Ruski Jezik[2]

Crna Gora Zavod za kolstvo

OSNOVNA KOLA

Predmetni program

RUSKI JEZIK, fakultativna nastava IV, V i VI razred

Podgorica

2010.

Zavod za kolstvo Predmetni programi fakultativna nastava

Predmetni program RUSKI JEZIK, fakultativna nastava IV, V i VI razred osnovne kole Predmetni program RUSKI JEZIK fakultativna nastava /drugi ciklus/ za devetogodinju osnovnu kolu su izradile: mr Vesna Vukievi, Filozofski fakultet, Niki Ljiljana Ranatovi, OPavle Rovinski, Podgorica Lektura: Danijela ilas Na osnovu javno-vaeeg opteg dijela obrazovnog programa za osnovno obrazovanje i vaspitanje koji je utvren Rjeenjem Ministarstva prosvjete i nauke od 23. marta 2004. godine (br. 01-1584), II saziv Savjeta za opte obrazovanje na a 2. sjednici, odranoj 31. avgusta 2009. godine utvrdio je predmetni program RUSKI JEZIK fakultativna nastava za IV, V i VI razred osnovne kole.

2


SADRAJ: 1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA I PREDMETNOG PROGRAMA ................................................................................... 4 2. ODREENJE PREDMETNOG PROGRAMA....................................................................................................................... 4 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA.................................................................................................................... 5 4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA ................................................................................... 6 5. DIDAKTIKA UPUTSTVA ................................................................................................................................................. 14 6. KORELACIJE MEU PREDMETIMA ................................................................................................................................ 18 7. STANDARDI ZNANJA ....................................................................................................................................................... 19 8. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJE................................................................................................. 23 9. RESURSI ZA REALIZACIJU.............................................................................................................................................. 24 10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH SARADNIKA/CA....................................................... 25

3


1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA

STRANI JEZIK NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA

Ruski jezik (fakultativna nastava) 2. ODREENJE PREDMETNOG PROGRAMA a) Poloaj, priroda i namjena predmetnog programa Izuavanje stranih jezika odavno predstavlja imperativ savremenog drutva. U vrijeme globalizacije i olakanih mogunosti komunikacije adekvatno vladanje makar jednim stranim jezikom predstavlja zahtjev svijeta oko nas. Znanje stranog jezika otvara mogunost ka kvalitetnijem strunom usavravanju, poslovnoj zastupljenosti na meunarodnom nivou i kulturnoj integraciji. Ruski jezik kao jedan od svjetskih jezika (oko 300 miliona vlada ruskim jezikom kao maternjim ili stranim) kroz istoriju je pretrpio razliite strategije u popularizaciji u svijetu i svaki od tih perioda je zavisio od drutvenih, politikih i kulturnih uslova. Za dananje uslove izuavanja ruskog jezika u svijetu moemo rei da su od strane izvorne drave u veoj mjeri prepoznate realne potrebe za popularizacijom ruskog jezika. U tom smislu odgovarajue obrazovne institucije u Ruskoj Federaciji preko svojih mrea u svijetu plasiraju niz udbenika i nastavnih sredstava opremljenih na savremen, prijemiv nain. Savremeno stanje u Crnoj Gori je oigledan pokazatelj potrebe da ruski jezik u kolskom sistemu zauzme poloaj koji bi mogao u realnoj mjeri da formira potreban kadar u oblasti turizma, privrede, kuturnih veza izmeu dvije drave. U nastavnom procesu program ruskog jezika u najveoj mjeri korespondira sa programom maternjeg jezika, sa programima ostalih stranih jezika, a zatim i sa ekstralingvistikim disciplinama kao to su istorija, geografija, muziko i likovno vaspitanje preko kojih uenik/ca moe da formira cjelovitu predstavu o zemlji iji jezik izuava. Vano je istai da odnos srodnih jezika u nastavnom procesu ima kako pozitivne tako i negativne strane. Od pozitivnih strana svakako ueniku/ci se moe obezbijediti olakano savladavanje materije na poetnim fazama izuavanja jezika, to je od velikog znaaja u stvaranju pozitivnog odnosa prema stranom jeziku. Od negativnih strana izdvaja se veliki stepen interferencije jednog jezika na drugi koji prati nastavu ruskog jezika i u kasnijim fazama izuavanja jezika. Izmeu ostalog smatramo da su upravo ove navedene osobine ono to u najveoj mjeri odreuje osnovne principe u izradi programa za nastavu ruskog jezika u osnovnoj koli jer samo tako moemo formirati dobre temelje za njegovu nadogradnju kroz dalje kolovanje. Ruski jezik kao predmet u nastavnom procesu, osim adekvatnog znanja zahvaljujui kojem budui kadar moe da bude konkurentan na tritu, treba da doprinese stvaranju opteg znanja uenika/ca iz oblasti knjievnosti, muzike, pozorita kao i

4


intenzivnih istorijskih veza izmeu naa dva naroda. Program je koncipiran tako da se ve u poetnoj fazi izuavanja kod uenika/ca razvija objektivan odnos prema ruskom jeziku kao stranom, da pomogne nastavniku/ci u naporu da se iskorijene predrasude koje vladaju posljednjih godina prolog i poetkom ovog vijeka o ovom jeziku i da tako budemo dio svjetskih trendova koji evidentiraju povean interes prema ruskom jeziku. U uem smislu, nastava ruskog jezika u IV, V i VI razredu osnovne kole treba da stvori elementarne navike sluanja, itanja, govorenja i pisanja u jednom ogranienom tematskom okviru. b) Broj asova po godinama obrazovanja i nivoima postignua

Fakultativna nastava 1-3. godina uenja Razred Nedjeljni broj asova Godinji broj asova Nivoi postignua

IV 2 60+8* A1.1 V 2 60+8* A1.1 VI 2 60+8* A1

Ukupno 180+24* * Nastavnik/ca je slobodan/na da oko 10% nastavnih sadraja oblikuje u saradnji sa uenicima/ama i upravom kole u zavisnosti od specifinosti sredine. 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA Ciljevi i zadaci uenja ruskog jezika u osnovnoj koli su da se uenik/ca osposobi da komunicira na osnovnom nivou u usmenom i pisanom obliku o temama iz svog neposrednog okruenja. Nastava ruskog jezika po ovom programu ima za cilj da:

podstakne potrebu za uenjem ruskog jezika; podstakne razvijanje svijesti o sopstvenom napredovanju radi jaanja motivacije za uenje jezika; olaka razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija; stimulie matu, kreativnost i radoznalost; podstie upotrebu ruskog jezika u line svrhe i iz zadovoljstva; priblii uenicima/ama ideju o postojanju drugih jezika kao sredstava komunikacije; razvije pozitivna osjeanja prema jeziku koji ue (tzv. senzitivizacija na strane jezike); stvori dobru lingvistiku osnovu za dalje izuavanje jezika.

Ovo je samo prva etapa na putu koji se nastavlja dalje kroz osnovnu i srednju kolu, ali i izvan kole. Meutim, uenje drugog stranog jezika treba posmatrati u kontekstu kompleksne uloge kole i mnogostrukih ciljeva koje joj drutvo dodjeljuje. U osnovnoj

5


koli prioritet su formativni ciljevi, pa je cilj uenja ruskog jezika, osim to treba da osposobi za komunikaciju na tom jeziku, i podsticanje kognitivne i afektivne znatielje prema jeziku kao fenomenu i prema drugim kulturama. Stoga je fakultativna nastava/uenje ruskog u drugom ciklusu osnovne kole sastavni dio globalne vizije jezikog obrazovanja sa interdisciplinarnom i transdisciplinarnom povezanou sa maternjim i prvim stranim jezikom, ali i drugim disciplinama i optim ciljevima obrazovanja:

jaanje konceptualnog razvoja uenika/ca; jaanje mentalnih operacija; razvoj strategija uenja i time osposobljavanje za autonomnost i cjeloivotno uenje; razvoj transverzalnih vjetina (radoznalost, saradnja, odgovornost, vjetina sluanja, panja, sposobnost samoprocjene

vlastitih postignua, povjerenje u sebe i svoje sposobnosti); otkrivanje drugih prostora i kultura, razvijanje svijesti o postojanju razlika i pozitivnog stava prema razlikama, kao i elje za

upoznavanjem i za komunikacijom. 4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA Program za uenje ruskog jezika na ovom nivou daje prednost uenju ruskog jezika prije svega upotrebom a ne uenjem pravila. To znai sluanjem, itanjem i ponovnim itanjem, prepisivanjem i nastojanjem da se emituje i rukom i jezikom. Programom se insistira na intenzivnoj praksi sluanja bez koje se ne moe razviti usmeni govor, odnosno, da u nastavi sluanja treba razviti vjetinu da se prepoznaju sluhom primljeni modeli govora, da se oni ralane na elemente, da se prepoznaju rijei koje su u govoru pretrpjele izmjenu, da se izdvoje logiki akcentovane rijei, da se vodi rauna o intonaciji. Nastava je usmjerena na uenika/cu kao subjekta nastavnog procesa, pa je u odreivanju ciljeva, kao i metodologije, voeno rauna o njegovim/njenim potrebama i njegovom optem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju. to se tie kognitivnog aspekta, rije je o spontanom usvajanju jezikih znanja potrebnih za funkcionalnu upotrebu jezika. Afektivna dimenzija ima za cilj da otkloni eventualne predrasude i razvije pozitivan stav prema ruskom jeziku i kulturi. Socijalna komponenta odnosi se na potrebu djeteta da spozna i izgrauje sebe kroz susret sa drugima. Zbog toga je vano predvidjeti raznovrsne aktivnosti koje pozivaju na spontano uee kroz igru i korienje umjetnikih disciplina (crtanje, pjesma, ples, mimika, gluma) koje doprinose tome da uenje bude zadovoljstvo i da se razvija kreativnost. Sve ove aktivnosti treba da angauju kognitivne, afektivne i motorike sposobnosti uenika/ca i da ukljue sva ula. Na taj nain ruski jezik e za dijete biti, prije svega, sredstvo komunikacije povezane sa zadovoljstvom i kreativnou, a ne predmet koji se ui. Kroz nastavu ruskog jezika uenik/ca e upoznati i osnovne elemente kulture naroda iji jezik ui (npr. tipina imena i prezimena, naine pozdravljanja i predstavljanja, praznike, slobodno vrijeme, pjesme, poeziju, nazive gradova i nekih spomenika), koje e otkrivati u kontekstu i koji e mu/joj omoguiti da postepeno rekonstruie materijalno i kulturoloko okruenje svojih vrnjaka u Rusiji.

6


Slijede tabele u kojima su navedene teme, operativni ciljevi, aktivnosti, pojmovi i sadraji i korelacije. Teme se odnose na samog/samu uenika/cu i njegovo/njeno neposredno okruenje. Pojedine teme se ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe proirivanja leksike. Izborne teme biraju se u saradnji sa uenicima/ama, prema njihovom interesovanju i potrebama. Operativni ciljevi su izvedeni iz optih ciljeva predmeta, formulisani su u vidu kompetencija sposobnosti potrebnih za efikasno uee u komunikaciji. Dati su po kategorijama: za IV razred sluanje/govor/znanje o jeziku (na ovom uzrastu nijesu predvieni ishodi za kategorije itanja i pisanja), a ve za V i VI sluanje/govor/itanje/pisanje, to omoguava da se bolje identifikuju jezike aktivnosti u kojima uenike/ce treba uvjebati. Obuhvataju sve taksonomske nivoe, od imitativne reprodukcije do autonomne produkcije. Mjerljivi su i slue kao osnova za definisanje standarda znanja. Aktivnosti proizilaze iz operativnih ciljeva, usmjerene su na uenika/cu i pokazuju kako uenik/ca treba da ui, kojim aktivnostima ostvaruje cilj. Pojmovi i sadraji okvirno definiu jeziku grau (fonoloku, leksiku i gramatiku) potrebnu za ostvarivanje komunikativnih zadataka u tematskim oblastima relevantnim za uenika/cu. Korelacije slue za predmetno i meupredmetno povezivanje u cilju korienja postojeeg znanja uenika/ca vezanog za odreenu temu ili oblast. Istaknute su veze sa pojedinim predmetima koje su od znaaja za razumijevanje nekog pojma i poveavaju sistematinost znanja uenika/ce.

7


IV razred (prva godina uenja) TEMATSKI OKVIR: predstavljanje sebe i drugih, ja i moja porodica, uionica, kolski pribor, domae i divlje ivotinje, boje, igrake, praznici, ukusi.

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija SLUANJE Uenik/ca treba da: - razlikuje jezik koji ui od drugih

jezika; - razlikuje glasove jezika koji ui i

reeninu intonaciju; - razumije govor nastavnika/ce,

audio-vizuelni zapis, pjesme, brojalice, kratke dijaloge i slino.

GOVOR Uenik/ca treba da, uz prihvatljiv izgovor i intonaciju: - pravilno izgovara glasove,

nauene rijei i izraze i pravilno intonira reenicu;

- koristi formalne i neformalne pozdrave;

- postavi pitanja uz obraene teme i odgovara na njih;

- predstavi i opie sebe i druge; - imenuje osobe, stvari i ivotinje; - zahvali se i izvini; - izrazi (ne)dopadanje,

(ne)slaganje; - koristi usvojene fraze u

dijalozima; - recituje i pjeva jednostavne

pjesmice; - estita roendan i praznike.

Uenici/e: - sluaju i reaguju uglavnom

neverbalno crtanjem, bojanjem, fizikom aktivnou (mimikom, gestom, pokretom...);

- povezuju audio-vizuelni jeziki sadraj.

Uenici/e: - recituju, pjevaju i broje; - ponavljaju rijei, grupe rijei i

reenice po modelu; - daju i izvravaju jednostavna

uputstva i naredbe; - igraju igru uloga ( ); - uestvuju u razgovoru po

modelu sa drugim/om uenikom/icom ili nastavnikom/icom;

- simuliraju sporazumjevanje u jednostavnim situacijama;

- uestvuju u didaktikim igrama.

Fonetika: - privikavanje na fonoloke,

ritmike i intonacijske osobine ruskog jezika;

- vezivanje; - intonacija. Imenice: - globalno razlikovanje mukog i

enskog roda, jednine i mnoine. Pridjevi: - opisni (boje, veliina); - prisvojni (, ...). Zamjenice: - line (jednina); - upitne (ivo KTO?/ neivo ?). Brojevi: - od 0 do 10. Glagoli: - sadanje vrijeme (

, . , , ); - imperativ.

Maternji jezik i knjievnost: - gramatiki i fonoloki sistem

jezika; - prosta reenica (potvrdan i

odrian oblik); - elementi dramatizacije. Matematika: - brojevi od 1 do 10. Priroda i drutvo: - ja u koli i porodici; - porodini odnosi i praznici; - slinosti i razlike u ruskoj i

crnogorskoj kulturi i civilizaciji; - tradicija, obiaji i uljudno

ophoenje. Fiziko vaspitanje: - igre i gestovi; - kretanje uz muziku pratnju. Muzika kultura: - razvijanje muzikalnosti i osjeaja

za ritam; - pjesme. Likovna kultura: - crtanje, bojanje i izrada postera.

8


Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija INTERAKCIJA Uenik/ca treba da: - izraava svoje potrebe

uvaavajui potrebe drugih; - trai i daje informaciju i reaguje

na postavljena pitanja o poznatim temama;

- uestvuje u igri i drugim grupnim aktivnostima dajui kratke naredbe i reagujui na njih.

ZNANJA O JEZIKU Uenik/ca treba da: - prepoznaje na elementarnom

nivou glasovnu strukturu jezika koji ui i uoava razliku u odnosu na maternji jezik;

- koristi reenicu kao cjelinu; - uoava znaaj jezika i shvata da

razliiti jezici imaju istu vrijednost.

Uenici/e: - sluaju i reaguju uglavnom

neverbalno crtanjem, bojanjem, fizikom aktivnou (mimikom, gestom, pokretom...);

- povezuju audio-vizuelni jeziki sadraj.

Uenici/e: - recituju, pjevaju i broje; - ponavljaju rijei, grupe rijei i

reenice po modelu; - daju i izvravaju jednostavna

uputstva i naredbe; - igraju igru uloga ( ); - uestvuju u razgovoru po

modelu sa drugim/om uenikom/icom ili nastavnikom/icom;

- simuliraju sporazumjevanje u jednostavnim situacijama;


Prijedlozi: - , . Negacija: - ; - . Sintaksa: - jednostavne izjavne reenice

prema modelu; - jednostavne upitne reenice.

9


V razred (druga godina uenja) TEMATSKI OKVIR: moje aktivnosti, garderoba, boje, vrijeme (puni sati), dani u nedjelji, dijelovi tijela, ivotinje, stan, namjetaj, sport, instrumenti i prevozna sredstva.

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija SLUANJE Uenik/ca treba da: - postupno izgovora i intonira rijei; - identifikuje znaenje jednostavnog

iskaza kratke sluane poruke; - razumije globalni smisao kratke

sluane poruke; - razumije i odgovara na kratka i

jednostavna pitanja. GOVOR Uenik/ca treba da: - odgovara na pitanja i zahtjeve; - daje jednostavna uputstva i

naredbe; - oponaa glasove i intonaciju; - koristi nauene fraze; - uestvuje u kraim

dramatizacijama; - trai i daje informacije vezane za

osobe, predmete i ivotinje; - izraava (ne)dopadanje,

odobravanje, negodavanje; - prepozna osnovne prostorne

odnose; - imenuje obroke, dIjelove tijela,

slobodne aktivnosti; - kae koliko je sati.

Uenici/e: - sluaju krai tekst i reaguju prvo

neverbalno (povezuju sa slikom, oznaavaju, zaokruuju, crtaju itd), a potom i verbalno (odgovaraju na pitanja).

Uenici/e: - recituju, pjevaju i broje; - ponavljaju govorene ili snimljene

zvune modele; - daju i izvravaju jednostavna

uputstva; - igraju igru uloga i dramatizuju; - uestvuju u kratkom razgovoru

sa nastavnikom/com ili uenikom/icom;

- simuliraju sporazumijevanje u jednostavnim situacijama;

- opisuju osobe, predmete i radnje uz ponuene verbalne ili vizuelne elemente;


Fonetika: - glasovi: suglasnici i samoglasnici; - intonacija i ritam reenice. Imenice: - jednina i mnoina. Zamjenice: - line; - pokazne.

Pridjevi: - upitni; - opisni; - prisvojni. Glagoli: - glagoli , ; - . Prijedlozi: - , . Brojevi: - od 10 do 30. Veznici: - ne/upotreba pri oznaavanju

vremena.

Maternji jezik i knjievnost: - gramatiki i fonoloki sistem

jezika, izraavanje utivosti. Priroda i drutvo: - dani u nedjelji, sati, ivotinje,

dijelovi tijela, moja porodica i ja, praznici.

Matematika: - brojevi od 10 do 30. Likovna kultura: - crtanje, bojanje, izrada postera

razliitim tehnikama. Muzika kultura: - razvijanje muzikalnosti i

osjeaja za ritam kroz djeje pjesme.

Fiziko vaspitanje: - igre i gestovi; - pravilno disanje i pokreti tijela u

cilju uvjebavanja izgovora.

10


Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija ITANJE Uenik/ca treba da: - ita naglas i prilino pravilno

izgovara poznate rijei i jednostavne reenice, potujui naglasak i intonaciju;

- prepoznaje i razlikuje pisanu i govornu formu jezika;

- razumije jednostavna uputstva; - razumije jednostavne kratke

tekstove poznatog sadraja. PISANJE Uenik/ca treba da: - uoi razlike izmeu ruske i

maternje azbuke, - savlada neka pravopisna pravila; - uoi osnovne razlike izmeu grafije

i izgovora kod uestalih rijei; - uoi neke osobenosti pravopisa

ruskog jezika (akcenti, ,); - napie estitku prema

jednostavnom modelu.

Uenici/e: - itaju naglas krae reenice sa

poznatim imenima i rijeima; - trae odreene informacije ili

detalje u tekstu i uglavnom reaguju neverbalno (crtanjem, povezivanjem slika i teksta) i verbalno (dopunjavanjem teksta);

- sklapaju izmijeane rijei u smisaone cjeline.

Uenici/e: - prepisuju rijei koje sadre

znakove nepostojee u maternjem jeziku (akcenat ...);

- dopunjavaju reenice rijeima koje nedostaju;

- slau ponuene rijei u logian slijed reenice;

- piu estitke za roendan i praznike.

Sintaksa: - upitne reenice.

11


VI razred (trea godina uenja) TEMATSKI OKVIR: predstavljanje sebe i drugih, brojevi (do 100), aktivnosti, sati, dopadanje, dani, kolski predmeti, mjeseci, porodica, praznici, vrijeme, godinja doba, osjeanja, hrana, zdravlje.

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija SLUANJE Uenik/ca treba da: - usvaja to pravilniji izgovor i

intonaciju; - razumije kratka i jednostavna

uputstva, pitanja, izjave, pozive, savjete i kratka objanjenja;

- globalno i selektivno razumije krai tekst poznate tematike.

GOVOR Uenik/ca treba da: - oponaa i izgovara specifine

glasove ruskog jezika; - verbalno uzvraa na verbalne i

neverbalne podsticaje; - reprodukuje kratke reenice

odgovarajuom intonacijom (potvrdne, odrine, uzvine i upitne);

- postavlja i odgovara na pitanja vezana za obraene teme;

- imenuje i opisuje radnju; - uestvuje u kratkom razgovoru po

modelu; - govori o sebi i drugima koristei

nauene modele.

Uenici/e: - sluaju autentine tekstove

(razgovor, intervju, pjesme...) i reaguju verbalno (kratkim odgovorima, dopunjavanjem teksta, ispunjavanjem tabela...);

- rjeavaju zadatke viestrukog izbora ili tano/netano;

- odgovaraju na pitanja; - prate i povezuju redosljed

dogaaja isprianih u kratkom tekstu.

Uenici/e: - ponavljaju snimljenje zvune

uzorke; - recituju, pjevaju i igraju jezike

igre; - postavljaju pitanja i odgovaraju na

njih; - igraju uloge i uestvuju u

dramatizacijama; - daju i izvravaju jednostavna

uputstva i naredbe; - imenuju radnju; - reprodukuju kratke dijaloge u

kojima samostalno mijenjaju neke dijelove.

Fonetika: - glasovi: suglasnici, samoglasnici; - intonacija i ritam reenice; - vezivanje. Imenice: - jednina i mnoina; - muki i enski rod. Zamjenice: - promjena linih zamjenica; - povratne zamjenice. Pridjevi: - upitni; - opisni; - prisvojni; - rod pridjeva. Prijedlozi: - prijedlozi za mjesto, , ; - za pravac, , . Brojevi: - od 30 do 100; - redni brojevi do 100.

Maternji jezik i knjievnost: - pravopis; - elementi dramatizacije. Matematika: - brojevi od 30 do 100. Graansko vaspitanje: - razvijanje dijaloga i tolerancije; - njegovanje kulture; - razlike i slinosti izmeu

crnogorske i ruske kulture i civilizacije;

- praznici (Boi, Vaskrs, Bajram, Nova godina...).

Istorija: - slavne linosti; - znaajni datumi. Geografija: - vremenske zone; - geografski poloaj Rusije; - vei gradovi. Biologija: - zdravlje i ishrana; - biljni i ivotinjski svijet.

12


Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacija ITANJE Uenik/ca treba da: - naui da glasno ita kratke

tekstove sa poznatom leksikom, potujui naglasak i intonaciju;

- uoi glavnu misao kratkog pisanog teksta;

- prikuplja informacije, razumije instrukcije i adekvatno reaguje na njih;

- uoava vezu govora sa neverbalnim oblicima komunikacije.

PISANJE Uenik/ca treba da: - prepie pojedine rijei i krae

reenice; - uoi osnovne razlike izmeu

grafije i izgovora; - dopuni reenicu rijeima koje

nedostaju; - napie kratke i jednostavne

reenice; - napie estitku i pozivnicu; - sloi ponuen red rijei u logian

slijed reenice; - napie odgovor na postavljeno

pitanje; - popuni formular.

Uenici/e: - itaju u sebi i naglas krae

tekstove poznatog sadraja; - itaju po ulogama i dramatizuju; - trae odreene informacije i

detalje u tekstu; - povezuju informacije iz proitanog

teksta sa slikom ili nizom slika; - popunjavaju tabele. Uenici/e: - dopunjavaju reenicu ili krai

tekst rijeima koje nedostaju; - slau ponuene rijei u logian

slijed reenice; - piu jednostavne reenice; - piu estitke i pozivnice; - piu reenice po modelu uz

promjenu nekih elemenata; - piu odgovore na postavljena

pitanja; - popunjavaju upitnik linim

podacima.

Glagoli: - prolo vrijeme; - prosto i sloeno budue vrijeme; - povratni glagoli. Veznici: - . Prilozi: - prilozi za vrijeme. Sintaksa: - lini oblici u reenici+ infinitiv.

Likovna kultura: - crtanje, bojanje, izrada postera

razliitim tehnikama; - razvijanje osjeaja za estetiku. Muzika kultura: - razvijanje muzikalnosti kroz

ruske romanse; - upoznavanje sa najpoznatijim

ruskim izvoaima; - festivali. Fiziko vaspitanje: - sport i zdravlje.

13


5. DIDAKTIKA UPUTSTVA U ranom periodu izuavanja ruskog jezika svakako se treba oslanjati na osnovnu osobinu djece tog uzrasta sposobnost imitacije. Zbog nje e biti olakano usvajanje fonetskog sistema to e rezultirati pravilnom artikulacijom a podraavanje nastavnika/ce od strane uenika/ca omoguie i pravilnu intonaciju u ruskom jeziku. U ovom periodu djeca jo uvijek ne povezuju strani jezik sa maternjim, ma koliko oni bili srodni, te je samim tim interferencija svedena na minimalnu mjeru. U tom smislu treba iskoristiti tehnika sredstva (CD, DVD, projektor, Internet) ili eventualno povremeno prisutstvo nosioca jezika koji bi zasigurno ostvario efekat originalnog ambijenta. Uzimajui u obzir uska iskustva koja imaju djeca u tom uzrastu, svi sadraji bi morali imati karakter njima bliskih saznanja, u svakom sluaju savremenih tema i realnih situacija. Na taj nain bi se zagarantovala motivacija potrebna za efikasan proces usvajanja jezika. Takav princip oiglednosti kroz sadraj i preko nastavnih sredstava je i najvaniji princip nastave stranog jezika u IV, V, pa i u VI razredu osnovne kole. Djeca u ranom periodu izuavanja jezika pokazuju prilino ujednaene sposobnosti za usvajanje stranog jezika, dok razlike u individualnom napredovanju (recimo lake ili sporije usvajanje sintaksikih znanja, sposobnost formiranja leksikog fonda, gramatikih pravila) poinju da se ispoljavaju tek kasnije. Ovo je posebno vano za organizovanje grupnog rada na asu. Upravo u ovom segmentu se, moda vie nego u drugim oblastima, ogleda vaspitna uloga nastave stranog jezika jer djeca se ue da, iako na stranom jeziku, moraju da potuju pravila komunikacije, da uestvuju u grupnom radu i ue se da formiraju dobre odnose sa ostalom djecom. Osim toga grupni rad potpomae prevazilaenju straha od eventualne greke koja tako esto demotivie uenike/ce u kasnijem periodu uenja stranog jezika na taj nain to nastavnik/ica mora biti u stanju da blokira eventaulnu negativnu reakciju i od strane uenika/ce koji/a pravi greku ali i ostalih u grupi. Kasnije tokom nastave nastavnik/ca treba da bude spreman/na na ispoljavanje razliitih sposobnosti i da tome prilagodi metod i princip nastave ruskog jezika. Tako da se kvalitetna nastava stranog jezika kree od individulanog ka grupnom radu. U nauci se izdvajaju etiri osnovna vida govorne djelatnosti: audiranje, itanje (receptivni vidovi), govorenje, i pisanje (produktivni vidovi), to ini bazu za organizovanje nastave stranog jezika. U ranijem periodu uenja ruskog jezika, gramatika znanja se stiu kroz ustaljene jezike forme a ne kao teorijsko ovladavanje sistemom. Naravno da se gramatiki sistem ne smije sasvim iskljuiti iz obuke jer e time biti onemoguena pravilna komunikacija pa ni na poetnom nivou, ve se u najmanjoj mjeri na vrlo transparentan nain savlauju osnovni principi ruskog gramatikog sistema a posebno oni koji se razlikuju u odnosu na gramatiki sistem maternjeg jezika. Intenzivno ponavljanje i reaktiviranje uenog pomae djeci da uvrste znanje, to je naroito vano za IV razred gdje je prioritet dat verbalnom. Zato je vano da nastavnik/ca paljivo i vjeto priprema aktivosti koje navode na upotrebu ve uenih rijei/ reenica. Takoe je dobro da, poslije odreenih tematskih cjelina, uenici/e, uz pomo nastavnika/ce, rade male projekte koji zahtijevaju reaktiviranje prethodno usvojenih znanja i njihovo korienje u novom kontekstu (npr. izrada nekog predmeta po instrukcijama datim na ruskom jeziku, izrada plakata, kooperativne igre, scenarija za ske/mini predstavu, izrada stripa...).

14


Materijali koji se koriste moraju biti zanimljivi, puni boja, slika, crtea, u formi slikovnice i slini, koji pobuuju matu i sa kojima se djeca mogu identifikovati. Ruski jezik koristiti kao jezik komunikacije u odjeljenju. Ritualizovane aktivnosti (pozdravljanje, kontrola prisustva), uputstva za aktivnosti, komentari na ueniki rad, ohrabrivanje, korigovanje, postepeno treba izraavati na ruskom jeziku da bi se u uionici uspostavio ambijent tog govornog podruja. To ne znai da ne treba koristiti maternji jezik kad je potrebno i opravdano. Osmiljavanju kabineta ruskog jezika doprinijee i unoenje elemenata ruske kulture npr. urediti jedan kutak koji e se postepeno obogaivati novim elementima. To moe biti i nijema karta Rusije na koju e se stalno unositi novi elementi (slike/imena pisaca koji su ivjeli u tom gradu, nazivi mjesta, simboli, potanske markice, ambalaa nekih proizvoda, razglednice, detalji karakteristini za ivot njihovih vrnjaka), a moe biti i sonorizovana (CD-ovi sa brojalicama i pjesmama skidaju se sa karte i sluaju), poster a... Usmeno razumijevanje sluanje U ovoj etapi uenja ruskog jezika zadatak sluanja je da uenik/ca usvoji fonetske karakteristike ruskog jezika, osposobljavanje uenika/ca za pravilan izgovor, kao i razumijevanje jednostavnijeg teksta na sluh. Treba omoguiti da u odobranom tekstu, kraim sintagmama i rijeima uenik/ca to ee susrijee karakteristine glasove, da ih pronalazi u razliitim pozicijama. Iako je osnovni izvor zvuka svakako glas nastavnika/ce, a da bi se postigli postavljeni ciljevi, moraju se obezbijediti materijali na kvalitetnim nosaima zvuka sa kojih uenici/e mogu da uju prijemiv sadraj izgovoren od strane spikera nosioca jezika. to se tie govora treba uzeti u obzir da prilikom izgovorenog teksta, moe da se potpomogne gestovima, crteima, ili odvojeno od izgovorene rijei mimikom. Cilj nastave sluanja je da uenici/e na kraju ove etape mogu da razumiju krai vezani tekst sa ogranienim leksiko-gramatiim sistemom. Uenik/ca treba da: prepoznaje glasove (posebno one kojih nema u maternjem jeziku) u govornom lancu, akcenat, ritam i intonaciju; razumije verbalni sadraj uz pomo oblika neverbalne komunikacije; razumije govor nastavnika/ce, kratke dijaloge, prie i pjesme o poznatim temama, koje uje uivo ili sa audio-vizuelnih

zapisa; razumije i reaguje na odgovarajui nain na kratke usmene poruke u vezi sa linim iskustvom i aktivnostima na asu

(poziv na igru, zapovijest, uputstvo itd). Preporuuju se pjesme, brojalice, rime, jednostavni dijalozi ije je razumijevanje olakano repetitivnom strukturom, transparentnim rijeima, ilustracijama.

15


Aktivnosti prije sluanja Pripremaju uenike/ce za uspjeno primanje poruke, orijentiu i olakavaju sluanje. To moe biti: upoznavanje sa temom; predstavljanje sadraja pomou ilustracija; objanjenje kljunih rijei i izraza (uz pomo vizuelnih sredstava: slike, gestovi, mimika izbjegavati prevoenje).

Aktivnosti u toku sluanja Provjeravaju razumijevanje sluanog teksta izvravanjem jednostavnih zadataka: povezivanje sluanog teksta sa odgovarajuim slikama ili simbolima; reanje izmijeanih slika prema redoslijedu sluanog teksta; izvravanje jednostavnih naredbi/uputstava (npr. dopunjavanje slike elementom koji nedostaje, bojanje predmeta); u seriji ilustracija odbaciti one koje ne odgovaraju sadraju poruke; neverbalno reagovanje (npr.dizanjem ruke); zaokruiti/podvui rijei u nizu ponuenih prema uputstvima.

Aktivnosti poslije sluanja Provjeravaju razumijevanje odsluanog teksta razliitim aktivnostima: neverbalno predstavljanje dogaaja u tekstu (npr. gestom ili pantomimom); verbalno reagovanje (odgovori na pitanja, /); povezivanje teksta sa slikama; upisivanje rijei koje nedostaju (one mogu biti ponuene u promijenjenom redoslijedu); hronoloko reanje slika prema dogaajima...

Usmeno izraavanje govor Ovaj vid govorne djelatnosti u nastavi treba da bude zastupljen kao mogunost uenika/ca da ostvare najjednostavniju komunikaciju na ruskom jeziku koja se tie dobro poznatog sadraja ili iz prethodno savladane materije, slika, svijeta oko sebe, koji se najee tie samih uenika/ca ili kole. Informativni sadraj govorne djelatnosti treba da bude sveden na minimum tj. da se pravilno fonetski i intonacijski saopti elementarno saznanje ili informacija, kao na primjer kada se trai da se u potvrdnom ili negativnom odgovoru nalazi pola postavljenog pitanja. Ali ovakva vjeba se moe uiniti raznolikijom ukoliko se trai da se isti sadraj ponavlja razliitim intonacijskim vrijednostima. Greke u izgovoru je najbolje ispravljati posle itavog odgovora, a i tada u vidu odgovarajue igre koja kod uenika/ca nee izazvati negativne efekte. U obuavanju govorenjem na ruskom jeziku bitno je motivisati svakog/svaku uenika/cu u uionici jer je sasvim mogue da i onaj/ona uenik/ca koji/a aktivno ne uestvuje u razgovoru osmiljava svoj odgovor pa mu/joj je potrebno vie vremena da ga formulie, to se mora prepoznati.

16


Cilj obuavanja govorenja je da uenici/e budu u stanju da odgovore na pitanje, da postave pitanje, dakle da ostvare minimalnu komunikaciju sa sabesjednikom. Pismeno razumijevanje itanje Za ovaj period obuavanja karakteristian je pravac od govora ka itanju za razliku od kasnijih etapa uenja. Jasno je da su uenici/e u IV razredu ve savladali/e itanje na maternjem jeziku pa bi bilo nepotrebno iznova graditi pozitivan odnos prema knjizi koji je vjerovatno ve izgraen. Ono emu treba posvetiti panju je da se nae balans izmeu individualnog i horskog itanja, kao i itanja naglas i u sebi. U ovoj etapi se svakako preporuuje itanje naglas (za razliku od kasnijih etapa, na primjer u srednjoj koli, kada itanje u sebi moe imati i isto informativni karakter). itanje naglas ima za cilj da se usvoji i automatizuje pravilna artikulacija i intonacija u ruskom jeziku, naravno poev od itanja slogova i prostih jednoslonih, dvoslonih rijei, preko jednostavnijih reenica. Poeljno je ostvarivati dobru koordinaciju individualnog ili horskog itanja (kada, na primjer, nastavnik/ca proita jednu repliku a uenici/e u horu proitaju drugu, ili itanjem u paru ili manjim grupama). Takoe treba da se rukovodi pravilom da motivaciju za itanje kod uenika/ca moe postii zanimljivim tekstovima, pa posebno treba obratiti panju na adaptaciju tekstova za itanje. Cilj nastave itanja je da uenici/e razumiju jednostavne tekstove, pa i da uz prisustvo malog broja nepoznatih rijei mogu da naslute smisao. Aktivnosti prije itanja teksta Pripremaju uenika/cu za itanje, pobuuju interesovanje i olakavaju razumijevanje: asocijacije; pretpostavke na osnovu naslova i ilustracija; aktiviranje prethodnih znanja i iskustava uenika/ca; prezentovanje kljunih rijei i izraza; postavljanje zadatka koji treba da rijee.

Aktivnosti u toku itanja teksta Provjeravaju razumijevanje teksta tokom itanja izvravanjem jednostavnih zadataka: podvlaenje odreenih rijei; pronalaenje uljeza; povezivanje dijelova teksta sa ilustracijama; unoenje odreenih podataka u tabele.

Aktivnosti poslije itanja teksta Provjeravaju razumijevanje proitanog teksta izvravanjem jednostavnih zadataka: neverbalno predstavljanje dogaaja u tekstu (npr. gestom, pantomimom, crtanjem, bojanjem); dopunjavanje slike elementom koji nedostaje;

17


povezivanje teksta sa slikama; u seriji ilustracija odbaciti one koje ne odgovaraju sadraju teksta; hronoloko reanje slika prema dogaajima; verbalno reagovanje (odgovori na pitanja /).

Pismeno izraavanje pisanje Usvajanje ruske azbuke svakako poinje od onih slova ija je uestalost u jeziku najvea. Ue se cijele rijei (od jednostavnijih ka sloenijim) a ne slogovi. Svakako da se panja poklanja onim slovima kojih nema u maternjem jeziku pa nastavnik/ca treba da pripremi one vjebe u kojima uenici/e prave najee greke. To je najee rije o pisanju neakcentovanih vokala, izostavljanja , , nastavaka , . U odnosu na druge strane jezike u nastavi ruskog jezika savladavanje pisanja se odvija dosta brzo. Greke koje se u pisanju uoavaju nastupaju tek kasnije kada je udio pisanja u nastavnom procesu puno vei. Cilj nastave pisanja je da uenik/ca pravilno predstavi ruski ortografski sistem, da umije da zapie ono to uje i razumije. Gramatika Prirodan put usvajanja jezika je onaj koji vodi od leksike ka gramatici. Uenici/e spontano usvajaju jezike strukture imitiranjem i memorisanjem iskaza u odgovarajuim komunikativnim kontekstima. Nema odvajanja forme od znaenja, analize mehanizama jezika, niti je preporuljivo korienje gramatike terminologije. Nastavnik/ca e dati minimalna gramatika objanjenja kad je neophodno da objasni funkciju neke gramatike pojave specifine za ruski jezik i ukoliko uenici/e trae da im se neto objasni. 6. KORELACIJE MEU PREDMETIMA Nastava ruskog jezika je u manjoj ili veoj mjeri povezana sa svim nastavnim oblastima, prirodnim i drutvenim naukama, umjetnou, informatikom i fizikom kulturom. Saradnja kolega/koleginica u koli i zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova i programa omoguava uenicima/ama produktivnije uenje i sticanje znanja, a nastavnicima/ama olakava ostvarivanje nastavnih i obrazovnih ciljeva. Izuavanje ruskog jezika se najvie vezuje za maternji jezik i druge strane jezike. To povezivanje se ogleda prije svega u komunikativnoj sposobnosti i olakava razvijanje i usavravanje jezikih vjetina. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakae razumijevanje pojedinih jezikih kategorija i u ruskom jeziku (padei, vrste rijei, glagolski oblici). Pribliavanje svijetu knjievnosti (bajke, basne, pjesme ..) podstie interosovanja uenika/ca za rusku knjievnu batinu, njegovanje lijepe rijei i razvijanje ljubavi prema itanju i obogaivanju saznanja o kulturnim vezama i njihovom irenju. Nastavnik/ca treba je da podstie uenike/ce da samostalno razmiljaju i trae vezu izmeu nastave ruskog jezika i drugih predmeta.

18


7. STANDARDI ZNANJA 7.1. Standardi znanja Standardi znanja opisuju jezika znanja i vjetine koje treba da posjeduju uenici/e koji/e su uspjeno savladali/e program i slue kao osnova za provjeru postignua uenika/ca na odreenom nivou uenja. Nakon tri godine uenja jezika u drugom ciklusu osnovne kole, fakultativno, kao drugog stranog jezika, sa ukupnim fondom od 204 asa, uenici/e bi trebalo da se osposobe za elementarnu komunikaciju na nivou postignua A1 Zajednikog evropskog okvira za jezike. Ovaj nivo karakterie nesrazmjeran razvoj jezikih kompetencija prioritet je dat usmenom razumijevanju i izraavanju. Meutim, iako su predviene kompetencije u itanju i pisanoj produkciji jako ograniene i nijesu predmet ocjenjivanja, ipak je korisno specificirati ih jer je za kasniji razvoj ovih kompetencija bitan taj momenat prvog susreta sa pisanim jezikom i otkrivanja nekih principa ortografskog sistema. Nivo A1 podrazumijeva elementarni nivo upotrebe jezika u najeim situacijama svakodnevnog ivota. Za postizanje standarda znanja uenici/e treba da posjeduju sljedea znanja i vjetine. Izgovor i intonacija: Uenik/ca izgovara ogranien repertoar upamenih rijei i izraza, fonoloki i intonacijski dovoljno korektno da se obezbijedi sporazumijevanje. Leksika: Uenik/ca posjeduje elementarno poznavanje pojedinanih rijei i jednostavnih izraza za ostvarivanje najjednostavnijih komunikativnih funkcija u tematskim oblastima vezanim za sebe i svoje neposredno okruenje. Gramatika: Uenik/ca vlada ogranienim poznavanjem jednostavnih gramatikih struktura i reeninih modela iz napamet nauenog repertoara. Ortografija: Uenik/ca prepisuje i pie poznate rijei, kratke fraze i reenice. Usmena upotreba jezika: Uenik/ca koristi ogranien repertoar rijei i izraza i osnovne jezike strukture koje mu omoguavaju da komunicira i da se izraava na jednostavan nain o temama koje ga/je se tiu i koje su mu/joj bliske. VJETINE nivo postignua A1 Sluanje Uenici/e razumiju: jednostavna uputstva; razgovor u razredu; kratke jednostavne tekstove na poznate i bliske teme.

19


Govor Uenici/e znaju: da reprodukuju oralne modele; da reprodukuju memorisane tekstove; da daju jednostavan opis predmeta, osoba i radnji; da naglas izraajno itaju jednostavan uvjeban tekst; da daju/trae jednostavne informacije line prirode i o bliskom okruenju; da trae predmete i jednostavne usluge; da igraju kratke jednostavne dijaloge; simuliraju dijaloge u poznatim i bliskim situacijama, uz pomo slikovne ili verbalne podrke.

itanje Uenici/e razumiju: jednostavna uputstva; poznata imena, rijei i izraze; kratke jednostavne tekstove na poznate i bliske teme.

Pisanje Uenici/ce znaju: da prepiu pojedinane rijei, izraze i reenice; da napiu jednostavan kratak tekst po modelu; da popune upitnik linim podacima; da samostalno napiu jednostavne reenice i izraze o sebi ili drugim osobama.

7.2. Katalog znanja Ispitni katalog usmjeren je na jezike sadraje, vjetine i komunikativne funkcije. to se tie jezikih sadraja, treba imati u vidu da je, na ovom nivou kompetencije, za uenike/ce najvanije znaenje koje ele da razumiju/prenesu i da oni/e komunikaciju ostvaruju prvenstveno oslanjanjem na leksiki materijal. Nabrojani morfosintaksiki elementi izvedeni su iz verbalnih realizacija funkcija prikladnih za jezike aktivnosti nivoa A1. Ali, te se realizacije funkcija uglavnom koriste bez ralanjivanja, kao leksike cjeline, i ne treba ih, niti je to sa pedagoke take gledita preporuljivo, podvrgavati analizi jer bi to moglo imati negativne posljedice na njihovu komunikativnu efikasnost. Isto tako, navedeni jeziki sadraji nijesu predmet posebne provjere u formalnim gramatikim vjebama njihovo usvajanje ostvaruje se, provjerava i dokazuje upotrebom u komunikaciji, realizacijom komunikativnih zadataka. Akcenat je, dakle, na semantikom dijelu gramatike.

20


II obrazovni ciklus (IV, V i VI razred) nivo A1

Jeziki sadraji Teme/Vjetine Komunikativne funkcije Fonetika : - , ; - . Imenice : - ./. ; - / . Zamjenice : - ; - ; - . Pridjevi : - ; - ; - . Prijedlozi : - : , ; - :, . Brojevi : - 30 100; - . 100. Glagoli : - ; - ; - . Veznici : - . Prilozi : - ().

Teme: - ; - ; - ; - ; - ; - ; - ; - ; - . Sluanj Uenici/e razumiju: - jednostavna uputstva, pitanja, upozorenja i

izjave nastavnika/ce i drugova/arica i na njih reaguju, verbalno i neverbalno;

- razgovor u razredu i ukljuuju se u isti; - poznata imena, rijei i izraze u sluanom

tekstu i u stanju su da ih izdvoje; - krae tekstove sastavljene od poznatih

rijei, ali u novim kombinacijama; - jednostavne kratke tekstove na bliske teme

koji sadre nepoznate rijei, ali koje za razumijevanje nemaju kljuni znaaj.

Drutveni kontakti: Uenici/e mogu da uspostave osnovne drutvene kontakte koristei najosnovnije utive formulacije: - pri upoznavanju, - pri predstavljanju, - pri pozdravljanju na formalnom i - neformalnom nivou, - da se zahvale, - da zamole, - da se izvine, - da estitaju roendan/praznik. Traenje i davanje informacija Uenici/e mogu da odgovaraju na pitanja, postavljaju pitanja i daju informacije: - o sebi (ime, godine, mjesto stanovanja); - o porodici (identifikovanje, ime, godine

lanova ue i ire porodice, imaju li brau i sestre);

- o stvarima koje posjeduju (kolski pribor, kuni ljubimci, igrake, odjea);

- o tome ta vole/ne vole (boje, sportovi, hrana, obroci);

- o tome ta znaju/ne znaju da rade (sportske i rekreativne aktivnosti, sviranje instrumenata);

- o tome kako se osjeaju (opte stanje, glad, e, bol, umor, zadovoljstvo/nezadovoljstvo);

- o predmetima, osobama, ivotinjama, radnjama (identifikovanje, nabrajanje, jednostavan opis);

- o vremenu (osnovni meteoroloki izrazi); - o poloaju u prostoru (osnovni prostorni

odnosi); - datum, dan, godinje doba, dijelovi dana, sati.

21


Jeziki sadraji Teme/Vjetine Komunikativne funkcije Sintaksa : -

+.

Govor Uenici/e znaju: - da reprodukuju oralne modele; - da reprodukuju memorisane tekstove (pjesme,

brojalice); - da koriste izraze i reenice sline modelima

korienim tokom uenja da opiu sebe i blisko okruenje;

- da uestvuju u razgovoru u razredu (sa nastavnikom/com i drugovima/aricama);

- da izraajno itaju kratak uvjeban tekst; - da postavljaju jednostavna pitanja line prirode i

o bliskom okruenju i da odgovaraju na taj tip pitanja;

- da trae predmete i jednostavne usluge od drugova/arica u razredu;

- da igraju kratke jednostavne dijaloge. itanje Uenici/e razumiju: - kratke poruke, uputstva, natpise; - kratke jednostavne tekstove oslanjajui se na

poznate elemente (estitke, razglednice, kratke elektronske poruke);

- smisao jednostavnih informativnih tekstova, naroito ako su praeni ilustracijama.

Pisanje Uenici/e znaju: - da prepiu pojedinane rijei, izraze i reenice

(imena osoba, ivotinja, naslov prie ili crtanog filma, legendu uz crte/fotografiju);

- da napiu jednostavan kratak tekst po modelu (estitka, razglednica, elektronska poruka);

- da popune upitnik linim podacima (npr. tipa leksikona);

- da samostalno napiu jednostavne reenice i izraze o sebi ili drugim osobama.

Izraavanje stavova i modalnosti Uenici/e izraavaju: - slaganje/neslaganje; - elju, sposobnost, mogunost/ nemogunost. Dogovaranje i ubjeivanje Uenici/e: - predlau zajednike aktivnosti; - prihvataju/odbijaju prijedloge. Prevazilaenje problema u komunikaciji Uenici/e koriste: - gestove, mimiku da bi se sporazumjeli/e; - ustaljene memorisane izraze da signaliziraju

sagovorniku da jesu/nijesu razumjeli/e, da zamole da se iskaz ponovi, da zamole da se govori sporije.

22


8. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJE Ocjenjivanje uenika/ca je stalan proces praenja i podravanja njihovog razvoja i napredovanja u toku kolske godine. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje se obavlja kontinuirano, tokom procesa nastave/uenja i kroz aktivnosti uenja, kako bi uenici/e dobili/e povratnu informaciju o svom napredovanju, a nastavnik/ca o kvalitetu nastave. Rije je, dakle, o tzv. formativnom provjeravanju/ocjenjivanju iji je osnovni cilj unapreivanje kvaliteta nastave i uenja. Praenje razvoja i napredovanja uenika/ca obavlja se na nain koji obezbjeuje to objektivnije sagledavanje razvoja i njihovog napredovanja. Ocjenjivanje podrazumijeva procjenu postignua uenika/ca u odnosu na postavljene ciljeve i standarde znanja. Akcenat je na pozitivnim karakteristikama postignua ocjenjuje se ta uenik/ca zna a ne ta ne zna, da bi se podstakla motivacija za dalje uenje. Ocjenjivanje je proces konstantnog i neposrednog praenja rada uenika/ca na asu, a ne izdvojeni segment nastave. Ima formu posmatranja jezikog ponaanja uenika/ca u toku razliitih nastavnih aktivnosti osmiljenih, prije svega, sa ciljem razvijanja i unapreivanja kompetencija, a ne zbog ocjenjivanja. S obzirom na uzrast uenika/ca, treba voditi rauna da te aktivnosti budu zabavne, stimulativne i relaksirajue, kao igre u kojima oni/e uestvuju aktivno i dobrovoljno. Na ovom nivou uenja procjenjuje se i vrijednuje usmeno razumijevanje i usmeno izraavanje, pa e nastavnik/ca posmatrati ponaanje uenika/ca tokom realizacije tih kompetencija (npr. reagovanje na verbalne podsticaje nastavnika/ce ili drugova/arica iz razreda, pretvaranje likovnih simbola u rijei, igranje ili simulacija kratkih dijaloga, uestvovanje u razliitim didaktikim igrama, recitovanje pjesama i slino). Kriterijume ocjenjivanja treba formulisati kao deskriptore koji opisuju ne samo ta uenik/ca treba da zna da uradi nego i kvalitativne karaklteristike produkcije u odnosu na neke odabrane elemente koje e nastavnik/ca uzeti u obzir prilikom opredjeljivanja za odreenu ocjenu (npr. izgovor, tenost, poznavanje leksike, snalaljivost u novim situacijama, formalna korektnost, kreativnost, upotreba komunikativnih strategija zavisno od nivoa uenja i dogovorenih ciljeva). Nastavnik/ca e redovno biljeiti svoja zapaanja o radu, zalaganju i napredovanju uenika/ca, vodei rauna o individualnim razlikama meu njima. U pitanju je evolutivno praenje uenika/ca, zapaanje dobrih i loih strana u uenju, sa kojima uenike/ce treba upoznati kako bi im se ukazalo ta treba da poprave, na ta treba da obrate panju. Ovakvim pozitivnim stavom greke posmatramo kao prelaznu fazu u uenju i ne treba ih odmah sankcionisati. To, naravno, ne znai da preko greaka treba prelaziti. Naprotiv, nakon zavrene aktivnosti, greke se komentariu i ispravljaju, zajedno sa uenicima/ama, kako se ne bi ukorijenile. Uenici/e moraju biti upoznati sa standardima i kriterijumima kojima se utvruje uspjeno obavljen zadatak i nivo postignua.

23


Vaan dio procesa ocjenjivanja predstavlja i samoocjenjivanje. Ono takoe ima formativnu i motivacijsku ulogu. Idealno je da se samoocjenjivanje uenika/ca i ocjenjivanje nastavnika/ce dopunjavaju: samoocjenjivanje uenika/ca podrazumijeva njihovu sposobnost da razmiljaju o sopstvenim znanjima, sposobnostima i rezultatima, dok ocjenjivanje nastavnika/ce prua spoljanju i objektivnu mjeru tih znanja, sposobnosti i rezultata. Za samoocjenjivanje se mogu koristiti upitnici i testovi koji postoje u svim savremenim metodama uenja francuskog jezika razliitih izdavaa, ali nastavnik/ca moe i sam/a izraivati jednostavne zadatke koje e uenici/e moi sami/e da pregledaju. Takoe se moe koristiti i EJP (Evropski jeziki portfolio). Uenici/e ovog uzrasta mogli/e bi u svom dosijeu da bojaju stranice i upisuju tekst ispod slika, unose isjeke iz tampe, pjesme, stihove, neke svoje odabrane radove. Glavni ciljevi korienja EJP-a mogu biti: aktivno ukljuivanje uenika/ca u proces uenja; upoznavanje uenika/ca sa ciljevima uenja; korienje EJP-a kao mjernog instrumenta jezikih kompetencija uenika/ca; ohrabrivanje uenika/ca da se samoocjenjuju; podsticanje uenika/ca da sami/e odreuju sopstvene ciljeve.

Pismeni zadaci nijesu predvieni za ovaj nivo. Ocjenjivanje je brojano, u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju. 9. RESURSI ZA REALIZACIJU 9.1. Materijalni uslovi Da bi se nastava ruskog jezika kvalitetno izvodila, potrebni su dobri materijalni uslovi, adekvatne uionice sa televizorom, DVD-plejerom, prirunom bibliotekom (knjige, gramatike, metode, slikovnice, bajke, basne, ilustrovani rjenici, audio i video materijal, asopisi itd). Nastava treba da se odvija u uionici, koja je opremljena kasetofonom i vizuelnim sredstvima (posteri, plakati, geografske karte itd). Potrebna je i povremena upotreba raunarske uionice u kojoj su raunari umreeni i imaju izlaze za Internet. Uprava kole u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i nauke, Ruskom ambasadom u Podgorici i lokalnom upravom treba konstantno da radi na stvaranju pomenutih preduslova.

Pored udbenika koji su u upotrebi jo iz perioda tradicionalne nastave, preporuenih i odobrenih od strane Ministarstva, nastavnici/e su slobodni/ne da u nastavi koriste i druge metode i prirunike za ostvarivanje ciljeva predvienih programom.

24


9.2. Didaktika literatura: 1. , A.: (XIX

XX ), , 2007. 2. E. M., . .: i . a

. , , 1993. 3. Jazi, .: Poetna nastava ruskog jezika, Via pedagoka kola, Novi Sad, 1959. 4. , T. A., , A. .: , ,

1987. 5. Konarevi, K.: Savremeni udbenik stranog jezika: struktura i sadraj, Beograd, 2002. 6. Konarevi, K.J.: Savremena nastava ruskog jezika sadraji, organizacija, oblici, Slavistiko drutvo Srbije, Beograd, 2004. 7. Mitropan, P.: Metodske napomene za nastavnike ruskog jezika, Prosveta, Beograd, 1946. 8. Nikoli, V., Meinski, M.: Metodika nastave ruskog jezika sa praktikumom, Beograd, 1996. 9. ami, M.: Iz metodike nastave stranih jezika ruskog, francuskog, engleskog, Svjetlost, Sarajevo, 1949. 10. ekularac, B.: Strani jezik u nastavi, Univerzitetska rije, Niki, 1992. 11. Toanac-Milivojev, D.: Metode u nastavi i uenju stranog jezika, Beograd, 1997. U dopunsku literaturu ulaze i asopisi koji tretiraju problematiku uenja stranih jezika, kao i metodike nastave drugih stranih jezika Gramatike i rjenici: 1. Bokovi, R., Markovi, V.: Srpsko-ruski renik, Narodna knjiga, Alfa, Beograd, 1999. 2. Marojevi, R.: Gramatika ruskog jezika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983. 3. Puljkina, I.M.: Udbenik ruskog jezika za studente i strance, Moskva, 1986. 4. Poljanec R.F.: Rusko-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1982. 10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH SARADNIKA/CA Nastavu ruskog jezika mogu izvoditi nastavnici/e koji/e su zavrili/e studije ruskog jezika i knjievnosti na Filolokom ili Filozofskom fakultetu u zemlji ili ukoliko posjeduju odgovarajue diplome inostranih univerziteta, koje su prethodno nostrifikovane od strane nadlenih slubi.

25

1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA2. ODREENJE PREDMETNOG PROGRAMA3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMAGOVORINTERAKCIJAGOVORITANJE

5. DIDAKTIKA UPUTSTVA6. KORELACIJE MEU PREDMETIMA7. STANDARDI ZNANJA8. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJE9. RESURSI ZA REALIZACIJU10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH SARADNIKA/CA

Documents

Ruski Jezik[2]