Upload
andjela-kruskonja-mirjanic
View
452
Download
15
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Medicina
Citation preview
© Iva Šklempe 2009, 2010
Tehnika ručne limfne drenaže
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni sustav
• kisik i hranjive tvari do tkiva u tijelu dolaze difuzijom iz krvnih kapilara
• difuzija – najvažniji proces za prehranu tkiva; tendencija mol.
tvari da se kreću iz područja veće koncentracije u područje manje koncentracije
• dio krvne plazme prolazi kroz stjenke kapilara u međustanične prostore i na taj način opskrbljuje stanice
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni sustav
• u tu istu tekućinu iz
stanice izlaze
proizvodi
metabolizma, ugljik-
dioksid i ostale štetne
tvari
• dio tih tvari prelazi
izravno u kapilare, a
dio ostaje i otječe
limfom
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav
• prehranjuje tkiva i odvodi štetne tvari iz tkiva
• obavlja pročišćavanje limfe u limfnim čvorovima
• bez limfnog sustava – nakupljanje tekućine, proteina i metabolita u tkivima – limfni edem – nekroza tkiva i teški poremećaji unutar 24 h
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni sustav
• limfa – bezbojna
ili blago žuta
tekućina sličnog
sastava kao krvna
plazma
• sadržaj varira
• odnosi proteine iz
tkiva
• kreće se samo
prema srcu
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav
• limfne žile imaju vlastitu, vrlo propusnu stijenku
• smjer kao i u venama
• vrlo bitni zalisci koji omogućuju smjer limfe samo prema srcu
• višak bjelančevina i tekućine ulazi razmicanjem endotelnih stanica u stjenci limfne žilice
• promjenom pritiska stjenka se zatvara i limfna žilica je napunjena i zatvorena
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav
• za protok limfe
ključni zalisci i pulsiranje arterija te kontrakcije mišića
• limfni segmenti autonomno pulsiraju – ritmičko rastezanje segmenata što dovodi do peristaltičkog kontrahiranja
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni sustav
• limfni čvorovi – organizirane nakupine
limfatičnog tkiva, 400 do 700 uz tok
limfnih žila
• u abdomenu, pazusima, preponama, vratu
• obiluju imunološkim stanicama, filteri za
limfu
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav
• u limfnim čvorovima se prepoznaju i uništavaju mikroorganizmi
• iz njih zgusnuta limfa dalje nastavlja tok prema većim limfnim vodovima
• na kraju se ulijeva u dva glavna limfna voda – prsni limfni vod i desni limfni vod koji limfu posredno izlijevaju u gornju šuplju venu
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav • prsni limfni vod – ductus thoracicus – najveći limfni vod • obje noge, trbušna šupljina, lijevi dio prsnog koša, srce, lijevo plućno krilo, lijeva strana glave i vrata te lijeva ruka • ulijeva se u lijevi venski kut – terminus • desni limfni vod – ductus lymphaticus dexter • desna strana glave i vrata, desna strana prsnog koša, desna ruka • ulijeva se u desni venski kut
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Limfni sustav • limfni čvorovi vrata i glave – ispod čeljusti, vrat i zatiljak • limfni čvorovi ekstremiteta – u blizini zglobova • na ruci – pregibna strana lakta i pazuh • na nozi – zakoljena jama i prepona
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne žile
• prema funkciji i građi dijele se na:
– kapilare
– pretkolektori
– kolektori
– ogranci ili duktusi
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne kapilare
• šire od krvnih kapilara
• prilagođene za apsorpciju velikih molekula
• stjenka se sastoji od ravnih endotelnih stanica koje se preklapaju – otvaraju se i zatvaraju prema potrebi – treptajuća krilca
• s okolnim tkivom povezuju ih sidreni filamenti
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne kapilare
• povećanje intersticijske tekućine izaziva povlačenje sidrenih filamenata te otvara pore
• na taj način se poboljšava pasivni dotok limfe u limfne kapilare
• u limfnim kapilarama nema zalistaka
© Iva Šklempe 2009, 2010
Pretkolektori
• vode limfu u kolektore
• poveznica između kapilara i kolektora
• apsorbiraju tekućinu poput kapilara, ali nalikuju i transportnim žilama
• imaju zaliske • građa stjenke je
poput građe kolektora
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kolektori
• transportne limfne žile
• poput vene, građa stjenke sastoji se od:
–tunica intima – endotelne stanice
–tunica media – glatke mišićne stanice
–tunica externa – kolageno vezivno tkivo
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kolektori
• nalikuju venama, ali imaju tanju stjenku
• imaju zaliske – sprječavaju povratak tekućine
• zalisci se nalaze na svakih 0.6 – 2 cm u kolektorima
• dio između distalnog i proksimalnog zaliska - limfangion
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni transport
• pomažu mu:
– kontrakcije mišića (mišićna pumpa)
– pulsiranje arterija
– peristaltika crijeva
– respiracija
– tlak u centralnim venama
– vanjski tlak – npr. ručna limfna drenaža
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni ogranci (duktusi)
• najveće limfne žile
• skupljaju limfu iz organa, ekstremiteta i pripadajućih kvadranata trupa
• prazne se u vene
• najveći duktus je ductus thoracicus – glavni limfni vod
© Iva Šklempe 2009, 2010
Ductus thoracicus
• promjer 2-5 mm
• dužina cca 40 cm
• ide paralelno s kralješnicom od drugog lumbalnog kralješka do venskog kuta (između lijeve vene jugularis interne i lijeve potključne vene)
• ulijeva se u gornju šuplju venu
• prolazi kroz dijafragmu
• dijeli se na abdominalni, torakalni i cervikalni dio
• abdominalni dio – cisterna chyli
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni ogranci
• Limfni ogranci donjeg dijela tijela:
– trunci lumbales dexter et sinister
– truncus coeliacus
– truncus intestinalis
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni ogranci
• Limfni ogranci gornjeg dijela tijela: – trunci jugularii sinister et
dexter
– trunci subclavii sinister et dexter
– trunci parasternales sinister et dexter
– trunci broncho-mediastinales sinister et dexter
– trunci mediastinales anterior sinister et dexter
© Iva Šklempe 2009, 2010
Sastav limfe
• proteini
• voda
• mineralne soli
• metabolički obrađene masnoće
• limfociti
• oštećene stanice
• mikrofagi i makrofagi
• raspadne tvari i ostale strane tvari
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni čvorovi
• najviše u abdomenu i vratu
• dugački 2-30 mm
• mogu biti ovalni, okrugli, graholiki ili bubrežasti
• okolno vezivno tkivo štiti gustu filtarsku mrežu unutar čvora
© Iva Šklempe 2009, 2010
Funkcije limfnih čvorova
• stanice za filtriranje štetnih tvari (bakterije, otrovi)
• produkcija limfocita
• reguliranje koncentracije proteina u limfi
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne međe
• svaki limfni čvor prima limfu iz određenog područja tijela
• područja površinskog limfnog sustava podijeljena su limfnim međama
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne međe trupa
• vertikalna i transverzalne limfne
međe dijele trup na 4 područja,
odnosno kvadranta
• medijalno – sagitalna
(vertikalna)
– dijeli trup na lijevu i desnu polovicu
– povezuje vrh glave s perineumom s
prednje i stražnje strane
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfne međe trupa
• transverzalna
– gornja transverzalna dijeli područje vrata i ramena od ruke i prsnog koša
• od incisure jugularis lateralno prema akromionu
• nastavlja se posteriorno do kralješnice u razini između C7 i Th2
– donja transverzalna dijeli gornji i donji dio trupa,
• od pupka prema kaudalnom dijelu rebara do kralješnice
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Interteritorijalne anastomoze
• abnormalno proširenje kolektora rezultira
valvularnom insifucijencijom koja uzrokuje
retrogradni tok limfe prema drugim
područjima
• aktivacija interteritorijalnih anastomoza
prevenira edem, a koristi se i terapijski kod
limfnog edema
© Iva Šklempe 2009, 2010
Interteritorijalne anastomoze
• anteriorna aksilo-aksilarna anastomoza
– povezanost prednje strane desnog i lijevog gornjeg
kvadranta
• posteriorna aksilo-aksilarna anastomoza
– povezanost stražnje strane desnog i lijevog gornjeg
kvadranta
• aksilo-ingvinalna anastomoza
– povezanost aksilarnih i ingvinalnih limfnih čvorova,
odnosno kolektora iste strane tijela
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Interteritorijalne anastomoze
• anteriorna interingvinalna anastomoza
– povezanost kontralateralnih ingvinalnih limfnih
čvorova prednje strane donjeg kvadranta
• posteriorna interingvinalna anastomoza
– povezanost kontralateralnih limfnih čvorova
stražnje strane donjeg kvadranta
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kapacitet i volumen limfnog sustava
• limfna područja zovu se i bazične limfne zone ili limfotomi
• limfni vremenski volumen – količina limfe koja se prenese limfnim sustavom u jedinici vremena
• transportni kapacitet limfnog sustava – količina limfe koju prenese limfni sustav uz svoju maksimalnu amplitudu i frekvenciju
• limfna insuficijencija – transportni kapacitet manji od limfnog tereta
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Uvod u ručnu limfnu drenažu
• tehnika za održavanje i poboljšavanje psihofizičkog zdravlja
• svrha – uspostavljanje ravnoteže između tekućina u organizmu
• uvodi je dr. Vodder tridesetih godina 20. st.
• korisna za zdrave osobe, ali i kod nekih zdravstvenih poremećaja
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Uvod u ručnu limfnu drenažu
• djeluje na limfni sustav: poboljšava funkciju limfnih žila, kapilara i zalistaka
• poboljšava odvodnju štetnih proizvoda metabolizma
• djeluje na autonomni živčani sustav – opuštanje
• posredno poboljšava imunitet
• moguće je ubrzati odvodnju limfe do 20 puta
• važan je pritisak – prejak pritisak može oštetiti stijenke limfnih žilica
© Iva Šklempe 2009, 2010
Uvod u ručnu limfnu drenažu
• dio kompletne dekongestivne terapije limfnog edema koja uključuje:
– ručnu limfnu drenažu
– kompresivno bandažiranje
– specijalne vježbe
– njegu kože i noktiju
– edukaciju pacijenta
© Iva Šklempe 2009, 2010
Indikacijsko područje
• limfni zastoj – zbog nedostatka kretanja, preopterećenja, hladnoće, mehaničkih problema, prirođene ili stečene disfunkcije
• nakon sportskih ozljeda
• u prevenciji formiranja ožiljaka
• nakon operativnih zahvata
© Iva Šklempe 2009, 2010
Indikacijsko područje
• smirivanje i uklanjanje
stresa zbog djelovanja na
autonomni živčani sustav,
aktivacija parasimpatikusa
• smanjenje tonusa mišića,
bolova u mišićima, bolova
uzrokovanih
degenerativnim bolestima
sustava za kretanje
© Iva Šklempe 2009, 2010
Limfni edem
• posljedica povećane količine bjelančevine u međustaničnim prostorima što uzrokuje nakupljanje tekućine
• moguć na ekstremitetima, trupu, glavi, vratu i genitalijama
• pojavljivanje može biti postepeno ili naglo
• većinom nastaje kao posljedica kirurškog zahvata ili zračenja zbog malignih bolesti
© Iva Šklempe 2009, 2010
Vrste limfnog edema
• primarni
– razvojna abnormalnost limfnog
sustava (hipoplazija, hiperplazija
ili aplazija)
• sekundarni
– stečeno oštećenje limfnog
sustava (kirurški zahvat,
zračenje, trauma, infekcija,
maligni tumori, imobilizacija i
kronična venska insuficijencija
© Iva Šklempe 2009, 2010
Vrste limfnog edema
• limfostatički – redukcija transportne
sposobnosti limfnog sustava
• limfodinamički – količina limfe premašuje
transportnu sposobnost limfnog sustava
• kombinirani
© Iva Šklempe 2009, 2010
Stadiji limfnog edema
• 0. ili stadij latencije
– nema oticanja
– reduciran transportni kapacitet
– normalna konzistencija tkiva
– predstavlja rizik za stvaranje limfnog edema
• I. ili reverzibilni stadij
– “meki” edem (nakon pritiska prstom ostaju udubine)
– nema sekundarnih promjena
– elevacija smanjuje oticanje
© Iva Šklempe 2009, 2010
Stadiji limfnog edema
• II. stadij
– spontano ireverzibilan
– limfostatska fibroza,
odnosno tkivo “otvrdnjava”
– česte infekcije tkiva
– pozitivan Stemmerov znak
• koža na području dorzuma
drugog prsta stopala ne
može se odići pincetnim
hvatom (ili negdje drugdje
na tijelu)
© Iva Šklempe 2009, 2010
Stadiji limfnog edema
• III. stadij ili limfostatska
elefantijaza
– ekstremno povećanje obujma
– tekstura tkiva s tipičnim
promjenama kože
• hiperkeratoza, infekcije kože i
noktiju, ulceracije
– pozitivan Stemmerov znak
© Iva Šklempe 2009, 2010
Stupnjevanje limfnog edema prema
obujmu ekstremiteta
• 1. minimalan
– obujam ekstremiteta povećan za manje od 20%
• 2. umjereni
– obujam ekstremiteta povećan za 20-40%
• 3. teški
– obujam ekstremiteta povećan za više od 40%
© Iva Šklempe 2009, 2010
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kontraindikacije za izvođenje ručne limfne drenaže
• srčana dekompenzacija
• maligne bolesti
• limfna drenaža može se primjenjivati samo kao palijativna mjera i nakon postignute remisije; potrebna suradnja s onkologom
• febrilna stanja i akutne upale
• aktivna tuberkuloza
• bolesti bubrega / poremećaj u izlučivanju urina
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kontraindikacije
• bronhijalna astma i akutni bronhitis
– zbog stimulacije parasimpatičkog sustava
– limfna drenaža može se provoditi, ali prvi tretman traje 20 minuta
– ukoliko nema negativnih reakcija tretman se može produžiti
• akutna duboka venska tromboza
• teška hipertenzija
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kontraindikacije za izvođenje RLD
na vratu
• sindrom karotidnog
sinusa
• hipertiroidizam
• životna dob iznad 60
godina
– zbog povećanog rizika
od ateroskleroze u
vratnim arterijama
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kontraindikacije za izvođenje MLD
na abdominalnom području
• trudnoća
• dismenoreja
• ileus
• divertikuloza
• aneurizma aorte
© Iva Šklempe 2009, 2010
Kontraindikacije za izvođenje MLD
na abdominalnom području
• nedavna operacija na području abdomena
• duboka venska tromboza
• upalna stanja tankog i debelog crijeva (mb.
Crohn, ulcerozni kolitis i sl.)
• bol nepoznatog uzroka
• oštećenja uzrokovana zračenjem
© Iva Šklempe 2009, 2010
Osnovni pokreti u ručnoj limfnoj drenaži
• limfni putevi se najbolje otvaraju i stimuliraju laganim rastezanjem, s lateralno usmjerenim pokretom
• važan je pravilan smjer, prema određenom čvoru
• tretman traje oko 60 min, prvi put ne više od 30-40 min
© Iva Šklempe 2009, 2010
...Osnovni pokreti u ručnoj limfnoj drenaži
• stojeći kružni pokret
• pokret pumpanja
• pokret davanja
• zaokretni pokret
• pokret glađenja
© Iva Šklempe 2009, 2010
Principi za izvođenje ručne limfne drenaže
• pravilan pritisak: dovoljno čvrst
da ne kližemo preko kože, ali toliko lagan da ne osjećamo ništa ispod kože; nema hiperemije
• smjer pritiska: prema određenim limfnim čvorovima
• ritam: ako je pravilan potpomaže otjecanje limfe; važan za opuštanje
• pravilan slijed pokreta: prvo se obrađuju proksimalna područja, zatim distalna
© Iva Šklempe 2009, 2010
• limfni čvorovi vrata sa ucrtanim strelicama koje označavaju smjer ručne limfne drenaže lica
© Iva Šklempe 2009, 2010
• pazušni i preponski limfni čvorovi sa ucrtanim smjerovima dreniranja
© Iva Šklempe 2009, 2010
Hvala na pažnji!