Ružica Vuk Lidija Borko - Ljevakljevak.hr/flipbook/geografsko-putovanje-europom/FLIP.pdf · uz udžbenik Geografija Europe za sedmi razred osnovne škole Geografsko putovanje Europom

Geografsko putovanjeEuropom

www.ljevakskole.hrwww.facebook.com/LJEVAKSkolskiodjel

Ružica Vuk Lidija Borko

TEME ZA DODATNU NASTAVU GEOGRAFIJEuz udžbenik Geografija Europe za sedmi razred osnovne škole

Geografsko putovanje Europom

Ružica Vuk, Lidija Borko

GEOGRAFSKO PUTOVANJE EUROPOM

Teme za dodatnu nastavu geografije uz udžbenik Geografija Europe za sedmi razred osnovne škole

Zagreb, 2015.

22

Geografsko putovanje EuropomTeme za dodatnu nastavu geografije uz udžbenik Geografija Europe za sedmi razred osnovne škole

Doc. dr. sc. Ružica Vuk, Lidija Borko, dipl. geogr., učiteljica savjetnica

Za nakladnikaIvana Ljevak Lebeda

RecenzentTomislav Štancl

UredniceRužica Vuk i Lidija Borko

Grafička urednicaMarija Friščić

LekturaTajana Dobek

Izrada karataIvica Rendulić

Fotografijeshutterstock.comwikipedia.orgarhiva Naklade Ljevak

TisakPrintera grupa d. o. o.

ISBN 978-953-303-856-8

Odlukom Agencije za odgoj i obrazovanje Klasa: 602-09/14-01/0065, URBROJ: 561-03-03/9-14-4 od 13. ožujka 2014. g., odobrava se uporaba pomoćnog nastavnog sredstva Geografsko putovanje Europom – Teme za dodatnu nastavu geografije uz udžbenik Geogra-fija Europe za sedmi razred autorica Ružice Vuk i Lidije Borko.

33

Uvodne napomene za učenikeDragi učenici!

Zadovoljstvo nam je što ste odlučili pohađati dodatnu nastavu iz geografije i tako dobili priliku da razvijate svoje sposobnosti i vještine. Geografija vam pruža čitav niz mogućnosti za napredovanje i u drugim predmetima budući da ćete poveziva-ti sadržaje geografije sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta. Susrest ćete se s novim načinima učenja, što će vam biti ključno u daljnjem obrazovanju i radu. Novi pristup učenju i uloženi napori rezultirat će usvajanjem trajnih znanja koja su nužna u današnje vrijeme.

Uloga vaših učitelja bit će organizacija i planiranje rada te osiguravanje pouzdanih izvora znanja. Oni će vas usmjeravati i pomagati vam da se osamostalite u radu. Tako ćete s vremenom postajati sigurniji u sebe i svoje mogućnosti te tako biti za-dovoljniji vlastitim postignućima. Novi stilovi učenja stavljaju vas u položaj aktivnog sudionika u nastavnom procesu.

Kroz osnovne tehnike ovakvog načina rada vodi vas ovaj priručnik za učenike na sljedeći način:

1. Prikupljanje podataka i informacija iz pouzdanih izvora znanja (stručna litera-tura, stručni časopisi i odabrane internet adrese).

2. Čitanje stručnih tekstova s razumijevanjem uz vođenje bilježaka nakon prove-dene analize i prepoznavanja bitnih informacija i ključnih pojmova.

3. Nakon prikupljanja, istraživanja i analize informacija, kartografskog materijala, dijagrama, fotografija, ilustracija i sl., potrebno je svladati tehniku sistematiza-cije i primjene novih saznanja.

4. Posebnu pozornost valja posvetiti aktualizaciji nastavnih sadržaja, tj. pravo-dobno se informirati i pratiti nove znanstvene spoznaje te događanja u svi-jetu i domovini. Ako su predmet vašeg istraživanja pojedine države ili regije, potrebno je prikupiti najnovije statističke podatke o njihovim demografskim i gospodarskim pokazateljima. Podatke zatim valja usporediti, razlikovati i ana-lizirati.

5. Usvajanje geografskih vještina i samostalnost u izradi i objašnjenju dijagrama, tematskih karata, ilustracija, skica, postera, plakata i drugih materijala.

6. Ostvarivanje kvalitetne prezentacije određene geografske teme. Odabrane teme moguće je obraditi radom u skupinama, radom u paru ili samostalno.

7. Nakon izvršene obrade i analize zadane teme, sve prikupljene podatke, sli-kovni, grafički i kartografski materijal koji ste izradili pohranite u geografsku

44

mapu. Dobro bi bilo da za svaku temu otvorite novu mapu u pisanom obliku ili na računalu. Geografsku mapu možete stalno nadopunjavati novim infor-macijama i materijalima koje ćete prikupiti.

Prijedlog zadataka koje možete realizirati tijekom cijele nastavne godine neo-visno o temama koje se obrađuju:

Tijekom nastavne godine sami možete izraditi vlastiti „Slikovni geografski rječnik ključnih pojmova“ na sljedeći način:

1. Svaki novi geografski pojam koji naučite na redovnoj ili dodatnoj nastavi iz geografije uvrstite u rječnik uz odgovarajuće objašnjenje.

2. Geografski pojam obogatite odgovarajućom fotografijom, ilustracijom, ski-com, tematskom kartom ili dijagramom. Tako će ključni geografski pojmovi biti objašnjeni i uz pomoć vizualnih predodžbi.

3. Objašnjene ključne geografske pojmove složite abecednim redom u geograf-sku mapu koja može biti i na vašem računalu.

4. Geografski rječnik potrebno je stalno nadopunjavati novim pojmovima i sli-kovnim prilozima. Postavljeni cilj je složiti komplet od petog do osmog razre-da tijekom četiri godine pohađanja dodatne nastave geografije.

5. Na kraju nastavne godine možete osmisliti i organizirati kviz ili natjecanje u znanju među učenicima. Za najuspješnije pojedince ili ekipe priredite simbo-lične nagrade. Dobro bi bilo da učenici koji su sudjelovali u izradi geografskog rječnika, isti prezentiraju i predstave ostalim učenicima.

Želimo vam mnogo uspjeha u učenju i radu uz naš priručnik i nadamo se da ćete s nestrpljenjem iščekivati nove teme i sadržaje koje ćete istraživati.

Vaši autori

5

Uvodne napomene za učiteljeDodatna nastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja koja se temelji na usmje-renosti na učenika, uvažavanju individualnih stilova učenja, poticanju individualnog napretka na temelju uloženog napora kao i većoj zastupljenosti samostalnog rada, rada u paru, rada u skupini… Nova paradigma učenja odražava spremnost učenika za nove izazove i želju za dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Dodatna nastava temelji se i na novoj paradigmi poučavanja usmjerenoj na razvoj ključnih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode, a specifično u geografiji na razvoj kogni-tivnih i praktičnih vještina. Nova paradigma učenja i poučavanja geografije stavlja učenike i učitelje u nove, drukčije uloge. Učitelj organizira proces učenja (a ne pro-ces poučavanja), s pomno promišljenim planiranjem i osiguravanjem izvora za uče-nje, kompatibilnih stilovima učenja onih učenika koji su izabrali dodatnu nastavu geografije.

Dodatna nastava može biti organizirana za učenike istog razreda ili različitih razreda pa to utječe i na planiranje i strukturiranje rada. Ovaj je materijal strukturiran za rad s učenicima sedmog razreda. Na razini predmeta tako organizirana dodatna nastava geografije trebala bi osigurati učinkovito učenje, razvoj osam ključnih kompetencija i više kognitivne razine geografskih vještina. Na razini odgojno-obrazovnog ciklusa tako organizirana nastava trebala bi osigurati jaču korelaciju i integraciju nastavnih sadržaja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog učenika, uz ne-izostavni uloženi napor. Povećani napor, uz adekvatno vođenje u procesu učenja, rezultira većim zadovoljstvom, trajnim znanjima i vještinama, rastom motivacije za učenje geografije, ali i drugih predmeta, a vjerujemo i širenjem perspektiva/moguć-nosti izbora daljnjeg obrazovanja, dugoročno i budućeg zanimanja.

Novi pristupi učenju i poučavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti od-lučan odgovor na postmodernističko promicanje epistemološkog relativizma koji općenito, a posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, činjenice (Foley, 2011). Suvremeni (postmodernistički) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez zamornog učenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u poučavanju isticanje prezentacije nad objašnjenjem i slike nad sadržajem. Uga-đanje učenicima i organizacija učenja koje rezultiraju smanjenjem napora u obra-zovanju doveli su do apsurdne situacije: u doba najveće dostupnosti obrazovnih resursa i mogućnosti njihovog dijeljenja sustavima za upravljanje učenjem, učenič-ka postignuća globalno i individualno drastično su niža, posebice u području geo-grafskih vještina, a pod pritiskom „zahtjeva modernog doba“ najveća je pozornost usmjerena na brojčani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na činjenična znanja na razini pamćenja. Učenici sve manje razvijaju vještinu čitanja, pa i na najni-

6

žoj informativnoj razini. Vještina čitanja (kompetencija čitanja) mora se posredovati u svim odgojno-obrazovnim predmetima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je pre-duvjet i temelj za razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu među osam ključnih kompetencija. Ta vještina ne obuhvaća samo čitanje teksta, već i svih vrsta grafičkih i tabličnih informacija.

Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporučujemo da učitelj prikupi informacije iz pouzdanih izvora i tijekom rada u dodatnoj nastavi vodi učenike do etape samostalnosti i kritičnosti prema izvorima informacija. Razumijevanje infor-macija jedan je od važnijih faktora u razvoju kompetencije čitanja. Obuhvaća ekscer-piranje (vađenje bilježaka iz stručnih tekstova ili vođenje bilježaka na temelju analize drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju, stvaranje kognitivnih shema (grafičkih organizatora) i u konačnici tehnike razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sinte-ze). Za učenike sedmih razreda, nakon jedne ili dvije godine dodatne nastave očekuje se, na temelju uloženog napora učenika i mentora, napredak u sa-mostalnom radu do razine samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evaluacije informacija.

Godišnjim planom predviđeno je 35 sati za dodatnu nastavu iz geografije. Svaka od predloženih tema zahtijeva najmanje dva školska sata koja bi bilo dobro realizirati u blok-satovima. Plan se tako može ostvariti u 28 nastavnih sati. Sedam nastavnih sati koji su preostali, predmetni učitelj dodaje pojedinim temama za koje smatra da ih treba detaljnije obraditi.

Pojedine predložene teme moguće je obraditi i na dodatnoj nastavi geografije u osmom razredu, a isto tako je moguće neke od predloženih tema za sedmi razred obraditi u šestom razredu. Redoslijed i odabir tema planira predmetni učitelj prema interesima učenika i vlastitoj procjeni.

Prijedlog zadataka koje valja raditi tijekom cijele nastavne godine neovisno o temama koje se obrađuju:

Tijekom nastavne godine učenici mogu sami izraditi vlastiti „Slikovni geografski rječ-nik ključnih pojmova“ na sljedeći način, vođeni vašim uputama:

1. Svaki novi geografski pojam koji naučite na redovnoj ili dodatnoj nastavi iz geografije uvrstiti u rječnik uz odgovarajuće objašnjenje.

2. Geografski pojam obogatiti odgovarajućom fotografijom, ilustracijom, ski-com, tematskom kartom ili dijagramom. Tako će ključni geografski pojmovi biti objašnjeni i uz pomoć vizualnih predodžbi.

3. Objašnjene ključne geografske pojmove složiti abecednim redom u geograf-sku mapu koja može biti i na njihovom računalu.

7

4. Geografski rječnik potrebno je stalno nadopunjavati novim pojmovima i sli-kovnim prilozima tako da do kraja nastavne godine učenici slože vlastiti kom-plet za sedmi razred. Dugoročni cilj je složiti komplet od petog do osmog razreda.

5. Na kraju nastavne godine možete osmisliti i organizirati kviz ili natjecanje u znanju među učenicima. Za najuspješnije pojedince ili ekipe priredite simbo-lične nagrade. Dobro bi bilo da učenici koji su sudjelovali u izradi geografskog rječnika, isti prezentiraju i predstave ostalim učenicima.

Uputite učenike da sve radne materijale koje prikupe tijekom godine organiziraju u mapu na računalu.

Želimo vam mnogo uspjeha i zadovoljstva u radu uz naš priručnik.

Vaši autori

Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe

Geološko vrijeme i Zemljina prošlost

Minerali i stijene Zemljine litosfere

Vulkani

Vrući izvori i gejziri

Špilje i jame

Ledenjaci i ledeni pokrovi

Atmosfera

Zračne mase

Narodi bez država

Gradske regije i megagradovi

Utjecaj industrije i ostalih djelatnosti na okoliš

Industrije visoke tehnologije

Turizam

Sadržaj

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

9

19

23

29

35

39

53

67

76

87

98

103

113

124

9

POJAM, VELIČINA, GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ EUROPE1

1. Za proučavanje teme prikupite sljedeće izvore i literaturu:

a) Znanstvene i stručno-popularne članke o granici Europe i Azije

b) Internetske adrese za pretraživanje fotografija (shutterstock.com)

c) Tematska karta iz udžbenika: Politička i dogovorena granica Europe

d) Tematska karta iz udžbenika: Regije Europe

e) Slijepa karta Europe (orohidrografska)

f) Slijepa karta Europe (politička)

g) Školski atlas, karta Europe

2. Pročitajte odabrane tekstove i pripremite za sat geografije u svom razredu krat-ko izlaganje o granici Europe i Azije i krajnjim točkama europskog kontinenta. Možete koristiti zidnu kartu Europe i tematsku kartu koju ste sami izradili. Izlaga-nje može biti obogaćeno powerpoint prezentacijom s odabranim fotografijama.

Tekst izlaganja:

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Dodatna tema


10

3. Pronađite na internetu članke o željezničkom tunelu ispod Bospora. Opišite svo-jim riječima važnost i posebnosti tunela. Opis možete obogatiti fotografijama, a pročitane članke pohraniti u svoju GEOGRAFSKU MAPU EUROPE (fascikl ili mapu na računalu).

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

4. a) Pronađite na internetu članke o mogućem povezivanju Europe i Afrike preko Gibraltarskih vrata i Sicilijskog prolaza. Stavite se u ulogu glavnog projektanta i pred Europskom komisijom (koja odlučuje o financiranju tog projekta) obranite svoj stav o nužnosti i opravdanosti gradnje mostova i/ili tunela. Opis možete obogatiti fotografijama, skicama, tematskim kartama, a pročitane članke pohra-niti u svoju GEOGRAFSKU MAPU EUROPE (fascikl ili mapu na računalu).

Glavni razlozi za gradnju tunela/mostova između Europe i Afrike:

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

11


b) Nakon izlaganja učenika o povezivanju Europe s Azijom i Afrikom, usporedite izloženo i zaključite koje su prednosti, a koji nedostaci (ograničenja) velikih pro-jekata kao što su podmorski tuneli i viseći mostovi.

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

_________________________________________ __________________________________________

5. ZADATAK RIJEŠITE TIJEKOM NASTAVNE GODINE: Uz pomoć geografskih i znanja iz drugih predmeta stečenih tijekom osnovne škole, kao i na temelju pročitane dodatne literature, navedite što je Europa ba-štinila od Azije, a što od Afrike.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


12

6. a) Analizirajte tekst u udžbeniku o regijama Europe i kartu Europe u školskom atlasu i dopunite tablicu:

Regija Zajednička prirodnogeografska obilježja

Zajednička društvenogeografska obilježja

Zajednička gospodarska obilježja

Zapadna Europa

Sjeverna Europa

Srednja Europa

Južna Europa

Jugoistočna Europa

Istočna Europa

13


b) Opisano u tablici pokušajte prikazati slikom, crtežom ili shemom.


14

c) Nakon crtanja zamijenite svoj uradak s jednim učenikom/učenicom u skupini. Pokušajte ispričati priču na temelju crteža kojeg ste preuzeli. Zapišite po čemu se vaš crtež razlikovao od crteža kojeg ste analizirali.

Kako drugi učenici prikazuju obilježja europskih regija?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

7. Igra s mjerilom

a) Izmjerite na karti Europe udaljenost između rta da Roca i najistočnije točke gorja Ural. Uz pomoć brojčanog mjerila izračunajte udaljenost u kilometrima. _______________________

b) Koliko bi trajao tvoj let zrakoplovom između najzapadnije i najistočnije točke Europe ako zrakoplov leti brzinom od 500 km na sat? ____________________________

c) Koliko bi trajala tvoja vožnja brzim vlakom kada bi postojala ravna pruga između najzapadnije i najistočnije točke Europe ako bi vlak vozio brzinom od 250 km na sat? ______________________________________

d) Koliko bi trajala tvoja vožnja automobilom kada bi postojala ravna autocesta između najzapadnije i najistočnije točke Europe ako bi automobil vozio brzinom od 130 km na sat? ______________________________________

e) Izmjerite na karti Europe udaljenost između rta Kinnarodden i najjužnije toč-ke Europe. Uz pomoć brojčanog mjerila izračunajte udaljenost u kilometrima. ________________________________

15


f) Usporedite udaljenosti između krajnjih točaka Europe. Kratko opišite utjecaj tih udaljenosti na prometno povezivanje unutar Europe i prometnu ulogu Euro-pe u svijetu.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Za temu promet Europe prikupite sljedeće izvore i literaturu:

a) Podaci o prometu zračnih luka Europe

b) Podaci o prometu morskih luka Europe

c) Internetske adrese za pretraživanje fotografija (shutterstock.com)

d) Slijepa karta Europe (politička)

e) Školski atlas, karta Europe.

8. a) Istražite podatke o deset najprometnijih zračnih luka Europe, u tablicu upišite njihova imena, imena država u kojima se nalaze i broj prevezenih putnika.

b) Označite te luke na slijepoj karti, upišite njihova imena i veličinom simbola (kartografskim znakom za zračne luke) prikažite promet putnika u tim lukama. Ne zaboravite ucrtati legendu i napisati potpis/naslov tematske karte.


16

Zračna luka Država Prevezeni putnici (u milijunima)

9. a) Istražite podatke o deset najprometnijih morskih luka Europe, u tablicu upišite njihova imena, imena država u kojima se nalaze i količinu prekrcanog tereta.

b) Označite te luke na slijepoj karti, upišite njihova imena i veličinom simbola (kartografskim znakom za morske luke) prikažite količinu prekrcanog tereta u tim lukama. Ne zaboravite ucrtati legendu i napisati potpis/naslov tematske karte.

Morska luka Država Prekrcani teret (u milijunima tona)

17


Morska luka Država Prekrcani teret (u milijunima tona)

10. Usporedite izrađene tematske karte i odgovorite na pitanje:

Koje su države najzaslužnije za veliku ulogu Europe u povezivanju svijeta?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


18

11. Povežite znanje iz povijesti i geografije i opišite barem jedan primjer utjecaja eu-ropskih država na druge kontinente.

Država Utjecaj na druge kontinente/države

Portugal

Španjolska

Francuska

Nizozemska

Ujedinjeno Kraljevstvo

Belgija

Njemačka

Italija

Ruska Federacija

GEOLOŠKO VRIJEME IZEMLJINA PROŠLOST2

19

1. Analizirajte geološku vremensku ljestvicu iz udžbenika Geografija Europe, te istu usporedite s detaljnijom ljestvicom (International chronostratigraphic chart) koja je dostupna na internetu (www.Stratigraphy.org).

2. Zapišite što ste uočili nakon analize i usporedbe:

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

3. Istražite i prikupite podatke o Zemljinoj prošlosti koji su vam dostupni u udž-benicima iz geografije (npr. Geografija Europe) i biologije, u stručnoj literaturi i časopisima te na internetu.

4. Izradite plakat geološke prošlosti Zemlje (prema priloženom predlošku) na ko-jem ćete temeljem prikupljenih podataka upisati i zalijepiti sljedeće:

a) važnija geološka zbivanja

b) život u moru i na kopnu (evolucija biljnog i životinjskog svijeta)

c) slike ili ilustracije biljnih i životinjskih vrsta u pojedinim geološkim razdobljima

d) karte Zemlje u pojedinim geološkim razdobljima (npr. karte pomicanja konti-nenata iz udžbenika Geografija svijeta)

Geološko vrijeme i Zemljina prošlost


20

eon i ere periodi približno trajanje u mili-junima godina

epohe važnija geološka zbivanja

život u moru i na kopnu

slike, ilustracije, karte

Prekambrij (eon)

oko 4 milijarde godina

Paleozoik Kambrij 56,0

Ordovicij 42,0

Silur 24,2

Devon 60,2

Karbon 60,0

Perm 46,8

Mezozoik Trijas 51,0

Jura 56,0

Kreda 79,0

Kenozoik Paleogen 44,0 Paleocen

Eocen

Oligocen

Neogen 20,4 Miocen

Pliocen

Kvartar 2,6 Pleistocen

Holocen

5. Istražite i prikupite podatke o pojavi prvih hominida (čovjekolikih bića) na Zemlji te učinite sljedeće:

a) Upišite u geološku vremensku ljestvicu vrijeme pojave hominida.

b) Navedite neke vrste hominida, pronađite njihove ilustracije i zalijepite pravil-no (sukladno vremenu njihova pojavljivanja) na plakat.


21

c) Analizirajte kartu prvih seoba stanovništva iz udžbenika Geografija svijeta i prema tome napišite geografsku priču. Seobe Homo sapiensa (razumnog čovje-ka) počele su u Africi najvjerojatnije prije 120 000 godina. Razmislite o razlozima koji su u davnoj prošlosti naveli ljude na seobe.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

6. Izradite geološku vremensku ljestvicu u mjerilu na sljedeći način:

a) Spojite listove papira (npr. A4 formata) u traku tako da ukupna dužina trake bude 600 cm. Na lijevi i desni kraj trake pričvrstite tanku letvicu tako da se traka može zamotati. Dužina trake od 600 cm treba predočiti vrijeme od 4 milijarde i 542 milijuna godina.

b) Prekambrij je trajao oko 4 milijarde godina. Izračunajte s koliko će centimetara na traci biti predočen prekambrij.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Paleozoik je trajao oko 290 milijuna godina. Izračunajte s koliko će centimetara na traci biti predočen paleozoik i svaki period unutar paleozoika.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


22

d) Mezozoik je trajao oko 186 milijuna godina. Izračunajte s koliko će centimeta-ra na traci biti predočen mezozoik i svaki period unutar mezozoika.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

e) Kenozoik traje oko 66 milijuna godina. Izračunajte s koliko će centimetara na traci biti predočen kenozoik i svaki period unutar kenozoika.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

f) Na traci ukupne dužine 600 cm označite i upišite imena eona, era i perioda te ih obojite različitim bojama.

PREKAMBRIJ(528,4 cm)

PALEOZOIK

MEZOZOIK

KENOZOIK

38,3 24,6 8,7

Prijedlog za terensku nastavu:

Posjetite poučnu stazu Bliznec koja se nalazi na glavnom ulazu u park šumu Medvednica (duljina staze je oko 800 m). Zabilježite i opišite što ste sve vidjeli i naučili. Obratite pozornost na plakat koji prikazuje geološku prošlost Zemlje i Medvednice. Analizirajte ga i usporedite s plakatom koji ste vi izradili.

MINERALI I STIJENE ZEMLJINE LITOSFERE3

23

1. Istražite i prikupite podatke o građi Zemlje i vrstama stijena koji su vam dostupni u udžbenicima iz geografije (npr. Geografija Europe), u stručnoj literaturi i časo-pisima te na internetu.

Zemlja je u cjelini zonalno (lupinasto) građena od unutarnje i vanjske jezgre, do-njeg, srednjeg i gornjeg plašta, te oceanske i kontinentske kore. Središte Zemlje od površine je udaljeno približno 6377 kilometara.

Gornja granica unutarnje jezgre nalazi 5080 km ispod površine Zemlje.

Gornja granica vanjske jezgre nalazi se 2900 km ispod površine Zemlje.

Gornja granica donjeg plašta nalazi se 1000 km ispod površine Zemlje.

Gornja granica srednjeg plašta nalazi se 400 km ispod površine Zemlje.

Gornja granica vanjskog plašta zajedno s korom nalazi se 70 km ispod površine Zemlje.

2. Nacrtajte u mjerilu skicu Zemlje i njezinih slojeva.

a) Izračunajte debljinu svakog sloja u kilometrima temeljem navedenih udaljeno-sti ispod površine Zemlje.

b) Pri izradi skice za pano ili plakat udaljenost od 6377 km predočite s 50 cm. Tako će vanjski plašt i kora, čija je debljina 70 km, biti predočeni s 0,5 cm. De-bljina unutarnje jezgre je 1297 km te će biti predočena s 10,2 cm. Ostale mjere izračunajte sami.

c) Svaki sloj obojite drugom bojom, upišite njegovu debljinu u km i dubinu na kojoj se nalazi.

d) Istražite koja su osnovna obilježja svakog sloja i uz skicu zapišite rezultate va-ših istraživanja.

Za lakši početak neka vam posluži sljedeći primjer:

Unutarnja jezgra je čvrsta i sastavljena uglavnom od željeza. Temperatura je od 4000 °C do 4700 °C.

Vanjska jezgra najvjerojatnije je metalna tekuća masa s konvekcijskim gibanjem. U ovom dijelu jezgre, uz željezo se pojavljuje i nikal te male količine kisika i sumpora. Temperatura je od 3500 °C do 4000 °C. Vanjska i unutarnja jezgra zajedno se nazi-vaju i barisfera.

Minerali i stijene Zemljine litosfere


24

Donji plašt

_________________________________________________________________________________________

Srednji plašt

_________________________________________________________________________________________

3. Pronađite u literaturi ili na internetu sljedeće pojmove i ukratko ih objasnite:

Mezosfera _____________________________________________________________________________

Astenosfera ___________________________________________________________________________

Litosfera _______________________________________________________________________________

Kontinentska kora (granitna kora; sial) ______________________________________________

Oceanska kora (bazaltna kora; sima) ________________________________________________

Od atoma do stijena:

Atom ---> Element ---> Mineral ---> Stijena

Sićušna i nevidljiva čestica, osnovna građevna jedinica tvari.

Tvar izgrađena od samo jedne vrste atoma.

Jedan ili više eleme-nata organiziranih u karakterističnu kristalnu strukturu.

Jedan ili više minerala slijepljenih zajedno.

Na Zemlji je poznato oko 5000 različitih minerala, a svaki posjeduje točno određenu strukturu i kemijski sastav. Više od 75 minerala koristimo svakodnevno u širokoj uporabi (npr. aluminij, bakar, grafit, gips, željezo, olovo, nikal, volfram, cink i dr.). U građi minerala sudjeluju različiti kemijski elementi. Najzastupljeniji elementi su kisik i silicij.

4. a) Nacrtajte kružni dijagram količinskog odnosa kemijskih elemenata u litosferi prema sljedećim podacima:

kisik 46,7 %

silicij 27,7 %

aluminij 8,1 %

željezo 5,1 %

kalcij 3,7 %

natrij 2,7 %

kalij 2,6 %

magnezij 2,1 %

ostali elementi 1,3 %


25

b) Svaki isječak kružnog dijagrama obojite različitim bojama prema legendi. Prije crtanja dijagrama potrebno je postotke preračunati u stupnjeve (100 posto je 360 stupnjeva).

Osnovni sastojci stijena koje izgrađuju litosferu su minerali. Stijene su građene od jednog ili više minerala koje su oblikovali razni geološki procesi kao npr. pokreti litosfernih ploča, vulkanske erupcije, nanošenje i zbijanje sedimenata te uzajamno djelovanje sa živim organizmima i atmosferom. Stijene litosfere izložene su stalnom trošenju, uglavnom su poremećene i premještene na veće ili manje udaljenosti, što dovodi do neprestanog preoblikovanja Zemljine površine.

Stijene se razlikuju prema postanku, građi i svojstvima, a dijele se na magmatske (in-truzivne i efuzivne), sedimentne (taložne) i metamorfne (preobražene). Prema veliči-ni zrna stijene mogu biti finog zrna (promjer zrna manji je od 0,1 mm), srednjeg zrna (promjer zrna je od 0,1 mm do 2 mm) i grubog zrna (promjer zrna veći je od 2 mm).

Intruzivne (dubinske) magmatske stijene nastaju hlađenjem magme u dubljim dijelovima litosfere. Hlađenjem lave na Zemljinoj površini nastaju efuzivne (povr-šinske) magmatske stijene. Najraširenije magmatske stijene su granit i bazalt.

5. Istražite podrijetlo, boju, veličinu zrna i moguću namjenu odabranih magmat-skih stijena. Objašnjenje i opis upotpunite fotografijama, a za lakši početak istra-živanja može vam poslužiti sljedeći primjer:

Kimberlit

Kimberlit je intruzivna magmatska stijena. Stijena je plavkastosive, zelenkastosive ili crne boje, a veličina zrna uglavnom je srednja. Kimberlit oblikuje duboke vulkanske


26

kanale strmih strana koji se u dubini spajaju. Stijena je vrlo važna jer sadrži vrijedne dijamante. Kimberlitski kanali su gotovo okomiti te su zbog rudarenja i vađenja dijamanata stvorene vrlo duboke jame. Najveće i najdublje rudarske jame u svijetu nalaze se u Kimberleyu, u Republici Južnoj Africi.

Granit

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Bazalt

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Opsidijan

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Sedimentne stijene nastaju taloženjem i cementiranjem razdrobljenih i razmrv-ljenih većih i manjih dijelova stijena. Sedimentne stijene mogu nastati i aktivnošću i posredovanjem biljnih ili životinjskih organizama, te kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićenih otopina. Vrlo raširene sedimentne stijene su pješčenjak i vapnenac.

6. Istražite podrijetlo, boju, veličinu zrna i moguću namjenu odabranih sedimen-tnih stijena. Objašnjenje i opis upotpunite fotografijama.

Pješčenjak

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


27

Lapor

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Jantar

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Vapnenac

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Dolomit

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Metamorfne stijene su nastale promjenom magmatskih, sedimentnih ili već po-stojećih metamorfnih stijena. Stijene koje su izložene povećanom tlaku i visokoj temperaturi polako mijenjaju svoj izgled i svojstva.

7. Istražite podrijetlo, boju, veličinu zrna i moguću namjenu odabranih metamor-fnih stijena. Objašnjenje i opis upotpunite fotografijama.

Mramor

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


28

Pločinac (krovovac)

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Žadeitit

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Gnajs

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

8. Istražite, pronađite fotografije i ukratko opišite posebnosti sljedećih građevina, te navedite od kojih su stijena građene:

• uklesana poprsja američkih predsjednika na planini Rushmore u Sjedinjenim Američkim Državama (Južna Dakota)

• Sfinga u Egiptu

• Taj Mahal u Indiji.

Prijedlog za terensku nastavu:Posjetite mineraloško-petrografski postav u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, Demetrova 1. Zabilježite i opišite što ste sve vidjeli i naučili. Analizirajte svoje bilješke i usporedite ih i dopunite sa sadržajima koje ste naučili i istražili na nastavi geografije.

VULKANI EUROPE4

29

Prije 20 stoljeća brdoviti otok blizu Sicilije počeo je izbacivati vatru i dim. Kako bi objasnili ovaj događaj, ljudi su govorili da je na otoku Vulkanova radionica, te da crni oblaci pe-pela dolaze iz njegove peći. Vulkan (Vulcanus) je u starorimskoj mitologiji bio bog vatre i kovačke vještine. Otok su stoga nazvali Vulcano, odakle i potječe riječ vulkan.

Većina aktivnih vulkana na Zemlji i u podmorju nalazi se na granicama litosfernih ploča ili blizu njih. Litosfera je građena od šest velikih i nekoliko manjih ploča, a gra-nice se nalaze na mjestima gdje je Zemljina kora najtanja. Aktivnim vulkanima sma-traju se oni koji su u posljednjih 10 000 godina imali erupciju. Vulkani s vremenom stare, erupcije su sve rjeđe i slabije te na kraju postaju «obična» brda. Takvi vulkani su ugasli. Ugasli vulkani su oni za koje nema podataka o aktivnosti u povijesnom razdoblju.

1. Imenujte, locirajte i utvrdite smjerove gibanja litosfernih ploča uz pomoć temat-ske karte litosfernih ploča.

2. Objasnite razmicanje, podvlačenje, smicanje i sudaranje litosfernih ploča. Utvr-dite koje su posljedice pojedinih gibanja i upišite u tablicu.

gibanja litosfernih ploča posljedice gibanja litosfernih ploča

razmicanje (spreding)

podvlačenje (subdukcija)

smicanje

sudaranje

3. Pomicanje litosfernih ploča izaziva vulkansku i seizmičku aktivnost. Objasnite što to znači.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Vulkani Europe

VULKANI EUROPE4

30

Tipovi vulkana

4. a) Pronađite na internetu (npr. www.volcanoworld.org, www.volcanolive.com, www.enchantedlearning.com/subjects/volcano) fotografije vulkana.

b) Istražite tipove vulkana te dopunite sljedeću tablicu.

c) Uz svaki primjer priložite fotografiju te opišite karakteristike pojedinih tipova vulkana.

tipovi vulkana primjeri vulkana osnovne karakteristike vulkana

štitasti (havajski tip) Mauna Loa (Hawaii)Kilauea (Hawaii)

stratovulkan Etna (Italija) Fuji-san (Japan)

stožasti Chaîne des Puys (Francuska)Parícutin (Meksiko)

kaldera Santorini (Grčka)Krakatau (Indonezija)

Veličina vulkanske eksplozije mjeri se prema vulkanskom indeksu eksplozivnosti (VIE).

VULKANI EUROPE4

31

5. a) Istražite koji su pokazatelji vulkanskog indeksa eksplozivnosti te koliko stup-njeva VIE mjeri ljestvica.

b) Pronađite u literaturi ili na internetu najvažnije aktivne vulkane na Zemlji.

c) Istražite koji su vulkani imali najveće vulkanske eksplozije u povijesti i kada.

d) Na geografskoj karti crvenim točkama označite lokacije vama poznatih vulkana.

e) Analizirajte gdje je smještena većina aktivnih vulkana.

Ispod čvrste, stjenovite i relativno tanke Zemljine kore nalazi se užarena rastaljena masa – magma. Magma se na nekim mjestima može probiti bliže površini Zemlje i stvoriti ognjište magme. Tu se magma postupno hladi, pri čemu se oslobađaju velike količine plinova i vodene pare. Pri tome se stvara veliki tlak pa se kroz puko-tine u Zemljinoj kori prema površini probijaju plinovi, vodena para i magma, koja se kada izađe na površinu naziva lava. Takva provala naziva se vulkanska erupcija. Vulkanske erupcije odvijaju se kroz vulkanske kanale (dimnjake). Na vrhu vulkan-skog brda nalazi se ljevkasto udubljenje – krater. Vulkani mogu imati uz glavni kra-ter i kanal i manje parazitske kratere i kanale. Vrlo snažna erupcija može potpuno uništiti gornji dio vulkana te tada nastaje kaldera. Tijekom erupcije vulkani izbacuju vulkanski materijal.

6. Istražite značenje sljedećih pojmova i pridružite im odgovarajuće objašnjenje:

• bazična lava ________________________________________________________________________

• kisela lava __________________________________________________________________________

• vulkanske bombe _________________________________________________________________

• plovućac ____________________________________________________________________________

• vulkanski pepeo ___________________________________________________________________

• lapili _________________________________________________________________________________ > Tekuća lava siromašna silicijem stvara užarenu „rijeku“ koja se može kretati brzi-

nom do 100 km na sat.> Gusta i spora lava bogata je silicijem i ne izlijeva se daleko od vulkana.> Fini i sitan prah koji može danima i tjednima nakon erupcije ostati u zraku.> Komadi očvrsnule lave veličine šljunka (promjera 2 do 64 mm).> Veći zaobljeni komadi očvrsnule lave.> Očvrsnula lava s brojnim plinskim mjehurićima.

VULKANI EUROPE4

32

Europski vulkani nalaze se u mediteranskoj vulkanskoj zoni (prostor Tiren-skog i Egejskog mora) i na Atlantiku (Island, Azorski otoci i Jan Mayen).

U Italiji su aktivni vulkani Etna, Vezuv, Stromboli i Vulcano. Ostali vulkani nisu ugasli, ali već duže vrijeme miruju.

Etna na Siciliji je najviši i jedan od najopasnijih vulkana u Europi. Ritam Etne je vrlo neujednačen i nema pravila kada će proraditi i koliko će trajati erupcija. Uz glavni krater (Mongibello), Etna ima više od 400 kratera parazita kroz koje se uglavnom izlijeva lava. Najveća poznata erupcija bila je 1669. godine kada je potpuno uništen grad Catania. Vrlo često je aktivna, a posljednju veću erupciju vulkan je imao 2002.godine, kada je zbog velikih izljeva lave vulkansko brdo naraslo za 65 metara.

Vezuv se nalazi blizu Napulja, a posljednju jaču provalu imao je 1944. godine. Naj-poznatija erupcija u povijesti dogodila se 79. godine kada su naselja Pompeji, Her-culanum i Stabiae (Stabie) bili zasuti vrućim pepelom, vrućim muljem i užarenom lavom. Erupcije Vezuva su vrlo različite po snazi i vremenskim razdobljima u kojima se pojavljuju. Povremeno dolazi do podrhtavanja, a iznad njegova kratera može se uočiti crni oblak.

Vulkani-otoci Stromboli i Vulcano se nalaze u skupini Liparskih otoka. Stromboli ima povremene eksplozije pri kojima izbacuje vulkanski pepeo i vulkanske bombe te različite plinove. Razina lave u krateru oscilira, ali se rijetko prelijeva.

U Grčkoj je najpoznatiji vulkan-otok Santorini (Thira) čiji je središnji dio preplavljen morem, a izvan mora je samo rub velike kaldere. Vulkan je oko 1390. g. pr. Kr. imao jednu od deset najjačih ikada zabilježenih erupcija na svijetu. Ostala tri vulkana u Egejskom moru već duže vrijeme nisu aktivna.

Na Azorskim je otocima šest vulkana. Velika podmorska erupcija dogodila se 1811. g. kada se pojavio novi otok-vulkan Sabrina. Najveća podmorska erupcija u ovom dijelu Atlantika dogodila se blizu otoka Fayal 1957. godine pri čemu je vulkan Ilha Nova izbacio goleme mase pepela. Nakon druge erupcije, otok se toliko povećao da se spojio s Fayalom i postao njegov poluotok.

Na Islandu je najviše vulkana u Europi jer se otok nalazi u sastavu Srednjoatlant-skog hrpta. Sredinom Srednjoatlantskog hrpta pruža se pukotina (jarak) kroz koju na površinu izlazi magma stvarajući novu Zemljinu koru. Budući da se oceanski hr-bat nalazi na granici između euroazijske i sjevernoameričke litosferne ploče, to je najznačajniji faktor velike i česte vulkanske i seizmičke aktivnosti. Euroazijska i sje-vernoamerička ploča razmiču se prema istoku i zapadu oko 2,5 cm godišnje te se stalno stvara nova pukotina iz koje izlazi nova magma.

VULKANI EUROPE4

33

Vulkan Oraefajökull 1362. godine imao je najjaču erupciju u povijesnom razdoblju Islanda.

Vulkan Laki je 1783. g. izbacio tako velike količine materijala da su lava i pepeo pre-krili sve obradive površine na otoku. Tada je poginulo i stradalo od gladi i bolesti oko 22 % stanovništva Islanda. Vulkan Laki još je snažnije eruptirao 1873. g., kada se za vrijeme erupcije gotovo prepolovio. Tijekom erupcije otvorilo se 100 kratera parazi-ta, a lava se izlila na područje veće od 520 km², te se dogodilo najveće istjecanje lave u suvremeno doba.

Jedna od najvećih erupcija na Islandu dogodila se 1961. g., kada je iz vulkana Askja izlazila rijeka lave duga 12 km, a široka 1,5 km.

Podmorska erupcija oblikovala je otok Surtsey s vulkanom Surtur, 30 km južno od Islanda. Vulkanska aktivnost je s prekidima trajala od 1963. do 1967. godine.

Najčešće erupcije na otoku ima vulkan Hekla, od kojih je posljednja bila 1981. g. Ostali vulkani na Islandu koji su imali velike erupcije su Krafla, Eldgja, Lakagigar, Ka-tla, Grimsvötn i Skafta, te Halgafell na otoku Heimaey koji se nalazi u otočju Ves-tmannaeyjar. Ispod ledenjaka zarobljeni su vulkani Oraefajökull, Grimsvötn i Katla.

7. Istražite koji je vulkan u mediteranskoj vulkanskoj zoni posljednji eruptirao i kada.

8. Istražite koji je vulkan na Islandu posljednji eruptirao i kada. Saznajte i objasnite zašto su danima poslije erupcije bili otkazani brojni letovi u europskim zračnim lukama.

9. Izradite plakat (ili plakate) za koji je potreban veći papir (A2) te pisani, slikovni i kartografski materijali.

Plakat treba sadržavati:

• fotografije europskih vulkana uz koje treba navesti ime, lokaciju, visinu i osobi-tosti pojedinih vulkana

• geografsku kartu na kojoj treba označiti vulkane na Atlantiku, Islandu i u me-diteranskoj vulkanskoj zoni (dobro bi bilo različitim bojama označiti aktivne, ugasle i vulkane u podmorju)

• crtež presjeka vulkanskog brda s objašnjenjem.

VULKANI EUROPE4

34

10. U svijetu postoje i supervulkani! a) Otkrijte gdje se nalaze i označite crnim točkama njihovu lokaciju na geograf-skoj karti.

b) Istražite kakve posljedice može imati erupcija supervulkana na globalnoj razini.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Pratite vijesti i eventualne vulkanske erupcije u svijetu te zabilježite sljedeće podatke: datum, ime vulkana, lokacija vulkana, trajanje erupcije, posljedice erup-cije i vulkanski indeks eksplozivnosti.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

VRUĆI IZVORI I GEJZIRI5

35

Vulkanizam, osim provale vulkana, čine i popratne pojave i procesi vezani uz izbija-nje užarene mase (na kopnu ili u podmorju). Ostale vulkanske aktivnosti su gejziri, vrući izvori, fumarole, solfatare, mofete i bare vrućeg mulja.

1. Istražite značenje sljedećih pojmova i pridružite im odgovarajuće objašnjenje i fotografiju:

• Fumarola ___________________________________________________________________________

• Solfatara ___________________________________________________________________________

• Mofeta ______________________________________________________________________________ > pojava kod koje iz zemlje, uz vodenu paru izbijaju i sumporni plinovi> pojava kod koje iz pukotine u zemlji izbija vruća vodena para i plinovi> pojava kod koje iz pukotine u zemlji izlazi i ugljični dioksid koji se zadržava uz po-

vršinu zemlje.

Geotermalni sustavCirkuliranje topline u Zemljinoj unutrašnjosti od velikih dubina prema površini je stalan proces svagdje na Zemlji. Sva podzemna voda koja dođe u kontakt s usijanim stijenama ili magmom vrlo brzo se zagrije. Kipuća se voda djelomično pretvara u vodenu paru te tlak bitno raste. Zbog povećanog tlaka ta se kipuća voda i vodena para počinju gibati prema površini.

Ako vruća voda i vodena para izlaze kroz usku pukotinu, na površini će se pojaviti gejzir. Gejziri povremeno i naglo izbacuju kipuću vodu i vodenu paru u obliku vo-doskoka. Gejziri mogu nastati i zbog vulkanske aktivnosti ispod ledenjaka ili ledenog pokrova. Vulkan koji eruptira ispod ledenog pokrova uzrokuje podzemnu vodenu poplavu zbog naglog otapanja leda. Vruća voda i vodena para naglo i pod visokim tlakom izlaze na površinu zemlje.

Ako su pukotine kroz koje izbija vruća voda šire i veće, voda će stalno i jednolično pritjecati, a na površini će se pojaviti vrući izvor (termalni izvor).

2. Istražite i prikupite podatke o lokaciji, aktivnosti, osobitostima i načinu iskorišta-

vanja (npr. iskorištavanje geotermalne energije; turistička atrakcija; znanstvena istraživanja) sljedećih gejzira, vrućih izvora i fumarola:

Geysir (gejzir na jugozapadu Islanda):

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Vrući izvori i gejziri


36

Strokkur (gejzir na jugozapadu Islanda):

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Chaudes-Aigues (vrući izvori u Središnjem masivu u Francuskoj)

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Lardarello (vrući izvori u Toskani u Italiji):

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Solfatara (vrući izvori i fumarole na sjevernoj obali Napuljskog zaljeva u Italiji):

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Lipari (fumarole na jednom od Liparskih otoka sjeverno od Sicilije):

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Najviše gejzira i vrućih izvora je na granicama litosfernih ploča. Najpoznatiji gejziri u svijetu su u nacionalnom parku Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama, na Islandu, u Japanu, na Kamčatki i na Novom Zelandu (Sjeverni otok).

3. Istražite, prikupite fotografije i podatke o lokaciji, aktivnosti, osobitostima i nači-nu iskorištavanja gejzira u svijetu prema vlastitom odabiru.

Geotermalna energijaIako Zemljina unutarnja toplina predstavlja velik i neiscrpan izvor energije, geoter-malna energija nije dovoljno iskorištena.

Prije oko 2000 godina stari Rimljani su koristili vruće izvore za potrebe svojih ku-ćanstava. Vruća voda se izravno sprovodila kroz cijevi od izvora do potrošača. Na isti način Islanđani i Japanci i danas iskorištavaju vruće izvore i gejzire. Ovakav način iskorištavanja onemogućuje odvođenje vode na veće udaljenosti.


37

Učinkovitiji način iskorištavanja geotermalne energije je njezino pretvaranje u elek-tričnu energiju u geotermalnim elektranama.

Danas se iskorištava samo manji broj geotermalnih izvora tako da proizvedena energija čini vrlo mali udio u svjetskoj proizvodnji. Devet od deset država svjetskih proizvođača smješteno je u Pacifičkom vatrenom prstenu.

4. a) Zaključite i objasnite koji je osnovni nedostatak iskorištavanja geotermalne energije na način kako su ju koristili stari Rimljani.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Istražite, zabilježite i skicirajte ustrojstvo po kojem rade geotermalne elektrane.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Istražite i zabilježite kada je i gdje otvorena prva geotermalna elektrana u svijetu.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

d) Istražite i zabilježite gdje se nalazi danas najveća geotermalna elektrana u svijetu.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

e) Istražite koje su države svjetski proizvođači geotermalne energije (10 država).

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


38

5. a) Prikupite podatke za svih deset država o proizvodnji električne snage u me-gawatima (MW).

b) Na temelju prikupljenih podataka nacrtajte dijagram po vlastitom odabiru (stupčasti ili kružni).

c) Analizirajte dijagram, zapišite što ste ustanovili i na karti svijeta utvdite tražene države.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

6. Izradite plakat (ili plakate) za koji je potreban veći papir (A2) te pisani, slikovni i kartografski materijali.

Plakat treba sadržavati:

• fotografije europskih gejzira, vrućih izvora i fumarola uz koje treba navesti ime, lokaciju i osobitosti

• geografsku kartu na kojoj treba označiti gejzire na Islandu, vruće izvore i fuma-role u Italiji, te vruće izvore u Francuskoj (dobro bi bilo točkama različitih boja označiti gejzire, vruće izvore i fumarole)

• dijagram proizvodnje geotermalne energije za deset najvećih svjetskih proi-zvođača.

GRADSKE REGIJE IMEGAGRADOVI11

98

Prema podacima UN-a, od 2007. godine više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima. Pod utjecajem gradova mijenja se bliža i daljnja okolica pa grad s neprekinuto izgrađenom i gusto naseljenom okolicom nazivamo gradska aglomera-cija. Prema kriterijima UN-a, gradske se aglomeracije razlikuju prema broju stanov-nika. Za svaku se godinu izdvajaju i rangiraju aglomeracije s manje od 0,5 milijuna stanovnika, aglomeracije s 0,5 – 1 milijun stanovnika, aglomeracije s 1 – 5 milijuna stanovnika, aglomeracije s 5 – 10 milijuna stanovnika i aglomeracije s više od 10 milijuna stanovnika.

1. a) Na internetskim stranicama (www.citypopulation.de) potražite najnovije po-datke o najvećim aglomeracijama u svijetu.

b) Izdvojite sve aglomeracije s više od 10 milijuna stanovnika, ucrtajte ih na slije-pu kartu svijeta kvadratićima i uz kvadratiće upišite imena najvećih aglomeracija. Izradite legendu tematske karte (10 – 15 milijuna, 16 – 20 milijuna i više od 20 milijuna stanovnika). Iznad tematske karte upišite naslov u kojemu ćete navesti što, gdje i kada karta prikazuje.

Gradske regije


99

2. Analizirajte izrađenu tematsku kartu i odgovorite na pitanja:

a) U kojim je dijelovima svijeta najviše velikih aglomeracija?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) U kojim su državama nastale najveće aglomeracije?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

3. Uz pomoć udžbenika i dodatne literature istražite po jedan primjer aglomeracije u razvijenim i slabije razvijenim državama svijeta. Kratko opišite:

a) Kako su i zašto nastale te aglomeracije (gradovi)?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Izdvojite i kratko opišite po dva problema u svakoj od istraženih aglomeracija.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


100

c) Što možete zaključiti o razlikama u razvoju gradova u razvijenim i slabije razvi-jenim državama svijeta?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

d) Usporedite vaše rezultate istraživanja s ostalim učenicima u skupini.

4. Uz pomoć udžbenika, stručne literature, časopisa i interneta u suradnji s učitelji-ma pronađite definicije pojmova i upišite ih uz pojmove:

gradske regije _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

satelitski gradovi _____________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

konurbacije ___________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

megagradovi __________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

megalopolisi __________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


101

5. Uz navedene pojmove priložite skice ili fotografije. Pojmove spremite u vaš geo-grafski rječnik ključnih pojmova.

gradske regije satelitski gradovi konurbacije

megagradovi megalopolisi


102

6. Uz pomoć udžbenika (Geografija Europe), stručne literature, časopisa, interneta i vašeg geografskog rječnika kratko obrazložite po čemu se razlikuju gradske re-gije u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Literatura:

Vresk, M., 1997: Suburbanizacija Zagreba, Hrvatski geografski glasnik 59, 49-71.Vresk, M., 1990: Osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb.Vresk, M., 2002: Grad i urbanizacija, Školska knjiga, Zagreb. Klempić Bogadi, S., 2010: Populacijski razvoj gradskih regija Hrvatske 1948. – 2001., u: Migracije i regionalni razvoj Hrvatske (ur. Lajić, I.), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 30-76.Stiperski, Z., Fuerst-Bjeliš, B., 2003: Problemi i modeli upravljanja okolišem u mega-gradovima zemalja u razvoju, Društvena istraživanja 12 (6), 1051-1068.Bašić, K., 2005: Depopulacija u gradskoj regiji Zagreba, u: Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Živić, D., Pokos, N., Mišetić, A.), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 198-210.Prelogović. V., 2006: Urbanizacija u slabije razvijenim zemljama – od sela do megagrada.

Izvori:

www.geografija.hr (popularni i stručni članci o gradovima i gradskim regijama)issuu.com/h.g.d. (Geografski horizont - popularni i stručni članci o gradovima i gradskim regijama)www.pmf.unizg.hr/_download/repository/grad_i_nodalna_regijaeducation.nationalgeographic.com/education/encyclopediawww.citypopulation.de

UTJECAJ INDUSTRIJE I OSTALIHDJELATNOSTI NA OKOLIŠ12

103

1. Na temelju znanja stečenih u petom i šestom razredu, po potrebi uz pomoć udž-benika (Geografija Europe), stručne literature, časopisa i interneta odgovorite na sljedeća pitanja.

a) U kojoj je današnjoj državi započela prva industrijska revolucija?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Kako su prve tvornice utjecale na kvalitetu zraka, tla, vode i život stanovništva?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Zašto vlasnici tvornica nisu bili zainteresirani za očuvanje okoliša?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

2. a) Pročitajte tekst o prvim mjerama zaštite okoliša.

Pritisak javnosti u 1960-ima postaje sve snažniji. Organiziraju se prvi ekološki pro-svjedi, pišu se prve knjige o toj temi. Knjigu »Silentspring«, koja je značajno izmijenila stajališta prema zagađenju, napisala je 1962. godine Amerikanka Rachel Carson. Tu se prvi put na suvremen način opisuju industrijski spojevi, u ovom slučaju pesticidi, kao velika prijetnja okolišu i čovječanstvu.

Od 1960-ih godina zapadnoeuropske i američke vlasti više nisu mogle zanemarivati štetan utjecaj industrije na ljude i okoliš. Od tada do danas shvatilo se i naučilo da bolje poslovne rezultate ostvaruje poduzeće koje se brine o ekologiji. Takvo po-duzeće ima brojne prednosti. Troši manje energije i racionalnije koristi prirodna

Utjecaj industrije


104

bogatstva. Snosi manje troškove zbrinjavanja otpada. Manji rizici od nesreće znače i veću brigu za zaposlene. Prednosti takvog poduzeća uočljive su i na tržištu. Kupac bi radije kupio proizvod od poduzeća koje se brine o okolišu nego od onog koje zagađuje zrak, vode i tlo.

Danas u razvijenim državama postoje četiri skupine mjera kojima se usklađuju indu-strijski razvoj i zaštita okoliša: 1. zakoni, propisi i standardi; 2. ekonomske mjere; 3. samoregulirajuće mjere i 4. djelovanje institucija.

Prva mjera znači da vlasti države moraju odrediti neku prihvatljivu granicu iznad koje tvornica ne bi smjela zagađivati okoliš (koliko smije ispustiti određenih plinova, koliku buku raditi...). U ekonomske mjere spadaju ekološki porezi ili pak novčana po-moć onima koji ne zagađuju. Tako danas u svakoj bogatoj državi onečišćivači moraju platiti propisanu cijenu za onečišćenje koje stvaraju. U tim državama postoje porezi na sumpor, buku, otpadne vode, opasni otpad... Samoregulirajuće su mjere koje po-duzimaju sama poduzeća kako bi dodatno poboljšala ekološki učinak svojega rada (zbog vlastitoga ugleda, pritiska javnosti...). Za četvrtu skupinu mjera država osniva institucije koje nadziru provođenje ekoloških propisa (npr. razne inspekcije koje na terenu provjeravaju kako se poduzeća pridržavaju donesenih zakona).

Primjer uspješnog provođenja mjera zaštite okoliša je danski gradić Kalundborg. Gradske su vlasti i industrijski proizvođači uspjeli osigurati da otpad iz jednog postro-jenja postaje sirovina u drugom. Tako se npr. višak sumpora iz tamošnje rafinerije ne ispušta u zrak, nego se koristi kao sirovina u tvornici sulfatne kiseline. Otpad iz tamošnje elektrane, koji se inače baca, koristi se kao sirovina u tvornicama pregrad-nih ploča i cementa. Na taj način proizvođači štede i još zarađuju na svojem otpadu, a okoliš znatno manje stradava. (Čokonaj, Šikić, Vuk, Geografija 2, Meridijani, 2014.)

b) Na temelju pročitanog teksta odgovorite na pitanja.

Zašto se tek 1960-ih godina počinju poduzimati prve učinkovitije mjere zaštite okoliša?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Koje se skupine mjera provode danas u razvijenim državama?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


105

Opišite primjer provođenja mjera zaštite okoliša u danskom gradiću Kalundborgu.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

3. Uz pomoć dodatne literature i interneta istražite i odgovorite na pitanja:

a) Koji su danas najzagađeniji gradovi svijeta? U kojim se državama nalaze?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Opišite posljedice nuklearne katastrofe nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Černobil.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Zašto se dogodila nesreća u nuklearnoj elektrani Fukushima?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


106

d) Kakvo je danas stanje u Černobilu, a kakvo u Fukushimi?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

4. a) Pronađite u časopisima, stručnoj literaturi ili na internetu tekstove o posljedi-cama onečišćenja okoliša i za pojmove u tablici navedite uzorke, posljedice i mo-guće mjere zaštite. Uz tekst priložite skicu ili fotografiju s primjerom posljedica onečišćenja ili primjerom uspješnih mjera zaštite okoliša.

Rezultate istraživanja možete prikazati i posterom ili u powerpoint prezentaciji.

KISELE PADALINE

Uzroci Posljedice Mjere zaštite Prilog (skica/fotografija)


107

OZONSKE RUPE


UČINAK STAKLENIKA



108

5. Uz pomoć stručne literature odgovorite na sljedeća pitanja.

a) Kakvi su rezultati primjene Montrealskog protokola?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Što je AGENDA 21? Kakvi su rezultati primjene tog plana zaštite okoliša na svjetskoj razini?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

c) Što je Kyotski protokol?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

6. a) Uz pomoć podataka u priloženoj tablici nacrtajte dvostupčasti dijagram. Na li-jevoj okomitoj osi za odabrane države prikažite ukupno ispuštanje CO2 u atmos-feru, a na desnoj ispuštanje CO2 po stanovniku.


109

Emisija CO2 u odabranim državama (ukupno i po stanovniku) 2010. godine

Država CO2 u milijardama tona tone CO2 po st.

SAD 5,5 17,2

Kanada 0,5 15,3

Rusija 1,7 11,0

Njemačka 0,8 9,6

UK 0,5 8,5

Kina 8,2 5,3

Hrvatska 0,02 5,3

Brazil 0,4 1,9

Indija 2,1 1,4

SVIJET 33,5 4,9


110

b) Analizirajte podatke u tablici i na dijagramu i odgovorite na pitanja.

Kojoj skupini država prema razvijenosti pripadaju države s najvećim ukupnim ispuštanjem CO2?

_________________________________________________________________________________________

Zašto Indija i Brazil imaju manje ispuštanje CO2 po stanovniku od Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

7. Analizirajte tablicu u prilogu i odgovorite na pitanja.

a) Koje države prema Kyotskom protokolu u razdoblju od 2013. do 2020. nemaju obvezu smanjenja stakleničkih plinova?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Koje države prema Kyotskom protokolu u razdoblju od 2013. do 2020. trebaju najviše smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova?

_________________________________________________________________________________________

c) Usporedite podatke u tablici s podacima u prethodnom zadatku. Što zaključujete?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Države potpisnice i Kyotski protokol

DRŽAVA Obveza (%) prema Protokoluod 2008. do 2012. g.

Obveza (%) prema Protokoluod 2013. do 2020. g.

Njemačka -21 -20Kanada -6 NEMAAustralija +8 -0,5Japan -6 NEMAŠpanjolska +15 -20UK -12,5 -20Hrvatska -5 -20Kina NEMA NEMAIndija NEMA NEMA


111

8. Analizirajte priloženu tematsku kartu i odgovorite na pitanja.

dodatak I. i II. za potpisnice s obvezujućim ciljevima

potpisnice bez obvezujućih ciljeva

države koje nisu potpisnice Protokola

države koje ne namjeravaju ratificirati Protokol, bez obvezujućih ciljeva

države istupile iz Protokola, bez obvezujućih ciljeva

potpisnice bez obvezujućih ciljeva u drugom razdoblju (2013. - 2020.).

a) Koje države nisu prihvatile Kyotski protokol ili su iz njega istupile?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Koje europske države nemaju obvezu smanjenja ispuštanja stakleničkih plino-va u razdoblju od 2013. do 2020. godine?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


112

c) Kakvi se rezultati primjene Kyotskog protokola i stanja atmosfere mogu očeki-vati do 2020. godine s obzirom na različit odnos država prema Protokolu?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

9. O kojoj od navedenih tema želite saznati više? Uz pomoć učitelja potražite litera-turu i izvore.

Kako na stanje okoliša utječe poljoprivreda u najrazvijenijim državama Europe?

Imaju li termoelektrane, hidroelektrane i vjetroelektrane negativan utjecaj na okoliš?

Kako povećana urbanizacija utječe na kvalitetu okoliša u europskim državama?

Koji europski gradovi teško rješavaju problem komunalnog otpada?

Kako uspješno zbrinuti otpadne vode iz naselja, industrijskih i drugih objekata?

Kako pomorski, zračni, riječno-kanalski, željeznički, automobilski i cjevovodni promet utječu na okoliš?

Literatura

Bognar, A., Lozić, S., Salleto, M., 2002: Geoekologija (interna skripta).Grupa autora, 2001: Ekološki leksikon, Barbat, Zagreb.Springer, O., Springer, D., 2008: Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor.

Izvori

www.fao.org

TURIZAM14

124

1. a) Uz pomoć udžbenika i stručne literature pronađite definicije pojmova i upiši-te ih uz pojmove:

turizam _______________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

oblici turizma ________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

turistička mjesta _____________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Pojmove spremite u vaš geografski rječnik ključnih pojmova.

2. Izradite shemu (tablicu) oblika turizma u Europi. Uz svaki oblik (vrstu) turizma priložite primjer fotografije. Uz fotografiju upišite mjesto na kojemu je snimljena.

Turizam

TURIZAM14

125

3. Na internetskim stranicama Svjetske turističke organizacije potražite najnovije podatke o broju turista (turističkih dolazaka) i prihoda od turizma u europskim državama.

a) Podatke upišite u tablicu u excelu i rangirajte države prema broju turističkih dolazaka.

b) U excelu dijagramom prikažite broj turističkih dolazaka u 15 vodećih država Europe.

c) Zatim rangirajte države prema ostvarenom prihodu od turizma i u excelu dija-gramom prikažite te podatke za 15 vodećih država Europe.

d) Uz pomoć podataka u tablicama i dijagramima, izradite tematsku kartu tako da u pripadajuće države ucrtate plavim stupcima broj turističkih dolazaka, a cr-venim stupcima ostvareni prihod od turizma. Ne zaboravite ucrtati legendu i napisati naslov tematske karte.

TURIZAM14

126

e) Usporedite oba dijagrama i tematsku kartu te kratko obrazložite zaključke.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

TURIZAM14

127

4. a) Na internetskim stranicama pronađite podatke o broju turista u vodećim turi-stičkim mjestima Europe.

b) Uz pomoć atlasa ucrtajte kružiće za ta mjesta na slijepu kartu, uz kružiće upi-šite njihova imena, a kružiće obojite prema vrsti (obliku) turizma. Ne zaboravite ucrtati legendu i napisati naslov tematske karte.

c) Analizirajte izrađenu tematsku kartu te kratko opišite prostorni raspored vo-dećih turističkih mjesta u Europi i preduvjete (faktore) koji su omogućili razvoj turizma u tim mjestima.

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

TURIZAM14

128

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

5. Uz pomoć udžbenika (Geografija Europe), stručne literature, časopisa i interneta saznajte i kratko opišite:

a) Gdje, kako i zašto je počeo razvoj modernog turizma u Europi?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

b) Koja su bila prva turistička središta u Europi?

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Rezultate istraživanja možete pripremiti u powerpoint prezentaciji ili na posteru i izložiti na nastavi geografije.

Literatura

Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T., 2013: Geografija turizma, Naklada Ljevak, Zagreb.Čorak, S., Mikačić, V., Trezner, Ž., 2009: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb.Vukonić, B., Čavlek, N., 2001: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb.

IzvoriTourismhighlights, UNWTO (za pojedine godine)mkt.unwto.org

Documents

Ružica Vuk Lidija Borko - Ljevakljevak.hr/flipbook/geografsko-putovanje-europom/FLIP.pdf · uz udžbenik Geografija Europe za sedmi razred osnovne škole Geografsko putovanje Europom