LATINSKO-HRVATSKI RJEČNIK

A

a, ab (pred vokalima), abs (pred t) s ab od abdico, 1. (+ ak) odreći se čega

abdo, 3. didi, ditum (+ ak) sakriti abdiico, 3. duxi, duetum (+ ak) odvesti

abeo, ire, ii, itum odlaziti

abhortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati abicio, 3. ieci, iectum (+ ak) odbaciti ablativus, -i, m. ablativ

abrumpo, 3. riipi, ruptum (+ ak) srušiti, otkinuti abscondo, 3. condidi, conditum (+ ak) sakrivati,

prekrivati , zastirati absens, ntis odsutan

absolvo, 3. solvi, soliitum (+ ak) oslobađati absque (s ab) bez

absterreo, 2. terrui, territum (+ ak) uplašiti

abstraho, 3. traxi, tractum (+ ak) odvući

absum, abesse, ami biti odsutan

absiimo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) uništiti, ubiti ac i accedo, 3. cessi, cess um (s ad, in ili s dat, ak) pristu­

pati, doći , pripadati

accendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti

accido, 3. accidi, - dogoditi se, pasti

accidit događa se accio, 4. civi, citum (+ ak) dozvati accipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) primiti

acclamatio, -ionis, f. dovikivanje (s odobravanjem ili odbijanjem)

accubo, 1. cubui, cubitum ležati accurro, 3. curri, cursum dotrčati accusativus, -i, m. akuzativ

acciiso, 1. (+ ak) optužiti acer, -cris, -cre oštar

acerbus, 3. strog

Achelous, -i, m. Aheloj

Achilles, -is, m. Ahilej

acies, aciei, f. oštrina, bojni red, boj , bitka acriter oštro, žestoko

acta, -orum, n. spisi, djela

Aetaeon, -oois, m. Akteon

actio, -ionis, f. djelo, rad, nastojanje

Actium, -ii, n. Akcij

23 8

actor, -oris, m. zastupnik, predstavnik udruženja, od-vjetnik, računovođa; glumac

acus, -us, f. igla ad (s ak) na, k, do, za

Ad Salinas Kod Solana (danas Tuzla)

adcresco, 3. crevi, cretum odrasti

addico, 3. dixi, dietum reći

addo, 3. didi, ditum, (+ ak) dodati addiico, 3. duxi, duetum (+ ak) dovesti, potaći

adeo tako, upravo

adeo, ire, ii, itum dolaziti

adgnatus, -i, m. rođak

Adherbal, -is, m. Adberbal adhibeo, 2. hibui, hibitum (+ ak) dovesti, pribaviti adMc dovle, dosad

adicio, 3. ieci, iectum (+ ak) dodati

adigo, 3. egi, actum (+ ak) navesti, natjerati

adipiscor, 3. adeptus sum (+ ak) domoći se čega adiungo, 3. iunxi, iunetum (+ ak) pridružiti , pribaviti

adiiitor, -oris, m. pomagač

adiUvo, 1. iiivi, iiitum (+ ak) pomagati adlego, 3. legi, lectum (+ ak) pridodati, izabrati

adlevo, 1. podići , uzdići

administer, -tri, m. pomoćnik

administro, 1. (+ ak) upravljati

admiratio, -ionis, f. divljenje admiror, 1. miratus sum diviti se, čuditi se

admitto, 3. misi, missum (+ ak) dopustiti

admoneo, 2. monui, monitum (+ ak) opomenuti admoveo, 2. movi, motum (+ ak) primaknuti

adnecto, 3. nexui, nexum (+ ak) nadovezati

adquiro, 3. quisivi, quisitum (+ ak) tražiti za se, priskrbiti

Adriaticum, -i, n. Jadran

Adriaticus, 3 jadranski

adsum, adesse, affiii biti prisutan

adveho, 3. vexi, vectum (+ ak) dovesti ; pas. dovesti se

advena, -ae, m. došljak, stranac advenio, 4. veni, ven tum doći , stići

adversarius, -i, m. protivnik

adversus, 3 nepristupačan , protivan

adversus (s ak) nasuprot advocatio, -ionis, f. prizivanje, vijećanje

Aeacides, -ae, m. Eaković, Eakov potomak aedes, -is, f. hram, građevina aedificium, -ii, n. građevina aedifico, 1. (+ ak) sagraditi aedHis, -is, m. edil Aegida, -a e, f. Egida (danas Koper) aegre teško Aegyptius, 3 egipatski Aegyptus, -i, f. Egipat Aemilius, -i, m. Emilije Aemilius, 3 Emilijev, emilijski aemulatio, -ionis, f. natjecanje, takmičenje, nad-

metanje Aeneas, -a e, m. Eneja aeneus, 3 mjeden Aeolia, -ae, f. Eolij a aequalis, -is, m. vršnjak aequej ednako Aequi, -orum, m. Ekvi aequitas, -atis, f. jednakost aequo, 1. (+ ak) izjednačiti, dostići aerarium, -ii, n. blagajna, državna blagajna aes, aeris, n. mjed, bakar, bakreni novac

aes alienum zajam, dug aestas, -atis, f. ljeto aetas, -atis, f. dob, razdoblje aeternitas, -atis, f. vječnost aeternus, 3 vječan, besmrtan Aether, -eri s, m. Eter, Nebo Aetna, -a e, f. Etna Aetolia, -ae, f. Etolija aevum, -i, n. dob, vijek affectus, -us, m. osjećanje anero, afferre, attuli, allatum (+ ak) donositi affluo, 3. fluxi, '- pritjecati affundo, 3. fiidi, fiisum (+ ak) doliti ; pas. prostrt biti,

pružiti se Africa, -ae, f. Afrika Africanus, 3 afrički Agenor, -oris, m. Agenor ager, agri, m. polje aggredior, 3. gressus sum (+ ak) napasti agitatio, -ionis, f. gibanje, kretanje agito, 1. (+ ak) provoditi, voditi, poticati, podbadati ,

postupati, raditi , nastojati

agmen, -inis, n. četa ago, 3. egi, actum voditi, raditi, postupati s kim

age! agite! hajde agrarius,3 agrami, zemljišni agrestis, -e primitivan, sirov, divlji agricola, -ae, m. ratar agricultfJ.ra, -ae, f. zemljoradnja, poljoprivreda Agrippa, -ae, m. Agripa aio kažem ala, -a e, f. odio vojske, pomoćna četa alacer, -cris, -cre živahan, veseo Alba Longa f. Alba Longa Albinus, -i, m. Albin album, -i, n. popis alea, -a e, f. kocka Alexandria, -a e, f. Aleksandrija alias inače, drukčije

alibi drugdje alicubi negdje alien us, 3 tuđ aliquando ipak jednom, jednom, nekad aliqui, aJiqua, aJiquod neki , neka, neko aliquis, aJiquid netko, nešto aliter protivno, drukčije

aliter ... ac drukčije ... nego alius, alia, aliud drugi

alius ... alius jedan . .. drugi aUuo, 3. aIIili, - oprati, naplaviti Alpes, -ium, f. Alpe alter, -era, -erum drugi od dvojice altus, 3 visok alvus, -i, f. trbuh Amalthea, -ae, f. Ama\teja ambigue dvoznačno ambitio, -ionis, f. častohleplje ambitus, us, m. obilazak, putanja, rub ambo, -a e, -o oba, oboje ambulo, 1. šetati ambustus, 3 spaljen amica, -ae, f. prijateljica amicitia, -ae, f. prijateljstvo amiCUS, -i, m. prijatelj amissio, -ionis, f. gubitak amitto, 3. misi, missum (+ ak) izgubiti amo, 1. (+ ak) voljeti

239

amoenus, 3 zgodan amor, -oris, m. ljubav amphitheatrum, -i, n. amfiteatar amphora, -a e, f. vrč, amfora amplius više amplus, 3 prostran amputo, l. (+ ak) odrezati Amulius, -i, m. Amulije an ili anagnostes, -a e, m. čitač ancilla, -a e, f. sluškinj a Ancona, -a e, f. Ankona (danas An.cona)

ancora, -ae, f. sidro Ancus, -i, m. Anko Andriscus, -i, m. Andrisk Andromčda, -ae, f. Andromeda angustiae, -arum, f. tj esnac angustus, 3 tijesan , uzak anima, -a e, f. duša animadversio, -ionis, f. pažnja animal, -alis, n. životinja animus, -i, m. duh annona, -ae, f. lj etina , urod, žito annoto, l. (+ ak) zabilježiti annus, -i, m. godina annuus, 3 godišnji anser, -čris, m. f. guska ante (s ak) prije, pred

ante ... quam prije ... nego antča prije antecedo, 3. cessi, cessum (+ ak) prestići , nadvisivati antčquam prij e nego Antiochus, -i, m. Antioh antiquitas, -atis, 'r. starina antiquitus od tarine antiquo, l. (+ ak) ostavljati po starom, ne pristajati antiquus, 3 star, drevan Antoninus, -i, m. Antonin Antonius, -i, m. Antonije anularius, -ii, m. prstenar anulus, -i, m. pr ten apage! nosi e ! gubi se! aper, apri, m. vepar aperio, 4. rui, rtum (+ ak) otvoriti apertus, 3 otvoren

240

apodyterium, -ii, n. svlačionica Apollo, -inis, m. Apolon Apollonia, -a e, f. Apolonija apparatus, -us, m. priprema apparčo, 2. paru i, - pojaviti se appello, l. (+ ak) proglasiti nazivati appen do, 3. pendi, pensum (+ ak) odmjeravati

Appius, -ii, m. Apije Appius, 3 Apijev, apijski apporto, l. (+ ak) donositi , dovoziti appropinquo, l. približavati se AprHis, -e travanjski , aprilski; supSl.

AprHis, -is, m. travanj Apsoros, -i, f. Apsor (danas Osor)

apte prikladno aptus, 3 prikladan, zgodan apud (s ak) kod aqua, -a e, f. voda

aquae, -arum, f. toplice Aquae lassae Akve Jase (da nas Varaždinske loplice)

aquaeductus, -us, m. vodovod, akvedukt aquila, -ae, m. orao Aquileia, -ae, f. Akvileja (danas Aquileia)

ara; -ae, f. žrtvenik aratrum, -i, n. plug arbitrium, -ii , n. mišlj enje, sud arbor, -oris, f. drvo arca, -a e, f. škrinj a za novac, blagajna architectura, -ae, f. građevinarstvo architectus, -i, m. graditelj , arhitekt arcus, -us, m. luk ardčo, 2. arsi, arsum gorjeti arduus, 3 strm arča, -ae, f. dvorište argentaria, -a e, f. mjenjačnica , banka Argentaria, -ae, f. Argentarija (danas Srebrenica)

argentarius, -ii, m. mjenjač , novčar

argentčus, 3 srebrni argentum, -i, n. srebro Aricia, -ae, f. Aricija (danas Arezza) Ariminum, -i, n. Arimin (danas Rimini)

arma, -orum,n. oružje, borba arma capčre dići se na oružje arma movere zaratiti

armarium, -ii, n. ormar

arm o, l. (+ ak) oružati

ars, artis, f. umjetnost, vještina, zanat

Arsia, -ae, m. Arsija (danas Raša)

articulus, -i, m. čla nak

artifex, -ficis, m. zanatlija

artificiosus, 3 umj etan, neprirodan

artus, -us, m. ud

Arvalis, -e arva l ki

as, assis, m. as (novčana jedinica)

Ascanius, -ii, m. Askanij e

ascendo, 3. scendi, scensum uspinjati se

Asia, -a e, f. Azija

aspecto, 1. (+ ak) promatrati

asper, -era, -erum oštar, surov, tvrd

aspicio, 3. spexi, spectum (+ ak) ugledati

assidue često

assiduus, 3 čest, gust

assuesco, 3. suevi, suetum nav i ći se

assurgo, 3. surrexi, surrectum ustati

astrologus, -i, m. zvjezdoznanac, astro log

at a, no

ater, atra, ah'um taman, mračan

Athena, -ae, f. Atena (bo:'Sca)

Athenae, -arum, f. Atena (grad)

Atheniensis, -is, m. Atenjanin

atque i, i to

atqui a, ali

atramentum, -i, n. tinta

atrium, -ii, n. atrij, predvorj e

atrocitas, -atis, f. užas, groza

atrox, -ocis strašan

Attalus, -i, m. Atal

attamen ipak

Atticus, -i, m. Atik

Atticus, 3 at i čk i

Attus, -i, m. Ato

auctor, -oris, m. pisac, pokretač, tvorac, pokrovitelj

auctoritas, -atis, f. ugled

aucupor, 1. aucupatus sum (+ ak) vrebati , hvatati

audacia, -ae, f. mionost, odvažnost

audacter smiono

audax, -acis mion , odvažan

audeo, 2. ausus sum usuđivat i se

audio, 4. (+ ak) čuti

aufero, auferre, abstuli , ablatum (+ ak) odnositi, skinuti sa

augeo, 2. auxi , auctum (+ ak) uzvisiti , uvećati, obo­gatiti

augur, -iiris, m. augur, proricatelj , gatar (iz ptičjeg leta)

augurium, -ii, n. augurij , opažanj e i tumačanje zna-menja po ptičjem letu

Augustus, -i, m. August

Aulus, -i, m. Aulo

auratus, 3 pozlaćen Aurelianus, -i, m. Aurelijan

Aurelius,3 Aurelijev

aureus, 3 z latan

aurifex, -ficis, m. z latar

auris, -is, f. uho

aurora, -ae, f. zora

aurum, -i, n. z lato

auspicato uz ausp icije

auspicium, -ii, n. auspicij , motrenje znamenja po pti­cama

auspico, l. prirediti auspicije

aut ili

aut ... aut ili ... ili

autem (postpozitivno) a, pak

auxilium, -ii, n. pomoć

avaritia, -ae, f. lakomost, pohlepa

ave! avete! zdravo!

Aventinum, -i, n. Aventin

avidus, 3 že ljan

avis, -is, f. ptica

avunculus, -i, m. ujak

avus, -i, m. djed

B

balnearium, -ii, n. kupaonica

balneolum, -i, n. mala kupaonica

bal neum, -i, n. kupali šte

barba, -ae, f. brada

barbarus, -i, m. barbarin

Barbarus, -i, m. Barbar

barbarus, 3 barbarski

basilica, -a e, f. bazilika

beatus, 3 sretan, blažen

bellicosus, 3 ratoboran, hraba r

241

beJJicus, 3 ratni bello, 1. ratovati bellum, -i, n. rat

bellum gero vodim rat beliJa, -a e, f. neman bene dobro benefidum, -ii, n. dobročinstvo Beneventum, -i, n. Benevent (danas Beneventa) benignus, 3 dobrohotan Bestia, -a e, f. Bestija bestia, -a e, f. životinja, zvijer

bestiarius, -ii, m. gladijator u borbi sa zvijerima Bias, -antis, m. Bijant bibliopola, -ae, m. knj ižar bibliotheca, -ae, f. knjižnica, biblioteka Bibiilus, -i, m. Bibul bidiium, -i, n. razdoblje od dva dana biennium, -ii, n. razdoblje od dvije godine bis dvaput Bononia, -ae, f. Bononija (danas Bologna) bonum, -i, n. zadovoljstvo, sreća; imetak bonus, 3 dobar, plemenit bos, bovis, m. f. govedo botularius, -ii, m. kobasičar brevis, -e kratak Britannia, -ae, f. Britanija Brundisium, -ii, n. Brundizij (danas Brindisi) Brutus, -i, m. Brut bubile, -is, m. pojata, govedarnica bucca, -a e, f. obraz budna, -a e, f. školjka u koju trubi Triton, rog bulla, -a e, f. ogrlica, amajlija

C

cado, 3. ceddi, casum pasti Caecilius, -ii, m. Ceci lije caecus,3 slijep Caecus, -i, m. Ceko caedes, -is, f. ubojstvo caedo, 3. cecidi, caesum (+ ak) sjeći, ubiti caelestis, -e nebeski Caelius, -i, m. Celij caelum, -i, n. nebo, podneblje caeremonia, -ae, f. obred, ceremonija Caesar, -liris, m. Cezar

242

caesus, 3 podrezan calamus, -i, m. pisaljka, pero, trska calceus, -i, m. cipela, čizmica calculator, -oris, m. učitelj računanja caldarium, -ii, n. topla kupelj caliciilus, -i, m. čašica calidus, 3 topao caliga, -a e, f. čizma caligarius, -ii, m. postolar, čizmar caligo, -ginis, f. tama, mrak cam~o, 2. iii, - (+ ak) biti vješt, znati, razumjeti Calpurnius, -ii, m. Kalpurnije calumnia, -a e, f. spletka camera, -ae, f. svod Campania, -ae, f. Kampanija Campanus, 3 kampanski campestris, -e poljski, ravničarski campus, -i, m. polje candidus, 3 bijel canis, -is, m. f. pas cano, 3. cedni, (cantatum) (+ ak) pjevati canto, 1. (+ ak) pjevati cantor, -oris, m. pjevač cantus, -us, m. pjevanje capax, -acis prostran, prikladan capillus, -i, m. kosa , vlas capio, 3. cepi, captum (+ ak) uzeti , osvojiti, hvatati ,

zarobiti , sadržavati Capito, -onis, m. Kapiton Capitolium, -ii, n. Kapitolij capsa, -ae, f. torba Capiia, -ae, f. Kapua (danas Capua) caput, capitis, n. glava, glavni grad, vrh career, -eris, m. zatvor, ograda car~o, -inis, m. kardo, glavna ulica u smjeru sjever-

Jug careo, 2. cariii, - (+ ab) biti bez carmen, -inis, n. pjesma caro, carnis, f. meso carpo, 3. carpsi, carptum (+ ak) trošiti , grabiti carrus, -i, m. kola Carthaginienses, -ium, m. Kartažani Carthago, -ginis, f. Kartaga carus, 3 mio, drag casa, -a e, f. kuća

caseus, -i, m. sir Cassiope, -es, f. Kasiopeja Cassius, -ii, m. Kasije castellum, -i, n. utvrđenje Castor, -oris, m. Kastor castra, -orum, n. tabor, tvrđava casus, -us, m. pad, padež, slučaj

casu slučaj no catadromus, -i, m. spušteno uže catena, -ae, f. okov, lanac catenatus, 3 okovan cathedra, -ae, f. stol CatiIina, -a e, m. Katilina Cato, -onis, m. Katon Catullus, -i, m. Katul Caucasus, -i, m. Kavkaz cauda, -a e, f. rep caudex (codex), -icis, m. knjiga, kodeks Caudinus, 3 kaudijski Caudium, -ii, n. Kaudij caupo, -onis, m. krčmar caupona, -ae, f. krčma causa, -ae, f. uzrok, razlog causa (postpoz. s gen) radi cavaedium, -ii, n. dvorište, predvox;je caveo, 2. cavi, cautum čuvati se cavus, 3 šupalj , prazan cedo, 3. cessi, cessum ići, odlaziti; (+ dat) ustuknuti

pred, uzmicati celeber, -bris, -bre slavan celebritas, -atis, f. proslava, slavlje celebro, 1. (+ ak) slaviti Celeia, -a e, f. Celeja (danas Celje) celer, -eris, -ere brz celeriter brzo cella, -ae, f. ambar, klijet, sobica celo, 1. (+ ak) sakrivati cena, -ae, f. glavni obrok, ručak , večera

ceno, 1. ručati

censeo, 2. censui, censum (+ ak) cijeniti, smatrati censor, -oris, m. cenzOf, procjenitelj census, -us, m. procjena imetka, cenz centum sto centuria, -ae, f. centurija, odjel vojske

centuriatus, 3 centurijski, po centurijama centurio, -ionis, m. centurion, zapovjednik centurije Cepheus, -i, m. Kefej

cera, -ae, f. vosak, voskom presvučena tablica za pisanje

ceratus, 3 presvučen voskom cerebrum, -i, n. mozak, glava Ceres, -eris, f. Cerera

cern o, 3. crevi, cretum (+ ak) razabirati , opažati certamen, -inis, n. natjecanje, borba certo, 1. boriti se

certus, 3 siguran; određen cervical, -alis, n. jastuk cervix, -icis, f. šija, vrat cervus, -i, m. jelen cetarius, -ii, m. prodavač ribe ceteri, -ae, -a osta li ceterum uostalom cetus, -i, m. kit

Chaos, A Chaos, AB Chao Kaos, bezlična masa charta, -ae, f. papir Charybdis, -is, f. Haribda chirurgia, -ae, f. kirurgija Cibalae, -arum, f. Cibale (danas Vinkovci) cibus, -i, m. hrana Cicero, -onis, m. Ciceron

cieo, 2. civi, citum (+ ak) pozivati, poticati cingo, 3. cinxi, cinctum (+ ak) okružiti opasati cinis, -eris, m. pepeo circa (s ak) oko circensis, -e cirkuski circulus, -i, m. krug, kružnica circum (s ak) oko

circumdo, l. dedi, datum (+ak, + dat) opasati , obložiti (oko čega)

circumsisto, 3. steti, - (+ ak) okružiti , opko liti circumsono, 1. -,- razlijegati se oko, zvučati oko circus, -i, m. cirk, trkalište

cis (s a9 s ove strane Cisalpinus, 3 s ovu stranu Alpa, cisalpinski cista, -a e, f. kutija

cisterna, -ae, f. vodosprema, cisterna cito brzo citra (s ak) s ove strane

243

civicus, 3 građan ki

civilis, -e građanski

civis, -is, m. građanin

civitas, -atis, f. država, grad

elades, -is, f. propast, nesreća, poraz

elam potajno, krišom; prijed/og (s ak, ab) bez znanja

elamo, 1. vikati

elamor, -oris, m. buka

elangor, -oris, m. krika, gakanje

clarus, 3 slavan

elassis, -is, f. odio, razred, kla a; mornarica

Claudius, -ii, m. Klaudije

elaudo, 3. elausi, elausum (+ ak) zatvoriti

elavus, -i, m. rub

Cleo patra, -ae, f. Kleopatra

eliens, -entis, m. štićenik, klijent

elipeus, -i, m. štit

elivus, -i, m. brežuljak

eloaca, -ae, f. kanal

Cocceius, -e i, m. Kokcej

Coeles, -itis, m. Koklo

codicillus, -i, m. pismo, poruka

coemptio, -ionis, f. kupnja, brak sklopljen ugovorom

coepi, coepisse počeo sam

cogito, l. misl iti

cognatio, -ionis, f. srodstvo, rodbinska veza

cognomen, -inis, n. nadimak

cognosco, 3. novi, cognitum (+ ak) saznati , spoznati

cogo, 3. coegi, coactum (+ ak) tjerati, skupiti

Collatinus, -i, m. Kolatin

colJega, -a e, m. uizabranik, drug, kolega

collegium, -ii, n. društvo, udruženje

colligo, 1. (+ ak) vezati, povezati

colligo, 3. legi, lectum (+ ak) skupljati

collin us, 3 brežuljkast

colloco, 1. (+ ak) smjestiti

colloquium, -ii, n. razgovor

collum, -i, n. vrat

colo, 3. colili, cultum (+ ak) "tovati , poštovati, obrađi-vati

colonia, -a e, f. na eobina, kolonija

colon us, -i, m. seljak, kolon

color, -oris, m. boja

colosseus, 3 gorostasan, kolosejski

2...J.4

comatus, 3 ko mat

comes, -His, m. pratilac

comitiatus, -us, m. skupština

comitium, -ii, n. skupština, komicij

commemoro, 1. (+ ak) spomenuti

commenticius, 3 izmišljen

commercium, -ii, n. trgovina

commilito, -onis, m. ratni drug

committo, 3. misi, missum (+ ak) povjeriti , spremiti

communis, -e zajednički

in commiine zajedno

comparo, 1. (+ ak) pripremati, teći, pribaviti

compello, 3. pilli, pulsum (+ ak) natjerati

compes, -pedis, f. klade, okovi

competitor, -oris, m. takmac complector, 3. plexus sum (+ ak) zagrliti, obujmiti ,

obuhvatiti

compiiires, -a mnogi

compluvium, -ii, n. kompluvij, otvor na krovu

compono, 3. posili, positum (+ ak) II postaviti, stvoriti

comprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak) dostići, uhvatiti

comprobo, l. (+ ak) odobriti

concedo, 3. cessi, cessum dopustiti , potvrditi

concessio, -ionis, f. dopuštanje

concido, 3. cidi, - pasti, klonuti

concilium, -ii, n. skupština

concipiq, 3. cepi, ceptum (+ ak) začeti , tvoriti, za-hvatiti

c~ncito, 1. (+ ak) potaći

conelamo, ]. povikati

conelusio, -ionis, f. zaključak

concupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti

concurro, 3. curri, cursum strčati se, sukobiti se

concursus, -us, m. strka

condemno, l. (+ ak + gen) osuditi

condicio, -ionis, f. uvjet

condo, 3. condidi, conditum (+ ak) osnovati, spremiti, podići

confarreatio, -ionis, f. vjenčanje obredom

confero, conferre, contilli, collatum (+ ak) uspoređivati ; sabrati, prenijeti

conficio, 3. feci, fectum (+ ak) završiti

confido, 3. fisus sum (+ ab) pouzdati se confirmo, 1. (+ ak) učvrstiti

conflagro, 1. (+ ak) spaliti confluo, 3. -, - dotjecati

confugio, 3. fiigi , - pobjeći , pribjeći ; obratiti se congero, 3. gessi, gestu m (+ ak) skupiti congiarium, -ii, n. dar coniugatio, -ionis, f. sprezanje, konjugacija coniugium, -ii, n. brak

coniuratio, -ionis, f. urota coniuratus, -i, m. urotnik

coniuro, l. urotiti se conor, l. conatus sum (+ ak) pokušavati consaIuto, 1. (+ ak) zajednički pozdraviti , vršiti

smotru

consecro, 1. (+ ak) posvetiti consensus, -us, m. suglasnost consentio, 4. sensi, sensum slagati se conservo, l. (+ ak) sačuvati , spa iti consilium, -ii, n. avjet, vijećanje, odluka, namjera

consisto, 3. stiti, - stati, zastati consobrinus, -i, m. bratić

consocius, -ii, m. suradnik, drug consolor, 1. consolatus sum (+ ak) utješiti conspectus, -us, m. pogled constanter dosljedno, pouzdano, stalno

constituo, 3. stitui, stitutum (+ ak) stvoriti , utemelji­ti , osnovati , urediti , odlučiti

constitutio, -ionis, f. uredba constringo, 3. strinxi, strictum (+ ak) povezati,

stegnuti constructio, -ionis, f. gradnja construo, 3. struxi, structum (+ ak) sagraditi

consuetudo, -dinis, f. navika, običaj consul, -ulis, m. konzul consularis, -e konzulski

consulatus, -us, m. konzulska čast consulto, l. promisliti , savjetovati se consultum, -i, n. odluka

consumo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) upotrijebiti ; uništiti

consurgo, 3. surrexi, surrectum podići se contemno, 3. tempsi, temptum (+ ak) prezirati

contemplor, l. (+ ak) promatrati , prosuđivati

contendo, 3. tendi, tentum sukobiti se

contentio, -ionis, f. sukob contentus, 3 zadovoljan contero, 3. trivi, tritum (+ ak) tratiti

contextus, -us, m. sastav, veza contineo, 2. tinui, tentum (+ ak) držati , obuhvaćati

continuo, l. (+ ak) nastaviti

contio, -ionis, f. zbor contra (s ak) protiv, nasuprot contraho, 3. traxi, tractum (+ ak) skupiti , stegnuti

contrarius, 3 protivan, suprotan, nepovoljan controversia, -ae, f. govor kojim se pobija, kontro-

verzija, pobijanje contubernalis, -is, m. drug, pratilac converto, 3. verti, versum (+ ak) promijeniti , okre-

tati , prevoditi convivium, -ii, n. gozba

convivo, 3. (+ dat) družiti se convolo, l. sleći se, doletjeti, dotrčati copiae, -arum, f. čete (u sg. obilje; čeljad)

copiosus,3 obilan

coquus, -i, m. kuhar cor, cordis, n. srce coram pred; prijedlog (s ab.) pred Corcyra, -a e, f. Korkira (danas K/j)

Corcyra Nigra Korkira igra (danas Korčula)

Corinthus, -i, f. Korint Cornelia, -ae, f. Kornelija

Cornelius, -ii, m. Kornelije corn u, -us, n. rog corpus, -oris, n. tijelo, cjelina corrigo, 3. rexi, rectum (+ ak) ispraviti corripio, 3. ripui, reptum (+ ak) obuzeti , zgrabiti corrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak) kvariti , uni štavati ,

potkupiti Corsica, -a e, f. Korzika cos, cotis, f. kremen, stijena, brus cotidie svakodnevno cras sutra

Crassus, -i, m. Kras Crates, -is, m. Kratet creber, -bra, -brum čest

creditus, 3 uzajmljen credo, 3. credidi, creditum (+ dat) vjerovati

2 4 5

cremo, ]. (+ ak) spaliti creo, 1. (+ ak) rađati, stvarati , izabrati , postaviti za

crepitus, -us, m. pljesak

cresco, 3. crevi, cretum rasti

Creta, -ae, f. Kreta

crimen, -inis, n. zločin

Crixus, -i, m. Kriks

crudelis, -e okrutan

cruentus, 3 krvav

crusta, -ae, f. kora, pokrov

crustularius, -ii, m. kolačar, lastičar

crux, crucis, f. križ

cryptoporticus, -i, m. zatvoreni trijem

cubiculum, -i, n. spavaonica

cubile, -is, n. ležaj

cucullus, -i, m. kapuljača

culina, -ae, f. kuhinja

culpo, 1. (+ ak) okrivljavati

cutter, -tri, m. mesarski nož

sub cuItro u škripcu

cultura, -a e, f. kultura, usjev

cultus, -us, m. nošnja, ruho, obrazovanje

cum (prijedlog s ab) s, sa; (veznik) kad, jer, iako

Cumae, -arum, f. Kume

cunctanter oklijevajući

cunctor, l. cunctatus sum oklijevati

cunctus, 3 av

cupido, -dinis, f. želja, ljubav

cupidus, 3 željan

cupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti

cur zašto

cura, -ae, f. briga curia, -ae, f. bratstvo, kurija, zgrada senata, senatska

sjednica

curiatus, 3 kurijski, po kurijama

Curicum, -i, n. Kurik (danas Krk)

curo, 1. (+ ak) brinuti se, liječiti

curro, 3. cucurri, cursum trčati

currus, -us, m. kola

cursus, -us, m. trk; tok

cursus publicus državna pošta

curtus, 3 krnj

curulis, -e kurulski

curvatus, 3 okrugao, svinut

246

custos, -odi s, m. zaštitnik, čuvar

Cynoscephalae, -arum, f. Kinoskefali

D

Dacia, -ae, f. Dacija

Dalmatia, -a e, f. Dalmacija

damnum, -i, n. kazna, šteta

Danaus, -i, m. Danajac, Grk

Danuvius, -i, m. Dunav

dafivus, -i, m. dativ

de (s ab) o, sa

dea, -a e, f. božica debeo, 2. debui, debitum (+ ak) morati , dugovati

debitor, -oris, m. dužnik

decedo, 3. cessi, cessum otići, nestati

decem deset December, -bris, m. prosinac, decembar decemvir, -i, m. decemvir, član desetočlana kolegija

decens, -ntis pristojan decerno, 3. crevi, cretum (+ ak ili sa de) odlučiti

decet, 2. decu it, - dolikuje

Decimus, -i, m. Decim

declinatio, '-ionis, f. deklinacija, sklanjanje

declivitas, -atis, f. nagib, strmina

decoro, l. (+ ak) ukrasiti

decorus, 3 lijep, krasan

decretum, -i, n. odluka decumanus, -i, m. dekuman, glavna ulica u smjeru

istok-zapad decurio, -ionis, m. dekurion decurro, 3. curri ili cucurri, cursum dotrčati , stići,

spustiti se

deditio, -ionis, f. predaja

in deditionem accipere primiti predaju

deduco, 3. duxi, ductum (+ ak) porinuti u more, izvesti

defectlvus, 3 nepotpun defendo, 3. ndi, nsum (+ ak) braniti

defensor, -oris, m. branitelj

deIero, ferre, tuli, latum donijeti

defessus, 3 umoran

deformis, -e bezobličan deformitas, -atis, f. nakaznost

dehinc zatim

deicio, 3. ieci, iectum (+ ak) baciti dein zatim

deinde zatim

delecto, 1. (+ ak) radovati

deleo, 2. (+ ak) razoriti

delibero, 1. (sa de) razmišljati , mozgati

deligo, 1. (+ ak) svezati

demonstro, 1. (+ ak) pokazati

demum napokon

denarius, -ii, m. denar

denique napokon

den s, den tis, m. zub

densus, 3 gust

dentatus, 3 uglađen

depono, 3. posui, positum (+ ak) odložiti

deprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak) zateći

deprendo v. deprehendo

derideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati, podsmijavati se

descendo, 3. scendi, scensum silaziti , kretati

descisco, 3. descivi, descitum (sa a) odmetnuti se

describo, 3. scripsi, scriptum (+ ak) opisati , odrediti

descriptio, -ionis, f. opis

desero, 3. serui, sertum (+ ak) ostaviti

desertor, -oris, m. bjegunac

desertus, 3 napušten

desiderium, -ii, n. želja

desidero, 1. želj eti

desidiosus, 3 besposlen, dosadan

designatus, 3 određen

design o, 1. (+ ak) označavati

desino, 3. desivi ili desii, desitum (+ ak) prestati

desisto, 3. stiti (+ ab) odustati

despero, 1. (sa de) izgubiti nadu, očajavati

desum, deesse, defUi nedostajati

detego, 3. texi, tectum (+ ak) otkriti

detrliho, 3. traxi, tractum (+ ak) oboriti, odvući

detrimentum, -i, n. šteta

DeucalIon, -ionis, m. Deukalion

deus, dei, m. bog

devoro, 1. (+ ak) proždirati

dextera (d extra), -a e, f. desnica

diaeta, -ae, f. soba u lj etnikovcu

Dialis prid. Jupiterov

Diana, -ae, f. Dijana

Diaulus, -i, m. Dijaulo

dico, 3. dixi, dictum (+ ak) reći

dictator, oris, m. diktator, vrhovni zapovjednik

dies, diei, m. i f. dan (m.), rok (f.)

in dies iz dana u dan

differo, ferre, distuli, dilatum (+ ak) odgađati

difficilis, -e težak

difficulter teško

digitus, -i, m. prst

dignitas, -atis, f. dostojanstvo

dignus, 3 dostojan, vrijedan dilacero, 1. (+ ak) rastrgnuti

dilargior, 4. (+ ak) obilato darivati

diligentia, -ae, f. rnar, brižnost, marljivost

diligo, 3. lexi, lectum (+ ak) voljeti , cijeniti

dimico, 1. boriti se

dimidium, -ii, n. pola, polovica

direptio, -ionis, f, pljačkanje

dirimo, 3. emi, emptum (+ ak) prekinuti

diripio, 3. ripui, reptum (+ ak) opljačkati

diruo, 3. ui, utum (+ ak) raspustiti, razrušiti

disc'edo, 3. cessi, cessum odustati , otići

discindo, 3. cidi, cissum (+ ak) rasjeći

disciplina, -ae, f. stega, disciplina

discipula, -ae, f. učenica

discipulus, -i, m. učenik

disco, 3. didici, - učiti

discordia, -ae, f. nesloga

discors, discordis nesložan

discrimen, -inis, n. razlika; nesreća , opasnost

discurro, 3. curri, cursum trčati , rastrčati se

disparillter različito

dispersus, 3 raspršen

displiceo, 2. cui, citum (+ dat) ne sviđati se

disputo, 1. (sa de, in, contra) raspravljati

dissensio, -ionis, f. razmirica

dissimilis, -e različit

dissimulanter hineći

dissimulo, 1. (+ ak ili sa de) ne mariti za, pretvarati se

disto, 1. -, - (sa inter ili ab) biti udaljen

distribuo, 3. tribui, tributum (+ ak) dijeliti

distributio, -iOnis, f. razdioba

diu dugo (vremenski)

2 4 7

diutius dulje

diurnus, 3 dnevni

diverbero, I. (+ ak) šibati

diversitas, -atis, f. raznolikost, bogatstvo

diversus, 3 različit

dives, -itis bogat

divido, 3. divisi, divisum (+ ak) podijeliti

divinatio, -ionis, f. proricanje, dar proricanja

divino, 1. (+ ak) naslućivati , slutiti, pogađati, pred-skazivati, proricati

divin us, 3 božanski

divitiae, -arum, f. bogatstvo

divus, 3 božanski , božanstven

do, l. dedi, datum (+ ak) dati

se dare predati se

doceo, 2. dociii, doctum (+ ak) podučavati

doctor, -oris, m. učitelj , predavač

doctrina, -ae, f. učenje , podučavanje

doctus, 3 učen

doleo, 2. doliii, domum (+ ak) boljeti , žaliti

dolor, oris, m. bol , žalost, nevolja

dolus, -i, m. prijevara, zamka

domesticus, 3 domaći

dominatio, -ionis, f. vladavina, gospodstvo

dominator, -oris, m. gospodar

dominus, -i, m. gospodar

Domitius, -ii, m. Domicije

Domitius, 3 Domicijev

domo, 1. domiii, domitum (+ ak) pokoriti

domus, -us, f. kuć"a, dom

donec dok ne, dok

dono, 1. (+ ak) darivati , dati

donum, -i, n. dar

dormio, 4. spavati

dorsum, -i, n. hrbat

Drinus, -i, m. Drina

dubito, 1. (sa de) oklijevati , dvoumiti

dubium, -ii, n. sumnja

dubium 000 an dvoji se da li o o o ili

duco, 3. duxi, ductum (+ ak) voditi; smatrati

sorte duci biti izabran žrijebom

dulcis, -e sladak, ugodan

dum dok

duo, duae, duo dva

248

duodecim dvanaest

dUQvir, -i, m. duovir, član dvočlana kolegija

duplico, 1. (+ ak) udvo tručiti

duro, 1. trajati

durus, 3 tvrd, čvrst

dux, ducis, m. vođa, vojskovođa

Dyrrachium, -ii, n. Dirahij (danas Drač)

E

e ili ex (s ab) iz, od

ea condicione pod tim uvjetom

eborarius, -ii, m. obrađ i vač slonovače

ebrius, 3 pijan

eburneus, 3 bjelokostan

ecce evo

edo, 3. edi, esum (+ ak) jesti

edo, 3. edidi, editum (+ ak) izdati, objaviti, prirediti, izvesti , dati

educatio, -ionis, f. obrazovanje

ediico, 1. (+ ak) odgajati

edf1co, 3. duxi, ductum (+ ak) izvesti

effero, efferre, extiili, elatum (+ ak) iznositi , uznositi

effigies, -iei, f. prilika, lik

effringo, 3. fregi, fractum (+ ak) provaliti, razbiti

effugio, 3. rugi, - (+ ak) izbjegavati, raspršiti se

effundo, 3. rudi, rusum (+ ak) rasipati ; baciti se

egens, -otis siromašan, u oskudici

egenus,3 siromašan

egoja

egregius, 3 izvanredan

egressus, -us, m. izlazak

elegantia, -ae, f. ukus , finoća

elementa, -orum, n. počela, osnove

elephans, -antis, m. slon

elephantus, -i, m. slon

Eleusinus, 3 eleuzinski

eligo, 3. legi, lectum (+ ak) izabrati

eloquentia, -ae, f. rječitost , govornička vještina

emendo, 1. (+ ak) popravljati

emergo, 3. mersi, mersum izroniti

eminens, -ntis istaknut

emineo, 2. iii, - isticati se

emitto, 3. misi, missum (+ ak) ispustiti, isu· iti

erno, 3. erni, emptum (+ ak) kupiti

emolumentum, -i, m. dobitak, korist

Emona, -ae, f. Emona (danas Ljubljana)

enarratio, -ionis, f. prepričavanje , izlaganje

enarro, 1. (+ ak) ispričati

enim naime

enoto, l. (+ ak) bilježiti

enumero, 1. (+ ak) nabrojati

eo zato

eo eonsilio tom namjerom

eo, ire, ii , itum ići

Epidaurus, -i , f. Epidaur (danas Cavtat)

epigramma, -tis, n. natpis, epigram

EpirOtes, -ae, m. Epirac

Epirus, -i , f. Epir

epistiiIa, -ae, f. pismo

epulae, -aru m, f. večera , gozba

epulo, 1. večerati

equa, -a e, f. kobila

eques, -itis, m. konjanik, vitez

equester, -tris, -tre konjanički , viteški

equitatus, -us, m. konjaništvo

equus, -i, m. konj

Erebus, -i , m. Ereb Tmina

erga (- ak) prema

ergo dakle

eripio, 3. ripiii, reptum (+ ak) ukloniti , istrgnuti

erro, l. griješiti; lutati

error, -oris, m. pogreška

eruditio, -ionis, f. obrazovanje

eruditus, 3 obrazovan

erumpo, 3. riipi, ruptum pobjeći , provaliti , izbiti

eruptio, -ionis, f. provala

Esqui1inum -i, n. Eskvilin

essedarius, -ii, m. gladij ator na kolima

et i etiam takoder, i

etiamsi iako

Etruria, -ae, f. Etrurija

Etrusci -orum, m. Etruščani

etsi iako

Eumenes, -is, m. Eumen

Eunus, -i, m. Eun

evaneseo, 3. niii, - nestati

evenit događa se

eventus, -us, m. događaj

evito, I. (+ ak) izbjegavati

evolvo, 3. volvi, voliitum (+ ak) odviti

exanimo, 1. (+ ak) ubiti

exeed 0, 3. cessi, cessum (sa ex) izaći

exeeptio, -ionis, f. izuzetak

exeessus,-US, m. srru1

excidium, -ii, n. propast

excieo, 2. eivi, citum (+ ak) pozvati , označiti početak

excito, 1. (+ ak) poticati

exclamatio, -ionis, f. povik

exclamo, 1. povikati

exeolo, 3. col iii, cultum (+ ak) poljepšati , ukrasiti

exeurro, 3. eueurri, cursum isticati e, istrčati ,

pružati e, zastraniti

exedo, 3. edi, esum (+ ak) izjesti

exemplum, -i, n. primjer

exeo, ire, ii , Hum izaći exereeo, 2. eiii, citum (+ ak) obrađivati, vježbati

exercitus, -us, m. vojska

exhaurio, 4. hausi, haustum (+ ak) iscrp ti

exhibeo, 2. iii, Hum (+ ak) izvesti

exigo, 3. cgi, aetum (+ ak) sagraditi, izvršiti, prestati, protjerati, provesti

existimatio, -ionis, f. mnjenje, ud

existimo, l. (+ ak) smatrati

existo v. exsisto

exitium, -ii, n. propast

exHus, -us, m. smrt, svršetak, izlazak

expaveseo, 3. pavi, - (+ ak) prepa ti e

expello, 3. piili, pulsu m (+ ak) istjerati

expers, -tis bez udjela, nemajući

expertus, 3 iskusan, vješt

expono, 3. posiii, positum (+ ak) izložiti

exporto, l. (+ ak) iznositi, izvoziti

exprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) izraziti

expugnatio, -ionis, f. osvojenje

expugno,1. (+ ak) osvojiti

exsisto, 3. stiti, - postati

exspeeto, l. (+ ak) očekivati

exstingiio, 3. stinxi, stinetum (+ ak) ukloniti

exsto, l. -, - postojati

exstriio, 3. struxi, structum (+ ak) izgraditi , sagradi­ti , naslagati

249

extendo, 3. tendi, tentum ili tensum (+ ak) raširiti , povećati

exterritus, 3 uplašen exterus,3 vanjski , tuđ exto, ]. v.exsto, 1.

extorris, -e (+ ab) prognan extra (s ak) izvan extraho, 3. traxi, tractum (+ ak) i zvući

exu), exulis, m. prognanik

F

faber, -bri, m. kovač Fabius, -ii, m. Fabije fabrico, 1. (+ ak) izgraditi fabula, -ae, f. priča

facne lako, bez truda fa cilis , -e lak

facinus, -oris, n. čin , djelo; z l očin

facio, 3. feci, factum (+ ak) učiniti , postaviti za factio, -ionis, f. privrženost, složnost; stranka factum, -i, n. čin, djelo

facuItas, -atis, f. mogućnost faenerator, -oris, m. lihvar

faenus, -oris, n. lihva fallo, 3. fefelli, falsum (+ ak) varati falsus, -i, m. lažljivac

falsus, 3 lažan

falx, falcis, f. srp fama, -a e, f. glasina vijest fames, -is, f. glad familia, -ae, f. obitelj , porodica familiaris, -is, m. prijatelj , rođak

familiaris, -e obitelj ski

familiariter prijateljski famulus, -i, m. rob, sluga fanaticus, 3 pomaman far, {arris, n. kolač od krupe, kruh fas, n. pravo

fasces, -ium, m. svežanj pruća sa sjekirom u sredini, fasci

fastigium, -i, n. vrh fastus, -us, m. oholost fatalis, -e sudbonosan

fatum, -i, n. sudbina, udes

250

fatur, 1. - (+ ak) reći, kazati faveo, 2. ravi, fautum (+ dat) tražiti željeti , voljeti,

biti na ruku favor, -oris, m. naklonost, ljubav

fax, facis, f. baklja, zublja, luč febris, -is, f. groznica felicitas, -atis, f. sreća, uspjeh, blagostanje

femina, -a e, f. žena femininus, 3 ženski

femininum genus ženski rod

feneror, 1. (+ ak) uzajmiti novac, lihvariti

fenestra, -ae, f. prozor fere gotovo feriae, -arum, f. praznici ferio, 4. ici, ictum (+ ak) udarati

fero, ferre, tuli, latum (+ ak) nositi , podnositi , pružiti

ferox , -ocis divlji ferrčus, 3 željezan

ferrum, -i, n. željezo mač ferula , -ae, f. trska, šiba

ferus, 3 divlji fessus, 3 umoran festinatio, -ionis, f. žurba

festum, -i, n. praznik fides, fidči , f. vjel11ost, vjera fido, 3. fisus sum (+ dat i ab) pouzdavati se

filia, -a e, f. kći

filius, -ii, m. sin finio, 4. (+ ak) ograničiti , završiti

finis, -is, m. (katkad f.) kraj gral1lca finitirni, -orum, m. susjedi

finitimus, 3 susjedni fio , fičri, factus sum postati , biti , dogoditi se

firme čvrsto firmo, 1. (+ ak) jačati

firmus, 3 čvrst Flaccus, -i, m. Flak

flagro, l. (+ ab) plamtjeti , (s illJ) žarko željeti flame n, -inis, m. svećenik Flaminius, -i, m. Flaminije

Flaminius, 3 Flaminijev, flaminijski flamma, -a e, f. vatra, plamen flammčum, -i, n. flamej , vjenčani veo

Flavius, 3 Flavijev, flavijski

flecto, 3. flexi , flexum (+ ak) okretati

fleo, 2. evi, etum plakati

florens, -ntis snažan, u punoj snazi , u cvatu

floreo , 2. ili, - cvjetati , odlikovati se, biti u punoj snaz i

Florus, -i, m. Flor

flos , floris, m. cvijet

flumen, -inis, n. rijeka

fluo, 3. xi, xum teći

fluvius , -ii, m. rijeka

focillus, -i, m. plamen, ognjište

focus , -i, m. ognjište

foederatus, 3 savezničk i , pridružen

foedus, -eris, n. savez, ugovor

foedus, 3 ružan

foeneror, 1. v. feneror, l. fons, fontis , m. izvor

forensis , -e na trgu, javni , služben i

foris vani

forma, -ae, f. izgled, ob lik

formido, -dinis, f. strah, nemir

formidolosus, 3 čudan , strašan

formo, 1. (+ ak) obl ikovati

fortasse možda

forte s lučajno

fortis, -e hrabar

fortiter hrabro, silno

fortitudo, -dinis, f. hrabrost

fortuna, -ae, f. sreća , sudbina, čast /

fortunatus, 3 retan, bogat

forum, -i, n. trg

Forum Romanum glavni rimski trg

fossa , -ae, f. jarak

frango, 3. fregi, fractum (+ ak) slomiti

frater, -tris, m. brat

fraus, fraudis, f. prijevara

frequens, -ntis prepun

frequenter često, u velikom broju

frequento, l. (+ ak) posjeć ivati

frigidarium, -ii, n. hladna kupelj

frigidus, 3, dosadan, suhoparan, hladan

froDS, -ntis, f. čelo , spoljašnost

fructuosus, 3 plodan

fructus, -us, m. plod

fructus facere uzgajati plodove

frugi čestit

frumentarius , 3 žitni

frumentum , -i, n. žito

fruor, 3. fructus sum (+ ab) uživati

frux , frugis , f. urod, usjev

Fucinus, -i, m. Fucinsko jezero

fuga, -ae, f. bijeg

fugio , 3. fugi , - bježati fugo, 1. (+ ak) natjerati u bijeg, razbiti

fulgeo, 2. fulsi , - sjati se

fullo, -onis, m. čistač odij ela

fulmen, -inis, n. munja

Fulvius, -ii, m. Fulvije

Fundi, -orum, m. Fundi (danas Fondi)

funditus do temelja fundo, 3. fudi , fusum (+ ak) širiti ob il ato, pro ipati ,

proširiti

fundus, -i, m. posjed fungor, 3. functus sum (+ ab) služiti , obav lj ati

funus, -eris, n. pogreb

fur, furis, m. lopov, tat

furcillae, -aru m, f. tjesnac, klanac

furor, -oris, m. strast, bijes

furtim kradomice

futurum, -i, n. budućnost

Gaia, -a e, f. Gaja

Gaius, Gai, m. Gaj

galea, -ae, f. kaciga

Gama, -a e, f. Galija

Gallicus, 3 galski

gallina, -ae, f. kokoš

Gallus, -i, m. Gal

G

garrio, 4. (+ ak) brbljati , blebetati

garrilius, -i, m. brbljavac

gaudeo, 2. gavisus sum (+ ab) radovati se

gaudium, -ii, n. radost

gelu, -us, n. led

gemini, -orum, m. blizanci

gemma, -a e, f. dragi kamen, biser gemo, 3. ili, Hum stenjati, jaukati , kukati

gen er, -eri, m. zet

25 1

genitivus, -i, m. genitiv gens, gentis, f. pleme, narod

Gentius, -ii, m. Gencije genu, -us, n. koljeno genus, -eris, n. rod, vrsta geographus, -i, m. zemljopisac, geograf

gero, 3. gessi, gestu m voditi gestatio, -ionis, f. prostor za šetnju, šetnja, vožnja gigno, 3. geniJi, genitum (+ ak) rađati

gladHitor, -oris, m. gladijator, borac

gladiatorius, 3 gladijatorski

gladius, -ii, m. mač gleba, -ae, f. gruda zem lje

gloria, -a e, f. slava Gnaeus, Gnaei, m. Gnej Gorgo, -ouis, f. Gorgona, Meduza

Gothi, -orum, m. Goti Gracchus, -i, m. Grakho gracilis, -e nježan, tanak gradu s, -us, m. korak Graece grčki (pril.)

Graecia, -a e, f. Grčka

Graecus, -i, m. Grk

Graecus, 3 grčki (prid.)

grammatica, -ae, f. gramatika grammatice knji ževno, školski, gramatički (pril.)

grammatice, -es, f. gramatika grammaticus, -i, m, učitelj gramatike, učitelj čitanja

i pisanja grammaticus, 3 gramatički granum, -i, n. zrno gratia, -ae, f. ljupkost, zahvalnost, utjecaj

gratias agere (+ dat) zahvaljivati

gratia (postpoz. s gen) radi

gratus, 3 drag, mio gravis, -e težak gravHas, -atis, f. odgovornost

graviter oštro, teško grex, gregis, m. stado gubernaculum, -i, n. konnilo gubernator, -oris, m. konnilar guberno, 1. (+ ak) upravljati

gustus, -us, m. ukus gymnicus,3 gimnastički

252

H

habeo, 2. ui, itum (+ ak) držati , imati habito, 1. (+ ak) naseljavati , stanovati habitus, -us, m. držanje, nošnja

hactenus dotle, dovle Hannibal, -alis, m. Hanibal

harena, -ae, f. pijesak, arena haruspex, -icis, m. vrač , tumač znamenja IZ utrobe

žrtven ih životinja Hasdrubal, -alis, m. Hazdrubal

hasta, -ae, f. koplje haud ne baš . haurio, 4. hausi, haustum (+ ak) crpsti , piti haustus, -us, m. gutljaj Heliodorus, -i , m. Heliodor

Henna, -a e, f. Hena Hercules, -is, m. Herkul Herdonius, -ii, m. Herdonije

hereditas, -atis, f. nasljedstvo heres, -edis, m. nasljednik her u s, -i, m. gospodar

hic, haec, hoc ovaj , ova, ovo hic ovdje Hiempsal, -alis, m. Hijempsal hiems, hiemis, f. zima hinc odavde

Hispania, -ae, f. Hispanija historia, -a e, f. povijest

historicus, 3 povijesni Histri, -orum, m. Histri Histria, -a e, f. Histrija (danas Istra)

hodie danas

homo, hominis, m. čovjek houestus, 3 častan , pošten honor, -oris, m. čast, cijena honoro, 1. (+ ak) počastiti , nagraditi hora, -ae, f. sat

Horatius, -ii, m. Horacije horreum, -i, n. ambar, žitn ica horribTIis, -e strašan horror, -oris, m. strah, groza

hortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati , hrabriti hortus, -i, m. vrt hospes, -His, m. gost

hostilis, -e neprijateljski

Hostilius, -ii, m. Hostilije

Hostilius, 3 Hostilijev, hosti lij ski

hostis, -is, m. neprijatelj

huc ovamo

humanus, 3 ljudski

humilis, -e slab, loš, neznatan, ponizan humus, -i, f. tlo

I

iaceo, 2. iacui, - ležati

iacio, 3. ieci, iactum (+ ak) baciti

iacto, l. (+ ak) bacati

iactare se hvaliti se

iactus, -us, m. bacanje

lader, -is, f. Jader (danas Zadal)

iam već

ianua, -a e, f. vrata

Japetus, -i, m. Japet

ibi ondje

ibidem na istom mjestu, upravo ondje

ictus, -us, m. udarac

idcirco zato, s tom namjerom

idem, eadem, idem isti, ista, isto

identidem isto tako

ideo isto tako, stoga, zato

idoneus, 3 prikladan

Idus, -uum, f. Ide

iecur, -oris, n. jetra igitur dakle

ignarus, 3 bez znanja

ignis, -is, m. plamen, vatra

ignominia, -ae, f. grijeh, bezboštvo, zloč in

ignominiose sramotno

ignoro, 1. (+ ak) ne znati

ignosco, 3. ovi, Otum (+dat +ak) oprostiti

ign6tus, 3 nepoznat

iHac onuda

illaesus, 3 neozlijeđen

ille, illa, iIIud onaj, ona, ono

illic ondje iIUdo, 3. lisi, Iisum (+ dat) udariti o Vto

illinc odande

iIIuc onamo

iIIumino, 1. (+ ak) osvjetljavati

lIlyria, -ae, f. Ilirija

Illyricum, -i, n. Ilirik

illyricus, 3 ilirski (prid.)

fIIyrii, -iorum, m. Iliri

imaginarius, 3 prividan

imago, -ginis, f. slika, prizor

imbutus, 3 okaljan, napunjen

immensus, 3 golem

immineo, 2. -, - (+ dat) prijetiti

immitis, -e tvrd, divlji

im mo dapače, a ipak

immodice neumjereno

immortalis, -e besmrtan

immotus, 3 nepokretan

impar nejednak

impedimenta, -orum, n. pItIjaga

impedio, 4. (+ ak) spriječiti , omesti

impello, 3. puli, pulsum (+ ak) natjerati , udarati o što

impendo, 3. di, sum (+ ak) upraviti , upotrijebiti

impensa, -ae, f. trošak

imperator, -oris, m. car, vrhovni vojni zapovjednik

imperium, -ii, n. vlast, vrhovna vlast, država, carstvo, zapovijed

impero, 1. (+ ak) zapovijedati

impčtus, -us, m. navala, polet

impleo, 2. evi, Hum (+ ak) napuniti

impluvium, -ii, n. impluvij , bazen

impono, 3. posu i, positum (+ ak) po taviti, uzroko-vati

importo, 1. (+ ak) unositi , uvoziti

imprimis prije svega

improbus, 3 nevaljao, nepošten, drzak

imprudens, -ntis nerazuman

impugno, 1. (+ ak) napasti

in (s ak, ab) u, na, protiv, prema, među, za

inauditus, 3 nečuven

inauratus, 3 pozlaćen

incedo, 3. cessi, cessum ući , doći

incendium, -ii, n. požar

incendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti

incertus, 3 nesiguran, nepouzdan

incido, 3. incidi, - (+ dat ili in) padati u padati na

253

ineido, 3. incidi, incisum (+ ak) urezati

incipio, 3. eepi, eeptum (+ ak) počinjati

incito, 1. (+ ak) poticati inclutus (inclitus), 3 slavan, glasovit incola, -ae, m. stanovnik

ineolo, 3. eoliJi, eultum (+ ak) naseljavati , stanovati ineommodum, -i, n. neprilika, šteta, nesreća ineonditus, 3 neuređen ineursio, -ionis, f. provala inde zatim

indicium, -i, n. dokaz indieo, 1. (+ ak) prijaviti , otkriti , suditi indieo, 3. dixi, dictum (+ ak) najaviti

indignus, 3 nedostojan

indueo, 3. duxi, ductum (+ ak) uvesti induo, 3. ui, utum (+ ak) obući , navući

industria, -ae, f. marljivost ineo, ire, ii, itum ulaziti

inermis, -e nenaoružan inertia, -a e, f. nerad, lijenost infandus, 3 neizreciv

infans, -ntis, m. dijete infantia, -ae, f. djetinstvo

inJero, ferre, ruli, ilJatum (+ ak) unijeti , nanijeti bellu m inferre (+ dat) zaratiti

inJerus, 3 donji

infestus, 3 pogibeljan, opasan infinitus, 3 beskrajan, bezbrojan inflo, 1. (+ ak) napuhavati infra (s ak) ispod

ingenium, -ii, n. duh, razboritost, oštroumlje ingens, -ntis golem, velik

ingredior, 3. gressus sum (+ak, dat ili s prij.) ući u, započeti

inicio, 3. ieci, ieetum (+ ak) zadati , staviti u, ubaciti inimieus, -i, m. neprijatelj

initium, -ii, n. početak initio u početku

iniuria, -ae, f. nepravda

iniussu bez zapovijedi, bez dozvole iniustus, 3 nepravedan inno, 1. plivati

innubo, 3. nupsi, nuptum udati se inopia, -ae, f. neimaština

254

inops, inopis siromašan inquam kažem

inquietus, 3 nemiran inscius, 3 nesvjestan, ne znajući inseulpo, 3. seulpsi, seulptum (+ ak) urezivati

inseetor, 1. (+ ak) slijediti insero, 3. rui, rtu m (+ ak) usaditi , kalemiti insidiae, -aru m, f. zasjeda

insidior, 1. (+ dat) vTebati insigne, -is, n. znak, odličje insignis, -e odličan , obilježen

vestis insignis osobito odijelo

insilio, 4. liJi, sultum (+ ak ili sa pri).) skakati na institor, -oris, m. prodavač

instituo, 3. ui, utum (+ ak) ustanoviti, odrediti insto, 1. stiti, - stati na, ne odustajati, uprijeti instruo, 3. stru xi, struetum (+ ak) urediti , pripremiti insula, -a e, f. otok, gradska četvrt

insulto, 1. skakati na, biti objestan insum, inesse, - biti u insuper uz to, k tomu

integer, -gra, -grum neozlijeđen , cio, neporočan intellego, 3. lexi, lectum saznati inter (s ak) između

interdum katkada inter~a međutim

intereo, ire, ii, itum propasti , poginuti interficio, 3. feci , fectum (+ ak) ubiti interim međutim

interpello, 1. (+ ak) prigovoriti , upasti u riječ, pre-kinuti

interpretatio, -ionis, f. tumačenje interregnum, -i, n. međuvlađe interrex, -gis, m. međuvladar interrogo, 1. (+ ak) pitati intersum, interesse, interfUi (+ dat ili sa in) sudjelo-

vati

intestatus, 3 bez oporuke intra (s ak) unutar intro, 1. (+ ak) ući

introdueo, 3. duxi, duetmn (+ ak) uvesti

intrp~ft:1!w, -us, m. ulazak inultus, 3 neosvećen inundatio, -ionis, f. poplava

inusitatus,3 neuobičajen

inutilis, -e nekoristan

invado, 3. vasi, vasum (+ ak) obuzeti, o vojiti, napasti

invalesco, 3. Illi, - ojačati

inveho, 3. vexi, vectum (+ ak) uvoziti , unositi ; (pas.) vratiti se, dovesti se

invenio, 4. veni, ventum (+ ak) naći

invictus, 3 nepobijeđen

invidia, -a e, f. zavist

invisus, 3 mrzak

in vito, l. (+ ak) pozvati

iDVitus, 3 protiv volje

iocus, -i, m. ša la

ipse; ipsa, ipsum sam, sama, samo

ira, -ae, f. bijes, ljutnja

irascor, 3. iratus sum (+ dat) ljutiti se

iratus, 3 ljutit

irrideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati

irrigo, 1. (+ ak) natapati

irrito, 1. (+ ak) smetati

irrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak ili sa prij.) provaliti

inuo, 3. rui, - (sa prij.) jurnuti

irruptio, -ionis, f. provala

is, ea, id on ona, ono, onaj, ona, ono

Issa, -ae, f. I a (danas Vis)

iste, ista, istud taj, ta, to

istic tu

istuc tamo

ita tako

Italia, -a e, f. Italija

Italicus, -i, m. Italac, stanovnik Italije

ihique i tako

itaque stoga

item isto tako

iter, itineris, n. put

iterum po drugi put

itinerarium, -i, n. putokaz, opis putova, mapa s označenim putovima

iubeo, 2. iussi, iussum (+ ak) zapovijedati

iucundus, 3 ugodan

iudex, iudicis, m. sudac

iudiciarius, 3 sudbeni , sudski

iudicium -ii, n. ud

iudico, 1. (+ ak) osuditi; proglasiti

iugerum, -i, n. (g iugerum, d, ab iugeribus) jutro, ral (mjera)

iugulo, l. (+ ak) zaklati

iugum, -i, n. jaram

[ugurtha, -ae, m. Jugurta

Iugurthinus, 3 Jugurtin

[ulia, -ae, f. Julija

lulius, -ii, m. Julije

[ulius, 3 Julijev, julijski

Iulus, -i, m. Jul

iungo, 3. iunxi, iunctum (+ ak) povezati

Junius, -ii, m. Junije

luno, -onis, f. Junona

luppiter, [ovis, m. Jupiter

sub love pod vedrim nebom

iuro, l. zakleti se, obavezati se

ius, iuris, n. pravo

ius dicere presuditi , odlučiti

iusiurandum, iurisiurandi, n. zakletva

iussus, m. (samo AB iussu) zapovijed

iustitia, -ae, f. pravednost

iustus, 3 pravedan

iuvat me, 1. godi mi , dopada se

Iuvenalis , -is, m. Juvenal

iuvenalis, -e omladinski , mladenački

iuvenis, -is, m. mladić

iuvenis, -is mlad

iuventus, -utis, f. omladina

iuvo l. iuvi, iutum (+ ab) pomagati

iuxta (s ak) uz

K

Kalendae, -aru m, f. Kalende

L

labo, l. biti nepostojan u mišljenju

labor, -oris, m. rad, napor

laboro, l : (+ ak) raditi ; (pas.) baviti se čime

lacerna, -ae, f. kabanica

laconicum, -i, n. parna kupelj

lacrima, -ae, f. suza

laciinar, -aris, n. strop

lacus, -us, m. jezero

laedo, 3. laesi, laesum (+ ak) uvrijediti

255

laetor, 1. veseliti se laetus, 3 veseo laevus, 3 lijevi

lanius, -ii, m. mesar lapideus, 3 kameni lapis, lapid is, m. kamen lapsus, -us, m. pogreška Lar, Laris, m. (obično u pZ.) Lar largitio, -ionis, f. podmićivanje

lascivia, -ae, f. obijest

lassus, 3 umoran late naširoko lateo, 2. ili, - biti sakriven

latet, 2. ilit, - (+ ak) tajna je za nekog laticlavius, 3 sa širokim purpurnim rubom, senatorski

Latine latinski (priZ.)

Latinus, -i, m. Latin (ime osobe i naroda)

Latinus, 3 latinski (prid.)

Latium, -ii, n. Lacij lator, -oris, m. predlagač , podnosilac

latro, -onis, m. razbojnik latrocinium, -ii, n. pljačka

latus, 3 širok laudo, 1. (+ ak) hvaliti

Laurentinum, -i, n. Laurencij laus, laudis, f. hvala, pohvala Lavinium, -ii, n. Lavinij

lavo, l. lavi, lautum ili lotum (+ ak) prati lectio, -ionis, f. izbor lectus, -i, m. krevet legatus, -i, m. poslanik

legio, -ionis, f. legija legitimus, 3 redovan lego, l. (+ dat + ak) opomčno ostaviti

lego, 3. legi, lectum (+ ak) čitati; brati , birati lenio, 4. lenii, lenitum (+ ak) ublažiti lente polagano Lentillus, -i, m. Lentul

leo, leonis, m. lav Lepidus, -i, m. Lepid levis, -e lak, nježan, gibak lex, legis, f. zakon

li~eUa, -a e, f. vaga libenter rado

256

liber, -bri, m. knjiga liber, -era, -erum slobodan liberalis, -e dostojan slobodna čovjeka, plemenit

libere slobodno

liberi, -orum, m. djeca libero, l. (+ ak) osloboditi

libertas, -atis, f. sloboda libertinus, -i, m. osJobođenik, slobodnjak

libertus, -i, m. slobodnjak Iibet, 2. libilit, - (+ dat) sviđa se

libido, -dinis, f. strast, požuda; užitak libra, -a e, f. libra (mjera za težinu)

libraIis, -e izvagan, funtu težak Iibrarius, -ii, m. knjižar, izdavač Liburna, -ae, f. liburna, brza lađa

Liburni, -orum, n. Libumi Liburnia, -a e, f. Liburnija

Liburnus,3 liburnski licentia, -ae, f. sloboda

licet, 2. Iicilit, - dopušteno je, dolikuje

licet makar Licinius, -ii, m. Licinije Iictor, -oris, m. liktor Iigneus, 3 drven

lignum, -i, n. drvo limen, -inis, n. prag

linea, -ae, f. redak

lingua, -ae, f. jezik linquo, 3. Iiqui, - (+ ak) ostaviti, napustiti

Iintearius, -ii, m. izrađivač platna IinteUID, -i, n. platno, krpa liquor, -oris, m. tekućina

litigo, l. svađati se Iitterae, -arum, f. pismo, pismenost, književnost,

učenje ; (sg.) slovo littera tu s, 3 obrazovan litu s, -oris, n. obala Livius, -i; m. Livije

loco, l. (+ ak) smjestiti loculamentum, -i, n. škrinja, kutija locus, -i, m. mj esto

loci, -orum, ID. mjesta u ,knjigama

Ioca, -orum, n. mjesta na zemlji longe dugo; nadaleko

longitfido, -dinis, f. duljina

longus, 3 dug, dugačak

loquor, 3. locfitus sum (s prijo ili ak) govoriti lorica, -a e, f. oklop

Lucceius, -ei, m. Lukcej

Lucius, -ii, m. Lucije

luctus, -us, m. žalost, tuga

LuculJus, -i, m. Lukul

lucus, -i, m. gaj

ludicer, -cra, -crum zabavan, ša ljiv

ludo, 3. lusi, lusum igrati se; (ak) igrati ludus, -i, m. igra

ludus gladiatorius škola mačevanja

lumen, -inis, n. svjetlo, osvjetljenje

luo, 3. lui, - (+ ak) platiti , podnositi , trpjeti

lupa, -ae, f. vučica

lupus, -i, m. vuk

lusus, -us, m. igra, borba

lutum, -i, n. blato

lux, lucis, f. svjetlost, dan

luxuria, -ae, f. raskoš

luxuries, -iei, f. raskoš

luxuriosus, 3 raskošan

luxus, -us, m. raskoš, kićenost

M

Maci!do, -onis, m. Makedonac

Macedonia, -ae, f. Makedonija

Macedonicus, 3 makedonski

machina, -a e, f. stroj

maculosus, 3 prlj,av, nečist

Maecenas, -atis, m. Mecenat

maeste ža losno

magis više

magis magisque sve više i više

magister, -tri, m. uč ite lj

magister ludi učitelj početne škole

magistra, -a e, f. učiteljica

magistratus, -us, ID. državni činovnik , magistrat

magnanimus, 3 velikodušan, hrabar

magnificus, 3 veličanstven

magnitfIdo, -dinis, f. veli čina

magnopere veoma

magnus, 3 veli k

magus, -i, m. vrač

maiores, -um, m. preci

male loše

malleu s, -i, m. čeki ć

MalJotes, -a e, m. stanovnik Mala

malo, malJe, maliJi (+ inf) više voljeti

malum, -i, n. z lo, nesreća

malus, 3 zao, loš

Mamurra, -a e, m. Mamura

mancipo, l. (+ ak) dati u svojinu, predati , povjeriti

mando, l. (+ ak) povjeriti, zapovijediti mane ujutro

mančo, 2. mansi, mansum ostajati , trajati

Manes, -ium, m. Man i, duše pokojnika

mansio, -ionis, f. postaja

manus, -us, f. ruka , gomila, četa

Marcius, -ii, m. Marcije

Marcus, -i, m. Marko

mare, maris, n. more

marinus, 3 morski

maritimus, 3 morski, primorski

maritus, -i, m. muž, suprug

Marius, -ii, m. Marije

marrnor, -oris, n. mramor

marrnoreus, 3 mramorni

Mars, Martis, m. Mars

Marsonia, -ae, f. Marsonija (danas Slavonski Brod)

Martialis, -is, m. Marcijal

Martialis, -e Martov

Martius, 3 martovski, Martov

masculinus,3 muški

masculinum genus muški rod

Massilia, -ae, f. Masilija (danas Marseilles)

mater, -tris, f. majka

materia, -ae, f. tvar, građa, materij a

materies, -iči , f. tvar, građa, materij a

maternus, 3 majčin , majčinski

matrona, -a e, f. udata žena, matrona

mausoleum, -i, m. mauzolej , grobnica

maxime naj više

Maximus, -i, m. Maksim

medčor, 2. -, - (+ dat) liječit i

medicina, -ae, f. liječni štvo, medicina

medicus, -i, m. liječnik

257

medius, 3 srednji

mei, mellis, n. med

Melita, -ae, f. Melita (danas Mljet)

Melpomene, -es, f. Melpomena

membrana, -ae, f. koža, pergamena

membrum, -i, n. član

memini, meminisse (+ ak ili gen) sjećam se

memor sum (+ gen) sjećam se

memoria, -ae, f. uspomena, sjećanje

memorIa tenere zapamtiti , držati u sjećanju

memoro, L (+ ak) spominjati, napominjati, podsjećati

mendax, -acis lažljiv

Menenius, -ii, m. Menenije

mens, mentis, f. duh, misao

mensis, -is, m. mjesec

mentior, 4. mentitus sum lagati

mercator, -oris, m. trgovac

mercatura, -a e, f. trgovina

mercatus, -us, m. trgovina, sajam, trgovište

merces, -edis, f. porez

meridies, -iei, m. podne

meritum, -i, n. zasluga, plaća

merx, mercis, f. roba

meta, -ae, f. čunj , cilj, kraj

metallarius, -ii, m. rudar (rob)

Metellus, -i, m. Metel

methodicus, 3 metodički

metior, 4. mensus sum (+ ak) mjeriti

metiio, 3. iii, - plašiti se

metus, -us, m. strah

meus,3 moj

Micipsa, -ae, m. Micipsa

miles, militis, m. vojnik

militia, -a e, f. vojna vještina, vojna služba

mille tisuća (pl. milia, -ium, n.)

milliarium, -ii, n. miljokaz

Minerva, -ae, f. Minerva

minor, l. (+ dat) prijetiti

miniio, 3. miniii, minutum (+ ak) umanjiti, oslabiti

minus manje

miraciilum, -i, n. čudo

miror, I. miratus sum (+ ak) čuditi se

Misenum, -i, n. Mizen

miser, misera, miserum jadan, nesretan; bijedan

258

misere jadno, bijedno

miseria, -ae, f. jad, nesreća , bijeda

missio, -ionis, f. puštanje, milost

mitigo, l. (+ ak) ublažiti

mitto, 3. misi, missum (+ ak) slati

moderate umjereno

moderatus, 3 umjeren

modeste umjereno

modestia, -a e, f. umjerenost

modestus, 3 umjeren

modicus, 3 umjeren

modus, -i, m. mjera modo ... modo sad ... sad

moenia, -ium, n. zid ine

molestia, -ae, f. teškoća

molestus, 3 dosadan

molo, 3. iii, itum (+ ak) mljeti

moneo, 2. moniii, monitum (+ ak) opominjati

monetarius, -ii, m. kovač novca

mons, montis, m. brdo, hrid

monstro, 1. (+ ak) pokazivati

montanus, 3 brdski, planinski

monumentum, -i, n. spomenik

mora, -ae, f. čekanje , boravak, oklijevanje

morbus, -i , m. bolest

morior, 3. mortiius sum umrijeti

moror, l. ostajati, boraviti

mors, mortis, f. smrt

mortalis, -is, m. smrtnik; čovjek

mos, mori s, m. običaj; (pl.) vladanje

more kao, po običaju

motus, -us, m. pokret, micanje, kretanje

moveo, 2. movi, motum (+ ak) micati , kretati, podići , potaknuti, promijeniti

mox doskora

Mudus, -ii, m. Mucije

muller, -eris, f. žena

multitudo, -dinis, f. mnoštvo

muito mnogo

multum mnogo

multus, 3 mnogi

mundus, -i, m. svijet

municipium, -ii, n. mumclplJ

munimentum, -i, n. obrana

munio, 4. (+ ak) obzidavati, utvrđivati ; štititi

munus, -eris, n. dar, posao, borba, igra

Mursa, -a e, f. Mursa (danas Osijek)

murus, -i, m. zid

Musa, -ae, f. Muza

musice, -es, f. glazba

musicus, 3 glazbeni

muta tio, -ionis, f. promjena, mijenjanje

muto, 1. (+ ak) mijenjati

mutuus,3 uzajaman

N

nam naime, jer

Narbonensis, -e narbonski

naris, -is, f. nosnica , nozdrva

Narona, -ae, f. Narona

narro, 1. (+ ak) pričati nascor, 3. natus sum rađati se

Nasiea, -a e, m. Nazika

natalis, -e urođen , rodni

natio, -ionis, f. narod, narodnost

nato, 1. (+ ak) plivati , preplivati

natu po rodenju

natura, -ae, f. priroda

naturalis, -e prirođen , po prirodi , prirodan natus, 3 rođen

naumachia, -ae, f. pomorska bitka

naumaehiarius, -ii, m. borac u pomorskoj bici nauta, -ae, m. mornar

navalis, -e pomorski , brodski

navigo, 1. ploviti

navis, -is, f. lađa , 'brod

Navius, -ii, m. Navije

ne da ne (uz konj.) ne ne (uz imp.) -ne li

ne ... quidem niti nec ni

nec . . . nec niti ... niti

necessarius, 3 potreban, nužan

necesse nužno

neco, 1. (+ ak) ubiti , umoriti

nedum a kamoli

nefas, n. grijeh

neglegentia, -ae, f. nemar

nego, 1. (+ ak) uskratiti, reći ne

negotium, -ii, n. posao, napor

nemo nitko

nenla, -ae, f. tužbalica, tužaljka

nepos, -otis, m. unuk

Nepos, -otis, m. Nepot

Neptunus, -i, m. Neptun

nequam pokvaren, zao

neque .oo nec (neque) niti . .. niti

nequeo, 4. quivi, quitum ne moći

Nero, -onis, m. Neron

Neronia, -orum, n. Neronove igre

nervus, -i, m. žila

Nesaetium, -ii, n. Nezakcij (danas Vizače) nescio, 4. seii, scitum (+ ak) ne znati

neuter, -tra, -trum nijedan od dvojice

neutrum genus srednji rod

neve i da ne

nex, necis, f. smrt, umorstvo, nasilna smrt, ubojstvo

nexus, -us, m. veza

nidus, -i, m. gnijezdo, grad na uzvisini

niger, nigra, nigrum cm

nihil ništa

nimbus, -i, m. oblak

nimis previše

nimius, 3 prevelik, prekomjeran

ningit, 3. ninxit sniježi

nisi ako ne, kad ne bi , da ne

nisi os im

nitens, -ntis svijetao

niteo, 2. tui, - svijet liti se

nitor, -oris, m. sjaj

nix, nivis, f. sn ij eg

nixus, -us, m. napor

nobilis, -e plemenit, s lavan, znamenit

nobilitas, -atis, f. plemstvo, nobilitet

noeens, -ntis škodljiv

noete noću

nocturnus, 3 noćni

nolo, nolJe, nolui ne htjeti

nomen, -inis, n. ime

nomeneHitor, -oris, m. nomenklator, kazivač imena

nominativus, -i, m. nominativ

nomino, 1. (+ ak) nazivati , imenovati

non ne

259

non modo ... sed quoque ne samo ... nego i non solum ... sed etiam ne samo ... nego i non tamen ali ne

Nonae, -aru m, f. one nondum još ne nonne zar ne

nonnulli, -ae, -a neki nos mi

nosco, 3. novi, notu m (+ ak) upoznati noster, -tra, -trum naš nota, -a e, f. oznaka

notus, 3 poznat

novacula, -ae, f. britva November, -bris, m. studeni, novembar Novius, -ii, m. Novije

novus, 3 nov

nox, noctis, f. noć noxa, -ae, f. šteta

noxius, -ii, m. zločinac noxius,3 škodljiv

nubes, -is, f. oblak

nubo 3. nupsi, nuptum (+ dat) udati se nucleus, -i, m. jezgra

nugae, -aru m, f. trice, sitnice nullus, 3 nijedan num zar

Numa, -ae, m. Numa Numida, -ae, m. Numiđanin

numero, 1. (+ ak) brojati numerus, -i, m. broj

Numitor, -oris, m. umitor nummularius, -ii, m. novčar nummus, -i, m. novac numquam nikad

nunc sad nuntio, 1. (+ ak + dat) javiti

nuper nedavno, doskora nuptiae, -arulU, f. svadba

nuptialis, -e svadbeni

nuto, 1. (+ ab) naginjati se, tresti se nutrio, 4. (+ ak) hraniti

nutrix, -icis, f. hraniteljica, dojilja nux, nucis, f. orah

260

o ob (s ak) zbog

obeo, ire, ii, itum ići ususret, prolaziti umrijetI

obicio, 3. ieci, iectum (+ ak) izložiti , postaviti pred

obliviscor, 3. oblitus sum (+ gen i ak) zaboraviti

obruo, 3. rui, rutum (+ ak) zatrpati; obavijati , prekri-ti

observatio, -ionis, f. motrenje, proučavanje

observo, 1. (+ ak) motriti , štovati, čuvati, opaziti, pratiti

obsideo, 2. sedi, sessum (+ ak) opsjedati

obsto, 1. stiti, - (+ dat) ispriječiti se, stajati na putu

obstructus, 3 zatvoren

obtineo, 2. tinui, tentum (+ ak) zauzeti, držati ; uspjeti

obviam nasuprot, ususret

obviam it"e tati na put

occidens, -ntis, m. zapad, zalazak sunca

occido, 3. cidi, cisum (+ ak) ubiti

occupo, 1. (+ ak) zauzeti

occurro, 3. curri ili cucurri, cursum (+ dat) dotrčati u susret, doći

ocrea -ae, f. nazuvak

Octavianus, -i, m. Oktavijan

octo osam

October, -bris, m. I istopad, oktobar

oculus, -i, m. oko

odi, odisse (+ ak) mrzim

odiosus, 3 mrzak

odium, -ii, n, mržnja

odor, oris, m. mrad, miris

odoratus, 3 namiri an

oecus, -i, m. vrtna kuća , dvorana u kući

Oeno ma us, -i, m. Enomaj

officina, -ae, f. radionica

officium, -ii, n. dužnost, posao

officia facere vršiti dužnost

olea, -ae, f. maslina

oleum, -i, n. ulje

olim nekoć

omitto, 3. misi, missum (+ ak) propustiti , ne spomj-njati

omnis, -e svaki, sav

opacus, 3 sjenovit

opera, -ae, f. rad, posao

operam dare (+ dat) baviti se operarius, -ii, m. radnik

operio, 4. pertH, pertum (+ ak) pokriti, zastrti opifex, opificis, m. zanatlija Opimius, -ii, m. Opimije

opinio, -ionis, f. mišljenje

opis, opem, ope, f. pomoć ; (P/) moć, bogatstvo oportet, 2. tuit, - treba

oppidulum, -i, n. gradić oppidum, -i, n. grad

opportunitas, -atis, f. prikladnost opprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) napasti oppugno, 1. (+ ak) osvajati, opsjedati Ops, Opis, f. Ops

optatus, 3 želj en, žuđen , drag

optimates, -ium, m. optimati, pristaše optimatske stranke

opto, 1. (+ ak) želj eti opulentus, 3 bogat

opus, -eris, n. dj elo

opus est (+ ab) treba ora, -ae, f. obala

oraculum, -i, n. proročanstvo oratio, -ionis, f. govor

orator, -oris, m. govornik Orbilius, -ii, m. Orbilije orbis, -is, m. krug

orbis terrarum svijet orchestra, -ae, f. orhestra ordinatus, 3 poredan ordo, -dinis, m. red, stalež Oricum, -i, n. Orik

oriens, -ntis, m. istok, izlazak sunca orlgo, -ginis, f. začetak, izvor orior, 4. ortus sum nastajati , rađati se ornamentum, -i, n. ukras ornatrix, -icis, f. frizerka ornatu s, -us, m. ukras, ures

orno, 1. (+ ak) resiti , krasiti oro, 1. (+ ak) moli ti osciilor, 1. (+ ak) ljubiti

ostendo, 3. tendi, tensum (tentum) (+ ak dat) pokazati

ostento, 1. (+ ak i dat) pokazivati

otium, -ii, n. dokolica, slobodno vrijeme, mir Ovidius, -i, m. Ovidije ovis, ovis, f. ovca

ovum, -i, n. jaje

p

paciscor, 3. pactus sum složiti se, dogovoriti se Padus, -i, m. Pad, Po

paedagogus, -i, m. odgajatelj paene gotovo

paeninsula, -a e, f. poluotok paen ii la, -ae, f. kabanica pagus, -i, m. selo

Palatium, -ii, n. Palatin, Palacij palatium, -ii, n. palača palla, -ae, f. plašt

paludatus, 3 zaogrnut vojničkim plaštem paludosus, 3 močvaran

palu s, -iidis, f. močvara palus, -i, m. kolac

Pandora, -ae, f. Pandora panis, -is, m. kruh

Pannonia, -ae, f. Panonija par, paris jednak

paratus, 3 pripravan

pareo, 3. peperci, parsum (temperatum) (+ dat) štedjeti

parens, -ntis, m. f. roditelj

Parentium, -ii, n. Parencij (danas Poreč)

pareo, 2. parui, - (+ dat) pokoravati se paries, -iHis, m. zid pario, 3. peperi, partum (+ ak) rađati

pariter jednako

paro, 1. pripremati, skupiti parricidalis, -e razboj nički, opak parricidium, -ii, n. ubojstvo, zločin pars, partis, f. strana, dio, uloga Parthi, -orum, m. Parti

partim djelomice partus, -us, m. rođenje parum malo

parumper malo, časak parvus, 3 malen passim posvuda

2 6 1

passus, -us, m. korak

pastor, -oris, m. pastir

patefacio, 3. reci, factum (+ ak) otkrivat i, očitovati,

iznijeti na vidjelo

pateo, 2. iii, - biti otvoren

pater, -tris, m. otac, (PI) senatori , patriciji

paternus, 3 očinski

patior, 3. passus sum (+ ak) pretrpjeti

patria, -ae, f. domovina

patricii, -iorum, m. patriciji

patrius, 3 očinski

patronus, -i, m. zaštitnik, patron

pauci, -ae, -a malo, nekolicina

paulatim malo pomalo

paulo malo

paulu m malo

pauper, -eris siromašan

pavimentum, -i, n. pod

pavor, -oris, m. strah

pax, pacis, f. mir

pecco, 1. (+ ak) pogriješiti

pectus, -oris, n. grudi , srce

pecunia, -ae, f. novac

pecuniarius, 3 novčarski

pecus, -udis, f. stoka

pedester, -tris, -tre pješački

pelagus, -i, n. more, morska pučina

pello, 3. pepiili, pulsum (+ ak) tjerati- nadvladati

Penates, -ium, m. Penati

penes (s ak) pri , u vlasti

penetro, l. prodrijeti

penna, -a e, f. pero

per (s ak) od, kroz, preko, po

perago, 3. egi, actum (+ ak) prij eć i , dovršiti ; razla-gati; proboraviti

perdo, 3. didi, ditum (+ ak) upropastiti

perdiico, 3. duxi, ductum (+ ak) dovesti

peregrinus, -i, m. tuđin, stranac

peregrinus, 3 tuđ, stran I

perennis, -e vječan, godišnji

pereo, ire, ii, itum propasti

perfacilis, -e vrlo lak

perfectus, 3 potpun, svršen, savršen

perfectum, -i, n. svršeno vrijeme; perfekt

262

perfčro, fer re, tuli, latum (+ ak) podnositi , pretrpjeti

perficio, 3. feci, fectum (+ ak) dogotoviti, učiniti ,

postići

pergo, 3. perrexi, perrectum (s inf) provoditi

pergula, -a e, f. učionica perhibeo, 2. iii, itum (+ ak) dat i, pružiti

periculosus, 3 opasan

periciilum, -i, n. opasnost

peristylum, -i, n. vrt ozidan trijemom, peristil

peritus, 3 iskusan, vješt

permaneo, 2. mansi, mansum ostajati

permisceo, 2. miscui, mixtum (+ ak) pomiješati

permitto, 3. misi, missum (+ ak) dopustiti , prepustiti

permixtio, -ionis, f. miješanje

pernicies, -iei, f. pogibelj , propast

Perperna, -a e, m. Perpema

perpetuitas, -atis, f. vječnos t , traj nost

perpetuus, 3 vječan persenex, -is vrlo star

Perseus, -i, m. Perzej

persona, -ae, f. maska, lik

persuadeo, 2. suasi, suasum (+ dat) nagovarati

perterritus, 3 uplašen

pertineo, 2. tiniii, tentum (s ad ili in) dopirati , ticati se

Perusia, -ae, f. Peruzija (danas Perugia)

pervagor, 1. vagatus sum (+ ak) prolaziti lutati kroz

pervenio, 4. veni, ventum (s ad) dopirati , doći

perverto, 3. verti, versum (+ ak) preokrenuti

perv'icax, -cacis ustrajan, tvrdoglav

pervideo, 2. vidi, visum (+ ak) primijetiti, uzeti II

obzir

pes, pedis, m. stopa; noga

peto, 3. petivi ili pem, petitum (+ ak) tražiti , napa-dati , udarati , poći

petra, -a e, f. stijena

Phaethon, -ontis, m. Faetont

Phamea, -ae, m. Fameja

Philippi, -orum, m. Filipi

Philipp'icus, 3 filipski

Philippus, -i, m. Filip

philosophia, -ae, f. filozofija

philosophus, -i, m. filozof

pietas, -atis, f. pobožnost

piget, 2. iiit, - (me + gen) gadi mi se, mrzi me

pigritia, -a e, f. lijenost

pila, -a e, f. lopta

pilus, -i, m. dlaka

pingo, 3. pinxi, pictum (+ ak) slikati

pinna, -ae, f. pero

pinus, -us, f. omorika, bor, pinija

pirata, -ae, m. gusar

piscator, -oris, m. ribar

piscina, -ae, f. bazen

piscis, -is, m. riba

pistor, -oris, m. pekar

placeo, 2. placiii, placitum sviđati se

placet, 2. placiiit, - sviđa se, treba

placide mirno

plagosus, 3 koj i rado tuče , udara

plane potpuno, posve

planus, 3 ravan

Plato, -onis, m. Platon

plebes, -ei, f. puk, vjetina

plebs, plebis, f. puk, svjetina

plenus, 3 pun, krupan

plerique ponajviše

plerique, pleraeque, pieraque najviše njih

plerumque ponajviše (prit.)

Plinius, -ii, m. Plinije

Plinius Maior Plinije Stariji

pluit, 3. pluit, - kiši

plus više

Pluto, ~onis, m. Pluton

poena, -ae, f. kazna

Poenus, -i, m. Punjanin, Kartažanin

poeta, -ae, m. pjesnik

Poetovio, -onis, f. Petovion (dana Ptuj)

Pola, -ae, f. Pola (danas Pula)

Polatkus, 3 pulski

polio, 4. (+ ak) gladiti

politus, 3 lijep, uglađen

polleo, 2. iii, - moći, biti jak, biti moćan

pollex, -icis, m. palac

polliceor, 2. pollicitus sum (+ ak) obećati

Pollux, -iicis, m. Poluks (grč. Polideuk)

pompa, -a e, f. svečana povorka

Pompeianus, 3 Pompejev, pompejan ki

Pompeii, -iorum, m. Pompeji

Pompeius, -i, m. Pompej

Pompilius, -ii, m. Pompilije

Pomponianus, -i, m. Pomponijan

Pomponius, -ii, m. Pomponije

pondus, -eris, n. teret, težina

pone (s ak) iza

pono, 3. posiii, positum (+ ak) staviti, po taviti. podići ; počešljati

PODS, pontis, m. most

pontifex, -ficis, m. pontifeks, svećenik

pontificatus, -us, m. pontifikaina ča t

Pontius, -ii, m. Poncije

Pontus, -i, m. Pont

pontus, -i, m. more

popina, -ae, f. jelo iz jeftine krčme, krčma

poples, -itis, m. potkoljenica

popiilo, 1. (+ ak) rušiti , pustošiti

popiilus, -i, m. narod

Porsenna, -a e, m. Porsena

porta, -ae, f. vrata

portkus, -us, f. trijem

porto, 1. (+ ak) nositi

portus, -us, m. luka

pos co , 3. poposci, - (+ ak) zatražiti

positus, -us, m. položaj

possessor, -oris, m. posjednik, vlasnik

possum, posse, potiii moći post (s ak) po lije, iza

postea po lije

posteri, -orum, m. potomci

posterus, 3 s lijedeći

in posterum sutradan, ubuduće

posth!ic poslije ovoga; ubuduće

postm6dum malo poslije

postquam kad, pošto

postremo napokon, naposljetku

postiilo, 1. (+ ak) zahtijevati

Postumius, -ii, m. Postumije

potens, potentis moćan potentia, -ae, f. moć

potestas, -atis, f. vlast, moć

potior, 4. potitus sum (+ ab) domoći se

potissimum najradije

263

prae (. ab) pred, zbog

praebeo, 2. ili, itum (+ ak) pružiti, dati

praecedo, 3. cessi, cessum prethoditi

praeceptor, -oris, m. predavač , učitelj

praeceptum, -i, n. savjet, propis

praecipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) savjetovati

praecipito, 1. strmoglaviti se, baciti se

praecipile osobito

praecHirus, 3 predivan, slavan

praeda, -a e, f. plijen

praedam agere dovući plijen

praedico, 3. dixi, dictum (+ ak) proreći

praedictio, -ionis, f. proricanje

praedo, -onis, m. razbojnik

praefatio, -ionis, f. predgovor

praefectus, -i , m. upravitelj

praefero, ferre, tilli , Hitum (+ ak) pretpostaviti

praeficio, 3. feci, factum (+ ak + dal) postaviti na čelo , nad

praemium, -ii , n. nagrada

praepono, 3. posili, positum (+ ak) postaviti na čelo

praesens, -ntis prisutan; prezent

praese,·tim osobito

praesidčo, 2. sedi, sessum (+ dal) predsjedati

praesidium, -ii, n. zaštita, straža

praestans, -ntis istaknut

praestat, 1. stiti t, - (s inf) bolje je

praesum, praeesse, praefi:ii (+ dat) biti na čeJu

praetempto, l. (+ ak) pretresti , pregledati provjeriti

praeter (s ak) mimo, osim

praeterea osim toga

praetermitto, 3. misi, missum (+ ak) propustiti

praetervehor, 3. praetervectus sum (+ ak) jedriti mimo

praetervolo, 1. (+ ak) letjeti mimo

praetexta, -ae, f. preteksta, purpurom obrubljena toga

praetextus, 3 obrubljen purpurom

praetor, -oris, m. pretor, sudac

praevideo, 2. vidi, visum (+ ak) predvidjeti

pratum, -i, n. livada

premo, 3. pressi, pressum (+ ak) pritiskati , gurati

pretiosus, 3 skupocjen

pretium, -ii, n. cijena

prex, precis, f. molba

264

pridem prije, odavno

primitus prvo, u početku

primores, -um, m. prvaci , najugledniji ljudi

primo prvo

prirnum prvo

primus, 3 prvi

princeps, -cipis, m. prvak, vladar

principiHis, -e glavni

principio iz početka

priscus, 3 star, drevan

Priscus Stariji

pristinus, 3 nekadašnji

priusquam prije nego

privatim pojedinačno, osobno

privatus, -i, m. pojedinac, privatni k

priviitus, 3 pojedinačni

privilegium, -ii, n. privilegija, povlastica

privo, 1. (+ ak + ab) li šiti

pro (s ab) za, pred

probatio, -ionis, f. odobravanje

probe ispravno, časno

probo, 1. (+ ak) odobravati, hvaliti , smatrati vrijednim

Proca, -ae, m. Proka

procedo, 3. cessi, cessum doći do dovesti do

procella, -a e, f. oluj a, vihor

proclarno, 1. povikati

procreo, 1. (+ ak) roditi

procul daleko

Procilius, -i, m. Prokul

proditio, -ionis, f. izdaja

proelium, -ii, n. bitka, boj

profecto doista

professor, -oris, m. predavač , učitelj

proficiscor, 3. profectus sum otputovati

profugio, 3. fftgi, - pobjeći

profftsus,3 obilan

progressus,-US, m. napredak

prohibeo, 2. hibili, hibitum (+ ak) zabraniti

proinde kao da; stoga

proinde quasi kao da

proietarius, -ii, m. siromašan građanin proleter

Prometheus, -i , m. Prometej

promitto, 3. misi, missum (+ ak) obećati

pronuntio, 1. (+ ak) najaviti , obećati

propago, l. (+ ak) proširiti

prope (s ak) uz, blizu

propero, l. žuriti

propinquus, -i, m. blizina

propinquus, 3 bliz

in propinquo u blizini

propius bliže

propono, 3. posili, positum (+ ak) izlagati , predstavi-ti

propositum, -i, n. namjera, nakana

proprius, 3 vlastit

propter (s ak) zbog

propterea zato

proscaenium, -ii, n. proscenij , pozornica

proscriptio, -iOnis, f. proskripcija

Proserpina, -a e, f. Prozerpina

prosilio, 4. silili, - skoč i ti

prospecto, l. (+ ak) paziti , motriti

prospectus, -us, m. pogled

prospere uspješno, sretno

prosum, prodesse, profili koristiti

prout kako

proventus, -us, m. urod , plod, množina

provideo, 2. Vidi, visum (+ ak) pobrinuti se, vidjeti unaprijed

provincia, -ae, f. pokrajina, provincija

proximus, 3 najbliži , posljednji

prudens, -ntis mudar

prudenter mudro

prudentia, -ae, f. mudrost

publicanus, -i, m. publikan, zakupnik poreza

publice javno, na državni trošak

publicum, -i, n. javnost

in publicum u javnost

publicus, 3 javan

PubLius, -ii, m. Publije

pudet, 2. ilit, - (+ ak + gen) stid je

puelJa, -ae, f. djevojka

puer, pueri, m. dječak, mladić, rob

pugna, -a e, f. bitka

pugno, l. boriti se

pulcher, -chra, -chrum lij ep

pulchritfldo, -dinis, f. lj epota

puls, pultis, f. pšenična kaša, žganci

pulso, l. udarati

pulsus, -us, m. udaranje

pumex, -icis, m. šupljikav kamen, plavac

Punicus, 3 punski, kartažanski

punio, 4. (+ ak) kazniti

puppis, -is, f. krma, lađa

purpilra, -ae, f. grimiz

purpuratus, 3 u grimizu, grimizan

purpureus, 3 grimizan

purus, 3 č i st; neukrašen

puteus, -i, m. bunar

puto, l. (+ ak + ak) smatrati

Pyrrha, -ae, f. Pira

Pyrrhus, -i, m. Pir

Q

qua kuda

quadratus, 3 četvrtast

quadriga, -a e, f. četveropreg quadriremis, -is, f. brod s četiri reda vesala,

kvadrirema

quaero, 3. quaesivi, quaesitum (+ ak) tražiti , pitati

quaeso molim

quaestor, oris, m. kvestor

qualis, -e kakav

qualitas, -atis, f. kva li teta, kakvoća

quam kako, koliko

quam nego

quam (superl.) što (kamp.)

quamquam premda

quamvis ma kako

quando kad, jer, budući da; (pril.) kada

quando? kada?

quandoquidem katkad

quantum koliko

quantus, 3 kolik

quartus, 3 četvrti

quasi kao da

quatio, 3. -, quassum (+ ak) udarati, tresti

-que i

quemadmOdum kao što

queo, quire, quivi, quitum moći quercus, -us, f. hrast

querela, -a e, f. tužba, žalba

265

qui? quae? quod? koji? koja? koje?

qui, quae, quod koji , koja, koje, kojigod, kojagod, kojegod

quia jer

quicumque, quaecumque, quodcumque kojigod, kojagod, kojegod

quidam, quiddam netko, nešto

quidam, quaedam, quoddam neki, neka, neko

quidem tvarno, doi ta

quies, -iHis, f. mir, počinak

quiesco, 3. evi, Hum počinuti

quietus, 3 miran

quillbet, quaelibet, quodlibet koji mu drago

quilibet, quidlibet tko mu drago, što mu drago

quin da , da ne, dapače , Vtavi Ve

Quinctius, -ii, m. Kvinkcije

quinque pet

quinquennalis, -e petogodišnj i

Quintilianus, -i, m. Kvintilijan

Quintus, -i, m. Kvint

quippe jer

Quirinalis, -e Kvirinov

Quirinalis collis Kvirinal

Quirites -ium, m. Kvirićani , Rimljani

quis? quid? tko? Vto?

quis, quid tko, što

quispiam, quidpiam bilo tko, bilo Vto

quispiam, quaepiam, quodpiam bilo koji , bilo koja, bilo koje

quisquam, quidquam itko, išta

quisque, quidque vatko, vašta

quisque, quaeque, quodque svaki, vaka, vako

quisquis, quidquid tko god, što god

quivis, quidvis tko god, što god

quivis, quaevis, quodvis koji god koja god, koje 'god quo da v to

quo kamo

quoad dok

quod jer, budući da, što

quominus da ne

quomodo kako, na koji način

quondam nekoć quoniam jer, V tO kad budući da

quoque i, takoder

266

quoquo modo na koji god način

quot koliko

quotiens koliko puta

quotus? quota? quotum? kolik? kolika? koliko?

R

rabies, -em, -e, f. bijes, pomama

radix, -icis, f. korijen , podnožje

raeda, -a e, f. putna kola, kočija

ramus, -i, m. grana

rana, -ae, f. žaba

rapid us, 3 brz rapio, 3 . rapiii, raptum (+ ak) otimati, grabiti ,

prevaljivati

raptus, -us, m. otmica

ratio, -ionis, f. račun , razlog; potreba

Ravennas -atis, m. Ravenjanin

Rea Silvia, -a e, f. Rea Silvija

recedo, 3. cessi, cessum povući e

recens, -ntis nov, svjež

recido, 3. cidi, cisum odsjeći

reci pio, 3. cepi, ceptum (+ ak) primiti , dove ti ; (intl:) uzmaći

se recipere povući se

recitatio, -ionis, f. recitiranje, javno č itanj e

recitator, -oris, m. recitator, čitač

recludo, 3. clusi, clusum (+ ak) otvoriti

recte ispravno, ravno

rectus, 3 ipravan

recuso, I. (+ ak) odbijati

reddo, 3. redidi, reditum (+ ak) vratiti , dati

redeo, ire, ii, itum vratiti se

redigo, 3. egi, actum (+ ak) dovesti , staviti, svesti

rediico, 3. duxi, ductum (+ ak) natrag dovesti

reductus, 3 udaljen, osamljen

refectio, -ionis, f. oporavak, odmor

refero, ferre, rettiili, latum (+ ak) javljati

reficio, 3. teci, fectum (+ ak) oporaviti , odmoriti

refugio, 3. rugi, - pobjeći

refuIgeo, 2. fulsi, - odsijevati

Regillus, -i, m. Regil

regina, -a e, f. kraljica

regio, -ionis, f. kraj , područje

regius, 3 kraljevski

regna tor, -oris, m. vladar, kralj regno, 1. kraljevati, vladati regnum, -i, n. kraljevstvo

rego, 3. rexi, rectum (+ ak) upravljati regula, -ae, f. pravilo

relevo, 1. (+ ak) ub lažiti, olakšati religio, -ionis, f. vjera relinquo, 3. reliqui, relictum (+ ak) ostaviti reliquiae, -aru m, f. ostaci reliquus, 3 preostali

reluceo, 2. luxi, - sjati se, bljeskati

remissio, -ionis, f. popust, oproštenje remotus, 3 udaljen Remus, -i, m. Rem renovo, 1. (+ ak) obnoviti

reor, 2. ratus sum misliti repello, 3. repuli, repulsum (+ ak) otjerati

reperio, 4. reperi, repertum (+ ak) otkriti repeto, 3. petivi, petitum (+ ak) ponovo tražiti repleo, 2. plevi, pletum (+ ak) popuniti reporto, 1. (+ ak) zadobiti, steći reposco, 3. -, - (+ ak) natrag tražiti

res, rei, f. stvar res adversae, rerum adversarum, f. nesreća res communis, rei communis, f. zajednički imetak res humanae, rerum humanarum, f. čovječnost

res publica, rei publicae, f. država res secundae, rerum secundarum, f. sreća

rescribo, 3. scripsi, scriptum (+ ak; + dal s ad + ak) otpisati

resideo, 2. sedi, sessum odsjesti , zaustaviti se

resisto, 3. stiti, - (+ dat) odupirati se respicio, 3. spexi, spectum (+ ak) obazirati se, ogle­

dati se na, sjetiti se, osvrnuti se respondeo, 2. spondi, sponsum (+ dal + ak) odgo-

voriti

restat, 1. stitit, - preostaje restituo, 3. stitui, stitutum (+ ak) ponovo uspostaviti

rete, -is, n. mreža

retiarius, -ii, m. gladijator s mrežom i trozubom retineo, 2. tinui, tentum (+ ak) zatražiti, vratiti ,

zadržati retro natrag reus, rei, m. optuženik, krivac

reve nio, 4. veni, ventum vratiti se, ponovo doći revertor, reverti, reverti, reversus vratiti se

rex, regis, m. kralj Rhesus, -i, m. Rez rhetor, -oris, m. govornik, učitelj govorništva

Rhodii, -iorum, m. Rođani Rhodius, 3 rodski Rhodus, -i, f. Rod rideo, 2. risi, risum smijati se (+ dat)

rimosus, 3 raspucan ripa, -ae, f. obala

risus, -us, m. smijeh, podsmijeh robur, -oris, n. snaga, čvrstoća rogo, 1. (+ ak) pitati , tražiti rogus, -i, m. l omača

Roma, -a e, f. Rim Romane rimski (pri!.)

Romanus, 3 rimski (prid.)

Romanus, -i, m. Rimljanin

Romillus, -i, m. Romul rosa, -ae, f. ruža rostra, -orum, n. govornica

rotundus, 3 okrugao rudis, -e primitivan, priprost rudus, -eris, n. komadić mjedi , krhotina kamena

ruina, -ae, f. rušenje ruševina ruo, 3. rui, rutum rušiti se

rursus natrag, opet rus, ruris; n. seosko imanje, selo

rusticus, 3 seoski , priprost rusticus, -i, m. seljak Rustius, -ii, m. Rustije

Sabinus, -i, m. Sabinjanin sacer, -cra, -crum svet

s

sacerdotium, -ii, n. svećenička dužnost

sacrificillus, -i, m. svećenik rex sacrificillus vrhovni svećenik, glavni žrec

sacro, 1. (+ ak) posvetiti

sacrosanctus, 3 nepovrediv sacrum, -i, n. svetinja

saecillum, -i, n. stoljeće saepe često

2 6 7

saepta, -orum, n. ograda saevio, 4. ii, Hum bjesniti , okrutno postupati saevitia, -ae, f. žestina, okrutnost, virepost, grubost

sal, salis, m. sol, slana voda, more; dosjetka, šala Salii, -iorum, m. Salijci (»poskakivači«, svećenički

kolegij) salio, 4. salili ili salii, - skakati

Sallustius, -ii, m. Salustije Salonae, -arum, f. Salona (danas Solin)

saltator, oris, m. plesač saltem barem, bar, makar salto, ]. skakati saHiber, -bris, -bre zdrav salubritas, -atis, f. zdravlje, ljekovito t

salus, -iitis, f. pozdrav saliito, ]. (+ ak) pozdravljati salve, salvete dobro došao! zdravo! salvus, 3 spasen, zdrav, čitav

Samnis, -itis, m. Samnićan in

Samniticus, 3 samnit ki sancio, 4. sanxi, sanctum (+ ak) odred iti , priznati

sanctus, 3 svet, pošten nepovrediv

sanguis, -inis, m. krv

sano, l. (+ ak) ozdravljivati , liječiti

sanus, 3 zdrav

sapiens, -ntis mudar sapiens, -ntis, m. mudrac sarcina, -ae, f. prtljaga Sardinia, -ae f. Sardinija satio, -ionis, f. sijanje

satis dosta satisfacio, 3. feci , factum (+ dat) zadovoljiti Saturnalia, -orum, n. (dat. Saturnalibus!) Saturnalije

Saturnus, -i, m. Saturn saturo, l. (+ ak) zadovolj iti

Savus, -i, m. Sava saxum, -i, n. stijena, kamen scaenicus, 3 glumački, kazališni, glumljen , prividan

Scaevola, -ae, m. Scevola Scaurus, -i, m. Skauro scelestus, 3 zločinački , opak, zao

seei us, -eris, n. zl očin

schola, -a e, f. škola, nauk scientia, -a e, f. znanje, znanost

26

scilicet dakako scio, 4. scivi, scitum (+ ak) znati

Scipio, -ionis, m. Scipion scribo, 3. scripsi, scriptum (+ ak) pi ati

scrinium, -ii, n. kutija scriptor, -oris, m. pisac

scriptor rerum povjesničar

scriptum, -i, n. spis

Scylla, -ae, f. Scila seeMo, 3. cessi, cessum otići, odvojiti se

seco, l. secui, sectum (+ ak) sjeć i

secundum (s ak) uzduž, prema secundus, 3 drugi , slijedeći

seciiris, -is, f. sjekira securitas, -atis, f. bezbrižnost

seciirus, 3 bezbrižan seciitor, -oris, m. gladij ator s mačem i štitom

sed ali , nego sedeo, 2. sedi, sessum sjediti

sedes, -is, f. sjedište, sjedalo seditio, -ionis, f. pobuna

sedulus,3 marljiv semel jedamput sementis, -is, f. sjetva

semper uvijek senator, -oris, m. senator

senatorius, 3 senatorski senatu s, -us, m. senat Seneca, -ae, m. Seneka senex, senis, m. starac

senex, senis star Senia, -ae, f. Senija (danas Senj)

Senones, -um, m. Senonci sententia, -a e, f. misao, mišljenje, poslovica sentio, 4. sensi, sensum (+ ak) osjećati , misliti

separatim odvojeno sepelio, 4. sepe\ivi, sepultum (+ ak) pokopati , sahra-

niti septem edam September, -bris, m. rujan, septembar

Septimius, -ii, m. Septimije

sepulcrum, -i, n. grob sequor, 3. seciitus sum (+ ak) slijediti

sereno, I. (+ ak) vedriti

serenus, 3 vedar, miran

serio zbi lj ski (prit.)

serrno, -<mis, m. razgovor, govor

sero, 3. sevi, saturn (+ ak) sijati , saditi serpens, -n tis, f. zmija

serva, -ae, f. robinja

servilis, -e rop ki , robovski

servio, 4. (+ dat) robovati

Servius, -ii, m. Servije

servo, 1. (+ ak) čuvati, izvršavati servus, -i, m. rob

sestertlus, -ii, m. sestercij

severitas, -atis, f. strogost

sexus, -us, m. pol

si ako

sic tako

siccus, 3 suh

Sicilia, -a e, f. Sicilija

Siculus,3 sicilski

sicut kako

signo, 1. (+ ak) označiti

signum, -i, n. znak

Silan us, -i, m. Silan

silva -ae, f. · uma

Silvius, -ii, m. Silvije

similis, -e s li čan

similitudo, -dinis, f. ličnost

simplicitas, -atis, f. jednostavno t

simpliciter jednostavno

simul čim; (prilog) zajedno

simul ac čim .

simul atque čim

simulacrum, -i, n. kip

simulo, 1. (+ ak) pretvarati se, hiniti sine (s ab) bez

sinister, -tra, -trum lijevi, nepovoljan, nepotreban

sino, 3. sivi, situ m (s inf) dopustiti

sinus, -us, m. nabor, zaljev, zagrljaj

Sirenes, -num, f. Sirene

Sirmium, -ii, n. Sirmij (danas Sremska Mitrovica)

Siscia, -ae, f. Siscija (danas Sisak)

sitio, 4. žeđati , biti žedan

sitis, -is, f. žeđ

situ s, -us, m. položaj, mjesto

sive ili

socer, -eri, m. tast

societas, -atis, f. savez; društvo

socius, -ii, m. saveznik

socius, 3 saveznički

sol, solis, m. sunce

solea, -ae, f. sandala

solearius, -ii, m. sandalar, postolar

soleo, 2. solitus sum (s inf) običavati

solitudo, -dinis, f. samoća

solitus, 3 uobičajen

sollicitus, 3 uzbuđen

Solo (Solon), Solon is, m. Solon

solum samo

solus,3 sam

solvo, 3. solvi, solutum (+ ak) osloboditi; prekinuti

somnium, -ii, m. san

somnus, -i, m. san

sonus, -i, m. zvuk, buka glas

sopio, 4. (+ ak) uspavijivati

sordidus, 3 nedostojan, sramotan, prljav

soror, -oris, f. sestra

sors, sortis, f. kocka ždrijeb sudbina

sos pes, -pitis, sretan, zdrav, čitav

Spartacus, -i, m. Spartak

spatium, -ii, n. razmak, prostor

species, -iei, f. izg led, lik

spectaculum, -i, n. prizor, predstava pektaki

specto, 1. (+ ak) gledati , promatrati

specus, -us, m. pećina, spilja

spelunca, -ae, f. pećina spi lja

sperno, 3. sprevi, spretum (+ ak) prezirati

spero, 1. (+ ·ak) uzdati se u što, nadati se

spes, spei, f. nada

spina, -a e, f. trn , zid u cirku

spiritus, -us, m. disanje, dah, duh

splendid us, 3 sjajan

splendor, -oris, m. sjaj

sponsa, -ae, f. zaručnica

sponsalia, -orum, n. zaruke

sponte vojevoljno

Spurius, -ii, m. Spurije

Stabiae, -arum, f. Stabiji

stabilis, -e postojan stalan

269

stabulum, -i, n. staja

stadium, -ii, n. stadij (mjera)

statim smjesta, odmah

statio, -ionis, f. sa tajalište

stator, -oris, m. sluga, dostavljač

luppiter Stator Jupiter čuvar

statiia, -ae, f. kip

statiimen, -inis, n. potporanj

statiio, 3. statiii, statiitum (+ ak) postaviti , uspostavi-ti ; odlučiti

status, -us, m. stanje

Stellatis, -e telatski

sterno, 3. stravi, stratum (+ ak) prostirati

stilus, -i, m. pisaljka

sto, 1. steti, statum stajati

stola, -ae, f. haljina, stola

stra ges, -is, f. obaranje, rušenje

strangiilo, 1. (+ ak) zadaviti

strenuus, 3 hrabar, smion

strepitus, -us, m. buka, štropot

structor, -oris, m. zidar

studeo, 2. iii, - (+ dat) baviti se, učiti

studium, -ii, n. bavljenje, studij, naklonost, posao, nastojanje, strast

stultitia, -ae, f. ludost, glupost

suadeo, 2. suasi, suasum (+ dat) savjetovati

suasoria, -a e, f. govor kojim se nešto preporuča, sva-zorija

suavitas, -atis, f. ljupkost

sub (s ab) pod

subicio, 3. ieci, iectum (+ ak) podmetnuti, podložiti

subigo, 3. egi, actum (+ ak) podjanniti

subito iznenada

subitus, 3 iznenadan

submergo, 3. v. summergo, 3. subsequens, -ntis slijedeći subsequor, 3. seciitus sum (+ ak) slijediti

subsisto, 3. stiti, - ostati, zastati

subter (s ak, ab) pod

suburbanus, 3 u blizini grada

succedo, 3. cessi, cessum (+ dat) naslijediti

succingo, 3. cinxi, cinctum (+ ab) opasati se, naoružati se

suffragium, -ii, n. glas (u glasan ju)

270

suffragor, 1. (+ dat) pomagati

sui sebe, se

Sulla, -a e, m. Sula

Sullanus,3 ulinski

sulpur, -uris, n. sumpor

sum, esse, fui biti

summergo, 3. mersi, mersum (+ ak) potopiti

sumo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) uzeti , prigrabiti

sumptuosus, 3 rastrošan , raskošan

suovetauriJia, -ium, n. suovetaurilija, žrtva svinje, ovce i bika

supeUex, supellectilis, f. pokućstvo super (s ak, ab) na, iznad, nad

superbia, -ae, f. oholost

superbus, 3 ohol

Tarquinius Superb us Tarkvinije Oholi

supergredior, 3. gressus sum (+ ak) prijeći , nadići

supero, 1. (+ ak) nadvladati, svladati , prijeći

supersedeo, 2. sedi, sessum (+ ab) sjediti na

supersum, esse, fUi preo tajati

superus, 3 gomji , prijašnji

supprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) zaustaviti

supra (s ak) iznad

surgo, 3. surrexi, surrectum dizati se, uspraviti se, nastajati

sus, suis, f. m. svinja

suscipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) podizati , poduzeti, započeti

suspicio, -ionis, f. sumnja

sustineo, 2. tiniii, - (+ ak) podnositi , odbijati

sutor, -oris, m. postolar

su us, 3 svoj

syndicus, -i, m. zastupnik, predstavnik udruženja

Syrus, -i, m. Sirijac

T

tabella, -ae, f. slika

tabelIarius, -ii, m. pi monoša

taberna, -ae, f. daščara, radionica, krčma

tablinum, -i, n. blagoyaonica

tabula, -ae, f. ploča taceo, 2. -iii, -itum šutjeti

Tacitus, -i, m. Tacit

tacitus, 3 tih

tactus, -us, m. dodir

talis, -e takav

tam tako

tamen ipak

tametsi mada

tamquam kao, kao da

tamquam si kao da

tandem napokon

tango, 3. tetigi, tactum (+ ak) dotaći

tantopere toliko

tantum samo

tantundem ipak toliko, isto tako

tantus, 3 tolik

Tarpeius, 3 tarpejski

Tarquinius, -ii , m. Tarkvinije

Tarracina, -ae, f. Taraci na

Tarsatica, -ae, f. Tarsatika (danas Trsat)

Tartarus, -i, m. (p/. Tartara, -orum, n.) Taliar, podzemni svijet

taurus, -i , m. bik

tectum, -i, n. krov, strop

tego, 3. texi, tectum (+ ak) pokrivati

tegula, -ae, f. crijep

tegumentum, -i, n. koža

telum, -i, n. koplje, su lica

temperatus, 3 pripremljen

tempero, 1. (+ ak) umiriti, stišati, uzdržavati se

tempestas, -atis, f. vrijeme

templum, -i, n. hram

tempto, 1. (+ ak) pokušati , iskušati

tempus, -oris, n. vrijeme

tendo, 3. tetendi, tentum (tensum) (+ ak) napinjati ; (sa ad) smjerati, težiti, voditi

tenebrae, -arum, f. tama, mrak

tenebricosus,3 mračan

tenebrosus, 3 taman, mračan

teneo, 2. tenui, tentum (+ ak) držati, imati

tener, -era, erum nježan

tento, 1. v. tempto, 1.

tenuis, -e malen, neznatan, skroman

tenus (postpoz.) do

tepidarium, -ii, n. soba s ugrijan im zrakom

ter triput

Terentianus, -i, m. Terencijan

Tergeste, -is, n. Tergest (danas Trst)

tergum, -i, n. l eđa, stražnja strana

tero, 3. trivi, tritum (+ ak) trti, satirati, upropastiti

terra, -a e, f. zemlja

terreo, 2. terrui, territum (+ ak) plašiti

terror, oris, m. strah, strahovlada

tertium treći put

tertius, 3 treći

testa, -a e, f, opeka, zdjela

testamentum, -i, n. oporuka

testimonium, -ii , n. svjedočanstvo

testis, -is, m. svjedok

testor, l. (+ ak) svjedočiti , posvjedočiti , zva ti za svje-doka

Teuta, -ae, f. Teuta

texo, 3. texui, textum (+ ak) tkati

thalamus, -i , m. bračni krevet, bračna soba

Thasius, 3 taški , s otoka Tasa

theatrum, -i, n. kazali šte

Themis, -idis, f. Temida

thermae, -arum, f. javna kupali šta, terme

Thessalia, -a e, f. Tesalija

Thessalus, 3 tesalski

Thoas, -antis, m. Toant

Tiberis, -is, m. Tiber

Tiberius, -ii, m. Tiberije

tibia, -ae, f. svi rala

Tigellius, -ii, m. Tigelije

tignarius, -ii , m. stolar

Timaeus, -i, m. Timej

timeo, 2. ui, - (+ ak) plašiti se, bojati se

timor, -oris, m. strah

tinctor, -oris, m. bojadisar

Titan, -anis, m. Titan

titulus, -i, m. natpis, naslov

Titus, -i, m. Tit

tofinus,3 kameni, od kamena

toga, -ae, f. toga

toga pura, toga virilis čista, neporubijena toga odrasla čovjeka

tolJo, 3. sustuli, sublatum (+ ak) ukloniti, odbiti

tonat, 1. uit, - grmi

tondeo, 2. totondi, tonsum (+ ak) strići

tonsor, -oris, m. brijač

27 1

tonsura, -a e, f. šišanje, brijanje torpeo, 2. iii, - biti ukočen, zapanjiti se tot to liko

totiens toliko puta totus, 3 čitav tracto, 1. (+ ak) brinuti se, upravljati trado, 3. didi, ditum (+ ak) predati, pripovijedati traduco, 3. duxi, ductum (+ ak) prevesti

tragoedia, -a e, f. tragedija Tragurium, -ii, n. Tragurij (danas Trogir)

traho, 3. traxi, tractum (+ ak) vući

Traianus, 3 Trajanov traicio, 3. ieci, iectum (+ ak) prebaciti

tranquiUe mimo tranquiUus, 3 miran

trans (s ak) preko transduco, 3. v. traduco, 3. transeo, ire, ii, itum prijeći translero, ferre, tuli, latum (+ ak) prenijeti transformo, 1. (+ ak) pretvoriti

transporto, 1. (+ ak) prenositi, prevoziti tremor, oris, m. drhtanje

tremor terrae potres trepido, 1. drhtati tres, tria tri

tribunatus, -us, m. tribunat, tribunska čast, tribunska služba

tribunicius, 3 tribunski tribunus, -i, m. tribun

tribunus plebis pučki tribun tribunus milltum vojnički tribun

tribuo, 3. tribui, tributum (+ ak) dodijeliti , dati tribus, -us, f. kotar, općina tributus, 3 tribuski , po tribusima triclinium, -ii, n. trikl in ij , blagovaonica triplex, -plicis trostruk

Triptolemus, -i, m. Triptolem triremis, -is, f. tri rema, troveslarka

Triton, -onis, m. Triton tritus, -us, m. trenje triumpho, 1. (sa de) proslaviti trijumf

triumphus, -i, m. trijumf triumvir, -viri, m. trijumvir, č lan kolegija trojice

triumviratus, -us, m. trijumvirat, vlast ko legija trojice

272

Trivicum, -i, n. Trivik (danas Ti-evica)

Troia, -a e, f. Troja Troianus, -i, m. Trojanac trucido, 1. (+ ak) klati , ubijati

tu ti tueor, 2. tuitus (tutatus) sum (+ ak) čuvati

Tullius, -ii, m. Tu lij e Tullus, -i, m. Tu i

tum tad tumeo, 2. iJi, - nadimati se tumultus, -us, m. nemir, bezvl ađe , buna tumulus, -i, m. brežuljak

tunc tada tunica, -ae, f. tunika turba, -ae, f. gomila turbo, 1. (+ ak) uzbuditi, uzburkati, kvariti , smesti

turdus, -i, m. drozd turpe sramotno turpis, -e sramotan, ružan turris, -is, f. toranj , ku la

tussis, -is, f. kaša lj tutu s, 3 pouzdan, siguran

tuus, 3 tvoj

U

ubi (prit.) gdje, (upit.) gdje?, (vez.) kad ubi primum kad

ubinam gdje ubique svagdje ulciscor, 3. ultus sum (+ ak) osvetiti se ullus, 3 ikoji , ijedan

ulterior, -ius dalj i ultimo naposlijetku ultimus, 3 krajnji , posljednji, najveći ultio, -ionis, f. osveta ultra (s ak) s onu stranu, prijeko

ultro sam od sebe, hotimice ululatus, -us, m. jaukanje, jauk

U1ixes (Ulysses) -is, m. Uliks, Odisej umbilicus, -i, m. štapić umerus, -i, m. rame

umquam ikada una zajedno unda, -ae; f. va l

unde odakle

undique oda vud

unguentarius, -ii, m. trgovac pomastima

unus, 3 jedan

urbanus, -i, m. stanovnik Rima

urbanus, 3 gradski

urbs, urbis, f. grad

Urbs Rim

urgeo, 2. ursi, - (+ ak) pritisnuti , mučiti

usitatus, 3 uobičajen

usque sve do

usus, -us, m. upotreba iskustvo

ut kao, kao što, kada' (::avis.) da, iako

ut primum kad

ut si kao da

uter, -tra, -trum koji od dvojice

uterque, utraque, utrumque jedan i drugi

utilis, -e koristan

utili tas, -atis, f. kori t

utiliter korisno

utinam o da, o kamo sreće da

utor, 3. usus sum (+ ab) koristiti se, služiti se

utrum . .. an da li ... ili

uxor, -oris, f. žena

v vacillatio, -ionis, f. šepanje

vaco, I. (+ ab) baviti se; biti bez, oskudijevati

vacuus, 3 prazan, bez vadum, -i, n. plićak

vae! jao!

valde vrlo, veoma

valeo, 2. ui, biti moćan , vrijediti

vale, valete zdravo

vallis, -is, f. uvala , dolina

vanus, 3 isprazan

varietas, -atis, f. raznolikost

vario, 1. (+ ak) šarati, preinačiti , mijenjati

varius, 3 različit raznolik

Varro, -onis, m. Varon

vas, vasis, n. po uda, vaza

vastatio, -ionis, f. pustošenje

vastitas, -atis, f. pustoš

vasto, l. (+ ak) pustošiti

vastus, 3 užasan, golem

Vaticanus, 3 vatikanski

Vaticanus mons Vatikan

vaticinatio -onis, f. proricanje, proroštvo

Vatinius, 3 Vatinijev

-ve ... -ve ili ... ili

vehemens, -ntis snažan, odlučan, strog vehementer silno

vehiculum, -i, n. kola, vozi lo

veho, 3. vexi, vectum (+ ak) voziti vel ili

velox, -ocis hitar, brz

velu m, -i, n. jedro

velut kao da velut si kao da

vena, -ae, f. žila

vena tio, -ionis, f. lov vendo, 3. vendidi, venditum (+ ak) prodavati

venia, -ae, f. dopuštenje

venio, 4. veni, ventum doći

venor, l. (+ ak) loviti

venter, -tris, m. trbuh

ventus, -i, m. Vjetar

Venus, -eris, f. Venera venustus, 3 zgodan, ljubak

ver, veris, n. proljeće

verbum, -i, n. riječ

veredarius, -ii, m. glasonoša vereor, 2. veritus sum (+ ak) bojati e, plašiti se

VergiJius, -ii, m. Vergilije

veritas, -atis, f. istina

vernaculus, 3 kućni domaći

vero zbilja, doista

verso, 1. (+ ak) okretati

versor, l. nalaziti se, boraviti

versus (s ak) prema

verto, 3. verti, ve rsum (+ ak) okretati

verum ali, no, doista, uistinu

verus, 3 prav, istinit

Vespasianus, -i, m. Vespazijan

vesper, -eri, m. večer

vespilIo, -onis, m. grobar

Vesta, -a e, f. Vesta

Vestalis, -e Vestin , vesta lski

273

vester, -tra, -tr u m va­

vestiarius, -ii, m. krojač

vestibiiIum, -i, n. vestibu l, hodnik, predvorje

vestigium, -ii, n. trag, topa

vestimentum, -i, n. odije lo

vesti o 4. obući , odjenuti

vestis, -is, f. odjeća

Vesuvius, -ii , m. Vezuv

veteranus, -i, m. veteran, stari vojnik

veto, 1. vetiii, vetitum zabran iti

vetus, -eris drevan, star

vexo, 1. (+ ak) zlostavljati

via, -ae, f. ulica, cesta, put

vicinus, -i, m. susjed

vicinus, 3 susjedni

victor, -oris, m. pobjednik

victoria, -ae, f. pobjeda

victus, -us, m. živež, hrana

vicu s, -i, m. se lo

video, 2. vidi, visum (+ ak) vidjeti

videor, 2. visu s sum čini se da ja

vigeo, 2. iii, - jačati, biti jak

vigil, -ilis budan, na bdjenju

viginti dvadeset

villa, -ae, f. vi la, kuća , ljetnikovac

villicus, -i, m. upravitelj imanja

viminalis, -e od šib lja

Viminalis collis Viminal

vincio, 4. vin x i, vinctum (+ ak) vezati , sapinj ati

vinco, 3. vici, victum (+ ak) pobijediti

vindex, -icis, m. jamac, izbavitelj

vindico, 1. (+ ak) prisvajati ; (sa in) postupati protiv, osvetiti se, osloboditi

vinu m, -i, n. vino

viola, -ae, f. ljubica

vir, viri m. muškarac, muž, junak

virgo, -ginis, f. djevica, djevojka

virilis, -e' muževan

virtus, -utis, f. vrlina, hrabrost

virus, -i, n. otrov

vis, vim, vi, f. si la, moć

vita, -ae, f. život

vitam agčre provoditi život

vitiose loše

274

vitiosus, 3 pokvaren, pun mana

vito, l. (+ ak) izbjegavati

vitrum, -i, n. staklo, kristal

vitu pero, 1. koriti

vivo, 3. vi xi, victurus živjeti

vivus,3 živ

vix jedva

vocabiilum, -i, n. riječ

vocativus, -i, m. vokativ

vocatus, -us, m. pozivanje, poziv

voco, 1. (+ ak) zvati

volaticus, 3 krilat

volo, l. letjeti

volo, velle, volU i htjeti

Volsci, -orum, m. Volsci

volumen, -inis, n. sv itak

voluntas, -atis, f. vo lj a, htijenj e

voluptas, -atis, f. zadovolj stvo

volvo, 3. volvi, volutum (+ ak) viti, savit i; razmotati, čitati

vomer, -čris, m. plug

vos V l

voveo, 2. vovi, votum (+ ak) zavjetovati

vox, vocis, f. glas, izraz

Vulcanus, -i, m. Vulkan

vulgus, -i, n. puk

vulnus, -eris, n. rana

x xystus, -i, m. park s otvorenim trijemovima

z zona, -ae, f. pojas