SAŽETAK ZA JAVNI UVID - edubrovnik.org...bitni elementi koji određena trasa mora udovoljavati. Prilikom projektiranja vodi se računa o optimalizaciji svih međusobnih parametara

SAŽETAK ZA JAVNI UVID

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA OBILAZNICU OREBIĆA

Zagreb, prosinac 2010.

OIKON d.o.o. Av. Dubrovnik 6-8, Zagreb

Sadržaj

1 OPIS ZAHVATA.......................................................................................................................................... 1 1.1 OPĆENITO............................................................................................................................................... 1 1.2 HORIZONTALNI TOK TRASE .................................................................................................................... 1 1.3 VERTIKALNI TOK TRASE ......................................................................................................................... 1 1.4 NORMALNI POPREČNI PROFIL ................................................................................................................. 1 1.5 KOLNIČKA KONSTRUKCIJA ..................................................................................................................... 3 1.6 ODVODNJA ............................................................................................................................................. 3 1.7 OBJEKTI ................................................................................................................................................. 4 1.8 OPREMA CESTE....................................................................................................................................... 4 1.9 ZEMLJANI RADOVI.................................................................................................................................. 4 1.10 UTJECAJI NA PROSTOR I PROMETNE TOKOVE .......................................................................................... 5

1.10.1 Obrazloženje računske brzine....................................................................................................... 5 1.10.2 Križanja ........................................................................................................................................ 5 1.10.3 Povezivanje postojećih putova prekinutih novom trasom ............................................................. 6 1.10.4 Analiza trase između km 3+600 – km 3+900 oko samostana....................................................... 6

2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA.................................................................................................... 7 3 PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................................... 7 4 PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU...................................................... 7

4.1 GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE ....................................................... 7 4.2 POVRŠINA I PROSTORNI RASPORED POKROVA ZEMLJIŠTA ....................................................................... 8 4.3 TLO ........................................................................................................................................................ 8 4.4 ŠUME I ŠUMARSTVO ............................................................................................................................... 8 4.5 FLORA I VEGETACIJA .............................................................................................................................. 9 4.6 FAUNA.................................................................................................................................................... 9 4.7 EKOLOŠKA MREŽA REPUBLIKE HRVATSKE / ZAŠTIĆENA PODRUČJA .................................................... 10 4.8 DIVLJAČ I LOVSTVO.............................................................................................................................. 10 4.9 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA........................................................................................................ 10 4.10 KRAJOBRAZNE KARAKTERISTIKE ......................................................................................................... 10 4.11 KAKVOĆA ZRAKA................................................................................................................................. 12 4.12 RAZINE BUKE ....................................................................................................................................... 12

5 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .......................................................................................... 12 5.1 VODE.................................................................................................................................................... 12 5.2 TLO ...................................................................................................................................................... 13 5.3 ŠUME I ŠUMARSTVO ............................................................................................................................. 13 5.4 FLORA I VEGETACIJA ............................................................................................................................ 14 5.5 FAUNA.................................................................................................................................................. 15 5.6 EKOLOŠKA MREŽA RH/ZAŠTIĆENA PODRUČJA..................................................................................... 15 5.7 DIVLJAČ I LOVSTVO.............................................................................................................................. 15 5.8 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA........................................................................................................ 16 5.9 KRAJOBRAZNE KARAKTERISTIKE ......................................................................................................... 16 5.10 KAKVOĆA ZRAKA................................................................................................................................. 18 5.11 RAZINE BUKE ....................................................................................................................................... 18 5.12 OTPAD.................................................................................................................................................. 18

6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA.... 19 6.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PROJEKTIRANJA I PRIPREME............................................................ 19 6.2 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE ZAHVATA ........................................................................ 22 6.3 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ................................................................... 25 6.4 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING)......................................................................... 26

PRILOG 1: PREGLEDNA KARTA ZAHVATA ............................................................................................ 27

1

SAŽETAK ZA JAVNI UVID STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA OBILAZNICU OREBIĆA

1 OPIS ZAHVATA

1.1 Općenito

Predložena trasa je projektirana s horizontalnim elementima za računsku brzinu od 60 km/h i u potpunosti rješava problem teškog prometa. Vodilo se također računa da uzdužni nagibi duž trase ne prelaze 6,5%, kako bi se u eksploataciji maksimalno smanjila emisija ispušnih plinova i intenzitet vibracija. Trenutni prilaz postojećoj trajektnoj luci u Orebiću svojim gabaritima već odavno ni približno ne odgovara potrebama sve većeg prometa prema otoku Korčuli. Dužina trase obrađena idejnim projektom je oko 6.37 km, a sa spojnim cestama u smjeru mora (odnosno orijentacije sjever-jug) ukupno iznosi 7.47 km. Glavni spoj na glavnoj trasi u 2+431.61 dužine je 922 m. Ostala dva spoja smještena su neposredno prije i poslije kapetanskog groblja. Prvi spoj je u 3+404.93 i dužine je 121.81 m, a drugi u 3+831,81 i dužine je 84,42 m. Moguće su male korekcije dužine u tijeku izrade glavnog projekta. Glavna trasa zaobilaznice je optimalizirana i s obzirom na konfiguraciju terena nema alternative.

1.2 Horizontalni tok trase

Zaobilaznica Orebića započinje gotovo na samom početku benzinske postaje u području Stankovići. Po karakteru radova predmetna cesta je novogradnja u vrlo složenim terenskim uvjetima. Minimalni primijenjeni radijusi krivina iznosi Rmin=120 m, a minimalna duljina prelaznice Lmin=45 m za vrač = 60 km/h. Maksimalni tlocrtni radijus je 1000 m (L1 = L2 = 50 m).

1.3 Vertikalni tok trase

Vertikalni tok trase uvjetovan je konfiguracijom terena. Minimalni primijenjeni radijus zaobljenja linije nivelete iznosi Rmin = 1500 m, a maksimalni radijus zaobljenja linije nivelete iznosi Rmin = 7500 m. Uzdužni nagibi se kreću u granicama između imin = 0.46 % i imax = 6.4 %.

1.4 Normalni poprečni profil

Prometnica je projektirana za promet motornih vozila te je prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) usvojen je slijedeći poprečni profil: - širina kolnika u pravcu 2x3.25 = 6.50 m - širina rubne trake 2x0.30 = 0.60 m - širina bankine 1x1.20 = 1.20 m - širina berme 1x1.20 = 1.20 m Ukupno: 9.50 m

2


Slika 1. Normalni poprečni profil U građevinskom području od stacionaže 0+000 do cca 2+000 predviđa se u konačnici izvesti profil od 17.8 m: - širina kolnika u pravcu 2x3.25 = 6.50 m - širina rubne trake 2x0.30 = 0.60 m - zeleni pojas 2x3.25 = 6.50 m (drvored) - nogostupi 2x1.60 = 3.20 m - širina bankine 1x0.50 = 0.50 m - širina berme 1x0.50 = 0.50 m Ukupno: 17.80 m

3


Slika 2. Predviđeni poprečni profil od stacionaže 0+000 do cca 2+000 U zoni budućih križanja duž građevinskog područja zeleni pojas će biti će korišten kao lijevi skretač (obostrano) dok bankine mogu poslužiti kao površina za izvedbu zidova protiv buke ako se iskaže potreba za istima. Poprečni nagib projektirane ceste je jednostrešan i iznosi 2.5 % u pravcu, a u krivinama ovisi o veličini radijusa.

1.5 Kolnička konstrukcija

S obzirom na prometno opterećenje, broj prijelaza vozila i dubinu smrzavanja predložena je slijedeća kolnička konstrukcija: - završni sloj od asfaltbetona AB 11, BIT 60 4 cm - bitumenizirani nosivi sloj BNS 32A, BIT 60 9 cm - nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala 35 cm Ukupna predložena debljina kolničke konstrukcije: 48 cm

1.6 Odvodnja

Duž obilaznice Orebića načelno je predviđen otvoreni sustav odvodnje osim između stac 0+400 i 0+600 gdje je nužna izvedba zatvorenog sustava odvodnje s ugradnjom separatora zbog izvora Studenac koji se nalazi 100 metara južno od trase, u II zoni vodozaštite. U konačnici se predlaže zatvoreni sustav odvodnje u dijelu građevinskog područja do cca km 2+000 budući će se duž trase obostrano izvesti zeleni pojas i nogostup, pa će se površinska voda odvoditi slivnicima i cijevima preko separatora do najbližeg vodotoka odnosno bujice. Separatori su predviđeni na stac km 0+500, 2+020. Vododjelnica je u stac km 3+920.

4


Površinska odvodnja na ostalom dijelu prometnice biti će riješena gravitacijom odnosno poprečnim nagibima prometnice, rigolima, kanalicama odnosno cijevnim propustima do recipijenta. Prema dostupnim podacima vrulje se ne koriste za piće. Cijeli Orebić je priključen na regionalni vodovod NPKL sa izvorištem u Prudu. Prije spajanja na taj vodovod korišteno je vrelo u selu Ruskovići smješteno više od 500 m iznad trase ceste prema sv. Iliji. Trasa zaobilaznice gotovo okomito presijeca značajnije bujične tokove smještene na slijedećim lokacijama: K.o. Stanković:

- Bujica kod Rivijera Orebić (neuređeno korito), stacionaža 0+200 – izlazi ispod trase - Bujica Trstenica (neuređeno korito), stacionaža 0+420

K.o. Orebić:

- Bujica Roganj (regulirana do gabionske pregrade), stacionaža 1+500 - Bujica Podmost (regulirana), stacionaža 1+960 (dio bujice je u K.o. Orebić)

Na ovim ali i ostalim lokacijama bujičnih tokova bit će ugrađeni odgovarajući betonski cijevni propusti. Dimenzije betonskih cijevnih propusta biti će određene prethodnim hidrauličkim proračunom posebno za svaku bujicu. Za sve bujične tokove glavnim projektom bit će riješena zaštita od erozije na čitavom toku, sve do mora

1.7 Objekti

Bez obzira na reljefnu razvedenost i prostorna ograničenja na promatranoj dionici nisu predviđeni značajniji objekti. Tu nisu uračunati mogući cestovni prolazi (poljoprivredni putevi).

1.8 Oprema ceste

Oprema ceste (zaštitne ograde, smjerokazni stupići i ostalo), kao i horizontalna, vertikalna i dinamička signalizacija, oprema tunela, projektirati će se u skladu s propisima i standardima za odgovarajuće vrste radova. Za kvalitetno funkcioniranje prometa na cesti unutar cijelog pravca, predviđena je standardizirana signalizacija i sigurnosna oprema. Kvaliteta izrade i postavljanje opreme podložni su odgovarajućim standardima.

1.9 Zemljani radovi

Nasip će se izvesti od materijala iz iskopa ili nabavom iz postojećeg kamenoloma koji se nalazi u mjestu Podvlastica (Komunalno trgovačko društvo Bilan) i udaljeno je od prvog križanja prema Stankovićima cca 1 km. Pretpostavljeni nagibi pokosa nasipa su 1:1.5. Nagibi kosine zasjeka i usjeka iznose 2:1 do 1:2. Konačni podaci biti će utvrđeni nakon geomehaničkih ispitivanja.

5


1.10 Utjecaji na prostor i prometne tokove Postojeća državna cesta D-414 proteže se duž cijelog poluotoka Pelješca, a završava u luci Orebić kao gradska ulica s neprimjerenim gabaritima i horizontalnim elementima. Promet prema otoku Korčuli stalno se povećava iz godine u godinu i u vrijeme pune sezone stvaraju se zagušenja koja praktično blokiraju mjesni promet. Otežavajuća okolnost je što gotovo sve ulice u Orebiću usmjerene sjever – jug imaju širinu od svega 3 – 4 m i omogućuju samo jednosmjerni promet (oblika "češalj"). Također ne postoji veće parkiralište koje bi zagušenja u vršnim satima donekle amortiziralo. Jedino rješenje ovog problema je izgradnja zaobilaznice Orebića kao i premještanje luke sa sadašnje lokacije na novu lokaciju u Perni. Nova trasa prolazi područjem koje je zbog konfiguracije terena očuvano od divlje izgradnje te s obzirom na nju i visinske odnose nema alternativu.

1.10.1 Obrazloženje računske brzine

Prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN. br. 110/01) jasno su određeni svi bitni elementi koji određena trasa mora udovoljavati. Prilikom projektiranja vodi se računa o optimalizaciji svih međusobnih parametara. Na navedenoj trasi ceste primijenjene su maksimalno moguće horizontalne krivine i one osim u području između 4+500 i 4+850 prelaze računsku brzinu od 60 km/h. Budući se radi o izrazito brdovitom i teškom terenu, a i uzdužni profili dostižu nešto više od 6% onda nije ni preporučljivo voziti znatno većim brzinama. Točan raspored dopuštenih brzina po odsječcima bit će definiran u glavnom projektu.

1.10.2 Križanja

Novom prometnicom Orebić se oslobađa najvećeg dijela teškog prometa te preusmjerava direktno u luku dislociranu od naselja, a jednim manjim dijelom dalje županijskom cestom prema Vignju. Na trasi zaobilaznice Orebića predviđena su dva veća križanja (na početku i kraju trase) i tri manja. U stacionaži 0+228 je smješteno četverokrako križanje s lijevim skretačima š=3.25 m, kapljama i otocima. Sa lijeve strane u smjeru stacionaže je skretanje za centar mjesta, a s desne strane skretač prema Stankovićima. Za samo mjesto to je i najvažnije križanje i prometno najopterećenije. U stacionaži 2+432 je projektiran priključak (klasično trokrako križanje s lijevim skretačima š=3.25 m, kapljama i otocima. Sa lijeve strane u smjeru stacionaže je skretanje za centar Orebića i staru luku s pristaništem za manje brodove. U stacionaži 3+405 je projektiran priključak (klasično trokrako križanje s lijevim skretačima). Sa lijeve strane u smjeru stacionaže je skretanje za lokalnu prometnicu koja vodi prema hotelima. U stacionaži 6+362 je projektiran priključak - klasično trokrako križanje s lijevim skretačima š=3.25 m, kapljama i otocima. Sa lijeve strane u smjeru stacionaže je skretanje

6


za buduću luku Perna, a u nastavku je županijska cesta za Viganj. Prioritetni pravac bila bi zaobilaznica i luka Perna pa bi se i odgovarajuća signalizacija na takav način trebala izvesti. Iz istog razloga (sigurnosti odnosno preglednost)i desni privoz od luke prema početku trase mora biti dodatno osiguran povećanom širinom berme.

1.10.3 Povezivanje postojećih putova prekinutih novom trasom

Budući se trasa proteže u smjeru istok zapad u određenim točkama presijeca postojeće putove. Rješenje tog problema je gradnja lateralnih poljoprivrednih putova koji povezuju uglavnom dva ili tri postojeća puta i prebacuju promet na drugu stranu nove ceste prolazima (podvožnjacima) ispod trase. U svrhu povezivanja postojećih putova prekinutih novom trasom predviđeni su laterarni putevi uglavnom širine 3.5 m. Tablica 1. Postojeći i zamjenski poljski putevi

POLJSKI PUTOVI

Prekid post. poljskog puta (stacionaža)

Položaj novog PP u odnosu na trasu zaobilaznice

Prolaz (*) prijelaz (**)

Širina PP

Dužina PP

0+900 1+000 1+200

lateraran 0+900* 3,5 m 400 m

1+720 1+890

lateraran 1+720* 3,5 m 250 m

3+620 kosi 3+620** 4,5 m 300 m 4+445 4+520 4+600

kosi 4+420* 3,5 m 350 m

4+715 kosi 4+715* 3,5 m 40 m Prvi laterarni poljski put smješten sa sjeverne strane zaobilaznice povezuje prekinute putove u stacionažama 0+900, 1+000 i 1+200 s prolazom u stacionaži 1+000, drugi lat. put na istoj strani povezuje prekinute putove u stacionažama 1+720 i 1+890 s prolazom u stacionaži 1+720, a treći povezuje prekinute putove u stacionažama 4+445, 4+520 i 4+600 s prolazom u stacionaži 4+420. U stacionaži 3+620 predviđen je kosi prijelaz preko zaobilaznice uz samostan, a u stacionaži 4+715 kosi prolaz ispod zaobilaznice na postojeći put koji vodi prema poljoprivrednim zemljištima.

1.10.4 Analiza trase između km 3+600 – km 3+900 oko samostana

Nakon dobivenih podataka o položaju dalekovodne mreže izvršena je manja korekcija trase ali samo u području samostana na način da se istovremeno maksimalno odmakla od samostana odnosno isto toliko se primakla stupu dalekovoda. Postojeći put prema zaseoku Lampalovo prekinut novom prometnicom, povezan je prijelazom (nadvožnjakom) dužine oko 50 m pod izrazito oštrim kutom isključivo radi zaštite čempresade smještene sa sjeverne strane samostana. Južno krilo donjeg upornjaka navedenog nadvožnjaka produžava se u zid radi izbjegavanja nasipa i mogućeg zatrpavanja

7


stabala čempresa. Zid i krilo upornjaka na južnoj strani potrebno je obložiti kamenom kako bi se uklopilo u postojeću vizuru. Ne postoje mogućnosti da se s nove prometnice izvede direktni spoj prema zaseoku Lampalovo i obrnuto zbog velike visinske razlike.

2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Tijekom ranijih faza projektiranja obilaznice Orebića istraživane su dvije varijante koje se prvenstveno razlikuju po udaljenosti o postojećeg ruba naselja. Složeni reljefni odnosi te relativno zahtjevni elementi obilaznice usmjerili su projektna rješenja prema varijanti rubom građevinskog područja (obrađena u ovoj studiji), koja je povoljnija u tehničkom, financijskom i krajobraznom smislu.

3 PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA

Trasa obilaznice Orebića (projekt PB „Palmotićeva 45“) usklađena je s trasom iz PPDNŽ na kartografskim prilozima 1. Korištenje i namjena prostora i 2.1.1. Infrastrukturni sustavi – Cestovni promet iako u odnosu na uvjete zaštite prolazi područjem vodozaštite, planom zaštićene prirodne i kulturne baštine a u neposrednoj blizini trase nalazi se i nekoliko zakonom zaštićenih lokaliteta prirodne i kulturne baštine. Trasa obilaznice Orebića planirana je PPUO Orebić u kartografskim prilozima 1. Namjena i korištenje prostora i 2a Infrastrukturni sustavi: Promet –cestovni, zračni i pomorski i sukladna je ovoj trasi uz manja odstupanja između km 2+0 i 2+5 te oko km 6+0. Planirana državna cesta D-414 tj. obilaznica Orebića, kao zamjena za postojeću koja danas prolazi centrom naselja Orebić. ne prolazi građevinskim područjem naselja te u koridoru ceste nema zgrada koje bi se eventualno rušile. Trasa ne prolazi zakonom zaštićenim područjima prirodne niti kulturne baštine, međutim prolazi potencijalnom arheološkom zonom i kultiviranim krajobrazom koji je zaštićen temeljem prostornog plana i u neposrednoj blizini uz trasu nalaze se registrirana/evidentirana kulturna dobra kao i zaštićene prirodne vrijednosti (posebni rezervat šumske vegetacije, spomenik parkovne arhitekture). S obzirom na navedenu osjetljivost prostora, projektom treba maksimalno uvažiti ove činjenice i provjeriti mogućnost korekcije trase na najosjetljivijim dijelovima ili primijeniti mjere zaštite kako bi se smanjili utjecaji na navedena područja. UPU „Orebić-Podgorje-Stankovići“ koji je u izradi mora uskladiti trasu obilaznice u obuhvatu plana s projektom ceste i planom višeg reda (PPUO Orebić).

4 PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

4.1 Geološke, hidrogeološke i inženjerskogeološke značajke

Obilaznica Orebića je projektirana graničnim područjem foraminiferskih vapnenaca i fliša prekrivenih na visokom platou siparišnim nanosom, koji je ponegdje povezan u breču. Naslage sipara sadrže procjedne podzemne vode, kaptirane na nekoliko mjesta kopanim zdencima.

8


Na samom početku zahvata, oko 100 m južnije od trase planirane obilaznice, u slivnom području potoka Trstenice, nalazi se izvor Studenac. Radi se o stalnom izvoru kapaciteta 1-10 l/s za koji nije donesena službena odluka o zaštiti izvorišta, ali je izrađen prijedlog vodozaštitnih zona (unesene su i u PPDNŽ). Prema tom prijedlogu, obilaznica Orebića prolazi II. zonom sanitarne zaštite (zona strogog ograničenja) u duljini od oko 200m na prvom kilometru trase i to između približnih stacionaža 0+200km – 0+400 km (prema PPDNŽ). Nekoliko bujičnih tokova (potoka) gotovo okomito presijecaju trasu planirane obilaznice. S obzirom da je prometnica poprečna prepreka u takvom terenu, pri intenzivnim oborinama mogla bi biti izložena plavljenjima i bujičnim nanosima, što treba spriječiti odgovarajućim propustima u trupu obilaznice.

4.2 Površina i prostorni raspored pokrova zemljišta

Na području utjecaja planiranog zahvata (100 m) podjednako dominiraju poljoprivredne površine (49,80 %) i šumska vegetacija (42,28 %). U kategoriji poljoprivrednih površina prevladavaju male (usitnjene) parcele (100-1000 m2) s različitim kulturama. Najzastupljeniji su vinogradi, maslinici, vrtovi te oranice. Oko 4,6% površine otpada na zapuštene površine u zarastanju. U šumskoj vegetaciji dominira crnogorična šuma s 16,58 ha (52,23 %). Ostalo su makija (23,32 %), prijelaz grmlja i makije (15,23 %) i prijelazno područje makije i šume (8,91 %). Neprirodne (izgrađene) površine zastupljene su s 7,38 %, a čine ih naselja s 3,21 ha (57,85 %), ceste s 1,85 ha (33,42 %), industrijski ili poslovni prostori s 0,35 ha (6,24 %), i groblja s 0,14 ha (2,49 %). Prirodnu vegetaciju, čija je površina svega 0,26 ha, čine travnjaci s grmljem (58,08 %) i područja s oskudnom vegetacijom (41,92 %). Kategorija kamenite obale obuhvaća 0,10 ha (0,13 %), a kategoriju voda čini more s površinom od 0,05 ha (0,07 %).

4.3 Tlo

Inventarizacijom površina utvrđeno je da na području planiranog zahvata postoje vrlo oskudni zemljišni resursi za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Od ukupne površine tala u zoni utjecaja (100 m), 26,49% čine tla koja su trajno nepogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura (vinograda, maslinika...), dok 65,92% tala otpada na ograničeno nepogodna tla P-3 kategorije. Od ukupne površine P3 klase (49,49 ha), 21,41 ha spada u zapušteno poljoprivredno zemljište, odnosno zemljište obraslo šumskim pokrovom dok zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju ima 28,08 ha.

4.4 Šume i šumarstvo

Površina i prostorni raspored šuma za područje zahvata dobiveni su na temelju fotointerpretacije digitalnog ortofota izrađenog iz aerosnimaka u boji, a prikazani su u Tablici 1.

9


Tablica 1. Površina šuma i šumskog zemljišta prema interpretaciji digitalnog ortofota na području utjecaja (100 m) i građevinskog zahvata (30 m)

Područje utjecaja (100 m)

Područje građevinskog

zahvata (30 m) Naziv

ha % ha % Šume 19,41 61,15 5,87 60,40 Šumsko zemljište 12,33 38,85 3,85 39,60 Ukupno 31,74 100,00 9,72 100,00

Šume u promatranom području utjecaja, vegetacijski gledano pripadaju mediteranskoj šumskoj regiji, mediteransko-litoralnom vegetacijskom pojasu, stenomediteranskoj i eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Raspored šumskih zajednica uvjetovan je ponajprije litološkom podlogom, tlom i reljefom. Na promatrenom području pridolaze zajednice: As. Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić (1956) 1958 – Mješovita šuma i makija hrasta crnike s crnim jasenom As. Fraxino orni-Quercetum cocciferae Horvatić 1958 corr. Trinajstić – Mješovita šuma i makija hrasta oštrike i crnog jasena As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 – Mješovita šuma alepskog bora i crnike Šume na planiranom području zahvata su dijelom državne, a dijelom privatne. Državnim šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Split, šumarija Korčula. Privatne šume su prema statutu Šumarske savjetodavne službe razvrstane u 10 podružnica, koje se sastoje od ureda, revira i gospodarskih jedinica. U području planiranog zahvata privatne šume su razvrstane u Podružnicu Dalmacija, ured Korčula.

4.5 Flora i vegetacija

Planirana trasa obilaznice Orebića većim dijelom prolazi kroz makije crnike i oštrike s crnim jasenom, te šumu alepskog bora, u kojoj se kao značajan vegetacijski element također pojavljuje oštrika (Quercus coccifera). Značajan dio površina duž planirane trase zauzimaju poljoprivredne površine, uglavnom tradicionalni maslinici, vinogradi i voćnjaci. Rijetke i zaštićene biljne vrste i tipovi staništa Šire područje obuhvata zahvata se, temeljem Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske, poklapa s rasprostranjenjem 2 kritično ugrožene biljne svojte (CR), 7 ugroženih (EN), 10 gotovo ugroženih (NT), te 10 osjetljivih (VU).

4.6 Fauna

Prema zoogeografskoj pripadnosti fauna poluotoka Pelješca nosi karakteristične odlike mediteranskih primorskih šuma i makija, istočno-mediteranskog faunističkog područja. S obzirom na podatke iz dostupne literature, prisutna staništa i podatke do kojih je na osnovu osobnih opažanja došao dr. sc. Pero Tutman, na širem području zahvata očekuje se 26 vrsta sisavaca, 100 vrsta ptica, 16 vrsta gmazova, 5 vrsta vodozemaca, te bogata fauna beskralježnjaka koju najvećim dijelom čine kukci (Insecta). Rijetke i zaštićene životinjske vrste U Crvenim knjigama, odnosno na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske, nalazi se 12 vrsta sisavaca, 4 vrste ptica, 2 vrste gmazova, 2 vrste vodozemaca, 2 vrste leptira i 1 vrsta podzemnih rakova. S obzirom da se područje zahvata nalazi na

10


krškom terenu za koji je karakteristična prisutnost brojnih speleoloških objekata, nije isključena mogućnost da podzemna staništa nastanjuju i druge vrste podzemne faune.

4.7 Ekološka mreža Republike Hrvatske / Zaštićena područja

Prema izvodu iz baze podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, obuhvat planirane izgradnje obilaznice Orebića nalazi se unutar ili u blizini slijedećih područja Ekološke mreže Republike Hrvatske (EMRH): Međunarodno važno područje za ptice HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove HR2000232 Sv. Ilija – Pelješac HR2000524 Orebić – Ruskovići Na širem području zahvata nalaze se tri zakonom zaštićena područja: posebni rezervat šumske vegetacije „Čempresada Pod Gospu“ i spomenici parkovne arhitekture „Orebić – čempresi“ i „Drvored čempresa iznad Orebića“.

4.8 Divljač i lovstvo

Lokacija zahvata prostorno je smještena u Dubrovačko-Neretvansku županiju na čijem području u obuhvatu objekta sukladno Zakonu o lovstvu (NN 140/05, 75/09) su ustanovljena dva lovišta –državno lovište XIX/10 Sveti Ilija (3746 ha) i županijsko lovište XIX/113 Pelisac (3180 ha).

4.9 Kulturno – povijesna baština

NAZIV STACIONAŽA Crkva Sv Juraj u Stankoviću s grobljem oko 0+000 Samostan Velike Gospe na Podgorju i Groblje Gospe Velike uz franjevački samostan. oko 3+700

Crkva Sv Lovrijenca oko 5+200

Crkva Sv Ane oko 5+250

Jezgra sela Stankovići sa crkvom Sv Antuna oko 0+400

Karmena selo – niz stilskih kuća 17. i 18. st i Crkva Gospe od Karmena od oko 2+700 – 3+000

Selo Žukovac oko 2+900

Gomila nad Stinama Uz priključak zapadno od Orebića na trasu između

stac. 2+000 i 3+000

4.10 Krajobrazne karakteristike

Planirana cesta prolazi južnom stranom poluotoka Pelješca, zaobilazeći naselje Orebić s njegove sjeverne strane i nastavljajući dalje prema zapadu i naselju Vignju. Trasa prolazi područjem koje prema administrativno - teritorijalnom ustroju pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji i području grada Orebića. Gledajući krajobraznu regionalizaciju

11


Hrvatske predmetna lokacija se nalazi unutar krajobrazne jedinice Obalno područje srednje i južne Dalmacije (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997). Šire područje zahvata kojim prolazi predmetna trasa, na temelju reljefa i osnovnih obilježja krajobraza (prirodnih i kulturnih) podijeljeno je na dva krajobrazna područja (određena stacionažnim točkama). Predmetna trasa osim na svom samom početku (do 1+500 km) prolazi područjem koje je temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije proglašeno kao „Osobito vrijedan predjel – kultiviran krajobraz“. Krajobrazno područje od stacionaže 0+000 do stacionaže 3+100 km Početak trase predmetnog zahvata nalazi se na istočnom ulazu u grad Orebić. Trasa prolazi krajobraznim područjem koje obuhvaća zaljev Trstenicu i njegovo kopneno zaleđe omeđeno visokim brdskim lancem. Glavne karakteristike ovoga područja čine: brdski masiv s vrhom Sv. Ilijom, poljoprivredna površina polja u rasterskoj vezi sa naseljem Orebićem, terasirane poljoprivredne površine s vinogradima, duge vizure na izražene reljefne kontraste strmih padina. Cijeli ovaj prostor je izduženog karaktera, smjera pružanja sjeverozapad- jugoistok. Reljef ovdje predstavlja dominantan krajobrazni čimbenik i vizualno najupečatljiviji element u prostoru. On je svojom krškom morfologijom stvorio dinamičnu kompoziciju s izrazito definiranim rubovima (nagibi, vrhovi, grebeni). Jasno definirani rub što ih tvori jako izraženi grebeni vijenac brdskog masiva u potpunosti određuje i usmjerava granice opažanja u prostoru sa sjeverne strane ovoga krajobraznog područja. Brdski masiv sa svojim kontrastnim reljefnim oblicima (kompaktnom masom i dominantnom visinom), snažno određuju ovaj prostor, kontrolirajući poglede u njemu i stvarajući dinamičnu i krajnje uzbudljivu sliku krajobraza velike vizualne vrijednosti. Krajobrazni uzorci koji se javljaju na ovom području su more, obala, ogoljele stjenovite padine, šuma s makijom, bušici, poljodjeljski uzorci (polje, terase), kamenolom te naselja. Svi oni zajedno, sa svojim različitim kombinacijama čine ovo krajobrazno područje raznolikim s ipak nešto naglašenijim antropogenim utjecajem. Krajobrazno područje od stacionaže 3+100 do stacionaže 6+350 km U nastavku trasa ulazi u novo krajobrazno područje koje se proteže od Kučišta do Orebića. Područje predstavlja obalnu stranu definiranu vrhovima (Vrh M. Kontija – 699 m i Zmijino brdo – 693 m) koji predstavljaju vizualnu granicu prema sjeveroistoku, te morem prema jugozapadu. Glavne karakteristike ovoga područja čine: brdski masiv, terasirane poljoprivredne površine s vinogradima, duge, harmonične vizure, crkvice kao orijentiri na brdima, samostan i groblje, čempresi, posebni rezervat šumske vegetacije. Područje je izduženog oblika, sa smjerom pružanja sjeverozapad-jugoistok. Reljef je i ovdje vizualno najupečatljiviji element u prostoru. On je podijelio ovo krajobrazno područje na tri prostorne jedinice, ograničavajući na taj način transparentnost ovoga područja, odnosno mjestimice ometajući duboke vizure koje se protežu smjerom pružanja samog područja. Prvu prostornu cjelinu čine gotovo ogoljele, strme padine brdskog masiva, prevladavajućeg nagiba od 20 do 50º. Drugu cjelinu čini nagnuti plato prevladavajućeg nagiba od 5 do 20º kojim se prostiru poljoprivredne površine u obliku terasa i sporadična manja seoska naselja. Rub ove cjeline čini greben koji se u prostoru jasno ističe kao pravocrtna, stjenovita linija. Treća cjelina je ponovno strma padina, nagiba 20 do 50º, koja se od grebena spušta prema obalnoj liniji. Ova padina je svojim većim dijelom prekrivena šumskom vegetacijom, a u njenoj obalnoj zoni smjestila su se naselja i hotelski kompleksi. Ovakva reljefna podjela dodatno je naglašena različitim površinskim pokrovom svake prostorne cjeline, tako da su i prostorni rubovi (između prirodnog i antropogenog) jasni i najčešće čine pravilne linije u prostoru koje su izražene u vizurama. Tako je prostorna slika određena dinamičnim reljefom i kontrastnim odnosom između uzoraka poljoprivrednih površina i šumovitih i ogoljelih padina.

12


Krajobrazni uzorci koji se javljaju na ovom području su more, obala, ogoljele stjenovite padine i grebeni, šuma s makijom, bušici, grupacije čempresa, poljodjeljski krajobrazi – vinogradi i maslinici na terasama, samostan i groblje, crkvice, naselja, te turistički kompleksi. Svi ovi uzorci su u harmoničnom odnosu, stvarajući raznolik prostor u kojem je izražena igra šumskih površina s terasiranim padinama. Utjecaj koji će planirana obilaznica kao jak i nametnutu rub imati na strukturna obilježja krajobraza šireg i užeg područja zahvata, odraziti će se kroz neminovne promjene u fizičkoj strukturi i vizualnoj percepciji krajobraza promatranih krajobraznih područja. Ovisno o obilježjima pojedinih krajobraznih područja, razlikovati će se i utjecaj predmetnog zahvata. Tijekom izgradnje zahvata doći će do značajnih utjecaja na krajobrazna obilježja promatranih područja od kojih će neki ipak biti samo privremenog karaktera (promijenjena percepcija područja).

4.11 Kakvoća zraka

Kakvoća zraka promatranog područja (Dubrovačko - neretvanska županija) u postojećem stanju, bez izgradnje obilaznice, prema Uredbi određivanja područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) svrstana je u I. kategoriju kakvoće zraka.

4.12 Razine buke

Proračun buke uz planiranu obilaznicu je napravljen za predviđeni prosječni ljetni dnevni promet u godini 2029. (kraj planskog razdoblja). Kao kriterij izloženosti buci promatrana noćna razina buke koja prema članku 7. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) ne smije prelaziti ekvivalentnu razinu buke od 50 dB(A).

5 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

5.1 Vode

Trasa obilaznice prolazi osjetljivim krškim područjem kojeg karakteriziraju karbonatne naslage s visećom flišnom barijerom. Nepropusne flišne naslage zadržavaju površinsku vodu koja se na kontaktu s karbonatima prelijeva i, zbog njihove propusnosti, brzo infiltrira u podzemlje bez ikakvog prirodnog samopročišćavanja. Tijekom izgradnje utjecaj je moguć u slučaju akcidenata na gradilištu u smislu izlijevanja naftnih derivata ili motornih ulja te treba provoditi strogi nadzor kako bi se vjerojatnost ovakvih događaja izbjegla ili svela na minimum. Tijekom korištenja odnosno odvijanja prometa po obilaznici moguća su onečišćenja zbog ispiranja onečišćujućih tvari s prometnice ili zbog akcidenata tj. izlijevanja opasnih tvari. S obzirom da se nizvodno od obilaznice nalaze dobro propusni vapnenci, oborinske vode koje ispiru površinu kolnika vrlo brzo dotiču u podzemlje pa može doći do onečišćenja podzemne vode. To će posebno biti izraženo kod eventualnih većih akcidenata prilikom prijevoza opasnih tvari. U tom slučaju vrlo je izvjestan utjecaj tj. onečišćenje podzemnih voda pa i onečišćenje priobalnog mora.

13


Područje koje je posebno osjetljivo na onečišćenja s ceste je dionica trase u duljini od oko 200 m koja prolazi II. zonom sanitarne zaštite izvora Studenac, na dijelu od približno km 0+200 do km 0+ 400 (prema PPDNŽ) zbog blizine izvora (oko 100 m nizvodno od trase). Na ovom dijelu obilaznice potrebno je projektom predvidjeti zatvoreni sustav odvodnje s pročišćavanjem na separatorima ulja i masti prije upuštanja u prijemnik.

5.2 Tlo

Utjecaj buduće ceste na okolno zemljište u zoni utjecaja manifestirat će se u nekoliko oblika. Direktni utjecaj očitovati će se u trajnom gubitka od 11,16 ha poljoprivrednoga tla (sukladno širini trase ceste od 30 m), dok će se nepovoljni utjecaj ceste odnositi na ukupno 37,64 ha poljoprivrednog zemljišta (zona utjecaja 100 m). Na poljodjelskom prostoru u izvjesnoj će mjeri doći do zapuštanja sitnijih, ispresijecanih parcela. Zbog cestovne barijere javit će se potreba za novim, obilaznim pristupnim putovima trajnog ili privremenog karaktera. Kad se radi o emisiji štetnih tvari u prostoru oko prometnice, očekuje se da će najintenzivnijem onečišćenju biti izloženo tlo uz samu trasu buduće ceste. Zbog toga će neminovno doći do pada vrijednosti zemljišta pored ceste, a vjerojatno i do znatnog smanjenja korištenja proizvodnog potencijala tla u takvom koridoru. U zoni utjecaja predmetne dionice na okolno tlo prisutna je i opasnost od tekućih tvari, osobito uz samu trasu dionice. Od tekućih tvari to su pogonska goriva, motorna ulja, deterdženti, tekućine za rashladne sustave itd Iako je pojava erozijskih procesa pri izgradnji prometnice (na deponijima rastrtog tla te zasjecima) neizbježna, uz suvremene tehnološke postupke koji se primjenjuju u izgradnji prometnica (hidrosjetva, geosintetičke pokrivke, polimeri za stabilizaciju, pošumljavanje...), može se pretpostaviti da neće doći do pojave većih erozijskih procesa na području utjecaja zahvata.

5.3 Šume i šumarstvo

Ukupna površina i vlasnička struktura šuma na području utjecaja (100 m) i građevinskog zahvata (30 m) prikazana je u Tablici 1. Tablica 1. Vlasnička struktura šuma na području utjecaja (100 m) i građevinskog zahvata (30 m)

Područje utjecaja (100 m)

Područje građevinskog

zahvata (30 m) Vlasnička struktura

ha % ha % Državne šume – g.j. Nakovanj 1,26 3,92 0,09 0,91

Privatne šume – g.j. Orebička strana 30,76 96,08 9,66 99,09

Ukupno 32,02 100,00 9,75 100,00 Struktura šuma na predmetnoj dionici djelomično je povoljna, jer s jedne strane dominiraju šume visokog uzgojnog oblika u kojima prevladava nepotpun sklop, dok s druge strane velik postotak otpada na degradirane sastojine rijetkog sklopa. Stoga se može zaključiti da je gospodarska vrijednost šuma na ovoj dionici srednje kvalitete, ali uz povećane općekorisne funkcije jer se dio tih šuma nalazi unutar park šume "Čempresada pod Gospu". Za predviđanje utjecaja obilaznice Orebić korištena je višekriterijska neuronska analiza koja je uključivala sljedeće varijable: određivanje površina i prostornog rasporeda

14


državnih i privatnih šuma i šumskog zemljišta, određivanje njihove strukture, općekorisnih funkcija šuma, te procjena ugroženosti šuma od požara. Utjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja bilo kakvih građevinskih zahvata ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina. Planirani građevinski zahvat obuhvaća područje od 30 m duž trase obilaznice. Taj obuhvat predstavlja i trajni gubitak šumske površine i šumske vegetacije, koji iznosi 9,75 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 1.644.383,60 bodova. Od toga će se izgubiti 0,09 ha državnih šuma s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 37.380,00 bodova, te 9,66 ha privatnih šuma s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 1.607.003,60 bodova. Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara (I i II stupanj ugroženosti šuma od požara). Negativni utjecaji mogu se pojaviti tijekom gradnje, a odnose se na:

- zahvaćanje površine koja je veća od planirane - fragmentaciju šumskih ekosustava (ostavljanje malih/uskih površina šumskih

sastojina nakon prosijecanja trase) - oštećivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom - otvaranje novih šumskih rubova u područjima građevinskog zahvata - ekscesne situacije koje se mogu pojaviti tijekom gradnje, a rezultiraju onečišćenjem

okoliša.

5.4 Flora i vegetacija

Izgradnja zaobilaznice predstavlja izravni utjecaj na floru i vegetaciju zbog trajne prenamjene zemljišta i gubitka dijela prirodnog vegetacijskog pokrova. Opisani utjecaj je lokaliziran na građevinski pojas duž planirane trase. Tijekom izgradnje ceste, zbog formiranja radnog pojasa doći će do privremenog uklanjanja postojećeg vegetacijskog pokrova. Radni pojas je potrebno svesti što manju površinu te izbjeći svako nepotrebno oštećivanje vegetacije i poljoprivrednih površina u okolici trase obilaznice. Na temelju raspodjele biljnih zajednica duž planirane trase, moguće je da će izgradnja predložene obilaznice smanjiti broj individua oštrike, osobito u zapadnom dijelu obilaznice, te središnjem dijelu, gdje prolazi kroz šumu alepskog bora i gdje je planirana spojna cesta s lukom Orebić. Ostale potencijalne štete na izmjenu flornog sastava unutar prirodne vegetacije (makije crnike i šume alepskog bora), niti značajan utjecaj na rasprostranjenje drugih biljnih zajednica i stanišnih tipova se ne predviđaju. Tijekom izgradnje i korištenja ceste postoji rizik od izbijanja požara, osobito tijekom sušnog dijela godine, koji se poklapa s dijelom godine kada se očekuje najveća frekvencija prometa (turistička sezona). S obzirom na to treba provoditi preventivne mjere zaštite od požara (postavljanje znakova upozorenja, uređivanje ugibališta i parkirališta, sprječavanje nastanka divljih odlagališta otpada i uklanjanje istih ukoliko se pojave). Izgradnja linijskih objekata također dovodi do otvaranja potencijalnih koridora za širenje alohtonih vrsta, uglavnom neofitskih, od kojih neke mogu imati negativan utjecaj na prirodnu vegetaciju te u tom smislu postati invazivne mijenjajući sastav autohtone flore i izgled vegetacijskog pokrova. Rijetke i zaštićene biljne vrste i tipovi staništa Tijekom izgradnje se očekuje oštećivanje i uklanjanje pojedinačnih jedinki rijetkih i ugroženih biljnih vrsta, ali to neće značajno negativno utjecati na stanje populacija ovih vrsta u Hrvatskoj.

15


5.5 Fauna

Utjecaji na faunu tijekom izgradnje predmetne obilaznice očitovat će se u povećanoj razini buke i vibracija u okolišu koji će na životinje djelovati uznemirujuće, u gubitku dijela staništa, te u direktnom stradavanju određenog broja životinja. Svi navedeni utjecaji u određenoj će se mjeri negativno odraziti na faunu, no s obzirom da su radovi prolaznog karaktera, relativno kratkog trajanja i malog obima, a staništa i vrste prisutni na području trase rasprostranjeni su i na širem okolnom području, utjecaji se ne smatraju značajnima. Do značajnog negativnog utjecaja moglo bi doći ukoliko se tijekom izvođenja radova naiđe na speleološke objekte koji predstavljaju vrijedna staništa podzemne faune. U podzemnoj fauni Hrvatske su mnoge endemične, relikte i rijetke vrste, te je u slučaju nailaska na speleološke objekte potrebno privremeno obustaviti radove i provesti propisane mjere zaštite. Tijekom korištenja zahvata novoizgrađena obilaznica će mnogim životinjama predstavljati ozbiljne prepreke u kretanju, a zbog mogućnosti sudara s motornim vozilima, i mjesta povećane smrtnosti. Povećana smrtnost očekuje se kod manjih životinja (kornjaši, vodozemci, gmazovi, manje ptice i manji sisavci), no na prometnicama mogu stradati i veći sisavci i ptice, kojima prometnice presijecaju putove kretanja ili predstavljaju pogodan prostor za lov. Izgradnjom adekvatnih objekata za prolaz životinja ispod ceste, te kontinuiranim praćenjem stanja s ciljem utvrđivanja potrebe za dodatnim mjerama zaštite negativni utjecaji mogu se svesti na prihvatljivu mjeru.

5.6 Ekološka mreža RH/Zaštićena područja

Procjenjuje se da planirani zahvat gradnje obilaznice Orebić neće imati značajniji utjecaj na ekološku mrežu, odnosno na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Zahvat ne prolazi kroz neko od zaštićenih područja prema članku 8. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) te se ne očekuje izravan utjecaj u vidu trajnog gubitka površina. Međutim, zbog blizine dvaju zaštićenih područja koridoru zaobilaznice (posebni rezervat šumske vegetacije „Čempresada Pod Gospu“ i spomenik parkovne arhitekture „Drvored čempresa iznad Orebića“), mogu se pretpostaviti značajni negativni utjecaji u slučaju akcidentnih situacija tijekom izgradnje zahvata (izlijevanje veće količine štetnih tvari o okoliš, požar).

5.7 Divljač i lovstvo

Izgradnja zaobilaznice Orebića će prouzročiti neznatan gubitak površine lovišta XIX/10 Sveti Ilija od 1,2 ha pošto najveći dio već spada u površine izvan lovišta zbog naselja i postojeće infrastrukture. Izvođenje radova pri izgradnji zaobilaznice Orebića imati će negativan utjecaj na divljač, što će biti izraženije ako se radovi budu izvodili u proljeće u vrijeme reproduktivnog ciklusa divljači. Buka teških strojeva i kretanje ljudi će uznemiravati prvenstveno sitnu dlakavu divljač i ptice za vrijeme parenja te podizanja mladunaca odnosno gniježđenje ptica. Iako je izvođenje radova privremenog karaktera uzrokovati će nemir u staništu, a time i migraciju divljači. Obilaznica Orebića će imati trajan utjecaj na stanište divljači kako bukom od pojačanog prometa tako i djelomičnom izmjenom vegetacije te povećanjem šteta na divljači uzrokovanih prometnim nesrećama. Divljač će se postupno privikavati na buku prometa, i nakon prestanka radova će se vratiti u stanište. Promjenama u vegetaciji, zbog povećanja udjela rubnog dijela šumske sastojine, doći će i do promjene omjera među pojedinim životinjskim vrstama.

16


5.8 Kulturno – povijesna baština

NAZIV STACIONAŽA UTJECAJ Crkva Sv Juraj u Stankoviću s grobljem oko 0+000 Kulturno dobro nije ugroženo budući da se nalazi

na udaljenosti cca 430 m od trase. Samostan Velike Gospe na Podgorju i Groblje Gospe Velike uz franjevački samostan.

oko 3+700 Kulturno dobro je neposredno ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 50 m od trase te su propisane odgovarajuće mjere zaštite..

Crkva Sv Lovrijenca oko 5+200 Kulturno dobro nije neposredno ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 190 m od trase.

Crkva Sv Ane oko 5+250 Kulturno dobro je neposredno ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 40 m od trase te su propisane odgovarajuće mjere zaštite.

Jezgra sela Stankovići sa crkvom Sv Antuna oko 0+400 Kulturno dobro nije ugroženo budući da se nalazi

na udaljenosti cca 400 m od trase.

Karmena selo – niz stilskih kuća 17. i 18. st i Crkva Gospe od Karmena

od oko 2+700 – 3+000

Kulturno dobro nije ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 270 m od trase.

Selo Žukovac oko 2+900 Kulturno dobro nije neposredno ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 240 m od trase.

Gomila nad Stinama

Uz priključak zapadno od Orebića

na trasu između stac. 2+000 i 3+000

Kulturno dobro nije neposredno ugroženo budući da se nalazi na udaljenosti cca 140 m od trase.

5.9 Krajobrazne karakteristike

Na krajobraznom području od stacionaže 0+000 do stacionaže 3+100 km doći će do promjena u fizičkoj strukturi prostora u zoni građevinskog zahvata (koridor od 9.5 m) koja će se ogledati u trajnom uklanjanju površinskog pokrova i zadiranju u prirodnu morfologiju terena. Područje građevinskog zahvata kojim u ovom krajobraznom području dominiraju zapuštene poljoprivredne površine, te šumska vegetacija, dok su poljoprivredne površine u obliku maslinika i vinograda zastupljene tek fragmentarno, biti će u potpunosti prenamijenjeno. Pošto su ove površine sveprisutne na širem području zahvata, njihovo trajno uklanjanje neće predstavljati gubitak od veće važnosti za krajobraz u širem smislu. Zaobilaznica u ovom segmentu prolazi zaravnjenim područjem prevladavajućeg nagiba od 2-5º. Tek svojim ulaskom u šumsko područje trasa se počinje uspinjati područjem prevladavajućeg nagiba od 5-12º i 12-20º. Do zadiranja u prirodnu morfologiju terena (zasjeci, usjeci, nasipi) tako će više doći u drugom dijelu trase koji prolazi kroz šumsko područje. Do neminovnih promjena doći će i u vizualnoj percepciji krajobraza područja zahvata, samim unošenjem nove umjetne strukture (ceste) u poljodjelsko-šumsko područje. Područje građevinskog zahvata će iz neizgrađenog, većinskog zapuštenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta postati gradilišna površina u kojoj će se kroz određeno vremensko razdoblje vršiti izgradnja prometnice i uređenje okoliša. To naravno podrazumijeva značajnu prisutnost građevinske mehanizacije kao i veći broj radnika. Zahvat zbog svoje male vidljivosti, neće znatno promijeniti postojeće vizure u ovom krajobraznom području. Najveće promjene u vizurama doživjeti će stanovnici rubnih stambenih objekata uz zaobilaznicu koji će određeni vremenski period imati gradilište u neposrednoj blizini. Međutim, ovaj utjecaj je samo privremenog karaktera i trajati će koliko i izgradnja prometnice.

17


Na krajobraznom području od stacionaže 3+100 do stacionaže 6+350 km doći će do promjena u fizičkoj strukturi prostora u zoni građevinskog zahvata (koridor od 9.5 m) koja će se ogledati u trajnom uklanjanju površinskog pokrova i zadiranju u prirodnu morfologiju terena. Na području građevinskog zahvata u ovom krajobraznom području dominiraju terasirane (vinogradi i maslinici) i zapuštene poljoprivredne površine, te makija. Ove površine u zoni građevinskog zahvata, biti će u potpunosti prenamijenjene. Trajno uklanjanje terasiranih poljoprivrednih površina, posebice terasa sa vinogradima (vinova loza je danas na Pelješcu izrazito cijenjena kultura) predstavljati će značajan gubitak za ovo, mjerilom malo, krajobrazno područje. Zaobilaznica u ovom segmentu prolazi područjem sa složenijom konfiguracijom terena, prevladavajućeg nagiba od 5-12º i 12-20º. Iz toga razloga u ovom dijelu doći će do značajnog zadiranja u prirodnu morfologiju terena (zasjeci, usjeci, nasipi). Unošenjem nove umjetne strukture (ceste) u pretežito poljodjeljsko područje doći će do značajnih promjena u vizualnoj percepciji ovoga krajobraznog područja. Zahvat će, zbog svoje velike vizualne izloženosti, prvenstveno iz urbanizirane obalne zone otoka Korčule znatno promijeniti postojeće vizure unutar Pelješkog kanala. Do jakog negativnog utjecaja na vizualne kvalitete područja Pelješkog kanala posebno će doći u ljetnim mjesecima kad će se, zbog velikog broja turista i njihovog boravka na plažama, vizualna izloženost zaobilaznice percipirati u znatno većoj mjeri. Znatno će biti promijenjena i visoko vrijedna vizura iz centra Orebića prema samostanu Vele Gospe i prostoru koji ga okružuje. Ovaj utjecaj je samo privremenog karaktera i trajati će koliko i izgradnja zaobilaznice. Izgradnjom zaobilaznice Orebića doći će do trajnih promjena u fizičkoj strukturi (promjena morfologije terena, izgradnja prometnice), a posljedično tome i načinu doživljavanja promatranih krajobraznih područja. Pošto vizualna izloženost zaobilaznice od stacionaže 0+000 do stacionaže 3+100 km neće biti velika pa neće doći ni do znatnih promjena u postojećim vizurama unutar ovog krajobraznog područja i Pelješkog kanala. Najveće promjene u vizurama doživjeti će stanovnici rubnih stambenih objekata uz zaobilaznicu. Pošto je riječ o naseljenom području koje već pokazuje tendenciju širenja u smjeru lokacije buduće prometnice, za pretpostaviti je da će se ova prometnica vrlo brzo integrirati u urbano tkivo naselja Orebić koje će je na taj način u potpunosti zakloniti. Provođenjem određenih mjera zaštite krajobraza ovaj utjecaj je moguće svesti na najmanju moguću razinu. Drugo krajobrazno područje od stacionaže 3+100 do stacionaže 6+350 km kojeg karakteriziraju snažno izraženi, ali skladni odnosi između raznovrsnih krajobraznih uzoraka, upravo zbog postignute ravnoteže koja i najmanjim nepromišljenim zahvatom može biti poremećena, izrazito je osjetljiv prostor. Osjetljivost prostora dodatno naglašava prisutnost tri zakonom zaštićena područja: spomenici parkovne arhitekture „Orebić – čempresi“ i „Drvored čempresa iznad Orebića“ i posebni rezervat šumske vegetacije „Čempresada pod Gospu“, te nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih objekata (tradicionalne seoske sredine Karmena i Žukovac, crkvice Sv. Lovrijenca, Sv. Ane i Gospe od Karmena, te franjevački samostan Velike Gospe). Zbog velike vizualne izloženosti zahvata, prvenstveno iz urbanizirane obalne zone otoka Korčule doći će do značajnog utjecaja na vizualne vrijednosti krajobraza ovoga područja. Provođenjem propisanih mjera zaštite, odnosno sadnjom zaštitnog zelenog pojasa kojeg će sačinjavati autohtone biljne vrste s dominacijom čempresa ponajprije uz zasjeke i visoke nasipe, negativan vizualan utjecaj trase može se znatno smanjiti. Do najznačajnijih utjecaja na vizualne, ekološke i kulturno krajobrazne vrijednosti doći će na samom početku prolaska trase kroz ovo krajobrazno područje. Naime, od izlaska iz šume do stacionaže 3+850 km trasa prolazi vizualno najvrjednijim dijelom cijelog ovoga krajobraznog područja u kojem su na mjerilom malom području skladno raspoređeni brojni krajobrazni uzorci: od poljodjeljskog uzorka terasa pod vinogradima koji će biti funkcionalno i vizualno nepovratno rascijepan, do čak tri skupine čempresa. Vizualno i kulturno najvrjedniji element ovoga prostora je samostan Velike Gospe s grobljem uz kojeg se proteže i zaštićeni drvored čempresa.

18


Samostan smješten na rubu grebena, okružen vertikalama čempresa i tradicionalnim poljodjeljskim krajobrazom, te strma padina obrasla u šumsku vegetaciju (posebni rezervat šumske vegetacije) čine veoma vrijednu vizuru iz samog centra Orebića koja će izgradnjom zaobilaznice biti znatno narušena. Provođenjem svih studijom propisanih mjera zaštite, moguće je utjecaj na vizualne vrijednosti krajobraza svesti na prihvatljiviju razinu, osim u prvoj, opisanoj sekvenci za koju nema mjera zaštite kojima bi se značajno umanjio nepoželjan utjecaj.

5.10 Kakvoća zraka

Koridor kojim će planirana obilaznica prolaziti je pod utjecajem već postojeće okolne prometne infrastrukture i naselja. Stoga, onečišćenje koje se pri uobičajenim uvjetima može pojaviti su određene količine plinovitih onečišćujućih tvari koje potječu od prometa na postojećim prometnicama i kućanstava. Poseban slučaj su izvanredne situacije požara, pri čemu se količina onečišćujućih tvari (ugljikovi oksidi, dušikovi oksidi, sumporni oksidi), a posebno lebdećih čestica, može višestruko povećati. Budući da ovi slučajevi predstavljaju iznimke, oni nisu relevantni za ocjenu prihvatljivosti zahvata. S obzirom da su izračunate koncentracije onečišćujućih tvari uz planiranu obilaznicu znatno niže od Uredbom preporučenih vrijednosti, može se zaključiti da neće doći do pogoršanja kakvoće zraka. Stoga se utjecaj buduće obilaznice Orebića na kakvoću zraka može ocijeniti prihvatljivim.

5.11 Razine buke

Tijekom izgradnje buduće prometnice doći će do emitiranja dodatne buke u okolišu kao posljedica građevinskih radova. Ova buka je privremena i prestaje po završetku izvođenja radova, te se uz poštivanje tehnološke discipline i predviđenih mjera zaštite ne očekuje njen negativan utjecaj na okolno naseljeno područje. Proračunom buke je ustanovljeno da je nekolicina najbližih objekata potencijalno izložena razinama buke do 5 dB(A) većim od dopuštenih. No valja istaknuti, da se razvoj takve situacije očekuje tek 2029. godine. Stoga su predviđena kontrolna mjerenja buke koja će utvrditi stvarno stanje nakon puštanja obilaznice u promet, te će nakon povećanja količine prometa za više od 25% biti donesena odluka o provođenju eventualno potrebnih mjera zaštite. Za navedeni promet, računski je dobiven pojas širine 60 metara od osi obilaznice u kojem će se prostirati područje s noćnom bukom većom od 50 dB(A). S obzirom da će buduća obilaznica prolaziti kroz izgrađena i neizgrađena građevinska područja naselja, proračun imisije buke služit će kao smjernica za izgradnju budućih objekata kako bi se izbjeglo prekoračenje dozvoljenih razina buke na njihovim lokacijama.

5.12 Otpad

Nastajat će manje količine komunalnog i opasnog (istrošena ulja, zauljene krpe i sl.) te građevinskog otpada na lokaciji gradilišta. Zahvat podrazumijeva izgradnju ceste što će prouzročiti nastajanje viška materijala od iskopa. Procjenjuje se da će se i nakon iskorištenja materijala za nasipavanje pojaviti cca 100.000 m3 viška materijala iz iskopa.

19


Općina Orebić je izdala Potvrdu (Kl. 022-05/10-02/31, Ur.br. 2138/03-03-10-01, od 04.11.2010.) u kojoj ukazuje na mogućnost deponiranja viška materijala od iskopa na deponiju za odlaganje glomaznog otpada, na k.č. 1033 k.o. Stankovići koja je u vlasništvu KTD „Bilan“ d.o.o., Orebić. Predlaže da se dio materijala iskoristi kao tampon za uređenje i održavanje nerazvrstanih cesta te protupožarnih i poljskih putova na području Općine.

6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

6.1 Mjere zaštite okoliša tijekom projektiranja i pripreme

1. Idejni projekt za dio trase uz franjevački samostan Velike Gospe (između stacionaža

km 3+400 i km 3+900) treba izraditi u mjerilu 1:1000 na posebnoj geodetskoj podlozi koja će sadržavati snimak visoke vegetacije.

2. S obzirom na osjetljivost područja prije početka gradnje treba izraditi projekt organizacije i tehnologije građenja.

3. S obzirom na osjetljivost područja prije početka gradnje treba izraditi projekt privremene regulacije prometa s jasno definiranim točkama prilaza na postojeći cestovni sustav.

4. S obzirom na konfiguraciju terena kao poseban predmet uvjeta u postupku ishođenja lokacijske odnosno građevinske dozvole odgovarajuće urediti raskrižja na početku i na kraju trase obilaznice.

5. Zabranjeno je priključivanje s privatnih parcela na buduću obilaznicu kako ona s vremenom ne bi postala gradska ulica

6. Prije samog početka gradnje unaprijed odrediti mjesta za privremeno odlaganje materijala i otpada, te površine za kretanje i parkiranje vozila, na kojima je sagledan utjecaj na okoliš.

7. Parkirališni prostor za smještaj mehanizacije izvesti kao nepropustan, s pročišćavanjem prikupljenih oborinskih voda preko sepatratora ulja prije upuštanja u okolno tlo, kako bi se spriječilo onečišćenje tla i podzemnih voda uljima i masnoćama iz strojeva i vozila. Alternativno, spriječiti curenje goriva i ulja u okolno tlo pokretnim posudama ispod parkiranih strojeva i vozila.

8. U najvećoj mogućoj mjeri potrebno je koristiti i prilagoditi već postojeće pristupne putove, koje se tom prilikom može i urediti, a nove formirati krčenjem kroz prirodnu vegetaciju samo kada je to nemoguće izbjeći.

9. Rasvjetu predvidjeti na način da se spriječi svjetlosno onečišćenje okoliša. Mjere zaštite 5-8 su u skladu sa člancima 41. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) i prema člancima 8. i 11. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, NN119/09). Mjera zaštite 9 je u skladu sa člankom 31. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). Mjere zaštite voda 1. Projektom ceste na širem dijelu trase koji prolazi II zonom sanitarne zaštite izvora

Studenac kao i rubnim dijelom građevinskog područja (cca. do 2+000), predvidjeti zatvoreni sustav odvodnje i prikupljanje otpadnih voda s prethodnim pročišćavanjem na separatoru ulja i masti. Obrađene otpadne vode kontrolirano upuštati u prijemnik prema rezultatima hidrogeološkog mikrozoniranja iz točke 2.

2. Tijekom projektiranja provesti hidrogeološko mikrozoniranje na širem okruženju II. zone sanitarne zaštite izvora Studenac te temeljem dobivenih rezultata definirati mjesto ispuštanja oborinskih voda ceste prikupljenih zatvorenim sustavom odvodnje.

20


3. Na ostalom dijelu trase predvidjeti sustav prikupljanja oborinskih voda obodnim kanalima obloženim humusnom oblogom koji će omogućiti odvajanje onečišćujućih tvari s kolnika. Na dijelovima kanala s većim uzdužnim nagibom u glavnom projektu predvidjeti građevine za sprečavanje erozije. Također ispoštovati eventualno dodatne uvjete koje će propisati Hrvatske vode.

4. Prilikom projektiranja sustava odvodnje posebnu pažnju posvetiti zaštiti od erozije i sprečavanju formiranja bujičnih tokova u svrhu izbjegavanja poplavljivanja dijela naseljenih područja Orebića i poljoprivrednih površina nizvodno od ceste. Propustima i kanalima regulirati vanjske vode na način da se ostvare protjecanja bez mogućnosti erozije prometnice i okolnog terena. Na mjestima potoka i bujičnih vodotoka predvidjet propuste koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke, posebno na stacionažama:

0+200 0+420km (potok Trstenica) 1+500 km (potok Roganj) 1+950km (potok Pod most) 2+330 km (potok Brguljice) 3+510 km 5+080 km

Provjeriti potencijalne lokacije mogućih pojava povremenih bujica i na drugim mjestima posebno oko stacionaža:

3+200 km, 3+700-3+800 km, 4+200-4+400 km, 4+600-4+900 km, 5+400-5+500 km, 6+000 km.

5. Za sve bujične tokove glavnim projektom predvidjeti zaštitu od erozije na čitavom toku, sve do mora

6. U široj zoni sanitarne zaštite (na prvom kilometru trase) ne planirati smještaj privremenih građevina ili gradilišnih površina (parkirališta, deponija materijala i sl.)

7. Predvidjeti efikasne mjere zaštite od bočnog izlijetanja vozila na svim potencijalno opasnim mjestima.

Mjera 1je u skladu s čl. i 27. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02). Mjere 2 i 3 i 5su u skladnu s člankom 43. i 63 Zakona o vodama (NN 153/09). Mjere 4, 6 se temelje na stručnoj inženjerskoj praksi. Mjere zaštite šumskih ekosustava 1. Prilikom projektiranja koristiti programe gospodarenja šumama i karte požara pri

planiranju pristupnih puteva, kako bi se izbjeglo nepotrebno formiranje novih. 2. Prilikom pripremnih radova urediti rubne dijelove gradilišta, kako bi se spriječilo

izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena, što se osobito odnosi na prostore oko usjeka ceste.

3. Trasu obilaznice gdje je to moguće, projektirati rubom šume, kako bi se smanjila fragmentacija i gubitak šumskih površina.

Mjere zaštite propisane su sukladno člancima 37.–49. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08), člancima od 24.-27. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 116/06, 74/07, 55/09), te člancima 35., 42. i 45. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

21


Mjere zaštite faune 1. U nasipu obilaznice kod stacionaža km 1+500, 2+600 i 5+100 predvidjeti cijevne

propuste promjera 60 centimetara za male i srednje životinje (gmazovi, sisavci i dr.). Mjere zaštite propisane su u skladu s člancima 85. i 87. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite zaštićenih područja 1. S obzirom na osjetljivost terena obavijestiti Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije 8 dana prije početka građevinskih radova kako bi mogli poslati nadzornika (posebno prije početka radova oko stacionaže 3+400 – 4+200 km).

2. Organizaciju radnog pojasa planirati na način da se uz franjevački samostan Velike Gospe i neposredno zapadno od samostana, gdje trasa prolazi vrlo blizu sjevernoj granici posebnog rezervata šumske vegetacije „Čempresada Pod Gospu“ (između stacionaža km 3+400 i km 4+200) širina privremenog radnog pojasa južno od trase ograniči na širinu same prometnice. Svako širenje u zonu čempresade se u potpunosti zabranjuje.

3. Na području koje gdje je trasa najbliže posebnom rezervatu šumske vegetacije „Čempresada Pod Gospu“ i spomeniku parkovne arhitekture Drvored čempresa iznad Orebića (između stacionaža km 3+600 i km 4+200) ne planirati privremena odlagališta građevinskog materijala, otpada ili parkirališta za strojeve i vozila kako ne bi došlo do onečišćenja tla i podzemlja, požara i sl.

Mjere zaštite propisane su u skladu s člancima 16. i 123. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite divljači i lovstva 1. U suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika (stručni suradnik i lovočuvari) nužno je

na terenu razmotriti lokacije na kojima divljač obitava kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati na divljači.

2. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zatečene lovnogospodarske objekte (hranilišta, pojilišta) na druge lokacije ili nadomjestiti novima.

Mjere zaštite propisane su sukladno člankom 51. stavku 3. i 5., 53, i 56. Zakona o lovstvu (NN 140/05 i 75/09). Mjere zaštite krajobraza 1. U sklopu izrade projektne dokumentacije (glavni i izvedbeni projekti) potrebno je

izraditi detaljan projekt krajobraznog uređenja zaobilaznice Orebić od strane stručnjaka – krajobraznog arhitekta.

2. Kako bi se zaobilaznica što bolje vizualno uklopila u šire krajobrazno područje, u okviru projekta krajobraznog uređenja potrebno je: • definirati zaštitni zeleni pojas oko ceste kako bi potencijalno privlačne vizure ostale

očuvane i dostupne putniku na cesti, a one neprivlačne u potpunosti ili bar djelomično uklonjene, te kako bi se smanjio negativan vizualan utjecaj zaobilaznice nastao zasjecima, usjecima i visokim nasipima.

• posebno pažljivo oblikovno riješiti zaštitne zelene pojaseve u vizualno najosjetljivijom dijelu trase od stacionaže 3+100 do stacionaže 6+350 km.

• od biljnih vrsta za uređenje koristiti autohtone vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica na užem području zahvata i imaju minimalne zahtjeve za njegom a u početnoj fazi prema potrebi predvidjeti navodnjavanje/zalijevanje na dijelu trase oko groblja i samostana

• posebnu važnost dati čempresu (Cupressus sempervirens var. pyramidalis) kao krajobraznom elementu koji je sastavni dio lokalne flore i koji kao takav pokazuje

22


veliki stupanj prilagodbe ekstremnim lokalnim prirodnim uvjetima (strmi nagibi, plitko tlo), a zbog svoga naglašeno vertikalnog oblika idealan je za vizualno zaklanjanje neprimjerenih zasjeka i jako visokih nasipa

3. Pokose nasipa, zasjeka i usjeka, projektirati na način da što manje zadiru u prirodnu morfologiju terena (preferirati blaže nagibe pokosa i izbjegavati visoke zasjeke i usjeke), te ih oblikovanjem i materijalima prilagoditi prirodnim krajobraznim karakteristikama područja – kamenu (obložiti ih kamenom, posebno u dijelu od stacionaže. 3+100 do stacionaže 4+000)

4. Krilo upornjaka nadvožnjaka na stacionaži 3+700 s južne strane izvesti kao potporni zid obložen kamenom.

5. Organizacijom gradilišta u blizini zona vrijednoga poljodjeljskog kulturnog krajobraza, osigurati očuvanje vrijednih strukturnih elemenata (terasa, suhozida) i spriječiti njihovo nepotrebno rušenje i oštećivanje.

6. Suhozide oštećene graditeljskim aktivnostima potrebno je sanirati, tj. dozidati istim materijalom do ruba građevinskog pojasa.

Mjere zaštite su u skladu sa čl. 193 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/073.) te člancima 3., 5. i 16. Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05 i 139/08). Mjere zaštite od povećanja razine buke 1. Prije početka radova treba ustanoviti postojanje, namjenu i legalnost objekata koji su

potencijalno izloženi razinama buke većim od dopuštenih. Lokacije tih objekata su navedene u Tablici 1. i prikazane su u Prilogu 1. i 2.

Tablica 1. Objekti u blizini buduće obilaznice koji su potencijalno ugroženi bukom

Redni broj

skupine

Stacionaža objekta

Objekt se nalazi s

lijeve (L) ili desne

(D) strane ceste

Udaljenost objekta od osi ceste

[m]

Grafički prilog

0+040 D 26 0+120 D 18 0+140 L 30 0+205 D 23 0+245 D 29

1

0+280 L 30 2 1+230 D 38

1+570 L 26 1+720 D 21 3

1+900 L 35 2+925 D 24

4 2+930 D 3

Prilog 1.

5 4+750 D 26 Prilog 2. Mjere zaštite su u skladu sa člankom 7. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

6.2 Mjere zaštite okoliša tijekom gradnje zahvata Opće mjere zaštite 1. Dopremu materijala i sve građevinske radove treba izvoditi izvan glavne turističke

sezone.

23


2. Zabranjeno je bilo kakvo nekontrolirano deponiranje materijal iz iskopa a posebno nasipavanje mora.

3. Prilikom izvođenja zahvata kretanje teške mehanizacije ograničiti na radni pojas i postojeću cestovnu infrastrukturu ili putove.

4. Oštećene putove nakon završetka radova sanirati. 5. Prilikom izgradnje ceste, geotehnički nadzor treba osigurati potrebne korekcije

izvedbenih rješenja u skladu sa zapaženim odstupanjima geotehničkih karakteristika stijenskih masa od projektiranih, kao i pratiti utjecaj minerskih radova na postojeće objekte i u skladu s tim poduzeti potrebne mjere.

6. U području uz franjevački samostan Velike Gospe (3+500-3+800) postaviti dodatnu fizičku zaštitu (ogradu) kod miniranja.

Mjere zaštite okoliša rezultat su pozitivne inženjerske prakse. Mjere zaštite voda 1. U zoni sanitarne zaštite zabranjeno je parkiranje građevinskih strojeva i vozila kao ni

pretakanje goriva, ulja i sl. opasnih tvari. Parkiranje se može dozvoliti na ostalom dijelu trase ali na nepropusnoj površini s pročišćavanjem prikupljenih oborinskih voda preko sepatratora ulja prije upuštanja u okolno tlo. Alternativno, spriječiti curenje goriva i ulja u okolno tlo pokretnim posudama ispod parkiranih strojeva i vozila. Pretakanje goriva i servisiranje strojeva izvoditi izvan lokacije zahvata, na za to predviđenom mjestu.

2. Na gradilištu osigurati dovoljan broj kemijskih WC-a za radnike i osoblje gradilišta sa spremnikom za sanitarne otpadne vode prema sanitarnim propisima, koji će se prazniti putem ovlaštene pravne osobe.

Mjere 1 i 2 i 3 u skladu su s s čl. 43. Zakona o vodama Zakona o vodama (NN 153/09) i rezultatima pozitivne inženjerske prakse. Mjere zaštite tla 1. Iskopani humusni materijal odlagati na točno određenom mjestu kako bi se spriječilo

njegovo ispiranje i otjecanje s lokacije gradilišta te kasnije koristilo za uređenje okoliša, odnosno iskoristilo za druge potrebe, u skladu s propisima.

Mjere zaštite su u skladnu s člankom 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) i člankom 20. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07, 128/99). Mjere zaštite šumskih ekosustava 1. Na stacionaži 3+400 – 4+200 uključiti nadzor Hrvatskih šuma vezano uz zaštitu od

požara, posebno u vrijeme miniranja. 2. Odmah nakon prosijecanja šumskog područja uspostaviti i održavati šumski red, tj.

ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu posječenu drvnu masu. 3. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i

otvorenim plamenom, te alatima koji mogu izazvati iskrenje. 4. Ostatke drveća te nisko raslinje složiti u hrpe na predviđenim mjestima, usitniti i

pomiješati sa zemljom i ostaviti na lokaciji. Mjere zaštite propisane su sukladno člancima 37.–49. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08), člancima od 24.-27. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 116/06, 74/07, 55/09), te člancima 35., 42. i 45. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

24


Mjere zaštite flore i vegetacije 1. Tijekom izgradnje treba spriječiti nepotrebna oštećivanja grmova oštrike, krošnji i

korijenovih sustava maslina, smokava i drugih kultiviranih biljaka, te ostalih drvenastih biljaka u okviru prirodne vegetacije.

2. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije koristiti za uređenje okoliša, odnosno iskoristiti za druge potrebe, u skladu s propisima.

3. Višak iskopanog materijala treba deponirati na za to predviđenim lokacijama, a nikako "zaravnati" u sastav prirodne vegetacije.

Mjere zaštite su u skladu sa članku 41. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) i prema člancima 8. i 11. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, NN119/09). Mjere zaštite faune 1. U slučaju da se tijekom izvođenja radova naiđe na neki podzemni objekt (špilja, jama

ili sl.) nužno je odmah prekinuti s radovima te o pronađenom obavijestiti nadležnu instituciju za zaštitu prirode.

2. Stanje cijevnih propusta za male i srednje velike životinje kod stacionaža cca km 1+500, 2+600 i 5+100 periodički kontrolirati i održavati ih prohodnima tijekom gradnje i korištenja ceste.

Mjere zaštite propisane su u skladu s člancima 47., 85. i 87. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite divljači i lovstva 1. Pri izgradnji zaobilaznice Orebića nastojati sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini

prometnice kako bi se divljač što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište.

Mjera zaštite propisana je sukladno članku 58. Zakona o lovstvu (NN 140/05 i 75/09). Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine 1. Provoditi arheološko-konzervatorski nadzor tijekom pripremnih i zemljanih radova na

cjelokupnoj dužini zahvata, a posebno u blizini Crkve Sv Lovrijenca (km 5+200), Karmena selo – niz stilskih kuća 17. i 18. st i Crkve Gospe od Karmena (km 2+700 – km 3+000) te lokaliteta Gomila nad Stinama (uz priključak zapadno od Orebića na trasu između stac. 2+000 i 3+000).

2. Zbog neposredne blizine lokaliteta Samostan Velike Gospe na Podgorju i Groblje Gospe Velike uz franjevački samostan (km 3+700) te Crkva Sv Ane (km 5+250) prilikom projektiranja potrebna suradnja s konzervatorom te je nužan strogi i stalni arheološki nadzor pri izvođenju pripremnih i zemljanih radova kod izgradnje ceste.

3. U slučaju nailaska na arheološke predmete radove obustaviti i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

4. U najvećoj mogućoj mjeri spriječiti svaku nepotrebnu destrukciju i ugrožavanje vrijednosti kulturnog krajolika.

Mjere zaštite u skladu su sa čl. 44., 45., 46. i 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09). Mjere zaštite krajobraza 1. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova treba

sanirati prema projektu krajobraznog uređenja, odnosno dovesti u prvobitno stanje.

25


Mjera zaštite propisana je u skladu s člankom 37g. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite od povećanja razine buke 1. Radove na izgradnji obilaznice obavljati izvan turističke sezone, u skladu s važećim

odlukama lokalne i/ili regionalne samouprave. 2. Radove na izgradnji obilaznice obavljati samo tijekom dnevnog razdoblja (7 – 19 sata) a

radove koji uključuju korištenje pneumatskih čekića tijekom razdoblja 8 – 18 sati. Pri tomu radove treba organizirati na način da ekvivalentne razine buke na referentnim objektima, ukoliko se ovi objekti koriste u vrijeme izvođenja radova, tijekom navedenih razdoblja ne prekoračuju vrijednosti prema važećem Pravilniku... (65 dB(A) za razdoblje 7 – 19 sati + 5 dB(A) za razdoblje 8 – 18 sati).

Mjere zaštite su u skladu sa člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Mjere za način zbrinjavanja otpada 1. Višak materijala iz iskopa deponirati na lokaciji u skladu s Potvrdom općine Orebić (k.č.

1033 k.o. Stanković, na kojoj se nalazi se deponij za odlaganje glomaznog otpada). 2. Unaprijed odrediti odlagališta otpada te ga razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno

skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće sa svrhom ponovne obrade.

3. Komunalni otpad sakupljati u za to predviđeni kontejner, i s komunalnim poduzećem ugovoriti odvoz.

4. Istrošena ulja i masti od radnih strojeva i vozila (kao i krpe i druge materijale natopljene uljem i mastima) skupljati u odgovarajuće označene spremnike i predavati ovlaštenoj tvrtki.

5. Istrošene dijelove strojeva i opreme odvojeno skupljati prema vrsti materijala i predavati ovlaštenoj tvrtki.

6. Nečistoće iz separatora zbrinjavati na propisani način, prema ugovoru s ovlaštenom tvrtkom.

Mjere postupanja s otpadom su propisane u skladu sa člancima 25., 26. i 39. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) Mjere zaštite od iznenadnih događaja 1. Izraditi Plan zaštite i spašavanja koji će uključiti Plan zaštite od požara, poplava i

ekoloških nesreća s postupcima i mjerama za sprečavanje i/ili ublažavanje mogućih incidentnih situacija.

Mjera zaštite propisana je u skladu sa čl. 22 i 41 Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 38/09).

6.3 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata Opće mjere zaštite 1. Tijekom korištenja prometnice onemogućiti nastajanje «divljih» ugibališta i parkirališta

pored prometnice. Mjere zaštite voda 1. Redovito pratiti stanje i funkcionalnost građevina za pročišćavanje otpadnih voda te

održavati sustav kolničke odvodnje, propuste za bujične vodotoke te građevine za sprečavanje erozije.

26


Mjera zaštite je u skladu s točkom 68. Zakona o vodama (NN 153/09) i s rezultatima pozitivne inženjerske prakse. Mjere zaštite tla 1. Obavezno djelotvorno zaštititi tlo od imisije krutih čestica podizanjem zaštitnih

pojaseva uz samu trasu ceste, kako bi se što bolje izolirala tla u zoni predvidivog utjecaja.

Mjere zaštite su u skladu s člankom 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) i člankom 20. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07, 128/99). Mjere zaštite flore i vegetacije 1. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanje

mehanizacije, te u radnom pojasu i ostalim područjima na kojima se izvodio zahvat razrahliti površinu tla, kako bi površine čim prije obrasla vegetacija.

Mjera zaštite propisana je u skladu s člankom 37g. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite faune 1. Odgovarajućom prometnom signalizacijom i znakovima upozoriti vozače na divljač u

prolazu radi smanjenja šteta naletom vozila. 2. Tijekom korištenja, odnosno tijekom odvijanja prometa nužno je pratiti učestalost i

distribuciju stradanja životinja od prometa. Nakon praćenja u razdoblju od godinu dana nužno je izvršiti analizu o mjestima stradanja i taksonomskoj pripadnosti stradalih životinja, te definirati dodatne mjere zaštite.

Mjere zaštite propisane su u skladu s člancima 85. i 87. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Mjere zaštite krajobraza 1. Redovito održavati površine uz zaobilaznicu. Mjere zaštite propisane su u skladu s člankom 37g. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

6.4 Program praćenja stanja okoliša (monitoring) Vode 1. Zbog mogućeg utjecaja prometnice na izvor Studenac, u suradnji s Hrvatskim vodama

izraditi projekt monitoringa radi praćenja kakvoće vode na izvoru Studenac. Nulto stanje treba analizirati prije početka izgradnje, praćenjem istih parametara čije je praćenje predviđeno u fazi izgradnje.

2. Projektom monitoringa obuhvatiti i praćenje vode prikupljene u separatoru na dijelu trase sa zatvorenim sustavom odvodnje tijekom korištenja ceste. Ovo provoditi četiri puta godišnje tijekom 2 godine nakon puštanja obilaznice u promet, a nakon toga donijeti odluku o potrebi daljnjeg praćenja.

3. Tijekom trajanja građevinskih radova i nakon puštanja obilaznice u promet, pratiti stanje izvora Studenac u skladu s projektom monitoringa na način da se prate karakteristični parametri kako slijedi:

- jednom tjedno: ‐ KPK ‐ BPK5

27


‐ mutnoća vode ili suspendirana tvar ‐ mineralna ulja ‐ PAH – ukupno ‐ 1,1,1,-trikloretan - jednom mjesečno: ‐ ToC – temperatura vode ‐ EC (µS/cm) – elektrolitička vodljivost ‐ pH vrijednost ‐ O2 ‐ Cl- ‐ SO42- ‐ teški metali (Cd, Cu, Cr, Zn, Ni, Pb, Fe, Mr, Hg) ‐ Br-, J- ‐ NH3, NO2, NO3 ‐ ukupne masnoće ‐ DOC ‐ fenoli ‐ kloroform ‐ tetraklorugljik ‐ tetrakloretilen (PCE) ‐ trikloretilen (TCE)

Program praćenja se temelji na čl. 44 Zakona o vodama (NN 153/09). Praćenje flore i vegetacije

1. Provoditi praćenje stanja invazivnih biljnih vrsta u području građevinskog pojasa (pojas širine 15 m od trase). U slučaju pronalaska invazivnih vrsta (npr. vrsta Ailanthus altissima) vršiti uklanjanje invazivnih vrsta adekvatnim metodama. Praćenje stanje provoditi tijekom vegetacijske sezone, za vrijeme izgradnje i 2 godine nakon izgradnje.

Program praćenja je u skladu sa člankom 41. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) i s člancima 8. i 11. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, NN119/09). Praćenje razina buke

1. Za skupine objekata potencijalno ugroženih bukom, potrebno je izvršiti kontrolna mjerenja buke nakon izgradnje prometnice zajedno s brojanjem prometa. Daljnja mjerenja buke provoditi kada se sljedećim brojanjem pokaže da je količina prometa veća za 25% u odnosu na onu koja je izbrojana prilikom prethodnih mjerenja. Pri tomu je za pojedinu grupu objekata potrebno glavnim projektom zaštite od buke definirati karakterističan objekt i mjerenje izvršiti na strani koja je najviše izložena buci s nove prometnice. Mjerenja je potrebno provesti u reprezentativnom vremenskom trenutku, u trajanju 24 sata i to posebno za dan, posebno za večer i posebno za noć.

Program praćenja je u skladu sa čl. 3. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) i čl. 2. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 145/04)

Prilog 1: Pregledna karta zahvata

Documents

SAŽETAK ZA JAVNI UVID - edubrovnik.org...bitni elementi koji određena trasa mora udovoljavati. Prilikom projektiranja vodi se računa o optimalizaciji svih međusobnih parametara