Rjecinik Pojmova u općoj i primjenjenoj geologiji

8/18/2019 Rjecinik Pojmova u općoj i primjenjenoj geologiji

1/196

RJEČNIK POJMOVA U OPĆOJI PRIMIJENJENOJ GEOLOGIJI

Čedomir Benac

SVEUČILIŠTE U RIJECIGRAĐEVINSKI FAKULTET


2/196

RJEČNIK POJMOVA U OPĆOJI PRIMIJENJENOJ GEOLOGIJI

Rijeka, 2016.

Građevinski fakultet u Rijeci

Prof. dr. sc. Čedomir Benac


3/196

IMPRESSUM

ISBN 978-953-6953-47-9

Izdavač:Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet u Rijeci

Za izdavača: izv. prof. dr.sc. Ivana Štimac Grandić, dekanica

Recenzenti:akademik Mladen Juračić, redoviti profesor Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebudr. sc. Renato Buljan, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta, Zagrebdr. sc. Davor Pollak, viši znanstveni suradnik Hrvatskog geološkog instituta, Zagreb

Grafička obrada:

Foxgrafika - Sanjin MačarLektorica: dr. phil. Nikolina Palašić

Ovaj rječnik objavljen je uz potporu Građevinskog fakulteta u Rijeci, a na temelju odluke Fakultetskogvijeća o odobravanju izdavanja od 26. studenog 2015. godine (klasa 003-08/15-02/161).

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem130903024.

© Sva prava pridržava autor. Rječnik u cjelini, kao niti bilo koji njegov dio, nije dopušteno umnožavatibez pisanog dopuštenja autora.

Fotografija na naslovnoj stranici: Poluotok Lopar na otoku Rabu (foto: Ž. Gržančić)


4/196

RJEČNIK POJMOVA U OPĆOJ I PRIMIJENJENOJ GEOLOGIJI │ 3

R

adeći kao inženjer geologije, a za-tim kao nastavnik na Građevinskomfakultetu Sveučilišta u Rijeci, postu-

pno sam došao do saznanja da jestudentima, a isto tako i mojim kolegama,potrebno na jednom mjestu objediniti poj-move iz širokog područja geoznanosti.

Tijekom održavanja nastave, najprije izkolegija Primijenjena geologija, a nakontoga iz kolegija Geohazardi, kao i drugihkolegija iz znanstvenih grana geotehnike i

hidrotehnike, uočio sam da su studenti če-sto zbunjeni brojnim izrazima i pojmovimakoje do tada nisu čuli ili ih nedovoljno po-znaju. U svojoj inženjerskoj praksi takođersam mnogo puta objašnjavao kolegamapojmove iz širokog područja geologije,posebice one koji su se razvojem znanostipočeli uvoditi u stručni vokabular. Posljed-njih godina, kada je sve učestalije pisanje

znanstvenih radova na engleskom jeziku,također sam često bio u prilici za kolege isuradnike pronalaziti točne prijevode nekihpojmova koje im nisu mogli pronaći stručniprevoditelji ili lektori.

Ovaj rječnik nije nastao u jednomemahu. U svojem inicijalnom obliku dio poj-mova napisan je za potrebe „Leksikona

građevinarstva” iz 2002. godine. Pokojni

prof. dr. sc. Branko Crnković mi je prilikomtoga pomagao, ne samo kao recenzent,već i savjetnik u odabiru pojmova iz razli-

čitih područja geologije. Potaknut time,2005. godine nastao je „Rječnik geološkihpojmova” značajnim povećavanjem brojapojmova kao i proširivanjem njihovih objaš-njenja. Daljnjim dopunjavanjem 2012. go-dine nastao je „Rječnik pojmova u primije-njenoj geologiji i geološkom inženjerstvu”.Oba rječnika bila su interni priručnici i mogli

su se pronaći na internetskim stranicamaGrađevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.U navedenom Leksikonu i objema internimvarijantama rječnika uz svaki pojam nalaziose i odgovarajući izraz iz engleskog jezikakoji se koristi u znanstvenoj i stručnoj lite-raturi.

2013. godine izdan je novi „Rječnik poj-

mova u primijenjenoj geologiji i geološkominženjerstvu” kao e-izdanje Sveučilišta uRijeci i ima status sveučilišnog priručnika(ISBN: 978-953-6953-33-2). Ovo izdanjerječnika sadržavalo je 405 pojmova, a uzsvaki pojam nalazio se i odgovarajući izraziz engleskog jezika koji se koristi u znan-stvenoj i stručnoj literaturi. Također su uzneke pomove pridodane fotografije: uku-

pno 60.

PROSLOV


5/196

4 │ RJEČNIK POJMOVA U OPĆOJ I PRIMIJENJENOJ GEOLOGIJI

Ova je rječnik znatno proširen, pa semože smatrati i novim priručnikom. U nje-mu se nalazi 810 pojmova i 133 fotografijeuz pojmove gdje je to bilo prikladno i mo-

guće. Uz kazalo pojmova na hrvatskom jeziku sadrži i istovjetno kazalo na engle-skom jeziku.

Većinu fotografija snimio sam osobnotijekom svoga dugogodišnjega terenskograda. Međutim koristim priliku da zahva-lim svojim prijateljima i kolegama koji su miustupili neke od fotografija koje nisam po-

sjedovao ili sam smatrao da su ilustrativni- je za prikaz određenog pojma. U poprat-nom tekstu uz svaku fotografiju naveden

je njen autor.

Ovoliki broj pojmova nije bilo mogućekvalitetno napisati bez pomoći eminentnihznastvenika iz geoznanosti, geološkog in-ženjerstva, ali iz srodnih grana geotehnike

i hidrotehnike. Zato se zahvaljujem kolega-ma koji su se ljubazno odazvali i pomoglimi savjetima u obradi nekih pojmova. Tosu (abecednim redom): prof. dr. sc. Željko

Arbanas, doc. dr. sc. Sanja Dugonjić Jo-vančević, dr. sc. Marija Horvat, dr. sc. Su-zana Ilić, prof. dr. sc. Davor Pavelić, dr. sc.Josip Rubinić, dr. sc. Igor Ružić, prof. dr.sc. Franjo Šumanovac i prof. dr. sc. Bruno

Tomljenović. Također se zahvaljujem ko-legici Petri Đomliji, koja mi je pomogla priodabiru najprikladnijih fotografija, Maji Ra-dišić u pregledavanju teksta i selektiranjupojmova, a posebno Duji Kalajžiću koji jesnimio nekoliko fotografija i pomogao mi unjihovoj obradi i pripremi.

Veliku pomoć prilikom izrade ovog

rječnika pružili su mi recenzenti akademik

Mladen Juračić, dr. sc. Renato Buljan idr. sc. Davor Pollak. Osim vrlo pažljivogpregledavanja rukopisa potakli su me daizvršim dopune i izmjene i riješim brojne

nedoumice koje su se pojavile tijekomrada na rječniku. Dr.phil. Nikolina Palašićpažljivo je pregledala cjelokupni tekst iujednačila ga sa standardnim hrvatskimpravopisom.

Pri odabiru pojmova prvenstvenosam koristio rječnike i enciklopedijekoji obrađuju pojmove iz šireg područ-

ja geoznanosti i geološkog inženjerstva. Također sam pregledao sve dostupneinozemne znanstvene knjige i udžbenikekoje imaju u svom dodatku popis poj-mova s objašnjenjem. Naravno, koristiosam i novija izdanja naših udžbenika.Sva ta izdanja navedena su u popisuliterature. Izrazi na engleskome jezikupisani su prema standardu koji se rabi

u Ujedinjenom Kraljevstvu, a također i uznanstvenim časopisima u Europi. Nekiod pojmova imaju nešto drugačiji načinpisanja u američkom engleskomi: npr.Palaeogene – Paleogene, Palaeocene-Paleocene i sl. Neki pojmovi u ovomrječniku nemaju ustaljen naziv u hrvat-skoj znanstvenoj i stručnoj terminologiji.

To se posebno odnosi na opise geomor-foloških procesa, reljefnih oblika i meto-da mjerenja na obalama i u podmorju. Udogovoru s recenzentima odabrao samodgovarajuće hrvatske nazive pojmovakao prijedlog za standardizaciju pojmo-va u hrvatskome jeziku.

U Rijeci, prosinca 2015.

Autor


6/196


Ovaj rječnik oblikovan je u pdf formatu.

U kazalima pojmova na hrvatskom i na engleskom jeziku abecednim redom

navedeni su svi pojmovi opisani u ovom rječniku. Budući da je rječnik interaktivan,odabirom pojedine riječi otvara se poveznica s opisom pojma i njegovim engleskimprijevodom: npr. Karbonatne stijene (engl. carbonate rocks). U opisu većine poj-mova može se susresti riječ koja je označena kurzivom, što znači da je taj pojamu rječniku posebno objašnjen. Također je moguće, odabirom te riječi otvoriti po-veznicu s opisom pojma: npr. kalcita > Kalcit (engl. calcite). Na kraju objašnjenjanekih pojmova nalazi se ikona . Klikom na ikonu moguće se povezati na foto-grafiju odabranog pojma.

KAKO SE KORISTITI RJEČNIKOM


7/196


A A-horizont Abisal Abisalna ravnica

Ablacija Abrazija Adamelit Adhezijska voda Aglomerat Agradacija Akrecijska zona Aktivna kontinentska granica

Aktivni vulkan Aktivno klizište Akustičko snimanje Alabaster Albedo Albit Algonkij Alkalijski feldspati Aluvijalna lepeza

Aluvijalni sedimenti

Amfiboli Amfibolit Anaerobno raspadanje Andezit Anizotropija

Anortit Antiklinala Antiklinorij Antropocen Antropogen Aplit Aragonit Areniti Arhaik Arhitektonsko-građevni kamen Arkoza Arteški vodonosnik Asimetrična bora Astenosfera Asteroidi Atmosfera Atmosferski hazard

Atol

KAZALO POJMOVA NAHRVATSKOM JEZIKU

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


8/196


BB-horizontBarisfera

Batijal Batolit Bazalt BazenBazične magmatske stijene Bioerozija Biogeni sedimentBiogeokemijski ciklusBiosfera Biostratigrafska jedinicaBiotit Bioturbacija Blatni tok Blok Blokovsko klizanjeBoćata voda Boksit

Bora Boranje Brakična voda Brazdanje Breča Brečokonglomerat Bubrenje tlaBujica Bunar Bušaća jezgra

CC-horizont Ciklus ugljikaCinder vulkan Crvenica

ČČvrsta stijenaČvrstoća stijenske mase

DDacit Dajk Daljinska istraživanja Datiranje radioaktivnim ugljikom Debritna lavina

Debritni tokDeflacija Deformabilnost stijena Dekompozicija Delta Deluvij Denudacija Destruktivna granica pločeDevon Dezintegracija DijabazDijageneza Dijagonalni rasjedDijamant Dijastem Dijatomit Dina

Dinamički metamorfizamDinamičko-termalni metamorfizamDiorit DiskontinuitetDiskordancija Divergentna granica pločeDno sinklinaleDoba Dolinski ledenjak

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


9/196


Dolomit Doma Drumlin Duktilna stijena

Dunit Dužobalna strujaDužobalni pronos

ĐĐelasij

EEfektivno naprezanje tlaEfuzivne stijeneEgzogeni procesiE-horizontEklogit Elastična deformacija

Elastični odgovorElektrična tomografijaElektrično profiliranjeElektrično sondiranjeElipsoid deformacijeElipsoid naprezanjaEluvij EMS-98 ljestvicaEndogeni procesi

Eocen Eolski sedimentiEon Epicentar Epirogeneza Epoha Era Erodibilnost Erozija

Erozijska bazaErozijska diskordancijaErozivnost Eruptivne stijene

Estavela Estuarij Europska makroseizmička ljestvicaEvaporacija Evaporiti Evaporitne stijeneEvapotranspiracija

FFanerozoik Fanglomerat Feldspati Feldspatoidi Felsične magmatske stijeneFeromagnezijski mineraliFilit

Fizička geologijaFizičko trošenjeFleksura Fliš Fluvijalna erozijaFluvijalni sedimentiFluvioglacijalni sedimentiFluviokrš Folijacija Foraminiferski vapnenciFosil Fotogrametrija Freatski vodonosnikFumarola

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


10/196


GGabro Gejzir

Geodinamika Geoelektrična mjerenjaGeofizička istraživanjaGeofizička mjerenja u bušotinamaGeofizikaGeoid Geokemija GeologijaGeologija okolišaGeološka granicaGeološka kartaGeološka vremenska ljestvicaGeološki blok dijagramGeološki hazardGeološki indeks čvrstoćeGeološki kompasGeološki presjek

Geološki stupGeološko dobaGeološko inženjerstvoGeomagnetska vremenska ljestvicaGeomedicina Geomorfologija Geomorfološki procesiGeoradarsko mjerenjeGeosfera Geotehničko inženjerstvoGeotehnika Geotektonika Geotermalna energijaGeotermalni gradijentGijot Ginc Gips

Glacijal

Glacijalni maksimumGlacijalni minimumGlacijalni sedimentiGlacioeustazija

GlacisGlečer Glina Glinac Gnajs Gondvana Gorski udarGranica elastičnostiGranit

Granodiorit GranulitGranulometrijski sastavGrauvaka Gravimetrijska mjerenjaGustoća hidrografske mreže

HHadij HalidiHazard Heterogenost stijeneHidrogeologijaHidrografija Hidroksidi Hidrologija Hidrološki ciklusHidrosfera Hidrostatsko naprezanjeHidrotermalna vodaHigroskopna vodaHijatus Hipoabisalne magmatske stijeneHipocentar

Historijska geologija


11/196


Hod rasjedaHolocen Holokarst Homogenost stijene

Hornblenda Hornfels Horst Humus

IIlit

In situ naprezanjeInducirano naprezanjeInfiltracijaInfralitoral Intenzitet potresaInterglacijal Intergranularna poroznostInterstadijal Intruzivne stijene

Inženjerska geologijaIstraživačka bušotinaIstraživačko bušenjeIzdanak Izoklinalna boraIzoseista Izostazija Izotropija Izvor

JJama Jaružanje Jezgra antiklinale Jezgra sinklinaleJonij

Jura Juvenilna voda

K Kalabrij Kalavost Kalcedon Kalcilutit Kalcit Kaldera Kalkarenit

Kalkrudit Kambrij Kamen Kamena lavinaKamenolom Kanjon Kaolinit Kapacitet vodotokaKapilarna voda

Karbon Karbonati Karbonatna platformaKarbonatne stijeneKataklastična brečaKataklastiti Kaverna Kemijsko trošenjeKenozoik Kisele magmatske stijeneKlasifikacija tlaKlastična strukturaKlastične sedimentne stijeneKlif Klinasti slomKlizanje Klizište

Klizna ploha


12/196


Koeficijent poraKoherentno tloKohezija tlaKoluvij

Kompakcija Kompleksno klizišteKompresijski valoviKonatna vodaKonglomerat Konkordancija Konsolidacija tlaKontaktni metamorfizamKontinentska kora

Kontinentska padinaKontinentski pragKontinentski rubKontinentsko podnožjeKonzistencija tlaKoraljni grebenKorund Kosa boraKratonKredaKremen Krilo boreKriosfera Kristal Kristalasta strukturaKristalasti škriljavciKronostratigrafska jedinica

Kronostratigrafska ljestvicaKrovinsko krilo rasjedaKrš Krška zaravanKrški vodonosnikKrško poljeKrško vreloKrta deformacijaKrta stijenaKruna klizišta

Krupnozrnasto tloKruto tloKut unutarnjeg trenja tlaKvarc

Kvarcit Kvartar

LLaguna Lahar Lakolit

Laminacija Laminaran tokLamprofir Lapor Lasersko skeniranjeLaterit Latit Laurazija Lava

Lebdeći nanosLedeni pokrovLedeno dobaLedenjački driftLedenjak Les Likvefakcija Limonit Lineacija Litifikacija Litosfera Litostratigrafska jedinicaLokva Longitudinalni seizmički valoviLutiti


13/196


LJLjuskava struktura

MMafitne magmatske stijeneMagma Magmatske stijeneMagnetometrijska mjerenjaMagnetska deklinacijaMagnetska inklinacija

Magnituda potresaMarinska erozijaMarinska terasaMarinski izotopski stadij MISMCS-ljestvicaMediolitoralMehanika stijenaMehanika tlaMeka stijenaMetamorfizamMetamorfne stijeneMeteo tsunamiMeteorit Meteorska vodaMetoda prirodnog potencijalaMetode električne otpornostiMezolitik

MezosferaMezozoik Migmatit Mikroklin Mikroploča MikrozoniranjeMilonit Mindel Mineral

Minerali glinaMineralogija Miocen MM ljestvica

Močvara Mohorovičićev diskontinuitetMohsova ljestvicaMolasa Monconit Monoklina Monolit Montmorilonit Morena

Morske mijeneMramor Mreža vodotokaMSK-64 ljestvicaMulj Muljnjak Muskovit Mutna struja

NNadplimna zonaNafta Nagla poplavaNavlaka Neaktivno klizišteNekoherentno tloNeogen Neolitik Neutralne magmatske stijeneNiska vodaNitrati Nizvodna poplavaNorit Normalna deformacija

Normalni rasjed


14/196


OO-horizontObala

Obalna crtaObalni klanacObalni toranjOblutak Oceanska koraOceanski hrbatOceanski jarakOdron Ofioliti Ogolina Okoliš taloženjaOkršavanje Oksidi Oligocen Olivini Olujni usporOmjer izotopa kisika

Opal Ordovicij Orogenetski pojasOrogeneza OrtofotografijaOrtoklas Os boreOsna plohaOsnovna stijenaOtjecanje Otopljeni nanosOtvoreni vodonosnikOtvoreno more

PPadinske naslage

Paleocen

Paleogen Paleolitik Paleomagnetizam Paleontologija

Paleotlo Paleozoik Pangea Pantalasija Paraklaza Pasivna kontinentska granicaPedalfer Pediment Pedogeneza

Pedokal Pedologija Pegmatit Pelikularna vodaPeliti Peridotit Period Perkolacija Perm Permafrost Petrologija Piezometar Pijesak PiritPiroklast Piroklastične stijenePiroklastični tok

Pirokseni Piroksenit Pješčenjak Plagioklasi Plastična deformacijaPlastičnost tlaPlatforma Pleistocen Plimna zona


15/196


Plimni valPlimna potkapinaPliocen Pluton

Plutonske stijenePluvijal Podinsko krilo rasjedaPodmorski gravitacijski tokPodmorski kanjonPodmorsko uzvišenjePodplimna zonaPodzemna vodaPojedinačno klizište

Pokreti masaPolegla boraPonikva Ponor Poplava Poplavni valPoplavno područjePoroznost Posmična čvrstoća tlaPosmična deformacijaPosmično naprezanjePotopljena dolinaPotres Povratna strujaPovremeni tokPovršinska vodaPovršinski seizmički valovi

Prah Prašac Pražnjenje vodonosnikaPrecipitacijaPredobaljePrekambrij Prevrnuta boraPrevrtanje Primarna poroznost

Primarni valoviPrimijenjena geologijaPriobalje Prirodni asfalt

Prirodni hazardPrirodni lukPrirodni mostPrirodni plinPrivremeno umireno klizišteProdelta Produkcija nanosaProgradacija Pronos nanosa

Propusnost Prostorni seizmički valoviProterozoik Prud Pružni rasjedPsamiti Psefiti Pukotina

Pukotinska poroznost Punjenje vodonosnikaPuzanje

QQ-sustav

RRadiolarit Ranjivost Rasjed Rasjedanje Ravni slomRazgradnja stijenaReaktivirano klizište


16/196


Regolit Regresija Reliktno klizišteRetrogradacija

Reverzni rasjedRezidualno tloRichterova ljestvicaRift Rijas Riječna erozijaRiolit Ris Rizik

RMR-klasifikacijaRodinija Rotacijski rasjedRotacijsko klizanjeRožnjak RQD indeksRuditi

SSaltacija Sanidin Saprolit Satelitsko snimanjeSediment Sedimentacija Sedimentacijski melanžSedimentne stijeneSedimentologija Sedra Seizmička mjerenjaSeizmička refleksijaSeizmička refrakcijaSeizmički valoviSeizmičnost

Seizmograf

Seizmologija Sekundarna poroznostSekundarni valoviSerpentinit

Seš Sferičnost Sijenit Silicijske sedimentne stijeneSilikati Silt Siltit Silur Simetrična bora

Sinklinala Sinklinorij Sipar Sitnozrnaste sedimentne stijeneSitnozrnasto tloSklad Skok rasjedaSlaba stijenaSlejt Sliv Slivno područjeSloj Slojevitost Složeno klizišteSmična pukotinaSmični valoviSnimanje panoramskim dubinomjerom

Soliflukcija Speleotemi Spikulit Spiranje Sporedni vodotokStabilizirano klizišteStadijal Stalagmit Stalaktit


17/196


Stepeničasti rasjediStezanje tlaStijena Stijenska masa

Stijenski ciklusStopa klizištaStratigrafija Stratovulkan Struktura Strukturna geologijaStrukturno-geološko profiliranjeSubdukcijska zonaSufozija

Suha krška dolinaSukcesivno klizišteSulfati Sulfidi Supralitoral Suspendirani nanosSustav Zemlje

ŠŠejlŠirenje morskog dnaŠirenje tlaŠkrapa Škriljavci Škriljavost Šljunak

Špilja Štit Štok

T Talna voda Taloženje

Taloženje nanosa

Tarantij Tečenje tla Tehničko-građevni kamen Tekstura

Tektonika Tektonska graba Tektonski pokreti Tektonsko-erozijska diskordancija Tercijar Termogeologija Termoklina Tetis ocean Tijelo žala

Tiksotropija Til Timor Tinjci Tjeme antiklinale Tlačna pukotina Tlačno naprezanje Tlo Tok zemlje Tombolo Tonalit Trahiandezit Trahit Trajno umireno klizište Trajnost Trakcija Transformna rasjedna granica

Transgresija Translacijsko klizanje Transpiracija Transverzalni seizmički valovi Travertin Treset Trijas Trošenje stijena Tsunami


18/196


Tuf Turbiditi Turbiditni tok Turbulentan tok

UUgasli vulkanUgljen Ugljikovodici Ukupno naprezanjeUltrabazične magmatske stijene

Ultramafitne magmatske stijeneUmireni vulkanUrbana poplavaUsjedanje Uvala Uzdužni profil vodotokaUzvodna poplava

V Vadozna voda Vadozna zona Valna potkapina Valne brazde Vapnenac Ventifakt Virm

Visoka voda Višestruko klizište Vlačna pukotina Vlačno naprezanje Vlažnost tla Voda Vodno lice Vododijelnica Vodonosnik

Vrulja Vučeni nanos Vulkan Vulkan u obliku štita

Vulkanizam Vulkanske stijene Vulkanski indeks eksplozivnosti Vulkansko staklo

WWiechert-Gutenbergov diskontinuitet

ZZaobalje Zaobljenost Zatvoreni vodonosnikZbijanje tlaZemlja

Zemljin plaštZemljina jezgraZemljina koraZemljino magnetsko poljeZemljotres

ŽŽalo


19/196


A A horizonabandoned landslideablation abrasion abyssalabyssal planeaccretion zone

acid igenous rocksacqua altaactive continental marginactive landslideactive volcanoadamellite adhesive waterageagglomerate

aggradation

alabaster

albedo albite Algonkian alkali felsparsalluvial fanalluvial sedimentsamphibolesamphibolite anaerobic decomposition

andesiteangular unconformityanisotropyanortite

Anthropoceneanthropogenicanticlineanticlinorium

aplite

KAZALO POJMOVA NAENGLESKOM JEZIKU


20/196


Applied Geologyaquiferaragonite

Archean

arenaceous rocksargillaceous sedimentary rocksarkoseartesian aquiferastenosphereasteroidsasymmetrical foldatmosphere atmospheric hazard

atollaxial plane

BB horizonbackshorebadland

barrier baryspherebasaltbase level of erosionbasic igneous rocksbasinbatholithbathyalbauxitebeachbeach bodybedbed loadbeddingbedrock bioerosionbiogenic sediment

biogeochemical cycles

biospherebiostratigraphic unitbiotitebioturbation

body seismic wavesbogboulderbrackish waterbrecciabreccio-conglomeratebrittle deformationbrittle rock

CC horizonCalabrian calc-arenitecalcareous sintercalci-lutitecalcite

calc-ruditecaldera Cambriancanyoncapillary watercarbon cyclecarbonate platformcarbonate rockscarbonatesCarboniferous cataclastic brecciacataclastites catchment areacavecavern Cenozoicchalcedony

chalk


21/196


chemical weatheringchertchronostratigraphic scalechronostratigraphic unit

cinder volcanoclastic sedimentary rocksclastic textureclay clay mineralsclaystonecleavagecliff coal

coarse grained soilcoast coastal gorgecobblecohesion of soilcohesive soilcolluvium compaction complex landslidecomposite landslidecompressional fracturecompressional stresscompressional wavesconfined aquiferconformity conglomerate connate water

consistency of soilconsolidation of soilcontact metamorphismcontinental crustcontinental margincontinental risecontinental shelfcontinental slopecoral reef core of anticline

core of sinclinecore samplecorundumcraton

creepingcrest of anticlineCretaceous crown of landslidecrushed stone aggregatecryospherecrystal crystalline schistscrystalline texture

Ddacite debris avalanchedebris flowdecomposition deflation

deformability of rocksdelta deluviumdenudationdestructive plate boundaryDevonian diabasediagenesisdiamond diastem diatomite dimension stonediorite discharge of aquiferdisconformitydiscontinuitydisintegration

dissolved load


22/196


divergent plate boundarydividedolomite dome

dormant landslidedormant volcanodownstream flooddrainage basindrainage densitydrainage patterndrowned valleydrumlin dry karstic valley

ductile rockdune dunitedurabilitydyke dynamic metamorphismdynamotermal methamorphism

EE horizonEarth earth flowEarth systemearthquakeearthquake magnitudeEarth’s coreEarth’s crustEarth’s magnetic fieldEarth’s mantleecho soundingeclogite effective stress of soilelastic deformationelastic limit

elastic rebound

electrical imagingelectrical profilingelectrical resistivity methodselectrical sounding

eluviumEMS-98 scaleendogenetic processesengineering geological investigationEngineering GeologyEnvironmental GeologyEocene eolian sedimentseon

epicentre epirogenesis epoch era erodibilityerosionerosivity estavelle estuary European Macroseismic Scaleevaporationevaporite rocksevaporites, evaporates evapotranspiration exogenetic processesextinct volcanoextrusive rocks

Ffabricfanglomerate faultfaultingfeldspars

feldspathoides

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


23/196


felsic igneous rocksferromagnesian mineralsfine grained soilflash flood

flexure floodflood plainflood wavefluvial erosionfluvial sedimentsfluvioglacial sedimentsfluviokarst flysch

focus of earthquakefoldfold axisfoldingfoliationfoot of landslidefootwall of faultforaminiferal limestonesfossil foreshorefracture fracture porosityfumarole

Ggabbro GelasianGeochemistry Geodynamics geoelectrical surveyinggeoidgeologic time scalegeological block diagramgeological boundary

geological column

geological compassgeological cross-sectionGeological Engineeringgeological hazard

geological mapGeological strength indexgeologic timeGeology geomagnetic time scaleGeomedicinegeomorphological processesGeomorphologygeophysical borehole logging

geophysical explorationsGeophysics geosphereGeotechnical EngineeringGeotechnics Geotectonics geothermal energygeothermal gradientgeyser glacial ageglacial maximumglacial minimumglacial sedimentsglacierglacier driftglacioeustasy glacis

gletchergletscher gneiss Gondwana grabengranite granodiorite granulite granulometric composition

gravel


24/196


gravity surveyinggreywackeground investigation boreholeground investigation drilling

ground penetrating radar surveyground subsidencegroundwatergroundwater tableGSI gullyingGünz glaciationguyot gypsum

HHadeanhalides hangingwall of faulthard rock hazard

heave of faultheterogeneity of rock hiatushigh waterhistorical geologyHolocene holokarst homogeneity of rockhornblende hornfels horsthumus hydrocarbonsHydrogeology Hydrography hydrological cycleHydrology

hydrosphere

hydrostatic pressurehydrothermal waterhydroxides hygroscopic water, hygroscopic moi-

sturehypabissal igneous rockshypocentre

Iice sheetigneous rocks

illite imbricate structurein situ stressinactive landslideinclined foldinduced stressinfiltration infralittoral zoneinterglacial

intermediate igneous rocksintermittent streaminternal friction angle of soilinterstadialintertidal zoneintrusive rocksIonianisoclinal foldisoseismal lineisostasyisotropy

JJurassic

juvenile water

http://-/?-http://-/?-


25/196


K kaolinitekarren

karst karstic aquiferkarstic depressionkarstic plateaukarstic springkarstification

Llaccolithlagoon lahar laminar flowlaminationlamprophyre landslide

landsliding, slidinglaser scanning)laterite latite Laurasia lava limb of foldlimestone

limonite lineation liquefactionlithification lithologic unitlithosphere loess longitudinal seismic waveslongshore current

longshore drift

low waterlutites

Mmafic igneous rocksmagma magnetic declinationmagnetic inclinationmagnetic surveyingmarble marine erosion

marine isotope stagemarine terracemarlmass movementsMCS scalemediolittoral Mesolithic mesosphere Mesozoic

metamorphic rocksmetamorphism meteoric watermeteoritemeteorological tsunamimicasmicrocline microplate microzonation migmatite milonite Mindel glaciationmineral mineralogy Miocene MISMM scale

Modified Mercalli scale


26/196


Moho discontinuityMohs scalemolasse monocline

monolith montmorillonite monzonite moraine MSK-64 scalemud mud flowmudstone multiple landslide

muscovite

Nnatural archnatural asphaltnatural bridgenatural gas

natural hazardnearshore Neogene Neolithic nitrates non-cohesive soilnorite normal faultnormal strain

OO horizonoblique-slip faultocean ridgeocean trenchoceanic crust

offshoreoil Oligocene olivines

opalophiolites Ordovician orogenesis orogenic beltorthoclase orthophoto outcropoverthrust

overturned foldoxidates oxygen isotope ratio

PPalaeocenePalaeogene

palaeosol Palaeozoic Paleolithic paleomagnetism Paleontology Pangea Panthalassa paraclase pasive continental marginpeatpedalfer pedimentpedocalpedogenesis Pedology pegmatite pelites

pellicular water


27/196


percolationperidotiteperiodpermafrost

permeabilityPermianpetroleumPetrology PhanerozoicPhotogrammetryphreatic aquiferphyllite physical geology

physical weatheringpiezometerplagioclase planar failureplaster stoneplastic deformationplasticity of soilplatform Pleistocene Pliocene plutonplutonic rockspluvialpoljeponorporosityPrecambrian

precipitation primary porosityprodeltaprogradation Proterozoic psammitic rockspsephitic rockP-wavespyrite

pyroclast pyroclastic flowpyroclastic rockspyroxenes

pyroxenite

QQ systemquarryquartzquartzite

Quaternary

Rradiocarbon datingradiolarite reactivated landsliderecharge of aquifer

recumbent foldregolith regression relict landslideremote sensingresidual soilretrogradation reverse faultrhyolite

ria Richter scalerift rillingrip currentripple marksrisk Riss glaciationriver erosion


28/196


rock rock avalancherock burstrock cycle

rock massRock Mass Rating classificationRMR classificationrock mass strengthrock mechanicsRock Quality Designation indexRQD indexrockfallRodinia

rotational faultrotational slidingroundnessrudites rudaceous rocksrunoff

Ssaltationsand sandstonesanidinesaprolite satellite imageryschistosityschistsscree sea stack seafloor spreadingseamountsecondary porositysedimentsediment accumulationsediment production

sediment transport

sedimentary environmentsedimentary melangesedimentary rockssedimentation

Sedimentologyseiche seismic intensityseismic reflectionseismic refractionseismic surveysseismic wavesseismicityseismograph

Seismologyself-potential methodserpentinite shaftshale shear fractureshear strainshear strength of soilshear stressshear wavessheet washshield shield volcanoshorelineshrinking of soilside-scan sonar surveysilica

silicatessiliceous sedimentary rockssill siltsiltitsiltstone Silurian single landslidesinkholeslate


29/196


slideslope depositsslumpsoft rock

soilsoil classificationsoil compactionsoil mechanicssoil moisturesoil watersolifluctionspeleothemes sphericity

spiculitespreading of soilspring stabilized landslidestadialstalactitestalagmite step faultsstiff soilstock stonestorm surgestrain ellipsoidstratigraphystratovulcano stream capacitystream profile

stress ellipsoidstrike-slip faultStructural Geologystructuresub-bottom profilingsubduction zonesubmarine canyonsubmarine gravity flowsubtidal

successive landslidesuffosionsulphates sulphides

sumarine springsupralittoralsupratidalsurface of rupturesuspended sedimentswallow-holeswampS-wavesswelling of soil

syenite symmetrical foldsynclinesynclinorium

Ttalus

talweg Tarantiantectonic movements

Tectonisctensional fracturetensional stressterrra rossa

Tertiary Tethys Oceantexturethermocline

Thermogeologythixotropy tidal boretidal notchtidestill

tombolo


30/196


tonalite topplingtorrenttotal stress

trachyandesite trachyte traction transform fault margintransgressiontranslational slidingtranspirationtransverse seismic wavestravertine

Triassic tributary streamtrought of sincline

Tsunami tufatuff turbidite flowturbiditesturbidity currentturbulent flow

Uultrabasic igneous rocksultramafic igneous rocksunconfined aquiferunconformityupstream floodurban flooduvala

V vadose watervadose zone

valley glacierventifact void ratiovolcalnic glass

volcanic explosivity indexvolcanic rocksvolcanismvolcanovruljavulnerability

Wwaterwater tablewatershedwave-cut notchweak rock weatheringwedge failurewell

Wiechert-Gutenberg discontinuityWürm glaciation

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


31/196


32/196


A A-horizont (engl. A horizon) – po-vršinska zona tla ispod O-horizonta ,

koja se sastoji od mješavine minerala i organske tvari ( humus), pa je tamneboje. Veliki udjel organske tvari prido-nosi stvaranju organskih kiselina kojeubrzavaju izluživanje u E-horizontu

Abisal (engl. abyssal) – naziv za

dno oceanskih bazena ( abisalna ravnica), koje se proteže od donjeg kraja kontinentskog ruba.

Abisalna ravnica (engl. abyssalplane) – ili abisal je gotovo ravno dnooceanskih bazena. Prosječne je dubine4 do 5 km. Abisalne ravnice čine naj-veći dio dubokomorskog područja. U

najdubljim područjima dno prekrivajucrvene gline, dok su ostaci karbonatnihskeleta nalaze na podmorskim uzvi-šenjima. Naime, ispod granice kalcit-ne kompenzacijske dubine karbonatniskeleti bivaju otopljeni. U akrecijskim

zonama u Zemljinoj kori iz tih se zaravniizdiže središnji oceanski hrbat . U sub-dukcijskim zonama ili područjima pod-vlačenja jedne tektonske ploče poddrugu, pružaju se oceanski jarci .

Ablacija (engl. ablation) – smanjenje ledenjaka zbog topljena ili evaporacije.

Abrazija (engl. abrasion) – proceskoji obuhvaća mehaničko trošenje,mrvljenje i struganje površine stijena

udaranjem i trenjem čestica transpor-

tiranih gravitacijom, vjetrom, ledom,tekućom vodom i valovima. Abrazija je

jedan od egzogenih procesa u ciklusu marinske erozije.

Adamelit (engl. adamellite) – magmatska stijena kiselog sastava (felsič- ne stijene).

Adhezijska voda (engl. adhesivewater) – nalazi se u obliku molekulavode po zidovima pora. Molekule vodevezane su čvrstim elektrostatskim sila-ma za čestice i ne podliježu gravitaciji.

Aglomerat (engl. agglomerate) – piroklastična stijena bez veziva, nastalaspajanjem uglastih odlomaka.

Agradacija (engl. aggradation) – pro-ces taloženja pri kojem se sedimentacij-ski prostor ispunjava vertikalnim slaga-njem sedimenata jedan iznad drugog iz

vodenog stupca velike dubine, kao što je područje abisalne ravnice u oceanima.

Akrecijska zona (engl. accretionzone) – mjesto razmicanja i širenja Ze- mljine kore. Na tom se mjestu izmeđuploča utiskuje magma, dok se sam pro-ces zove akrecija. Na morskom dnu mje-stimice se izlijeva rastaljena smjesa ( lava)

tvoreći ispupčenja jastučastih oblika.

Aktivna kontinentska granica (engl. active continental margin) – rubkontinenta na kojem su izraženi seiz-

mičnost i vulkanizam. To je područjegdje se jedna litosferna ploča zajednos oceanskom ili kontinentskom korom podvlači pod drugu ploču u procesu

subdukcije ili obdukcije.

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


33/196


Aktivni vulkan (engl. active vol-cano) – vulkan u kojem je zabilježenaerupcija u historijskom razdoblju.

Aktivno klizište (engl. active lan-dslide) – klizište na kojem se događapokret kliznog tijela.

Akustičko snimanje (engl. echosounding) – skupina metoda mjerenjareljefa morskog, riječnog ili jezerskogdna i geološke građe u plitkom dijelupodmorja korištenjem ultrazvuka. Me-tode se baziraju na mjerenju dolaskareflektiranoga zvučnog signala koji jeemitiran s plovila. Prilikom mjerenjamogu se emitirati ultrazvučni valovi ra-zličitih frekvencija. Mjerenjem dolaskareflektiranih valova frekvencije od 100do 400 kHz preciznije se može odreditireljef morskog dna. Ultrazvučni valo-vi niže frekvencije (oko 24 kHz ) ima-

ju sposobnost penetracije kroz rahlesedimente, pa se tako može odreditidebljina rahlih sedimenata i posrednogeološka građa morskog dna.

Alabaster (engl. alabaster) – sitnozr-nasti gips koji se upotrebljava u kiparstvu.

Albedo (engl. albedo) – postotak

zraka Sunca koje se reflektiraju odpovršine Zemlje. Visok albedo imajupredjeli pokriveni snijegom i ledom iopćenito materija svijetlih boja. Tlo imačesto viši albedo od vodene površine.

Albit (engl. albite) – mineral (NaAl-Si

3O

8) iz skupine plagioklasa.

Algonkij (engl. Algonkian) – drugi

naziv za proterozoik .

Alkalijski feldspati (engl. alkalifelspars) – kalijski i natrijski alumosilikati(silikati ), čiji su najvažniji minerali mikro-

klin KAlSi3O

8, ortoklas (K,Na)AlSi

3O

8 i

sanidin (Na,K) AlSi3O. Aluvijalna lepeza (engl. alluvial fan)

– taložno tijelo konusnog oblika ( aluvijalni sedimenti ), nastalo na dnu kosineuz rub aluvijalne ravnice

Aluvijalni sedimenti (engl. alluvialsediments) – nastali su nakupljanjemsedimenata donesenih riječnim tokom.

To su najčešće nevezane do poluveza-ne naslage vrlo različitog granulometrij-skog sastava. U višim dijelovima tokazaostaju samo krupnozrnasti sedimen-ti. U aluvijalnim ravnicama talože se naj-sitnije čestice, razvrstavajući se po ve-ličini i masi. Kod naglih riječnih poplavai na kraju aluvijalnih lepeza materijal je

često nesortiran. Na ušću rijeka u morenastaju sedimenti prijelaznog okoliša:estuarija i delte. Aluvijalne naslage uvećoj su mjeri raširene u panonskomdijelu Republike Hrvatske. Značajan suizvor građevinskih materijala: šljunka,

pijeska i opekarske gline.

Amfiboli (engl. amphiboles) – sku-

pina tamnih feromagnezijskih minerala koji pripadaju inosilikatima. Uz felds- pate i piroksene najrasprostranjeniji supetrogeni minerali. Sastojci su diorita i

andezita ( neutralne magamatske stijene ) te amfibolita ( metamorfne stijene ).S obzirom na način kristalizacije ra-zlikuju se rompski (tremolit i aktinolit)i monoklinski amfiboli ( hornbledna ili

crna rogovača). Vlaknasti varijeteti tre-

http://-/?-http://-/?-


34/196


molita i aktinolita poznati su kao amfi-bolski azbest.

Amfibolit (engl. amphibolite) – ta-mnozelena do crna metamorfna stije-

na koja sadrži više od 50 % amfibola i više od 20 % neutralnih do bazičnih

plagioklasa. Pripada skupini kristalastih škriljavaca, koji su nastali regionalnim iplutonskim metamorfizmom. Otporan

je na habanje, pa se koristi kao tehnič- ko-građevni kamen.

Anaerobno raspadanje (engl. an-aerobic decomposition) – oblik raspa-danja materije bez prisutnosti kisika.

Andezit (engl. andesite) – neutral- na magamatska stijena (efuzivna stijena). To je efuzivni je ekvivalnet diorita , a sadrži neutralne plagioklase i fero-

magnezijske minerale poput hornblen-de, biotita ili piroksena. Koristi se kaotehničko-građevni kamen, naročito kaoagregat za asfaltne smjese.

Anizotropija (engl. anisotropy) –svojstvo krutih tijela ( minerala i stijena)da u različitim smjerovima imaju razli-čita fizička svojstva (elastičnost, indeksloma svijetlosti, toplinska vodljivost i

sl.). Većina kristala je anizotropna, osimonih iz kubične klase. Stijene naglaše-ne slojevitosti ili škriljavosti imaju izraže-no anizotropiju.

Anortit (engl. anortite) – mineral Ca- Al

2Si

2O

8 iz skupine plagioklasa.

Antiklinala (engl. anticline) – izbo-čeni (konveksni) dio bore. Tjeme anti-

klinale je izbočeni dio u kome se nalaze

najmlađe stijene, a jezgra antiklinale središnji je dio, u kome se nalaze naj-starije stijene.

Antiklinorij (engl. anticlinorium) –konveksna, odnosno izbočena geološ-ka struktura sastavljena od više bora.

Antropocen (engl. Anthropocene)– naziv za najmlađe historijsko razdo-blje holocena. Nije u službenoj krono-stratigrafskoj podjeli ( geološka vremen-ska ljest vica).

Antropogen (engl. anthropogenic)– stvoren ljudskom djelatnošću.

Aplit (engl. aplite) – hipoabisalna magamatska stijena, sastavljena od kvarca i alkalijskih feldspata. Uglavnom je svijetle boje, a nalazi se uz intruzive granita i granodiorita.

Aragonit (engl. aragonite) – kalcijevkarbonat (CaCO3) je mineral iz skupine

karbonata. Istog je sastava, ali različitekristalne rešetke od kalcita.

Areniti (eng. arenaceous rocks) – na-ziv za klastične sedimentne stijene kojedominantno sadrže zrnca veličine pijeska ( pješčenjak ). Ponekad se arenitima nazi-

vaju pješčenjaci s učešćem manje od 15% matriksa u ukupnom volumenu.

Arhaik (engl. Archean) ili arheozoik je – stariji eon prekambrija, koji je trajaood 4.000 Ma do 2.500 Ma prije sadaš-njosti. Iz tog razdoblja potječu i najstarijisačuvani tragovi Zemljine kore.

Arhitektonsko-građevni kamen

(engl. dimension stone) – naziv za vrstu


35/196


kamena koji je prethodno industrijskirezan u obliku ploča različitih dimenzija,a koristi se za vanjsko i unutrašnje pod-no i zidno oblaganje (t ehničko-građevni

kamen). Najvažnije su vrste arhitekton-sko-građevnog kamena granit i mra- mor . U granite se ubrajaju sve magamatske i metamorfne stijene silikatnogsastava koje su izrazito tvrde i pogod-ne za obradu. Zajedničko im je svoj-stvo trajnost i nepromjenjivost izgleda,

jer sadrže stabilne prirodne pigmente.U mramore se ubrajaju sve tvrde dosrednje tvrde i metamorfne i sedimen-tne stijene karbonatnog sastava kojesu pogodne za obradu. Zajedničko im

je svojstvo nepostojanost uslijed djelo-vanja atmosferilija, zbog čega uglačanepovršine gube sjaj.

Arkoza (engl. arkose) – vrsta pješče-

njaka s značajnim udjelom feldspata. Arteški vodonosnik (engl. artesian

aquifer) – potpuno saturirani zatvoreni vodonosnik koji je omeđen nepro-pusnim stijenama u krovini i podini.Prihranjivanje vodonosnika odvija sena udaljenim mjestima u odnosu napodručje korištenja. Podzemna voda

je pod tlakom, pa se bušenjem razinavode diže iznad nepropusne krovinetako da ostaje ispod površine terena(subarteška voda) ili se izlijeva na po-vršinu (arteška voda). Vode u arteškomvodonosniku mogu imati povišenu mi-neralizaciju.

Asimetrična bora (engl. asymmetri-

cal fold) – tip bore ravnih krila nejednake

duljine koja nema osnu plohu. Najčešćese između dva duga i ravna krila nalazi

jedno kraće i strmije nagnuto.

Astenosfera (engl. astenosphere) –srednji dio Zemljinog plašta.

Asteroidi (engl. asteroids) ili plane-toidi – kamena ili metalna nebeska tijelapromjera većeg od 1 m, koji samostal-no ili u skupini sličnih tijela obilaze okoSunca. Većina planetoida obilazi Sun-ce u asteroidnom pojasu između Mar-sa i Jupitera. U usporedbi s planetimamnogo su manji i najčešće nepravilnogoblika. Nastali su od ostataka proto-planetarne tvari koja se nije pripojilaplanetima za vrijeme stvaranja Sunče-va sustava. Prema spektralnoj analiziodrazne svjetlosti, asteroidi se mogupodijeliti na ugljikove, kojih je oko 75% isadrže tamne ugljikove spojeve, metal-

ne (8%) i silikatne (17%).

Atmosfera (engl. atmosphere) –zračni omotač oko Zemlje. U suvre-menoj atmosferi zrak sadrži oko 78 %N2, i 21 % O2, dok je koncentracija CO2 promjenjiva i sada kontinuirano raste,pa je dosegnula 0,4 %. Sastav atmos-fere jednolik je zbog visokog stupnja

miješanja. U donjem dijelu atmosfere,troposferi koja seže do 40 km visine,nalazi se 90 % volumena plinova. Što jevisina veća, zrak je sve više razrijeđen.

Atmosferski hazard (engl. atmos-pheric hazard) – skupina prirodnih opa-snosti ( prirodni hazard ) prouzročenihprocesima u atmosferi, posebice u nje-

zinu donjem dijelu – troposferi. To uklju-

http://-/?-http://-/?-


36/196


čuje pojavu tropskih ciklona, tornada,oluja, udare gromova, te suše i šumskepožare.

Atol (engl. atoll) – tip otoka u trop-skom području. U središtu se nalazivulkan, koji može bit potpuno prekrivenmorem, a obrubljen je koraljnim grebe-

nima.

BB-horizont (engl. B horizon) – zonatla ispod E horizonta koja ne sadrži humus. Biološki je neaktivan. Naziva sei iluvijalni horizont. To je zona akumu-lacije, bogata glinom kao i željeznim ialuminijskim oksidima

Barisfera (engl. barysphere) – nazivza Zemljinu jezgru.

Batijal (engl. bathyal) – naziv zapodručje morskog dna koje obuhva-ća kontinentsku padinu i kontinentsko

podnožje, a prostire se između kontinentskog praga i abisala.

Batolit (engl. batholith) – veliko plu-

tonsko tijelo sastavljeno od magmat-skih stijena, volumena koji varira od

jednog do nekoliko stotina km3.

Bazalt (engl. basalt) – mafitna magamatska stijena (efuzivna stijena) ba-zičnog sastava. Sadrži bazične plagi-oklase, a od piroksena najčešće augitili diopsid. Ima tamnosivu do crnu boju.

Bazalti su najrasprostranjenije efuzivne

magamatske stijene i širokoj su upora-bi kao tehničko-građevni kamen.

Bazen (engl. basin) – s inklinala pri-bližno jednake dužine i širine, čija sekrila izdižu u svim smjerovima.

Bazične magmatske stijene (engl. basic igneous rocks) – ili mafit-

ne magamatske stijene imaju 45 do 52% SiO

2 težinske komponente. Sadržebazične plagioklase te piroksene, am-fibole i olivin.

Bioerozija (engl. bioerosion) – pro-ces mehaničkog i kemijskog razara-nja obale u procesu marinske erozije,zbog djelovanja skupine organizama(biocenoza) koji tvore obraštaj u zoni

mediolitorala i infralitorala. U zoni mor-skih mijena (plima i oseka) s vremenommože nastati udubljen oblik – plimna

potkapina. Bioerozija je najizraženija naobalama oblikovanim u karbonatnim stijenama s visokim udjelom kalcita.

Biogeni sediment (engl. biogenicsediment) – tip sedimenta koji većimdijelom tvore litificirani ostaci uginulihorganizama (fosil ). Pretežito su to na-kupine anorganskih ostataka (skeleta,

ljuštura) sastavljenih od kalcita ili opala,a mogu biti i organski ostaci (ugljikovo-dici ).

Biogeokemijski ciklus (engl. bi-ogeochemical cycles) – prirodno kru-ženje kemijskih elemenata bitnih zaživot (C, O, H, N, S, P), prouzročenointerakcijom između geokemijskih sfera

Zemlje i živih bića unutar biosfere.


37/196


Biosfera (engl. biosphere) – nazivza područje Zemlje u kojem se odvijaživot. Obuhvaća donji dio atmosfere,gotovo cjelokupnu hidrosferu i površin-

ski dio geosfere.Biostratigrafska jedinica (engl.

biostratigraphic unit) – temelji se nafosilnom sadržaju u geološkim tijelimakoje tvore sedimentne stijene. Osnovnabiostratigrafska jedinica je biozona.

Biotit (engl. biotite) – mineral izskupine tinjaca K(MgFe)

3

(OH)2

AlSi3

O10. Tamne je boje i čest petrogeni mineral

te se nalazi u mnogim magmatskim i metamorfnim stijenama. Neotporan jena trošenje i stoga je štetan u tehničko-

građevnom kamenu.

Bioturbacija (engl. bioturbation)– proces bušenja i miješanja česticau nevezanim ili slabo konsolidiranimsedimentima koji nastaje aktivnošćuorganizama. Ovaj proces uzrokuje dje-lomično ili potpuno razaranje primarnihstruktura i tekstura u sedimetima

Blatni tok (engl. mud flow) – pose-ban oblik pokreta masa odnosno teče-

nja tla niz kosine. Pokrenuta masa je

pretežito sitnozrnasto tlo zasićenog vo-dom. Brzina bujica blata može biti velikai prouzročiti znatne štete i ljudske žrtve.Poseban oblik blatnog toka je lahar .

Blok (engl. boulder) – odlomak stijene veći od 256 mm prema klasifikaciji tla.

Blokovsko klizanje (engl. blocksliding) – klizanje blokova stijene ili tla

po stabilnoj podlozi. Klizna ploha često

je predodređena geološkom građomkod ovog tipa klizanja.

Boćata voda (engl. brackish wa-ter) – ili brakična voda nastaje miješa-njem slatke (riječne ili izvorske) i morskevode. Zbog toga je manje mineralizira-na od morske vode. Česta je na prio-balnim izvorima u području krša.

Boksit (engl. bauxite) – stijena kojapretežito sadrži minerale iz skupine alu-minijskih hidroksida i hidroksida željeza.

Također redovito sadrži i promjenjive ko-ličine minerala glina i kvarca. Nakupineboksita su posljedica starijih faza okrša-vanja u dinarskom kršu. Boksit se koristikao ruda za dobivanje aluminija.

Bora (engl. fold) – geološka struk-turna forma nastala boranjem, odnosnosavijanjem primarno planarnih struktur-

nih elemenata ( slojeva, pločastih ma-gmatskih tijela i sl.) uslijed kompresijskihsila izazvanih tektonskim pokretima u li-tosferi . Potpuna bora sastoji se od izbo-čenog ili konveksnog dijela ( antiklinala) iudubljenog ili konkavnog dijela ( sinklinala). Kod pravilnih bora krila bore sime-trična su kod pravilnih bora, pa se mogupodijeliti uzdužnom osnom plohom. S

obzirom na položaj osne plohe razlikujuse uspravne, kose, prevrnute, polegle iutonule bore. Izoklinalne bore imaju krilaparalelna s osnom plohom, a lepezastekrila savijena u obliku lepeze. Koljenatabora ili fleksura je tip asimetrične bore.Sustavi bora mogu sačinjavati antiklinorij ili sinklinorij .

Boranje (engl. folding) – način de-



38/196


formiranja stijena u litosferi prouzročentektonskim pokretima. Najčešći oblikboranja nastaje uslijed tektonskogsuženja prostora. Posljedica pove-

ćanja intenziteta deformacija stijena može biti nastanak različitih tipova bora. Kod intenzivnih i uznapredova-lih deformacija boranje može prijeći u

rasjedanje. Boranje može biti takođerprouzročeno gravitacijskim spušta-njem, kompakcijom sedimenata, zbogdijapirskih prodora magme ili evapori-ta prema površini. Prilikom boranja u

pravilu ne dolazi do prekida kontinui-teta stijenske mase.

Brakična voda (engl. brackish wa-ter) – ili boćata voda naziv za zasla-njenu vodu koja ima ukupnu količinuotopljenih tvari između slatke odnosnopitke vode i slane morske vode. Sadr-ži više od 1.500 mg l-1 otopljenih tvari.

Brakična voda često istječe iz obalnih ipodmorski izvora (vrulja).

Brazdanje (engl. rilling) – procesodnošenja površinskog sloja tla ili stije-

ne zahvaćene trošenjem zbog linijskogtoka površinske vode niz kosinu. Kodtoga nastaju pliće ili dublje brazde i ma-nje vododerine. Proces brazdanja če-

sto se odvija istovremeno s procesimaspiranja i jaružanja.

Breča (engl. breccia) – ili kršnik na-ziv za više ili manje čvrsto vezanu kla- stičnu sedimentnu stijenu. Sastoji seod uglastog do poluuglastog stijenskogkršja većeg od 2 (3) mm i cementa ilimatriksa. Veličina fragmenata najčešće

jako varira. Uglatost je posljedica krat-

kog transporta. Prema načinu postankarazlikuju se vulkanske, tektonske i sedi-mentne breče. Piroklastične ili vulkan-ske breče sastoje se od odlomaka koji

potječu od erupcija vulkana. Katakla-stične ili tektonske breče nastaju u pro-cesu lomljenja ili drobljenja stijena, pričemu su tektonski pokreti bili najvažnijičimbenik. Sedimentne ili intraformacij-ske breče nastaju tijekom sedimentaci-

je. Poznate su mramorne, vapnenačkei dolomitične breče, koje se koriste kao arhitektonsko-građevni kamen. Njihova

dekorativna i tehnička svojstva ovise osastavu čestica i značajkama veziva.

Brečokonglomerat (engl. breccio-conglomerate) – klastična sedimentna stijena: prijelazni tip između breče i

konglomerata.

Bubrenje tla (engl. swelling of soil)

– povećanje volumena sitnozrnastog tla s povećanjem sadržaja pelikularne vode. Povećanjem volumena smanje-nje se konzistencija tla. Bubrenju suosobito podložna tla koja sadrže mi-

nerale glina iz skupine montmorilonita.Suprotan proces je stezanje tla prou-zročen smanjenjem vlažnosti.

Bujica (engl. torrent) – ili bujični tok je vodotok velikog nagiba u slivnom po-dručju, zbog čega se u koritu može na-glo povećati protok. Značajka bujičnogtoka je pronos nanosa velikog volume-na u kratkom vremenu, ali i transportstabala, granja i otpadnog materijala.U bujičnom slivu izražena je erozija , štomože prouzročiti različite oblike pokre-

ta masa na kosinama.

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


39/196


Bunar (engl. well) – ili zdenac iskopanili izbušen otvor u tlu ili stijenskoj masi kojisluži za crpljenje podzemne vode.

Bušaća jezgra (engl. core sample)– cilindrični uzroci tla i stijene koji sedobivaju rotacijskim načinom bušenjatijekom izrade istraživačke bušotine.Dobiveni materijal pohranjuje se u od-govarajuće sanduke. Na bušaćoj jezgriobavlja se klasifikacija tla i stijena. Tako-đer se odabiru uzorci za laboratorijskaispitivanja.

CC-horizont (engl. C horizon) – naj-

niža zona tla, koja se nalazi ispod B horizonta. Sadrži mješavinu sitnozrna-

stih čestica tla i odlomke podrijetlomiz osnovne stijene ( regolit ). U ovu zonurijetko dopire korijenje vegetacije. To jeujedno i zona trošenja.

Ciklus ugljika (engl. carbon cycle)– protok ugljika između atmosfere ioceana, njegova pretvorba u karbonat-

ne stijene, njihovo pretvaranje u ma- gmu i vraćanje kroz proces vulkanizma.

Cinder vulkan (engl. cinder volca-no) – kupasti vulkan manjeg volumena ivisine, izgrađen od piroklasta. Taj pirat-ski tip vulkanskog čunja često se nalazioko matičnog stratovulkana.

Crvenica (engl. terra rossa) - na-

ziv za crvena rezidualna tla, posebice

raširena na području krša Meditera-na. Smatra se da je crvenica tip relik-tnog tla nastalog u toplijim klimatskimuvjetima od današnjih. U geološkom

smislu crvenica je naziv za crvenka-sta, smeđecrvena i žućkastocrvenatla koja sadrže čestice gline i praha ipokrivaju karbonatne stijene. Debljenaslage crvenice najčešće se nalaze u

ponikvama i krškim uvalama. Karakte-ristična crvenkasta obojenost potječeod amorfnih željeznih hidroksida. O po-stanku crvenice postoje tri tumačenja:1) nastala je u procesu okršavanja odnetopivog ostatka karbonatnih stijena;2) nastala je od materijala donesenihna karbonatne stijene; 3) poligenetske

je prirode.

ČČvrsta stijena (engl. hard rock ) –

stijena visoke jednoosne tlačne čvrsto-će (> 100 MPa). To je većina magmat-

skih stijena, kao i neke metamorfne isedimentne stijene. Često se koristekao tehničko-građevni kamen.

Čvrstoća stijenske mase (engl.rock mass strength) – ukupna otpor-nost određenog tipa stijene na hidrostatsko, tlačno ili vlačno naprezanje. Touključuje koheziju, sustav pukotina i tlak

podzemne vode unutar stijenske mase.

http://-/?-


40/196


DDacit (engl. dacite) – felsična magamatska stijena kiselog sastava, odno-

sno efuzivni ekvivalent granodiorita.

Dajk (engl. dyke) – pločasto pluton-sko tijelo sastavljeno od magamatskih stijena, a nastalo prodorom magme koji je pod nekim kutom presjeklo sedi-

mentne stijene.

Daljinska istraživanja (engl. re-mote sensing) – skup metoda istraži-vanja terena koja se sve više koriste ugeološkim istraživanjima, a posebiceza izradu geoloških karata različitih na-mjena. Daljinska istraživanja obuhva-ćaju metode fotogrametrije, laserskog skeniranja i satelitskog snimanja.

Datiranje radioaktivnim ugljikom (engl. radiocarbon dating) – metodadatiranja pomoću izotopa radioaktiv-nog ugljika 14C. Taj izotop ugljika vezan

je u plin CO2 koji u procesu fotosinteze

ulazi u biljke, a prehrambenim lancemi u sva živa bića. Zbog toga je njegovudio stalan. Nakon uginuća količina 14C

se smanjuje zbog radioaktivnog raspa-danja (vrijeme poluraspada je 11.460godina). Analitičkim metodama mogu-će je odrediti starost ostataka živih bićamlađih od 50.000 godina.

Debritna lavina (engl. debris ava-lanche) – ili kamena lavina je vrlo brzo,turbulentno kretanje mješavine odloma-

ka i blokova niz strme kosine. To je če-

sta pojava u planinskim predjelima.

Debritni tok (engl. debris flow) – re-lativno brz tok sedimenata niz kosinukoji se sastoji od mješavine kamenihodlomaka i sitnozrnastog tla zasićenogvodom. Česta je pojava u planinskimpredjelima.

Deflacija (engl. deflation) – pokre-tanje čestica veličine praha i pijeska djelovanjem vjetra. Deflacija je česta udinama na obalama i u pustinjama.

Deformabilnost stijena (engl. de-formability of rocks) – svojstvo stijena da se deformiraju pod djelovanjemvanjskih naprezanja. Istovremeno, kaoreakcija na djelovanje vanjskih sila, ustijeni nastaju naprezanja koja teževratiti čestice u prvobitan položaj. Ustijenskoj masi mogu nastati elastične,

plastične i krte deformacije.

Dekompozicija (engl. decomposi-tion) – naziv za kemijsko trošenje stije-na.

Deluvij (engl. deluvium) – naziv za padinske naslage. Prije se koristio zastarije naslage kvartara.

Delta (engl. delta) – prostrano pod-ručje na ušćima rijeka u more ili u veća jezera, gdje se zbog smanjene kine-tičke energije vodenog toka ( pronos

nanosa) taloži pretežni dio sedimenata koje su tokovi donijeli. Delta najčešćenastaje zatrpavanjem estuarija. Talože-njem se stvara sedimentno tijelo lepe-zastog oblika u tlocrtu slično grčkom

slovu “delta” od čega potječe naziv. Pri

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


41/196


taloženju dolazi do granulometrijskograzdvajanja sedimenata: sedimenti kru-pnijih zrna (šljunak i pijesak ) talože seblizu riječnog ušća, a sitnozrnasti sedi-

menti ( prah i glina) dalje prema bazenuu prodelti . Na proces taloženja moguutjecati valovi i morske struje pa nastajuvrlo različiti i kompleksni sustavi delta.

Denudacija (engl. denudation) -egzogeni proces, odnosno povezanodjelovanje insolacije, precipitacije, po-vršinskih tokova, leda, organizama i

gravitacije. Denudacija je također zbirninaziv za sve destrukcijske procese kojisudjeluju u snižavanju reljefa (erozija, derazija , abrazija, pokreti masa i sl.). To

je posljedica skupnog djelovanja egzo-genih sila, a njen je rezultat ogoljivanje,zaravnjivanje i globalno snižavanje ko-pnenih masa na Zemlji .

Destruktivna granica ploče (engl.destructive plate boundary) – subduk-cijska zona duž koje se zbiva konzuma-cija Zemljine kore.

Devon (engl. Devonian) – period paleozoika koji je trajao više od 60 mi-lijuna godina (419,2 Ma do 358,9 Ma).Ima tri epohe. Iz tog razdoblja potječuprvi tragovi života na kopnu.

Dezintegracija (engl. disintegration)– naziv za fizičko trošenje stijena.

Dijabaz (engl. diabase) - hipoa-bisalna mafitna magamatska stijena bazičnog sastava. Tipičnu dijabaznustrukturu čine isprepleteni štapići plagi-

oklasa čije međuprostore ispunjava au-

git ( pirokseni ). Ovakav sastav i strukturauzrok su njegovoj kemijskoj otpornosti ižilavosti, pa se dijabaz često koristi kaotehničko-građevni kamen u cestograd-

nji, kao agregat za beton i sirovina zatermoizolacijske materijale.

Dijageneza (engl. diagenesis) - obu-hvaća sve mehaničke i kemijske promje-ne koje se događaju u sedimentima od njihova taloženja, nastanka čvrstih sedimentnih stijena pa do početka me-tamorfnih procesa. To uključuje kom-

pakciju i cementaciju sedimenata kao irekristalizaciju već stvorene stijene. Naj-važniji dijagenetski proces je litifikacija. Uosnovi se razlikuju mehanička i kemijskadijageneza. Mehanička dijageneza obu-hvaća procese kompakcije, tijekom kojihse smanjuju poroznost i volumen talogate istiskuje voda iz pora zbog tlaka kro-vinskih naslaga, koji raste s povećanjemdubine zalijeganja. Kemijska dijagene-za obuhvaća složene procese otapanjapojedinih mineralnih sastojaka, reakcijeizmeđu minerala i preostale vode, kri-stalizaciju minerala iz porne vode, tran-sformacije nestabilnih u stabilne mine-ralne faze zbog povišenja temperaturei tlaka. Tijekom kemijske dijageneze na-

staje cijeli niz novih (autigenih) minerala.Među najvažnije kemijske dijagenetskeprocese ubrajaju se: tlačno otapanje mi-neralnih zrna, otapanje lako topivih mi-neralnih komponenti, cementacija, auti-geneza, rekristalizacija i metasomatoza.

Dijagonalni rasjed (engl. oblique-slip fault) – tip rasjeda koji ima kretanje

krila dijagonalno u odnosu na pružanje


42/196


paraklaze. S obzirom na smjer pomakamogu biti lijevi i desni normalni rasjedi ,kao i lijevi i desni reverzni rasjedi .

Dijamant (engl. diamond) - mineral i jedna od modifikacija elementarnogugljika. Nastao je u uvjetima vrlo viso-kog tlaka i temperature u vrlo starim magmatskim stijenama koje izgrađuju jezgre kontinenata ( kraton). To je najtvrđiprirodni mineral (po Mohsovoj skali 10).Budući da je kemijski otporan, nalazi se iu aluvijalnim sedimentima. U tehnici rabi

se kao prirodni abraziv za rezne, bušaćei brusne alatke. Sintetički je dijamant posvojstvima sličan prirodnom.

Dijastem (engl. diastem) – prekid utaloženju sedimenata koji je obilježen

hijatusom kratkog trajanja, odnosno lo-kalnom erozijskom diskordancijom. Di-

jastem može, ali i ne mora biti obilježen

erozijom sedimenata u podini.

Dijatomit (engl. diatomite) – se-dimentna stijena biogenog podrijetlakoja uglavnom sadrži skelete amorfnog

kvarca (opal ), koji su podrijetlom od di- jatomejskih algi.

Dina (engl. dune) – pokretni valoviti iz-

duženi oblici na morskom dnu, u pješča-nim pustinjama i na pjeskovitim obalama visine od 1 m do više od 10 m. Migracijadine zavisi od smjera i brzine vodene ilizračne struje. Pojedinačna zrna premje-štaju se većinom saltacijom. Dine suznatno veće od valnih brazda.

Dinamički metamorfizam (engl.

dynamic metamorphism) – ili kinetički

odnosno deformacijski metamorfizam zbiva se pri nižim temperaturama isnažnom tlaku pa prevladava droblje-nje prvotnih stijena. Tako nastaju sti-

jene kataklastiti ( kataklastična breča i milonit ).

Dinamičko-termalni metamor-fizam (engl. dynamotermal metamor-phism) – ili regionalni metamorfizamzbiva se pri povećanoj temperaturi iuglavnom usmjerenom tlaku ili stresu.

Tijekom tog procesa nastaju kristalasti

škriljavci niskog i visokog stupnja me-tamorfoze.

Diorit (engl. diorite) – intruzivna ne-utralna magmatska stijena neutralnogsastava. Sadrži plagioklase, vrlo malo

kvarca i feromagnezijske minerale.Zbog toga diorit ima tamnosivu boju.Koristi se kao arhitektonsko-građevni i

tehničko-građevni kamen.

Diskontinuitet (engl. discontinu-ity) – opći naziv za bilo koji mehaničkiprekid u stijenskoj masi koji ima niskuvlačnu čvrstoću ili je uopće nema. Ter-min diskontinuitet koristi se za većinutipova pukotina, oslabljenih ploha sloje-vitosti ili škriljavosti , zona smicanja i ra-sjeda. Diskontinuiteti mogu presijecatistijensku masu u cijelosti, formirajućiblokove (monolite) ili pak samo djelomi-ce, formirajući «materijalne mostove». 3i građa, uključujući i sve diskontinuite-te, tvore sklop stijenske mase. PremaRMR-klasifikaciji , za kvantitativni opisdiskontinuiteta u stijenskoj masi defi-

niraju se značajke diskontinuiteta (broj

http://-/?-http://-/?-


43/196


setova, orijentacija, razmak, postoja-nost, hrapavost, čvrstoća zidova, širi-na), ali i značajke ispune diskontinuiteta(zijev, sastav i debljina ispune, procje-

đivanje podzemne vode) i veličina blokova.

Diskordancija (engl. unconformity)– erodirana površina između stijenskihtijela obilježena značajnim hijatusom ustratigrafskom slijedu. Tipovi diskor-dancija su: erozijska diskordancija i tek-tonsko-erozijska diskordancija.

Divergentna granica ploče (engl.divergent plate boundary) – zona uzsredišnji oceanski hrbat gdje se zbivastvaranje Zemljine kore.

Dno sinklinale (engl. trought ofsincline) – zona maksimalne zakrivlje-nosti sinklinale.

Doba (engl. age) – relativno kratkorazdoblje u geološkoj vremenskoj lje-stvici .

Dolinski ledenjak (engl. valley gla-cier, gletcher) – tip ledenjaka koji se na-lazi u planinama i ograničen je bokovi-ma doline. Može se granati u pritoke.Dolinski ledenjaci mogu imati ishodišta

u ledenim pokrovima. Postupno sespuštaju kroz doline, koje pritom ero-diraju i preoblikuju, pa nastaje koritastadolina.

Dolomit (engl. dolomite) – nazivza mineral i ujedno za sedimentnu

karbonatnu stijenu. Mineral dolomitCaMg(CO3)2 kristalizira u trigonskom

sustavu. Sličan je kalcitu, ali manje to-

piv. Izražene je kalavosti i tvrdoće 3.5do 4 prema Mohsovoj ljestvici . Kristali su bijele do sivkaste boje. Dolomit jevažan mineral u sastavu karbonat-

nih stijena. Stijena dolomit mineralni je agregat minerala dolomita, a čestosadrži i kalcit. Dolomit kao izvorni ke-mogeni sediment vrlo je rijedak i nazivase ranodijagenetski dolomit. Pretežitonastaje procesom dolomitizacije, od-nosno metasomatozom vapnenaca (kasnodijagenetski dolomit). Ioni ma-

gnezija iz morske ili podzemne vodezamjenjuju kalcij u kristalnoj rešetki kal-cita. Zamjena može biti potpuna ili dje-lomična, pa zato postoje prijelazni obli-ci od vapnenca, dolomitnog vapnenca,kalcitnog dolomita do dolomita. Ovisu varijeteti dolomita raširene stijeneu Republici Hrvatskoj i važan su izvortehničko-građevnog kamena, a rjeđese koriste kao arhitektonsko-građevni

kamen.

Doma (engl. dome) – antiklinala pri-bližno jednake dužine i širine čija krilatonu u svim smjerovima.

Drumlin (engl. drumlin) – velika iz-duljena nakupina tila visine do 50 m

koja je nastala radom ledenjaka.

Duktilna stijena (engl. ductile rock )– tip stijene koja se plastično deformirapod djelovanjem naprezanja bez na-stanka pukotina.

Dunit (engl. dunite) – ultramafitna magmatska stijena ( intruzivna stijena)

ultrabazičnog sastava.



44/196


Dužobalna struja (engl. longsho-re current) – strujanje morske ili jezer-ske vode paralelno obali. Nastaje zbogprevladavajućeg smjera vjetra i valova,

koji pod određenim kutom dolaze doobale. Posljedica te pojave je dužobalni pronos sedimenata žala.

Dužobalni pronos (engl. longshoredrift) – proces transporta sedimenata uzduž obale zbog utjecaja dužobalne struje.

ĐĐelasij (engl. Gelasian) – obuhvaća

starije doba donjeg pleistocena (2,59Ma do 1,81 Ma B. P.) prema geološkoj vremenskoj ljestvici koje se rabi za ma-

rinsko područje Mediterana.

EE-horizont (engl. E horizon) – ili elu-

vijalni horizont je zona tla ispod A-hori-

zonta koja sadrži vrlo malo humusa. To je granica rasta korijenja i zona izluživa-nja minerala zbog procjeđivanja podze-

mne vode koja ujedno odnosi najsitniječestice poput gline. Ovaj horizont jesvjetlije boje, a često nedostaje u pro-filu tla.

Efektivno naprezanje tla (engl.

effective stress of soil) – rezultat dje-

lovanja sila na dodirima između čvr-stih čestica tla. To je razlika izmeđuukupnog naprezanja i tlaka podzemne vode u intergranularnom prostoru.

Efuzivne stijene (engl. extrusiverocks) – ili izljevne (vulkanske) magmat-ske stijene, nastale naglim hlađenjem

lave na površini Zemlje.

Egzogeni procesi (engl. exoge-netic processes) - skupni naziv za sveprocese na površini Zemlje ili neposred-no ispod površine koji su prouzročenivanjskim silama, a čije su posljedicetrošenja stijena i promjena reljefa. Dje-lovanje unutarnjih sila izaziva tektonskepokrete u Zemljinoj kori , što uvjetujepromjenu prostornih odnosa stijenskih

masa i reljefa. Vanjske sile nastoje za-ravnati tako poremećeni reljef. Zato suizdignuti dijelovi terena posebno izlo-

ženi procesima erozije. Egzogene sileuzrokuju fizičko i kemijsko trošenje stijena, prenose razorene i otopljene če-stice iz tla i stijena te ih akumuliraju unižim i zaravnjenim dijelovima. Egzoge-ni procesi ovise o klimi nekog područja:u nivalnom području naglašen je utjecajsnijega i leda, u humidnom vode i orga-nizama, a u aridnom insolacije i vjetra.

Suvremenim egzogenim procesima injihovim posljedicama bavi se geomor-fologija i inženjerska geologija.

Eklogit (engl. eclogite) – metamor-fna stijena škriljave teksture nastala uprocesu regionalnog i plutonskog me-tamorfizma od pješčenjaka, felsičnih i

mafitnih magmatskih stijena pri ekstre-

mno visokom tlaku i temperaturi.

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


45/196


Elastična deformacija (engl. ela-stic deformation) – dio je ukupne de-formacije koja nestaje nakon prestan-ka djelovanja naprezanja. Deformacija

može biti linearna ili nelinearna. Stijene se različito elastično deformiraju, ovi-sno u njihovoj genezi te strukturi i tek-sturi .

Elastični odgovor (engl. elasticrebound) – pojava elastične deforma-cije nakon djelovanja seizmičkih valova,zbog kojih se dio stijenske mase brzo

vraća u prijašnje stanje naprezanja.

Električna tomografija (engl.electrical imaging) – metoda električne otpornosti kod koje se izvode niz elek-tričnih profiliranja za različite dubinskezahvate. Na taj način se može dobitikontinuirana slika podzemlja u 2D ili3D-prostoru.

Električno profiliranje (engl.electrical profiling) – metoda električne otpornosti kod koje se duž određenogpravca istražuju uzdužne promjeneotpornosti u sedimentima i stijenskoj

masi do iste dubine.

Električno sondiranje (engl. elec-

trical sounding) – metoda električke otpornosti kod koje se uzastopnim raz-micanjem strujnih elektroda zahvaćasve veća masa sedimenata ili stijenskemase i tako prodire sve dublje, pa seoponaša istraživačko bušenje.

Elipsoid deformacije (engl. stra-in ellipsoid) – geometrijski prikaz tro-

dimenzionalnog stanja deformacija u

točki. Površina elipsoida definirana jekrajnjim točkama svih vektora defor-macija koji djeluju u ravninama kojeprolaze danom točkom kontinuuma.

Koristi se za analizu deformacije u stijenskoj masi .

Elipsoid naprezanja (engl. stre-ss ellipsoid) – geometrijski prikaz tro-dimenzionalnog stanja naprezanja utočki. Površina elipsoida definirana jekrajnjim točkama svih vektora napreza-nja koji djeluju u ravninama koje prolaze

danom točkom kontinuuma. Grafičkiprikaz elipsoida naprezanja koristi seza analizu naprezanja u stijenskoj masi .Polje in situ naprezanja u litosferi naj-češće je anizotropno, a definiraju ga triglavne osi elipsoida naprezanja među-sobno različitih veličina. Os najvećegnaprezanja (a) je os po kojoj se zbiva

kompresija, os najmanjeg naprezanja(c) je os po kojoj se zbiva dilatacija, aos srednjeg naprezanja (b) poistovjeću-

je se s osi boranja.

Eluvij (engl. eluvium) – ili rezidual-no tlo nastalo je fizičkim, kemijskim ibiološkim trošenjem stijena u podlozi,uz neznatan transport sedimenata ili

bez njega. Prilikom procesa trošenjabitno se smanjuju fizičko-mehaničkeodlike matičnih stijena, odnosno nanjima nastaje zona trošenja koja imaznačajke tla.

EMS-98 ljestvica (engl. EMS-98scale) – ili Europska makroseizmička

ljestvica koristi se za određivanje inten-

ziteta potresa.

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-


46/196


Endogeni procesi (engl. endoge-netic processes) – skupni naziv za sveprocese u unutrašnjosti Zemlje koji suprouzročeni unutrašnjim silama uz vi-

sok tlak i temperaturu. Posljedica en-dogenih sila je magmatska aktivnost(intruzije i vulkanizam), seizmičnost kaoi pokreti Zemljine kore (epirogeneza iorogeneza). Djelovanje unutrašnjih silauzrokuje promjenu prostornih odnosastijenskih masa, potrese i mijenjanjereljefa, a to izaziva pojačano djelovanjeegzogenih sila. Vulkani i potresi najče-šće nastaju na dodirima velikih tekton-skih ploča koje sačinjavaju litosferu.

Eocen (engl. Eocene) – srednja epo-ha paleogena, koja je trajala više od 22milijuna godina (56,0 Ma do 33,9 Ma).

Eolski sedimenti (engl. eolian sedi-ments) – tip sedimenata nastalih naku-

pljanjem čestica donesenih vjetrom. Eol-ska erozija ili erozija vjetrom izražena je upustinjskim predjelima gdje je vegetacijavrlo oskudna. Slabo vezana sedimentna stijena eolskog podrijetla jest les.

Eon (engl. eon) – najveće razdobljeu geološkoj vremenskoj ljestvici kojeobuhvaća nekoliko era. Eoni su arhaik ,

proterozoik i fanerozoik .

Epicentar (engl. epicentre) – oko-mita projekcija hipocentra ili žarišta po-tresa na površini Zemlje.

Epirogeneza (engl. epirogenesis) –naziv za dugotrajne vertikalne pokrete

kratona u litosferi bez izraženih struk-

turnih promjena.

Epoha (engl. epoch) – razdobljeu geološkoj vremenskoj ljestvici kojeobuhvaća dva ili više doba.

Era (engl. era) – veliko razdobljeu geološkoj vremenskoj ljestvici kojeobuhvaća dva ili više perioda.

Erodibilnost (engl. erodibility) –podložnost tla ili stijene djelovanju ero-

zije.

Erozija (engl. erosion) – egzogeni proces koji obuhvaća odvajanje, po-

kretanje i transport čestica različitimagensima (voda, led, vjetar). Trošenje stijena značajno olakšava eroziju i če-sto joj prethodi. Proces erozije završa-va taloženjem. Regionalna ili pluvijalnaerozija zahvaća čitavo kopno. Sastojise od tri usporedna i međusobno za-visna mehanizma: spiranja , brazdanja i jaružanja. Erozija se prema agensimadijeli na: glacijalnu ili eroziju ledom i sni-

jegom, eolsku ili eroziju vjetrom, riječnu eroziju te marinsku eroziju.

Erozijska baza (engl. base levelof erosion) – razina terena ispod kojegnema vertikalne komponente erozije.

Apsolutna recentna erozijska baza je

razina mora.Erozijska diskordancija (engl.

disconformity) – kontakt između sedimentnih stijena subparalelnih slojeva koji je obilježen dijastemom između ta-

loženja sedimenata.

Erozivnost (engl. erosivity) – sposob-nost agenasa (voda, vjetar, led) da prou-

zroče eroziju, bilo tla bilo stijenske mase.


47/196


Eruptivne stijene (engl. igneousrocks) – naziv za magmatske stijene.

Estavela (engl. estavelle) – speci-fična pojava cirkuliranja vode u kršu. Urazdoblju niske razine podzemne vode ima ulogu ponora, a kod visoke razineiz estavele može istjecati voda. Esta-vele su česte uz povremeno plavljena

krška polja.

Estuarij (engl. estuary) – potopljenoriječno ušće gdje se zbog smanjene ki-netičke energije riječnog toka taloži pre-težit dio donesenih sedimenata. Kod ta-loženja dolazi do razdvajanja sedimenataprema veličini zrna: sedimenti krupnijegzrna (šljunak i pijesak ) talože se blizu riječ-nog ušća, a sitnozrnasti ( prah i glina) da-lje u bazenu. Na taloženje mogu utjecati

morske mijene i valovi, pa nastaju vrlorazličite sedimentne tvorevine. Prema

dinamici vode razlikuju se estuariji poddominantnim utjecajem morskih mijena ilioni pod utjecajem riječnoga toka. Zatrpa-vanjem estuarija nastaju uvjeti za stvara-nje delte. Poseban oblik estuarija je rijas,nastao potapanjem riječnih ušća strmihobala. Primjer krških estuarija u Hrvatskojsu ušća rijeka Raše, Zrmanje i Krke.

Europska makroseizmička lje-stvica (engl. European MacroseismicScale) – ili EMS-98 ljestvica novija jeljestvica za određivanje intenziteta po-tresa koja se koristi u Europskoj uniji.Ima raspon od 12 stupnjeva.

Evaporacija (engl. evaporation) –pretvorba tekuće vode u vodenu paru,

koja se diže u atmosferu. Evaporacija

je jedan od ključnih procesa u hidrološ- kom ciklusu.

Evaporiti (engl. evaporites, evapo-rates) – skupina minerala nastala ke-mijskom precipitacijom ili izlučivanjemiz visokokoncentriranih otopina (rasola,salina) zbog isparavanja vode. Najvaž-niji minerali su aragonit , gips, anhidrit,halit i druge soli.

Evaporitne stijene (engl. evaporiterocks) – neklastični odnosno kemijski

tip sedimentnih stijena nastalih kemij-skom precipitacijom ili izlučivanjimaevaporita iz prirodno visokokoncentri-ranih otopina zbog isparavanja ili eva-

poracije vode. Nastaju u aridnoj klimi,u rubnim dijelovima slanih jezera, upriobalnim salinama (sabkha) ili u za-tvorenim lagunama kada je isparavanjevišestruko veće od dotoka vode.

Evapotranspiracija (engl. evapo-transpiration) – proces gubitka vode spovršine Zemlje koji uključuje proceseevaporacije i transpiracije.

FFanerozoik (engl. Phanerozoic) –najmlađi eon u geološkoj povijesti Ze- mlje, počeo završetkom proterozoika prije 541 Ma. Dijeli se na tri ere: paleo-

zoik , mezozoik i kenozoik .

Fanglomerat (engl. fanglomerate) –

kratko prenošen i nesortiran sediment


48/196


lepezastog oblika, čest u podnožjugorskih masiva. U površinskom dijelutoga nanosa česti su aktivni sipari .

Feldspati (engl. feldspars) – ili gli-nenci su alumosilikati kalija, natrija ikalcija koji pripadaju strukturnom tiputektosilikata (silikati ). Kalijsko-natrijskialumosilikati su ortoklas, mikroklin i sa-

nidin, a natrijsko-kalcijski su plagioklasi .Feldspati su najvažnija skupina petro-genih minerala jer izgrađuju oko 60%

magmatskih, 30% metamorfnih i 10%

sedimentnih stijena.Feldspatoidi (engl. feldspathoides)

– ili zamjenci feldspata jesu minerali izskupine tektosilikata, a sastojci su ba- zičnih magmatskih stijena. Iz magme kri-staliziraju kada nema dovoljno SiO

2 kom-

ponente za kristalizaciju feldspata, pa ihzamjenjuju. U ovu skupinu minerala spa-

daju leucit K(Al2Si2O6) i nefelin Na(AlSiO4).U magmatskim stijenama ti minerali nekristaliziraju zajedno s kvarcom.

Felsične magmatske stijene (engl. felsic igneous rocks) – ili kisele

magmatske stijene. Uz alkalijske feld-spate sadrže kisele plagioklase i kvarc.

Ta grupa stijena uglavnom je svijetlih, a

ponekad i crvenkastih boja.

Feromagnezijski minerali (eng.ferromagnesian minerals) – skupinaminerala iz grupe silikata sa znatnimudjelom Fe i Mg-iona kao što su olivin,

pirokseni , amfiboli i biotit . Prevladava- jući udio tih minerala u magmatskim stijenama daje im tamnu zelenosivu do

crnu boju. Za razliku od njih magmat-

ske stijene, u kojima prevladavaju fel-dspati i plagiokalasi , svijetlih su nijansi.

Filit (engl. phyllite) – metamorfna stijena niskog stupnja regionalnog metamorfizma,nastala iz sitnozrnastih klastičnih sedimen-tnih stijena kao i tufova ( piroklastične stijene). Filit sadrži velike količine listića tinjaca,ali ne i minerale gline, za razliku od slejta.Filiti imaju naglašenu škriljavu teksturu.Mogu se lako cijepati u tanke ploče, pa serabe kao tehničko-građevni kamen.

Fizička geologija (engl. physicalgeology) – grana geologije koja se bavirazumijevanjem građe Zemlje i fizičkeenergije u njoj. Temelji se na proučava-nju minerala i stijena kao i procesa kojiuzrokuju njihovo podrijetlo i promjene.

Fizičko trošenje (engl. physicalweathering) – ili dezintegracija način je

razgradnje ili trošenja stijena kada seona mehanički raspada, a pritom nedolazi do promjena minerala. Na tajse način povećava reakcijska površinastijene i pospješuju brzina i intenzitet

kemijskog trošenja. Glavni čimbenicifizičke razgradnje su: insolacija, hidra-tacija-dehidratacija, smrzavanje-otapa-nje i erozija.

Fleksura (engl. flexure) – asimetrič-na ili koljeničasta bora.

Fliš (engl. flysch) – opisni termin zakompleks klastičnih sedimentnih stijena nastalih turbiditnim tokovima odnosnopodmorskim klizanjima sedimenata. Ti sedimenti nastaju kao posljedica brze

erozije okolnog gorja koje se uzdiže, a

http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-http://-/?-

8/18/2019 Rjecinik Pojmova u općoj i primjenjenoj geologij

Documents

Rjecinik Pojmova u općoj i primjenjenoj geologiji