom naručitelja,

odnosno investitora.

Na osnovi razreda ceste i stupnja ograničenja odreĎuju se prethodna (projektna) brzina i

dopušteni uzdužni nagib ceste

Tabela 2. Odredjivanje projektne brzine ceste

Prema zadaći povezivanja

• Slično kao pri pristupu po funkcionalnoj klasifikaciji, ceste se uvjetno mogu

razvrstati po kriteriju zadaće povezivanja u cestovnoj mreži na autoceste/brze ceste

(AC/BC) i pet razreda cesta:

• AC – autoceste za meĎudržavno-državno povezivanje

• razred za državno-regionalno povezivanje

• razred za regionalno-županijsko povezivanje

• razred za županijsko-meĎuopćinsko povezivanje

• razred za meĎuopćinsko-općinsko povezivanje

• razred za općinsko-lokalno povezivanje

10

Cesta (kat./razr.) Brzina Vp [km/h] Srednja duljina

putovanja [km]

Najniža razina usluge

[RU]

AC/BC 80 - 120 (130) > 100 C/D

1. razred 70 – 100 50 – 100 D

2. razred 60 – 100 20 – 50 D

3. razred 50 – 90 5 – 50 E

4. razred 40 – 80 5 – 20 E

5. razred 40 (30) – 70 < 5 (10) E

Tabela 3. Odredjivanje duzine putovanja na osnovu razreda ceste i projektne brzine

Klasifikacija cesta može se provesti i po pripadnosti europskoj mreži E-cesta.

Ceste se nadalje mogu dijeliti prema broju kolnika, po broju prometnih trakova, prema vrsti

zastora, itd Autoceste i državne ceste su u tranzitnoj funkciji prometa velikog broja vozila, pa

moraju biti sigurne, udobne i brze. Njihova funkcija osnovna funkcija je mobilnost. Lokalne

ceste su namijenjene izvorišno-ciljnom prometu, pa je njihova funkcija dostupnost do svakog

naselja, kvarta…. Stoga ne moraju biti brze.

11

3.Elementi i kriteriji za projektovanje cesta

Prema vrsti terena na kojem se projektuju javne ceste/putevi usvajaju se sljedeći stepeni

ograničenja:

- ravničasti - bez ograničenja (BO)

- brežuljkasti - neznatno ograničenje (NO)

- brdoviti - znatno ograničenje (ZO)

- planinski - veliko ograničenje (VO)

Na osnovu kategorije ceste/puta i stepena ograničenja odreĎuje se projektna brzina i

dozvoljeni uzdužni nagib nivelete.

Maksimalni podužni nagibi pita odreĎuju se na osnovu različitih uslova:

• Na putevima za intenzivan saobraćaj odreĎuje se na osnovu uravnoteženja troškova

graĎenja i troškova eksploatacije

• Na putevima za mali saobraćaj i putevima za posebnu namjenu na osnovu

performansi mjerodavnog vozila

Na putevima gdje se javlja poledica ne bi trebalo da preĎe 7%

• U nekim zemljama odreĎuje se iz uslova da teška vozila mogu da održe minimalnu

brzinu uslovljenu tipom puta i projektnom brzinom

• U gradovima se po pravilu dozvoljavaju veći podužni nagibi nego van grada

Put/Teren Ravničarski Brežuljkast Brdovit Planinski

Autoputevi - 4-5 5 7

1. - 5 6 7

2. - 6 7 8

3. - 7 8 10

4. - 8 10 11

5. - 10 11 12

Tabela 4. Podužni nagibi puta (%) zavisno od terena

12

Minimalni podužni nagib puta uslovljen je mogućnošću odvodnjavanja kolovoza. Kada se

voda sa kolovoza prihvata rigolima ili jarkovima u nivou planuma puta nagib nivelete treba da

bude veći ili jednak minimalnom nagibu za podužno voĎenje vode i to:

za betonske pdloge imin = 0,3%

za zatravnjene jarkove imin = 0,5%

3.1.Poprecni presjek ceste

Poprečni presjek ceste predstavlja polaznu projekciju ceste u prometno-tehničkom,

upotrebnom i troškovnom pogledu, a u načelu sadrži dvije kategorije elemenata:

- Upotrebno-prometnu u ravnini kolnika i

- Nosivo konstruktivnu koja nema izravnu prometnu svrhu

Ta važna sastavnica ceste u najkraćem se može predočiti opisom elemenata poprečnog

presjeka, prikazom prometnih, slobodnih profila i načelima dimenzioniranja profila te

prikazom nekih standardnih poprečnih presjeka ceste.

Slika 4. Poprecni profili ceste

13

Poprečni presjek predstavlja presjek ceste okomito na os, a sastoji se od slijedećih osnovnih

elemenata:

kolovoz odnosno prometne trake

rubne trake

bankine odnosno berme

rigole ili jarka kao ureĎaja za odvodnju

Slika 5.

Osim gore navedenih elemenata poprečni presjek može sadržavati i traku za stajanje odnosno

zaustavljanje vozila, traku za spora vozila, traku za bicikliste, hodnik za bicikliste, hodnik za

pješake i razdjelni pojas. U području raskrsnica često se primjenjuju trake za usmjeravanje,

usporenje i ubrzanje.

Slika 6 . Detaljan prikaz elemenata presjeka ceste

14

Kolovoz je dio gornjeg ustroja ceste koji je namijenjen isključivo kretanju vozila. On se

sastoji od dvije ili više voznih traka, a obuhvaća vozne, pretjecajne, rubne i zaustavne trake.

Prometna traka je dio kolovoza namijenjen kretanju jednog reda vozila (jednog prometnog

toka). Ukupna širina kolovoza zavisi od broja i širine voznih traka Broj traka se odreĎuje

prema važnosti ceste, gustini prometa i zahjevanoj propusnoj moći ceste

Rubna traka je učvršćeni dio cestovnog presjeka izmeĎu bankine kolovoza i kolovoza ili

izmeĎu kolovoza i staze za bicikle, mopede ili pješake

Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova,

smjerokaznih stupića, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda , odlaganju materijala za

održavanje, zaustavljanje vozila, a samo izuzetno prometu pješaka. U usjecima, bankina se

izvodi kao berma.

Berma služi za povećanje horizontalne preglednosti u zavoju, zatim za otklanjanje

neugodnog dojma što ga na vozača ostavlja blizina kosine usjeka te za postavljanje prometnih

ili drugih znakova, kao deponij materijala i sl.

Rigol ili jarak služi za prihvaćanje površinske vode i njenu odvodnju. Oblik rigola i

dimenzije ovise o količini vode i uvjetima odvodnje, što je potrebno dokazati proračunom.

Horizontalni tok trase predstavlja tlocrtni položaj ceste na geodetskoj podlozi. Tlocrtni

položaj ceste odreĎen je s osi ceste. Pojedini dijelovi ceste po osi odreĎeni su stacionažom.

15

Stacionaža predstavlja udaljenost bilo koje točke duž trase od početka trase, mjereno po osi

ceste. Svi dijelovi projekta odnosno sva dokumentacija je meĎusobno povezana stacionažom.

Slika 7. Tlocrtni prikaz ceste na podlozi odredjenog mjerila

OS CESTE definira tlocrtni položaj ceste. Ona se geometrijski sastoji od pravaca, prelaznih

krivina i kružnih lukova. Os ceste prolazi sredinom kolnika osim u slučajevima kada se vrši

proširenje kolnika u krivini. Os ceste može biti: iskolčena, projektna, prometna, os

devijacije...

Trasa ceste – prostorna krivulja kojom je definiran položaj ceste u prostoru

• Geodetski kordinatni sustav – sustav u kojem su prikazane karte na kojima

prikazujemo položaj trase

• Niveleta – visinski prikaz trase razvijen po osi ceste

• Situacija – tlocrtni prikaz trase na podlozi odreĎenog mjerila

Trasa ceste – glatka prostorna krivulja definirana prema minimalnim voznodinamičkim

uvjetima za unaprijed usvojenu projektnu brzinu na odreĎenoj dionici ceste. Naziva se još i os

ceste.

U praksi se susrećemo s terminima: iskolčenja* os, projektna os, prometna os, os devijacije i

sl.

16

Krivulja osi ceste nije jednoznačno matematički definiraa krivulja.Sastoji se od niza

geometrijskih elemenata meĎusobnikovanje osi cesteo spojenih pravilima polaganja trase

ceste . Za oblikovanje osi ceste koristimo se pravcima, kružnim lukovima i prijelaznim

krivinama oblika klotoide. Elementi trase odreĎuju utanju vozila i moraju udovoljiti

voznodinamičkim potrebsms u kretanju.

3.2.Vertikalni elementi puta/ceste

Nakon odreĎivanja poprečnog presjeka i obrade horizontalnih elemenata ceste, vertikalni

elementi prestavljaju treći bitan skup koji cestu definira u prometnom i graĎevinskom smislu.

Visinski tok trase utvrĎuje se linijskim projekcijama u bočnoj vertikalnoj ravnini. U

oblikovanju uzdužnog izgleda ceste bitnu ulogu imaju:

- niveleta (razinica)

- vertikalna zaobljenja i

- poprečni nagibi odnosno prelazne rampe vitoperenja kolnika

• Uzdužni presjek – presjek trase i terena razvijen po horizontalnoj osi ceste

(koordinatni sustav stacionaža/visina)

• Stacionaža – udaljenost neke točke osi od referentne pozicije na osi

• Niveleta – visinski elementi trase ceste (koordinata z)

• Nagib nivelete – relativni nagib trase u odnosu na horizont

• Vertikalno zaobljenje – krivina kojom se vrši prijelaz izmeĎu dva susjedna nagiba

trase

Slika 8. Poduzni presjek ceste

17

Niveleta ceste definira visinske (nivelacione) elemente trase. Sastoji se od niza

geometrijskih elemenata spojenih pravilima polaganja nivelete ceste. Za oblikovanje

nivelete ceste koristimo se pravcima i vertikalnim zaobljenjima. Elementi nivelete ceste

određuju uspone i padove putanje vozila i moraju udovoljiti voznodinamičkim potrebama

vozila u kretanju.

Uzdužni nagib ceste najčešde se definira nagibom nivelete (%). U geometrijskom smislu,

niveleta se sastoji od pravocrtnih nagiba (usponi i padovi trase) te kružnica na mjestima

preloma nagibnih pravaca. Uzdužni nagibi nivelete izražavaju se u %, odnosno u visinskoj

razlici na 100 m duljine trase, a polumjeri vertikalnih zaobljenja Rv u metrima.

Nagib nivelete određuje se prema uvjetima na trasi ceste. U pravilu prati nagib terena,

ali može biti uvjetovan i položajem umjetnih ili prirodnih prepreka (vodotoci, komunalne

instalacije, itd.).

Slika 9. Nagib nivelete

Minimalni nagib nivelete odreĎen je uvjetima odvodnje oborinskih voda sa kolnika ceste.

U uvjetima uzdužnog voĎenja oborinskih voda minimalni nagib nivelete odreĎen je

minimalnim nagibom rigola koji osigurava uspješnu odvodnju oborinskih voda

Maksimalni nagib nivelete Povećanje nagiba nivelete u pravilu donosi manje troškova

izgradnje uz povećanje troškova eksploatacije i smanjenje propusne moći ceste. “Kritična

brzina” i “ktritična duljina uzdužnog nagiba” su uvjeti za formiranje trake za spora i

teretna vozila

18

Vertikalno zaobljenje

Slika 10 .Vertikalno zaobljenje

Zaobljenje preloma nivelete izvodi se kružnim lukom radijusa Rv

Kota nivelete

Niveleta ceste definira visinski položaj točaka u osi ceste Kota nivelete predstavlje visinu

planuma kolnika u proizvoljnoj stacionaži trase

Slika 11. Kota niveleta

Vitoperenje kolnika

Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolinika unutar

prelaznice. Promjena poprečnog nagiba u pravilu se vrši linearno na duljini koju nazivamo rampa

vitoperenja ili kosina vitoperenja. Nagib rampe vitoperenja ili kosina vitoperenja predstavlja

relativni uzdužni nagib ruba neproširenog kolnika s obzirom na uzdužni nagib nivelete.

19

4.Pratede saobradajne povrsine

Autobuska stajalista

Prema položaju u odnosu na prolazni kolovoz stajališta mogu biti

smještena:

1. Uz prolazni kolovoz (ugibalište)

2. Odvojeno zelenim pojasem ili otokom od prolaznog kolovoza (za dulja

zadržavanja autobusa i u slučajevima nedostatne preglednosti ili smanjenja

kapaciteta ceste)

Na stajalištima je potrebno urediti površine za čekanje od najmanje 1.5 do 2.0 m širine i

duljine jednake poslovnoj duljini vozila. Bez obzira na dimenzije autobusa, proširenje

kolovoza za stajalište treba biti, po mogućnosti, 3.0 m. Prostor za autobuska stajališta

mora biti odvojen od kolovoza razdjelnom trakom širine 1 m, pa tako ukupno proširenje

iznosi 4.0 m. Ukupna duljina stajališta ovisi o duljini postavljanja i brzini ulaženja i

izlaženja autobusa

Autobusne postaje i kolodvori

• Ovisno o kapacitetu prihvata putnika i autobusa, razlikuju se:

▫ autobuske postaje

▫ autobuski kolodvori

• Autobuske postaje, kapaciteta do 100 putnika, predviĎene su za usluživanje putnika

na krajnjim tranzitnim točkama prigradskog i meĎugradskog prometa i u manjim

gradovima. Obično se sastoji od:

▫ putničke zgrade

▫ perona za ulazak i izlazak putnika u autobuse i iz autobusa

▫ pristupne površine za putnike i vozila s gradskog teritorija

▫ parkirališta za autobuse i osobna vozila

Teretni kolodvori se grade u većim gradovima ili na posebnim prometnim lokalitetima

za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa. Naročito su potrebni ako je unutarnji dio

grada potpuno ili djelimično, u odreĎenom vremenu, zatvoren za promet teretnih vozila.

Stanice za pogonsko gorivo izgraĎuju se radi opskrbe motornih vozila pogonskim

sredstvima. Izvode se bočno u odnosu prema glavnim prometnim tokovima. Pri izboru

mjesta za ove stanice treba, u prvom redu, voditi računa o pokretnom prometu. Povoljan

20

položaj za njih je na ulazu u naseljena mjesta ili na izlazu iz njih. Grade se u razmacima

do 50 km.

Prateći uslužni objekti i odmorišta

Činjenica je da putnici oduvijek na putovanjima koriste odreĎena mjesta za odmor. U prvo

vrijeme to su bili prirodni zakloni od kiše, vjetra ili ostalih elementarnih nepogoda, a kako

na većini putovanja nije bilo moguće pronaći prirodne zaklone, čovjek je počeo graditi

postaje za predah, okrepu i odmor.

4.1.Saobraćajni znakovi i signalizacija

Po meĎunarodnim propisima, ceste, naročito autoceste, te one 1. i 2. razreda, moraju biti

opremljene prometnim znakovima. Prometni znakovi su najvažniji elementi opreme ceste.

Oni se ugraĎuju u trup ceste i obavještavaju vozače tijekom vožnje.

Saobradajnii znakovi:

- znakovi opasnosti

- znakovi izričitih naredbi

- znakovi obavijesti

- znakovi obavijesti za vođenje prometa

- dopunske ploče znakovi

- promjenjivi prometni znakovi

- prometna svjetla i svjetlosne oznake

- oznake na kolniku i drugim površinama

Saobraćajni znakovi postavljaju se s desne strane kolovoza u visini 1.3-2.2 m iznad

kolovoza i na udaljenosti 0.5-2.0 m od ruba kolovoza, a na nepreglednim mjestima s obje

strane ili poviše kolovoza.

Način postavljanja prometnih znakova propisan je Pravilnikom o prometnim znakovima i

signalizaciji na cestama. Saobraćajna signalizacija nužna je zbog osiguranja nesmetanog i

sigurnog odvijanja saobraćaja. Prema načinu, mjestu postavljanja i prema funkciji u

prometu, osnovna podjela signalizacije je na:

21

1. vertikalnu (okomitu) prometnu signalizaciju

2. horizontalnu (tlocrtnu) prometnu signalizaciju

3. svjetlosnu prometnu signalizaciju

Slika 12. Postavljanje vertikalne signalizacije

Svjetlosna signalizacija

Povećanjem gustoće prometa propusna moć ceste i ulica ograničena je kapacitetom

čvorišta. Temeljne mjere za osiguranje sigurnosti i propusne moći su uvoĎenje verikalne

i horizontalne signalizacije i odgovarajuće graĎevinsko oblikovanje raskrižja. U

konfliktnim zonama ovim mjerama se postiže prostorno dijeljenje prometnih tokova.

UvoĎenje svjetlosne signalizacije vrši se, osim prostornog, i vremensko dijeljenje

prometnih tokova, uzimajući u obzir značenje pojedinih smjerova, tako da svako vozilo

prolazi čvorištem sigurno i nesmetano.

22

Prometna oprema cesta:

- oprema za označivanje ruba kolovoza

- oprema za označivanje vrha prometnog otoka

- oprema, znakovi i oznake za označivanje radova,

prepreka i oštećenja koloovoza

- svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih

zapreka i oštećenja kolovoza

- oprema za voĎenje i usmjerivanje prometa u području

radova na cesti, prepreka i oštećenja kolovoza

- branici i polubranici

- prometna ogledala

- zaštitne odbojne ograde

- ograde protiv zasljepljivanja

- zaštitne žičane ograde

- pješačke ograde

- ublaživači udara

- oznake za ručno upravljanje prometom

- signalizacija i oprema za smirivanje prometa

Turistička i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima:

- znakovi obavijesti o kulturnim i turističkim znamenitostima

- znakovi usmjerivanja prema znamenitostima

- znakovi za pružanje turističkih obavijesti na prometnim

površinama i znakovi za izraz doborodošlice na ulazu u državu, kanton, grad ili opštinu.

23

4.2.Oprema na autocestama i brzim cestama

Uz navedenu opremu, signalizaciju i građevine za funkcionalniji i sigurniji promet na

postojedoj cestovnoj mreži, potrebno je na komercijalnim prometnicama (autocestama,

brzim ccestama, tunelima, mostovima) podidi nivo sigurnosti i udobnosti dodatnom

opremom i modernim sistemima pradenja prometa.

1. Energetika

vodovi i kabeli traženog napona

transformatorke stanice

sistemi rezervnog napajanja

2. Prometna signalizacija

statička (tlocrtna i okomita)

dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijesti-putokazi, znakovi

ogrančenja i sl. u svjetlovodnoj, LED ili elektromehaničkoj izvedbi)

meteorološka mjerenja

automatsko brojanje prometa i statistička obrada

3. Posebna oprema tunela

sustavi ventilacije i mjerenja CO, strujanja zraka, temperature, itd.

sustavi vatrodojave i vatrozaštite

interna televizija i sustav ozvučenja u dugim tunelima

4. Tehničko osiguranje graĎevina

centri za održavanje i kontrolu prometa (COKP), naplatne postaje, mostovi i

vijadukti

5. Automatska naplata na cestama, tunelima i mostovima

otvoreni i zatvoreni sustavi automatske ili ručne naplate

automatski prolaz bez zaustavljanja (npr. “smart card”)

anonimni automatski prolaz (kategorija-plaćanje-prolaz)

6. Sustav daljinske kontrole, voĎenja i upravljanja

centralno nadziranje podsistema (1, 5, 6)

prometno-informacijski nadzor podsistema (4, 7)

24

4.3.Oprema tunela

• Prometna oprema u tunelima može se podijeliti na :

- vertikalna i horizontalna signalizacija, promjenjiva

signalizacija, prometna svjetla, oprema za označavanje ruba kolnika, rasvjeta tunela