15
RIMSKI SLAVOLUCI 1

Rimski Slavoluci

  • Upload
    petra

  • View
    96

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

arhitektura, rimski slavoluci

Citation preview

RIMSKI SLAVOLUCI

Sadraj

1.UVOD...........................................................................................................................32.TITOV SLAVOLUK..................................................................................................32.1. Reljef 1....................................................................................................................42.2. Reljef 2....................................................................................................................53.KONSTANTINOV SLAVOLUK..............................................................................53.1. Spolia......................................................................................................................63.2. Reljef s Konstantinovog slavoluka.........................................................................74.SLAVOLUK SERGIJEVACA..................................................................................85.ZAKLJUAK..............................................................................................................9Literatura......................................................................................................................10Popis slika.....................................................................................................................11

1.UVODSlavoluci ili trijumfalni lukovi predstavljaju posebne rimske spomenike. To su kiparsko-arhitektonski sklopovi koji su osamostaljeni monumentalni ulazi[footnoteRef:1]. Oni ne vode u zatvorene prostore ve su dio urbanistike organizacije grada.[footnoteRef:2] esto su stajali uz ulaz ili pokraj ulaza u neki javni prostor ili su obiljeavali granino, prijelazno podruje. Slavoluci su podizani i u ranijim razdobljima, u doba republike, generali-pobjednici su ih podizali slavei na taj nain svoje pobjede, meutim oni uglavnom nisu sauvani. Najee su podizani kako bi slavili pobjede ili pothvate, a u ranijim razdobljima sluili su i kao spomenici u sjeanje na mrtve. Imaju jedan veliki glavni prolaz kroz koji su prolazili konjanici i car ili vojskovoa, a ponekad uz sredinji imaju i dva manja, bona prolaza kroz koje su prolazili pjeaci.[footnoteRef:3] Bogato su ukraavani reljefima i kipovima. Oblik slavoluka u srednjem vijeku je posluio graditeljima kao uzor za gradnju raskonih crkvenih portala.[footnoteRef:4] U 19. stoljeu u klasicizmu, razdoblju koji je od antike preuzeo likovna obiljeja, diljem Europe i svijeta grade se slavoluci po uzoru na one rimske. Najpoznatiji su Slavoluk pobjede u Parizu i Brandeburka vrata u Berlinu. [1: Damjanov 2008, str. 90.] [2: ibid] [3: Fulir, Zubek, Juri Avmedovski, Stipeti us, 2009, str. 116.] [4: ibid]

2.TITOV SLAVOLUK

Slika 1. Titov slavolukTitov slavoluk nalazi se u Rimu, na istonom dijelu foruma. Datira iz 81. godine i najstariji je sauvani slobodno stojei luk u Rimu.[footnoteRef:5] Danas je u jako dobrom stanju zahvaljujui Valdierovoj rekonstrukciji u 19. stoljeu.[footnoteRef:6] Titov slavoluk moda je podignut kao spomenik pobjedi, ali je vjerovatnije spomenik Titovoj apoteozi. Reljefi koji se nalaze u prolazu prikazuju scene trijumfa nakon osvajanja Jeruzalema 70. godine. Dok natpis na atici samog slavoluka aludira na njegovu apoteozu, ..DIVO TITO DIVI VESPASIANI... [5: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 196.] [6: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 197.]

2.1.Reljef 1

Slika 2. Prikaz povorke s predmetima iz opljakanog jeruzalemskog hrama.Ovaj reljef je jedan od dva glavna reljefa koja se nalaze u prolazu Titovog slavoluka. Reljef je od velike umjetnike vanosti jer je upravo na njemu vidljiv pomak ka iluzionizmu.[footnoteRef:7] Vidljiva su dva niza likova koji su isklesani u dvije razliite visine reljefa. Pozadinski su isklesani tako nisko da se da nestaju. Procesija se naglo prekida na stranama, iako djeluje kao da se nastavlja izvan dometa pogleda promatraa. Na desnoj strani procesija nestaje kroz trijumfalni luk, koji je isklesan pod kosim kutem, tako da blia polovica izranja u reljefu.[footnoteRef:8] Iluzija prostorne dubine postie se i ispupenou srednjeg dijela ovog reljefa. [7: ibid] [8: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 197.]

2.2.Reljef 2 Slika 3. Reljef u prolazu Titovog slavoluka koji prikazuje Tita kako jae u trijumfu. Kola na ovom reljefu prikazana su frontalno, a konji bono. Na taj nain stjee se dojam naglog skretanja kola od promatraa. Na oteenom dijelu nalaze se personifikacije Vrline, asti i Pobjede. Zanimljivo je da u situaciju idovski povjesniar Josephus smjeta Vespazijana, a ne Tita.[footnoteRef:9] [9: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 198.]

To nam ukazuje na povijesnu nevjerodostojnost slavoluka. Pri izradi ovakvih monumentalnih spomenika vodi se rauna prvenstveno o ideologiji naruitelja.[footnoteRef:10] [10: ibid]

3.KONSTANTINOV SLAVOLUK

Slika 4. Konstantinov slavolukKonstantinov slavoluk datira iz 4. st. Sagraen je izmeu 312. i 315. godine.[footnoteRef:11] Jedan je od najveih i najljepih slavoluka. Podigli su ga Senat i rimski narod u ast desetogodinjice Konstantinove pobjede nad Marksencijem. Nalazi se u Rimu, pokraj Koloseuma. Njegova zanimljivost je da je samo mali dio plastike oblikovan ba za ovaj spomenik. To znai da su kipovi i reljefi koji se nalaze na ovom slavoluku preuzeti s drugih spomenika. Taj postupak kiparske i graevinske posudbe naziva se spolia.[footnoteRef:12] [11: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 221.] [12: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 222.]

3.1.Spolia

Slika 5. Prikaz spolia na Konstantinovom slavolukuRije spolia dolazi od latinske rijei spolium, to je prvotno bio naziv za ratni pijen. Mnogi strunjaci se razilaze u tumaenju ovakve vrste posudbe kipova i reljefa. Bernard Berenson osuuje upotrebu spolia, smatrajui da su oni dokaz rimske dekadancije. Tumai je masovnim odlascima umjetnika i obrtnika u kasnoj antici.[footnoteRef:13] [13: Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, sedmo izdanje, str. 222.]

Drugi pak smatraju da su spolie dio ideologije rimskog naroda. Time to je preuzeo dijelove sa slavoluka drugih careva, a oni predstavljaju njihova carska obiljeja, Konstantin se nadao da e taj nain stei veliku ast i slavu koju su imali njegovi predhodnici.

3.2. Reljef s Konstantinovog slavoluka

Slika 6. Reljef s Konstantinovog slavoluka Ovaj reljef prikazuje rostrum na forumu u Rimu. Iako je vidljivo da je reljef loije kvalitete od onih reljefa na Titovom slavoluku, obrisi graevina u pozadini ovog prikaza dovoljnu su jasni da znamo da se radi o forumu. Lik cara je u sredini, prikazan frontalno. Masa drugih likova okrenuta je prema njemu. Likovi nisu onako detaljno i umjetniki oblikovani. Naglasak je na vizualnoj poruci, a ne na likovnom tj. umjetnikom aspektu reljefa.

4.SLAVOLUK SERIJEVACA

Slika 7. Slavoluk SergijevacaSlavoluk Sergijevaca sagraen je 30. godine prije Krista.[footnoteRef:14] Nalazi se u Puli. Jednostavno je dekoriran. Sa svake strane prolaze nalaze se po dva polustupa s kanelirama i korintskim polukapitelima. Zapadna strana slavoluka je ukraenija od istone jer je istona bila sakrivena gradskim vratima. [14: Fulir, Zubek, Juri Avmedovski, Stipeti us, 2009, str. 118.]

Slika 8. Detalj reljefa i korintskih polukapitela sa slavoluka Sergijevaca5.ZAKLJUAKRimski slavoluci zasigurno su imali veliku vanost u doba u koja su se gradili. Kao to moemo vidjeti iz primjera novije povijesti tu ulogu nisu izgubili. Bili su monumentalni poput vojskovoa i njihovih pothvata koje su slavili. Svojim dekoracijama svjedoe o povijesnim trenutcima koje ostaju okamenjeni u reljefima slavoluka. Kao to sam ve u ovom seminaru napomenula vano je ipak sve reljefne prikaze uzeti s dozom opreza, imajui na umu da su veliki vojskovoe esto imali tendenciju preuveliavati svoje pothvate.Slavoluci su jedni od najlijepih i najmonumentalnijih spomenika ikad sagraenih. I sad nekoliko stoljea kasnije oni ponosno stoje kao podsjetnik na nekadanju veliinu Rima.

Literatura1.Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Stanek, sedmo izdanje2.Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Zagreb 2008.3.B. Petrinec Fulir, E. Zubek, Z. Juri Avmedovski, N. Stipeti us, Likovna umjetnost 2, Zagreb, 2009.

Popis slikaSlika 1. Titov slavoluk (http://sh.wikipedia.org/wiki/Titov_slavoluk)Slika 2. Prikaz povorke s predmetima iz opljakanog jeruzalemskog hrama (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Stanek, sedmo izdanje)Slika 3. Reljef u prolazu Titovog slavoluka koji prikazuje Tita kako jae u trijumfu (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Stanek, sedmo izdanje)Slika 4. Konstantinov slavoluk (http://hr.wikipedia.org/wiki/Konstantinov_slavoluk)Slika 5. Prikaz spolia na Konstantinovom slavoluku (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Stanek, sedmo izdanje)Slika 6. Reljef s Konstantinovog slavoluka (Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, Stanek, sedmo izdanje)Slika 7. Slavoluk Sergijevaca (http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavoluk_Sergijevaca)Slika 8. Detalj reljefa i korintskih polukapitela sa slavoluka Sergijevaca (http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavoluk_Sergijevaca)

1