ROMANIKA ARHITEKTURANJEMAČKA(DAVOR SIFTAR PRODUCTION)

OTONSKA UMJETNOST .

Saska - glavni centar istočnog dijela carstva. Nastaje novi tip građevine:naglašeni i izdvojeni transept, ritmizirane galerije, jasnoća prostora.

Henrik I. 919 - 936. (još traju elementi karolinškog perioda)Oton I. 936 - 973.Oton II. 973 - 983.Oton III. 983 - 1002.Henrik II. 1002 - 1024.

Oton I. (936 – 973.) .

KATEDRALA U MAGDEBURGU (955.) Sv. Mauricije

ST. CYRIAC (Gernrode, 961.)Samostanska crkva, najstarija sačuvana monumen-talna građevina otonskog doba.Prvi put se javlja empora – prototip galerija.3 broda, povišeni kor, ispod njega je dvoranska kripta.Rajnska ili jednostavna izmjena nosača (stup i stub).

ST. PANTELEON (Kőln, 966 - 980.)Crkva benediktinske opatije ST. CYRIAC

Oton II. (973 – 983.) .

KATEDRALA U MAINZU (1036.)

Oton III. (983 – 1002.) .

1

SV. MARIA MITELZELL (kraj 10. st.)Henrik II. 1002 - 1024.

OPATIJSKA CRKVA U ESSENU (11. st.) oblikovana po uzoru napalatinsku kapelu u Aachenu.

SAKSONIJA:S. MIHAEL (Hildesheim, 1010 – 1033.)benediktinska samostanska crkva, osnivač je Bernward, a arhitekt Goderamus.Zapadna apsida 3 broda, biaksialnost, 2 transepta, tornjevi nad križištem, stubišnji tornjevi na zapadu, prvi put dvostruka ili saska izmjena nosača (stub - 2 stupa), kripta je okružena bačvasto svođenim ophodom SJEVERNA NJEMACKA:KATEDRALA (Paderborn, 1015.) bazilika, 2 transepta, 1 središnji toranj na pročeljuSV. PATROKLO (Soest) 1200. na mjestu westwerka podignut 1 četvrtast toranj i atrij

SALIJSKO RAZDOBLJE .

Visoka romanička arhitektura, tipično dvotoranjsko pročelje, glavni problem: presvođivanje.Konrad II. 1024 - 1039.Henrik III. 1030 - 1056.Henrik IV. 1056 - 1106.Henrik V. 1106 - 1125.Lotar Saksonac 1125 - 1131.

RAJNSKO PODRUCJE:

KATEDRALA U SPEYERU (1027 - 1061. i 1080 - 1106.)Carska katedrala, posvećena Sv.Mariji i Stjepanu. Započeta pod Konradom II, završena pod Henrikom IV.Pionir svođenja i najveća katedrala u Njemačkoj.

1. FAZA: 1027 - 1061.1027 - 1030. gradi se najstariji istočni dio: kripta, tornjevi koji flankiraju kor, temelji transepta do - 1035. izgrađeni su transept i svetište1035 - 1040. izgrađeni su stubovi glavnog broda, vanjski

zidovi bočnih brodova i bačvasti svod1045 - 1047. radi se na proširenju glavnog broda do - 1061. izgrađen je zapadni dio – stepenasti portal

2. FAZA: 1080. - 1106.zrela romanika, glavnom brodu se dodaju križni svodovi

2

iznad zone arkada sagrađene su patuljaste galerijeKATEDRALA U MAINZU (1081.)

Sagradio Konrad IV.3 broda, svaki drugi stub ima polustup koji pridržava poprečne lukove svoda, zid je raščlanjen patuljastim galerijama i slijepim lukovima, svetište je na zapadu.

KATEDRALA U LIMBURGU (1215.) Kvadratna apsida - takav je kor tipičan za Gornju Rajnu,a kasnije postaje karakterističan za školu Hirsau.

RAJNSKA ŠKOLA ARHITEKTURE .

ST. MARIA AM KAPITOL (Köln, 1049.)3 broda, troapsidalni kor (trikonhalni), takvo je svetište u funkciji ophoda.Uništena u II. svj. ratu, sačuvana je originalnakripta - uz onu u Speyeru najbolji primjer izsalijskog perioda.

SV. APOSTOLI (Köln, 1192.) troapsidalni kor (trikonhalni)

ST. MARTIN (Köln, 1150.)troapsidalni kor

ZLATNO DOBA SALIJEVSKE ARHITEKTURE (GORNJA RAJNA) .

3

CRKVA U MURBACHU (Alsace, 1130.)

pokazuje karakteristike arhitekture Gornje Rajne:monumentalnost, ravni završetak kora, iznad krila transepta su kvadratni tornjevi, zidanje tesancem,crvenkasta boja zida karakteristična za Burgundiju.

ARHITEKTONSKA HIRSAU ŠKOLA .

U 10. st. dolazi do reforme benediktinskog reda, inspirirane Clunyjem, a u 11. st. postiže se puni efekt reforme – povratak na ranokršćanski duh. Glavni centri ove reforme: Hirsau i St. Blasien.

SVI SVETI (Schaffhausen)

CRKVA IZNAD GROBA AURELIJA (Hirsau, 1059 - 1071.)3 broda, transept, dvotoranjsko pročelje, kapele,nema dekoracije, čistoća i jednostavnost,drveni strop, svetište odvojeno zidom.

KASNA ROMANIKA HOHENSTAUFEN PERIODA (12. i rano 13. st.) .

Konrad III. RAJNSKO PODRUČJE:Fridik Barbarossa (1152 –1190.)

Eksterijerom dominira grupa tornjeva (ravnoteža istočne i zapadne strane).Glavni elementi artikulacije su parovi lukova u kombinaciji s velikim lukovima i slijepim arkadama.Pročelja su dublje raščlanjena. Centar arhitekture je Alsace, bogat crkvama u 12. st. Crkve su uglavnom 3 brodne, pročelja su dvotoranjska, svodovi su rebrasti. Kontrast enterijera (masivan i jednostavan) i eksterijera (bogato raščlanjen).Travej križišta određuje proporcije cijele crkve.

MARIA LAACH (11 - 13. st.)benediktinska opatija, bazilika, 6 tornjeva,grupe tornjeva na križištima s bočnih strana,zidovi artikulirani plitkim lezenama i lukovima.3 broda, 2 transepta, istočni s 2 kapele na istočnoj strani, križni svodovi s pojasnicama.

KATEDRALA S. PETRA (Worms, 1171 - 1192.)Najmanja i posljednja od 3 carske katedrale. 3 broda, 2 kora, na istoku transept, kvadratni piloni,potpuno je presvođena, nema galerije.

4

Novost: na zapadu je poligonalni kor (preuzet iz Francuske, Njemačkom se širi u 13. st.),uzor za ovaj kor je katedrala u Baselu

SV. PETAR I PAVAO (Rosheim, kraj 12, st.)glavni brod ima rebrasti svodtoranj na križištu je 8 kutanvanjština bogato dekorirana

KATEDRALA U BASELU (1185.)

3 etažna elevacija: arkade, galerije, prozori

KATEDRALA U STRASSBURGU (kasno 12. st.)

BASEL

CENTRALNA I ISTOČNA NJEMAČKAKATEDRALA U BAMBERGU (1237.)križna bazilika s kriptom, dvostrukim korom i transeptomapsida je u donjem dijelu poligonalna, a u gornjem polukružna

LIEB FRAUNKIRSCHE (Halbertstadt, 1140.)3 broda, transept, kvadratni kor

BAZILIKA SV. GODEHARDA (Hildesheim, 1130 – 1172.)3 broda, kombinacija stuba i stupa.Kor je okružen ophodom s radijalnim kapelama,što je jedinstven primjer u njemačkoj romanicikoji se javlja tek u gotici pod francuskim utjecajem.

KASNA HOHENSTAUFEN ARHITEKTURA NA RAJNI .

Interakcija s Francuskom, bogata artikulacija zidova4 etažna elevacija: arkade, galerije, triforij, prozori

SV. MARTIN VELIKI (Köln, 1150 – 1172.)3 lisno svetište, masivan toranj nad križištem4 etažna podjela: arkade, galerije, triforij, prozori

SV. MARTIN MINSTER (Bonn)3 etažna elevacija: niske arkade širokih interkolumnija, slijepi triforij, prozori

OPATIJSKA CRKVA (Limburg-an-der-Lahn, 11. st.)

5

3 brodna bazilika, 4 etažna elevacija: arkade, galerije, triforij, prozori,jake službe (dienst), širok toranj na križištu.

KATEDRALA U BRUNSWICKU (1173 – 1195.)centar donje Saskekrižna masivna bazilika, gotovo bez raščlambe zidova,pod utjecajem vojvode Henrika Lava

CISTERCITSKA ARHITEKTURA .

jednostavnost, gotovo bez dekoracija, građenje ciglom,nije dopuštena gradnja tornjeva, samo tornjići iznad križištaSamostani u : Eberbachu, Maulbronnu, Rheingau

6