SAOBRAAJNI FAKULTETTRAVNIK

SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA U OKVIRU SAOBRAAJNE GEOGRAFIJESEMINARSKI RAD

Predmet: Saobraajna geografija

Student: Mentor: Prof. dr. sc. Teo Risti Mr. Azra Zaimovi dip.ing.

Travnik, 2013.SADRAJ1. UVOD................................................................................................................................... 1.2. SAOBRAAJAN INFRASTRUKTURA........................................................................ 2.2.1. Ceste....................................................................................................................... 2.2.2. eljeznike pruge................................................................................................... 3.2.3. Aerodromi.............................................................................................................. 4.2.4. Luke........................................................................................................................ 4.3. PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE CESTE............................................................ 5.4. PROJEKTIRANJE POJEDINIH ELEMENATA CESTE POMOU RAUNARA..6.4.1. Geodetske i ostale podloge..................................................................................... 6.4.2. Numerika obrada podataka................................................................................... 8.5. ELEMENTI I KRITERIJI ZA PROJEKTOVANJE CESTE...................................... 9.5.1. Ravniansti i breuljkasti teren............................................................................ 10.5.2. Brdoviti i planinski teren...................................................................................... 11.6. ZAKLJUAK................................................................................................................... 12.7. POPIS LITERATURE..................................................................................................... 13.8. POPIS SLIKA I TABELA............................................................................................... 14.

1. UVODSaobraajna geografija je grana ekonomske geografije koja prouava zakonitosti razvoja i razmetaja saobraajne mree i reim njene eksploatacije u zavisnosti od uticaja prirodno-geografskih i drutveno-geografskih faktora. Samim tim sto je grana ekonomske geografije, podrazumjeva elemente saobraaja, a to su: saobraajna infrastruktura (pruge, putevi, aerodromi, kanali, luke); saobraajna sredstva (eljeznike kompozicije, kamioni, brodovi, avioni itd.); radna snaga (zaposleni u saobraaju); obim i struktura predmeta prevoza (robe, putnika).Od navedenih elemenata svaki je jednako vaan u saobraajnoj geografiji, ali koz ovaj seminarski rad obradit emo saobraajnu infrastrukturu, te njenu izgradnju u razliitim geografskim podrujima. Putevi su jedan od temeljnih elemenata saobraaja meu narodima ve od prvih poetaka civilizacije. Putevi su se razvijali od pjeakih staza preko neuvrenih zemljenih puteva do savremenih puteva, a njihov razvoj bio je vrlo polagan sve do pojave motornih vozila

12. SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURASaobraajiliprometpredstavlja prijevozljudi, stvari i informacija. Saobraaj sainjavaju infrastruktura (ceste,eljeznika pruga,aerodromi, luke itd.), vozila (cestovna vozila, eljeznika vozila,avioni,brodoviitd.) i saobraajna signalizacija (svjetla, znakovi, kontrola zranog saobraaja).2.1. CesteCeste su jedan od temeljnih elemenata saobraaja meu narodima ve od prvih poetaka civilizacije. Prve puteve ovjek je naslijedio od ivotinja, ovjeku je bilo lake slijediti putanju tih tragova nego da sam sebi kri put. Staze po kojima se ovjek kretao kada je iao u lov, do vode i dr., najverovatnije predstavljaju najstarije puteve to ih je ovjek napravio. Tek kasnije, kad je ovjek poeo ureivati, te puteve (ravnanjem terena, pravljenjem mostova preko potoka i sl.) poinje zapravo i historijski razvoj cesta. Razvoj i napredak drumskog saobraja znatno je ubrzao pronalazak toka.[footnoteRef:1] Najvei napredak graenja puteva u svome razvoju cestovni saobraaj je dobio za vrijeme Rimske Imperije. Apijski put je jedan od najstarih i strate ki najvanih puteva koje je sagradila Rimska Republika ostaci puta su prikazani na slici 1.Vremenom su putevi postajali sve kvalitetniji i omoguivali su bolje uslove pri vonji. Danas imamo mree puteva u Evropi sa modernim kolosjekom, koji ispunjavaju sve uslove za to bre, sigurnije, komfornije i ekonominije koritenje prijevoznih sredstava. Javnom cestom smatra se cesta od opeg znaenja za javni saobraaj koja zadovoljava sve uslove to ih utvruje Zakon o cestama BiH. Javne ceste se mogu podjeliti na: [1: http://prometniportal.com/index.php/promet-i-komunikacije/drumski-saobracaj2]

AC - autoceste, BC brze ceste, MC - magistralne ceste, RC - regionalne ceste, LC - lokalne ceste.

Slika 1. Via Appia (ostaci najstarijeg puta)Autocestaje javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koja je oznaena propisanim saobraajnim znakom, ima dvije fiziki odvojene saobraajne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prisilno zaustavljanje vozila, bez ukrtanja sa drugim cestama i prugama u istom nivou. Autoceste slue za povezivanje velikih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave ili regije.Brza cestaje javna cesta namjenjena za saobraaj iskljuivo motornih vozila, ima dvije fiziki odvojene saobraajne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova i sve raskrsnice u dva ili vie nivoa sa poprenim cestama i drugim saobraajnicama (eljeznickim ili tramvajskim prugama) koja, po pravilu, nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznacena propisanim saobraajnim znakom. Brze ceste omoguavaju brzo odvijanje daljinskog saobraaja izmeu najvanijih centara drave, entiteta i podrucja.Magistralne ceste prvog redanamjenjene su povezivanju veih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave ili entiteta. Svojim saobraajno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje saobraaja, povezane su sa cestama iste ili vie kategorije.Magistralne ceste drugog redanamijenjene su za povezivanje regionalnih sredita, kao i za povezivanje saobraaja na ceste jednake ili vie kategorije.Regionalne cesteprvog redanamijenjene su za saobraajno povezivanje ekonomskih podruja drave ili entiteta, znaajnih sredita lokalnih zajednica, kao i za saobraajno povezivanje sa cestama iste ili vie kategorije, posebno izgraeni prikljuci, ukoliko su predvieni ine njihov sastavni dio. Regionalne ceste drugog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje sredita lokalnih zajednica u okviru odreenog entiteta, za povezivanje turistikih (turistike ceste) i graninih podruja znaajnih za dravu, te za povezivanje graninih prijelaza sa cestama iste ili vie kategorije kada po propisanim kriterijima kategorizacije ne dostigne viu kategoriju.Lokalne cestepovezuju naselja u opini sa naseljima iz susjednih opina, ili povezuju vanija naselja unutar opine, te povezuju saobraaj na druge javne ceste iste ili vie kategorije.

2.2. eljeznike prugeeljeznikupruguini jedan ili viekolosijeka, koji spajaju slubena mjesta, po kojima se kreu eljeznika vozila. Prema irini kolosijeka pruga moe najee biti:[footnoteRef:2] [2: http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga3]

uskog kolosijeka (750 mm, neki dijeloviIndonezije; 1000 mm, dijelovivicarske; 1067 mm,Juna Afrika,Japan) normalnog kolosijeka (1435 mm, najee koritena), irokog kolosijeka (1524 mm,Rusija; 1665 mm,Portugal; 1667 mm,panjolska). industrijska pruga nestandardnog kolosijeka (ima ih sve manje, obino male brzine, ali veliki kapacitet tereta), iako postoje i druge irine.

2.3. AerodromiAerodromje odreena povrina nakopnuilimorunamijenjena uzlijetanju, slijetanju i kretanju aviona, a obuhvata zgrade, instalacije i opremu za tu svrhu potrebna ili je prostor otvoren za javni zrani saobraaj, a ime ju odreena podruja s operativnim povrinama, objektima, ureajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu aviona, putnika, prtljage, robe, stvari i pote. Visina aerodroma je visina izmjerena na najvioj taki USS aerodroma. Rulna staza je staza na aerodromu ureena za kretanje aviona po zemlji, namijenjena povezivanju raznih aerodromskih povrina meusobno. U Bosni i Hercegovini postoje etiri meunarodna aerodroma: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.Infrastruktura aerodroma se sastoji od: manevarskih povrina, prelaznih i bonih pojaseva sigurnosti, pretpolja i prilaznih pojaseva sigurnosti, prilaznih (odlaznih) sektora, mesta za smetaj vazduhoplova, objekata, ureaj i opreme za rukovoenje letenjem, mjesta i objekata za specijalne potrebe.

2.4. LukeLukaje postrojenje za pristajanjebrodovate ukrcaj, prekrcaj ili iskrcajteretaili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putnike i teretne luke. Ako su tereti samo jedne vrste i slue kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u oblinjoj tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima. Obino se nalazi na obalimora,jezera,rijekailikanalate ih temeljem tih svojstava dijelimo na morske, rijene ili jezerske luke.Teretne luke esto imaju opremu za prekrcaj tereta kao to sudizaliceiviliari, iji vlasnici mogu biti privatne osobe ili javne ustanove. esto se u blizini luke nalaze skladita, prostori zakonzerviranje,hladnjae,cisternei druge objekte za obradu i skladitenje robe, a zbog svoje vanosti, i razne graevinepodgradnjeinadgradnjebivaju izgraene kraj luka.[footnoteRef:3] [3: http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka4]

Za funkcioniranje luke vana jedubinamorailivodeukanalimailivezovima, zatita odvjetra,valovaioluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao to sueljeznicaicesta. Vee luke imaju i svoje brode za posebne namjene. Zbog svoje vanosti za svoj gospodarski okoli, a radi ureenosti poslovanja i sprijeavanja svih zlouporaba, i dravnazakonodavstva(svih upravnih razina) imaju posebne skupine zakona i propisa koje se strogo bave lukim stvarima, a i same luke imaju svoje uprave i pravilnike kojima se svi korisnici lukih usluga se moraju podrediti.Pristaniteje nepotpuno zatiena vodena povrina za prihvat brodova (hidrotehnika definicija). Ostale funkcije pristanita su sline funkcijama luke.

3. PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE CESTEProjektiranje cesta je vrlo sloen inenjerski zahvat jer se radi o graevini koja na velikoj povrini (i obimu) ima direktni kontakt sa tlom koje moe imati vrlo raznolika svojstva i to na relativno uskom pojasu. Uz navedeno, cesta znaajno mijenja okoli u kojeg se smjeta te je u uvjetima sve manjeg raspoloivog prostora i sa tog aspekta projektiranje cesta sve sloeniji zadatak. Odabir najpovoljnije varijante projekta ve dugo nije zadatak samo razliitih profila inenjera (graevinara, geologa, geomehaniara i drugih) ve i ekonomista te u novije doba sociologa, ekologa i strunjaka drugih podruja. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja, s obzirom na navedeno, su prikazani u tablici 1.Tabela 1. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja saobraajniceKriterijPodkriterij

Ininjerski / EkonomskiTrokovi izgradnje

Trokovi odravanja

Trokovi Korisnika

Trokovi zemljita

Razvojni potencijali podruja

Socijalni / Ekoloki / EstetskiOkruenje (stanovnitvo, zemljita...)

Zatita okolia

Potencijalna zagaenja okolia

Vrijednost prostora

Posljednjih desetljea se kroz uporabu raunala nastoji unaprijediti projektantska praksa i kod projektiranja cesta. Razvijeni raunalni programi za projektiranje cesta omoguavaju uporabu raunala u pojedinim ili svim segmentima projektiranja: trasiranje, izbor optimalne trase, detaljno projektiranje horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste, oprema ceste, trokovnik radova te za definiranje elemenata iskolenja i detalja u izvoenju radova ili vizualnom prikazu projekta. Raunalne programe je mogue koristiti i za interdisciplinarno vrednovanje projekta to je, u konanici, glavni preduvjet za izbor najpovoljnijeg rjeenja.[footnoteRef:4] [4: http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf5]

4. PROJEKTIRANJE POJEDINIH ELEMENATA CESTE POMOU RAUNARA4.1. Geodetske i ostale podloge Za projektiranje cesta neophodno je poznavanje postojeeg stanja na terenu koje pored topografskih obuhvata i sve ostale podatke koji mogu utjecati na poloaj trase ceste (prostorni planovi, katastar, vlasnitvo, zone zatite i dr.). Za koritenje raunala u projektiranju cesta, podloge moraju biti na prihvatljiv nain prikazani na zaslonu raunala. Topografske podloge i prostorni planovi - Jednostavniji oblik koritenja postojeih (kartiranih) podloga svodi se na skeniranje kopija karata sa razliitih medija. Treba uzeti u obzir da skenirane podloge imaju i neka ogranienja odnosno pogreke koje mogu i ne moraju biti bitne za projektiranje. Porijeklo i tanost podloge: Veina postojeih podloga je produkt runog crtanja i kasnije reprodukcije podloge. Preciznost prikaza na podlozi se ne moe poveati uveanjem skeniranog detalja podloge ili koritenjem vee rezolucije. Neaurirana podloga ili podloga koja nije formirana u koordinatnom sustavu rijetko odgovaraju stvarnom stanju na terenu. (npr. kopije katastarskih i gruntovnih planova). Tonost oitanja podloge: Kako se radi o rasterskoj podlozi ona se mora prilagoditi i tonost s kojom je podloga nastala. Uobiajeno mjerilo tonosti je sposobnost procjene/oitanja neke duljine na karti i ona iznosi 1/10 milimetra na odgovarajuoj podlozi. Mjerilo podloge: Veina podloga ima tzv. koordinatne krieve na rasteru mjerilo/100 m (nije pravilo) s poznatim koordinatama. Skeniranu podloga koja se koristi kao podloga u CAD aplikaciji potrebno je dovesti u odgovarajui poloaj, a najjednostavniji nain je odrediti zavrne dijalgonalne koordinate podloge i istu skalirati. Usuh podloge: Svaki medij (papir, paus) podloan je utjecaju vlage i temperature. Zato se kod skeniranih podloga moe primjetiti da koordinatni krievi nisu pravilno razmaknuti u oba smjera na karti. Korekcija se postie specijaliziranim rasterskim softwareom koji vri korekciju podloge prema odabranom broju fiksnih toaka, a preciznost i u ovom sluaju ovisi o procjeni i oitanju na ekranu.

6Sve navedeno vrijedi i za koritenje avio i satelitskih snimaka. Ortofoto snimak je podloga odreenog mjerila koja je ve smjetena u koordinatni sustav. Pri koritenju snimaka potrebno je znati vrijeme nastanka snimka i uvidom na terenu uoiti eventualne promjene te procijeniti upotrebljivost snimka. Digitalne podloge su najee podloge nastale kao rezultat direktne izmjere na terenu (obino naruene za posebne potrebe). Tonost ovih snimaka je u pravilu vea od tonosti rasterskih podloga i vea od potreba projektiranja. Koritenje GPS (Global Positioning System) ureaja uglavnom daje zadovoljavajuu tonost za potrebe cestogradnje. Kod ovakvih snimaka, kod kojih se koriste suvremeni instrumenti, potrebno je znati da postoji mogunost lokalnog pomaka cijelog snimka (zbog tonosti stajalita) a relativni odnosi unutar podruja jednog sminka imaju veu teinu tonosti. Digitalne podloge mogu biti i rezultat rune ili automatske vektorizacije skeniranih podloga. Tonost ovakvih podloga nikada nije vea od originalne podloge. Slojnice se esto smatraju vrlo tonim mjestima odreene visine na karti. Potrebno je znati da su one produkt raspodjele visinske razlike izmeu dvije snimljene toke i nastavno prezentacije krivulje od strane crtaa ili raunalne aplikacije. Ovisno o vrsti primjenjene aplikacije i raunalno prezentirani slojni planovi mogu se razlikovati. Pri koritenju raunala u projektiranju cesta usvajamo pravilo da jedna raunalna jedinica odgovara 1 m u naravi jer su tako prezentirane i podloge u koordinatnom sustavu.

Podaci o profilima terena (uzduni ili popreni) mogu se prikupiti na vie naina : oitavanjem sa podloge direktnim snimanjem na terenu nastalim kao rezultat prorauna iz modela terena Neovisno o porijeklu podataka oni tvore bazu podataka o postojeem stanju. Osnovni princip arhiviranja podataka je zapis ureenih parova podataka (udaljenost, apsolutna visina) gdje se os profila (ili poetak trase za uzduni profil) smatra osi koordinatnog sustava. Napredniji zapis podataka ima i podatke o "atributima" odnosno ifriranoj karakteristici toke terena koja opisuje pripadnost odreenoj kategoriji vrste podloge (asfalt, beton, instalacija, ograda,...). Datoteke najee koriste ASCII (American Standard Code for Information Interchange) format zapisa koji je prikladan za preoblikovanje prema potrebama razliitih aplikacija.[footnoteRef:5] [5: http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf7]

Modeli terena su osnova za raunalno projektiranje cesta. Koriste se razne aplikacije za kreiranje modela terena, a kao baze podataka razlikujemo tokaste, linijske i kombinirane baze podataka. Pored podataka o poloaju i visini toaka baze podataka imaju i mogunost definiranja "atributa". Koriste se razliiti postupci za formiranje baze podataka: od vektoriziranih podloga (uglavnom slojnice i konture znaajnijih objekata) preko ekstrahiranih podataka iz 3D snimaka terena do baza podataka izraenih posebno za namjenu modeliranja terena. Ove baze podataka koriste se za formiranje modela terena postupkom triangulacije kojim se kreira prostorna trokutna mrea. Ista se koristi kao osnova za sve daljnje podatke o terenu. Tanost modela terena uglavnom smatramo neupitnom iako joj je potrebno posvetiti posebnu panju a aplikacije za modeliranje terena potrebno je detaljno prouiti prije koritenja. Gruba kontrola kreiranog modela terena je 3D vizualizacija ili izrada nacrta pomou slojnog plana koji moe pokazati neprikladno modelirane cjeline ( uglavnom u rubnim podrujima modela)

4.2. Numerika obrada podatakaNumerika obrada podataka u cestogradnji prvenstveno se odnosi na proraun horizontalnih elemenata osi ceste. Koriste se algoritmi analitike geometrije (klotoida kao nespecifina krivulja podrana je u malom broju grafikih aplikacija). Matematiko definiranje osi ceste je dugotrajan iterativni grafoanalitiki postupak kojim definiramo poloaj osi ceste u prostoru. Koritenje raunala i odgovarajue aplikacije danas je uobiajen postupak u trasiranju. Prema proizvoljno postavljenim osnovnim elementima trase (pravci i krunice) raunalo proraunava i usklauje ostale elemente trase a rezultate prorauna istovremeno prikazuje na grafikom zaslonu raunala. Matematiki definirana os ceste arhivira se kao niz elemenata povezanih stacionaom te se koristi za sve daljnje proraune i numeriku obradu. Rezultati prorauna ocjenjuju se kroz: usklaenost elemenata trase, zadovoljenje zadanih prostornih uvjeta, provjeru zadovoljavanja vozno-dinamikih zahtjeva i vizualizacijom trase na podlozi. Visinsko definiranje osi ceste je jednostavniji postupak manjeg obima za koji koristimo ranije opisani profil terena. I ovdje moemo koristiti numerike metode ili grafoanalitike mogunosti pojedinih aplikacija. Ponekad se visinski elementi ceste arhiviraju zajedno s horizintalnim elemntima. Definiranje planuma ceste odnosi se na irine i nagibe kolnika te bankine i nagibe pokosa. Ovaj korak u projektiranju cesta je najzahtijevniji jer je potrebno predvidjeti i ispravno osmisliti niz detalja koji se javljaju du ceste. Neki algoritmi nude gotove obrasce koji olakavaju definiranje elemenata planuma ceste.[footnoteRef:6] [6: http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf8]

Mogui primjer za ilustraciju jest definiranje elementa irine kolnika: - irina kolnika je konstantna na djelu trase u pravcu, a u krivini i prijelaznici koje su preteni dio trase potrebno je predvidjeti proirenje kolnika. Ako se koriste ponueni algoritmi mora biti poznato pravilo po kojem se vri proirenje kolnika u krivini kao i raspodjela du prijelazne krivine. Ova pravila nisu toliko znaajna kod izrade idejnih rjeenja, za projekte na razini glavnog i izvedbenog projekta moraju postojati usvojena pravila (norme?standardi? definirana tehnikom regulativom odnosno ista moraju biti ponuena algoritmom. Neki algoritmi su zatvoreni za ovakve KAKVE? promjene, a neki imaju razvijen sustav programiranja pravila. Napredne aplikacije za projektiranje cesta iz gore navedenih podataka kreiraju prostorni model ceste kao plohu planuma ceste te zatim prema nagibima pokosa kreiraju trup ceste kao niz proraunatih volumena iskopa i nasipa. Jednom definirani model ceste se vrlo brzo moe numeriki obraditi prikazom pokazatelja uspjenosti projektiranog segmenta.Najvea prednost koritenja raunala nastupa upravo u trenutku kada je formiran prostorni model ceste smjeten na modelu terena. Projektiranje je iterativni postupak a raunalo daje mogunost gotovo trenutne izmjene uvjetnih elemenata do eljenih vrijednosti usporeujui efekte izmjene na konaan rezultat uz stalno vizualno i numeriko praenje. Koliine radova - uobiajeni postupak prorauna koliina radova je pomou poprenih profila ceste i tabele masa. Koritenjem prostornog modela ceste poprene profile moemo kreirati na, po volji odabranim, pozicijama poveavajui tonost- preciznost prorauna poveanjem broja profila. Napredne aplikacije za proraun koliina radova ne koriste poprene profile ve koliine iskazuju proraunom volumena iz prostornog modela terena. Postupak izrauna volumena na temelju prostornog modela terena je toniji od metode pomou poprenih profila ali je neprikladan za vizualni prikaz rasporeda masa du trase ceste.

5. ELEMENTI I KRITERIJI ZA PROJEKTOVANJE CESTEPrema vrsti terena na kojem se projektuju javne ceste/putevi usvajaju se sljedei stepeni ogranienja: ravniasti bez ogranienja (BO); breuljkasti neznatno ogranienje (NO); brdoviti znatno ogranienje (ZO); planinsko veliko ogranienje (VO).Na osnovu kategorije ceste/puta i stepena ogranienja odreuje se projektna brzina i dozvoljeni uzduni nagib nivelete. Maksimalni poduni nagib puta odreuju se na osnovu razliitih uslova:1. Na putevima za intenzivan saobraaj odreuje se na osnovu uravnoteenja trokova graenja i trokova eksploatacije.2. Na putevima za mali saobraaj i putevima za posebnu namjenu na osnovu performansi mjerodavnog vozila.9Preglednost terena je mogunost opaanja topografskih orjentira, a zavisi od vrste i osobine umjetnih i prirodnih smetnji koje nam zatvaraju vidno polje. Razlikujemo pregledan, polupregledan i nepregledan teren. Na preglednost terena najvie utjeu uzvienja i raslinje. Prohodnost terena je stupanj dostupnosti i mogunosti to lakeg kretanja po njemu. Na prohodnost utjee razvijenost i kvaliteta puteva i drugih saobraajnica. U nenaseljenom dijelu prohodnost zavisi od reljefa terena, sastava tla, raslinja, povrinskih voda, klimatskih i trenutnih vremenskih prilika.Reljef terena je povrina zemlje koja se razvija u proimanju i suprostavljanju unutarnjih i vanjskih procesa koji ga preoblikuju. Unutranji procesi preoblikuju reljef tektonskim pomicanjem i tako stvaraju visinske razlike. vanjski procesi su rezultat toplotnog utjecaja Sunca, gravitacijskih sila Zemlje, Mjeseca i Sunca, djelovanja zranih i vodenih tokova, mehanikih i kemijskih inilaca. Reljef terena utjee na prohodnost svojim strminama i visinskim razlikama.Tlo se dijeli na dva vida i to kamenito i zemljano (glinovito, ilovaasto, pjeskovito i ljunkovito). Od tipova zemljanog tla najea su crnica (rnozem), pepeljua (podzol), crvenica, crljenica (smonica) i prapor (les, gajnjaa). Vrsta tla ovisi od geolokom oblikovanja reljefa i vremenskih prilika. Prohodnost oteava movarno i blatno tlo. Raslinje (obraslost terena) je stalno i povremeno. Stalno raslinje ine ume, makija, bunje, vonjaci i vinogradi, dok povremeno raslinje ini ratarsko raslinje. Prohodnost oteava jae obraslo raslinje (gusto). Povrinske vode se dijele na stajaice (mora, jezera, movare) i tekuice (rijeke, potoci, kanali). Prohodnost ovisi o veliini i dubini vodene prepreke, te brzini protoka tekuice. Vremenske prilike i klima su znaajan inilac pri kreanju po terenu. Pod neugodne vremenske prilike spadaju kia, snijeg, mraz, tua (grad) i sl. One uzrokuju raskvaenost zemljita ili snjeni pokriva to oteava kretanje.

5.1. Ravniansti i breuljkasti terenRavniarski i breuljkasti teren uglavnom je lako prohodan i omoguuje neometano kretanje i izvan puta, ukoliko ga ne presjecaju povrinske vode, zasijane obradive povrine ili gusto obrasli tereni. Reljef ravniarskog terena nema jasno izraenih uzvienja i udubljenja. Visinske razlike na breuljkastom terenu su male, a zemljite je valovito. Povrinske vode se javljaju u razliitim oblicima. Rijeke u ravnici teku sporo, zato jako djeluju na zemljite (pretvaraju ga u movare i poplavljuju, stvaraju rukavce, ade i sl.). Ravniarski i breuljkasti teren je zbog dobrih mogunosti za ivot gusto naseljen. Mrea komunikacija je isprepletena, pa omoguuje brzo kretanje i opskrbljivanje svime to nam je potrebno.Ceste i putevi su uglavnom u dolinama i niim dijelovima. Rairena je mrea umskih puteva i pjeakih staza.[footnoteRef:7] Znaajan je velik broj razliitih objekata koji omoguavaju kretanje (mostovi, nasipi, propusti). Kretanje izvan puteva oteano je zbog raslinja (ograniena preglednost), strmina i pojedinanih terenskih objekata (peine, stijene, jame) koje moramo zaobilaziti ili specifinim znanjem i opremom prelaziti. Rijeke su brze, prijelaz oteava i duboko korito rijeka koje esto zahvaa osnovnu masu stijene. Do rijeke se moe doi pritokom ili putem. [7: http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/teren.htm10]

U ravniarskim terenima uticaj reljefa na izgradnju puteva nema veeg znaaja. Problemi se mogu javiti u vezi sa savladavanjem veih rjenih tokova, plitkim nivoom podzemnih voda, moguim pojavama bara i movara (nedovoljna nosivost) kao i nepostojanjem geolokih graevinskih materijala za izgradnju nasipa.

5.2. Brdoviti i planinski terenKod brdovitih i planinskih terena reljef ima znaajnu ulogu na izbor trase i izgradnju puta. Kod padinskih trasa prednost se daje padinama sa blaim nagibom. Put se vrlo esto izvodi u zasjeku ili dijelom u zasjeku, a dijelom u nasipu. U ovakvim padinama mogu se javiti problemi sa klienjem padine ili klienjem u kosinama zasjeka. U strmijim padinama javljaju se problemi u vezi sa osipanjem i odronjavanjem. Put se vrlo esto izvodi u zasjeku, usjeku ili tunelski.[footnoteRef:8] [8: http://www.iu-travnik.com/uploads/218/4550/Predavanja%20-8.pdf11]

Slika 2. Popreni presjeci ceste

6. ZAKLJUAKSaobraajna geografija kao grana ekonomske geografije veoma je vana za izgradnju saobraajne infrastrukture. Kroz ovu temu seminarskog rada obradili smo vrste infrastrukture po vidovima saobraaja, jer za svaku vrstu saobraaja potrebna je i posebna infrastrukturu.Spomenuto je i planiranje i projektovanje ceste koji je vrlo sloen zadatak. Kod planiranja i projektovanja, saobraajna geografija je vana jer to ima direktan dodir sa tlom koji moe imati raznolika svojstva. Takoer je spomenuto projektovanje raunarom za pojedine elemente ceste.Moemo doi do zakljua da izgradnja saobraajne infrastrukture reljef ima veoma znaajnu ulogu, jer izgradnja nije ista za ravniaste, breuljkaste, brdske i planinske terene.

127. POPIS LITERATURE Internet izvori: http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf http://prometniportal.com/index.php/promet-i-komunikacije/drumski-saobracaj http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga http://bs.wikipedia.org/wiki/Aerodrom http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/teren.htm http://www.iu-travnik.com/uploads/218/4550/Predavanja%20-8.pdf

138. POPIS SLIKA I TABELASlika 1. Via Appia (ostaci najstarijeg puta)............................................................................ 2.Slika 2. Popreni presjeci ceste............................................................................................. 11.Tabela 1. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja saobraajnice.......................... 5.

14