of 17 /17
BROŠURA 2014 Rijeke: linije života Dinarskog luka Kanjon rijeke Morače, Crna Gora © Andrija Vrdoljak WWF-Canon Očuvanje najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe

Rijeke: linije života Dinarskog luka Kanjon rijeke Morače ...d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/rijeke_linije_ivote... · četiri zemlje (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu

Embed Size (px)

Text of Rijeke: linije života Dinarskog luka Kanjon rijeke Morače...

  • BROURA

    2014

    Rijeke: linije ivota Dinarskog luka

    Kan

    jon

    rijek

    e M

    ora

    e, C

    rna

    Gor

    a

    And

    rija

    Vrdo

    ljak

    WW

    F-C

    anon

    Ouvanje najvrjednijih rijeka jugoistone Europe

  • Za izdavaa WWF World Wide Fund for Nature (bivi World Wildlife Fund), Rim, Italija, u svibnju 2014. Dozvoljena je potpuna ili djelomina reprodukcija ove publikacije uz obavezno navoenje naslova i autorstva gore navedenog izdavaa.

    Tekst i grafiki prikazi: 2014. WWF Sva prava pridrana.

    Kontakt:Francesca Antonelli, [email protected] prikazi i dizajn layouta: Sandro Drinovac, ore Jovanovi, WWF jedna je od najveih i najiskusnijih svjetskih nezavisnih organizacija za zatitu prirode, s vie od 5 milijuna pristalica i globalnom mreom aktivnom u vie od 100 zemalja.Misija WWF-a je zaustavljanje degradacije okolia na naoj planeti i izgradnja budunosti u kojoj e ljudi ivjeti u harmoniji s prirodom i to: ouvanjem bioloke raznolikosti, osiguravanjem odrivosti koritenja obnovljivih prirodnih resursa te promicanjem smanjivanja zagaenja i rasipne potronje.

    SADRAJ:

    05 ................................................................................ PREDGOVOR06 ....................................................................................... UVOD07 ................................................................................... SAETAK08 ............................................................................ METODOLOGIJA10 ....................................................................... REGIONALNA KARTA12 .................. RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA HRVATSKU14 .......................................................................... RIJEKA ZRMANJA 16 .... RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU18 ........................................................................... RIJEKA NERETVA20 ................. RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA CRNU GORU22 ............................................................................ RIJEKA MORAA24 .................... RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA ALBANIJU 26 .............................................................................. RIJEKA VJOSA28 ................................................................................. ZAKLJUAK

    Rijeke: linije ivota Dinarskog lukaOuvanje najvrjednijih rijeka jugoistone Europe

  • PREDGOVOR

    Deni Porej

    Znanstvenici su jednoglasni kada je rije o udesnoj biolokoj raznolikosti Dinarskog luka, a posebno slatkovodnih ekosustava tu su endemske vrste riba, pueva i drugih beskraljenjaka, dok ispod naih nogu, u tami pilja i podzemnih tunela caruje jedan velianstveni, jo neistraeni univerzum ivota. To je vrlo poseban dio nae planete.

    Na naem mukotrpnom putu prema ekonomijama koje e uinkovitije raspolagati resursima, uslijed sve vee ljudske potranje za energijom broj investicija u hidroenergetske zahvate u naoj regiji eksponencijalno raste. Mijenjanjem rijenih tokova hidroenergetski zahvati utjeu na nama poznate (i nepoznate) oblike ivota koji ovise o tim vjekovima starim obrascima i mijenjaju na krajolik i lokalnu klimu. Kako postii ravnoteu izmeu potrebe za energijom i mudrog upravljanja svojim vlastitim, jedinstvenim komadiem ivota na Zemlji? Da bismo pronali odgovor na tu dilemu, morat emo u sebi samima pronai volju i mudrost za donoenje ispravnih odluka.

    WWF smatra da se te odluke mogu donijeti putem otvorene i transparentne analize trokova i koristi hidroenergetskih zahvata. Ova publikacija je na doprinos poboljanju kvalitete dijaloga. Ona ne nudi konane odgovore. Apeliramo na znanstvenike, donositelje odluka, investitore i zainteresiranu javnost da je proue, raspravljaju o njoj i poboljaju je.To e nam pomoi da procijenimo teinu i kompleksnost faktora koje moramo uzeti u obzir pri odluivanju hoemo li podrati neki hidroenergetski zahvat ili mu se usprotiviti.Nadamo se da e ovo promiljanje uvjeriti sve zainteresirane da se te odluke ne mogu donositi izolirano, ve putem irokog drutvenog konsenzusa te da e stoga sluiti kao poticaj za ukljuivanje u produktivni dijalog.

    Deni Porej, dr. sc.Direktor programa za ouvanje prirode,WWF Mediteran

    Bioloka raznolikost slatkovodnih ekosustava na Balkanu istie se na globalnoj razini

    Skad

    arsk

    o je

    zero

    , Crn

    a G

    ora

    A

    ndrij

    a Vr

    dolja

    k W

    WF-

    Can

    on

    04 05

    I

  • Rijena mrea Dinarskog luka, sa svojim dugim, dubokim, nezagaenim i kristalno istim vodama u svojoj je sri temelj dobrobiti za ljude, ivotinje i biljke. Priroda nam ve milenijima besplatno daje taj bogat i visoko kvalitetan resurs, a danas se on iskoritava i zloupotrebljava bezobzirno. Ritam razvoja se ubrzava i regija doivljava veliki porast hidroenergetskih zahvata, sa stotinama novih brana koje su procesu planiranja ili izgradnje.

    Hidroenergija je izvanredan izvor energije i u nekim je sluajevima ispravan izbor za namirivanje potrebe za energijom. Usprkos tome jedno pritom mora biti jasno: hidroenergija nije izvor zelene energije po definiciji.Prije jednog je desetljea Svjetska komisija za brane, koju su pokrenule Svjetska banka i Meunarodna unija za ouvanje prirode (IUCN), pokazala koliko se esto brane grade bez adekvatne brige za lokalne zajednice i prirodu uzrokujui time vie tete nego koristi. Preesto su se brane planirale i gradile uzimajui u obzir iskljuivo ekonomske aspekte.

    Dobra je vijest da civilno drutvo, investitori, financijeri te nacionalni i regionalni donositelji odluka postaju sve svjesniji da se brane moraju planirati i graditi samo kada postoji korist za zainteresirane strane. Sve se vie u obzir uzimaju drutveni, ekoloki i ekonomski aspekti.

    WWF (Mediteranski program u suradnji s Dunavsko-karpatskim programom) osmislio je ovu publikaciju kao doprinos odgovornijem donoenju odluka u planiranju brana, naglaavajui vanost rijenih ekosustava Dinarskog luka koji se istiu svojom biolokom raznolikou ili jedinstvenou. Ta je ocjena donesena u suradnji s najvanijim institucijama za zatitu okolia u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj kako bi koritene informacije i pristup bili u skladu s njihovim znanjem i iskustvom. Nadamo se da e svi ukljueni u planiranje, projektiranje i izgradnju brana u Dinarskom luku znati iskoristiti ove informacije na najbolji mogui nain.

    UVOD

    2011. godine WWF Mediteran pokrenuo je inicijativu za odrivu hidroenergetiku u Dinarskom luku (DASHI) s ciljem poboljanja naina donoenja odluka o buduoj hidroenergetskoj infrastrukturi i radu postojeih hidroelektrana s obzirom da je u pitanju odrivost slatkovodnih ekosustava. WWF je zajedno s najvanijim institucijama za zatitu okolia iz zemalja Dinarskog luka proveo analizu rijenih tokova kako bi se prepoznali oni jo netaknuti i bogati biolokom raznolikou. Analizom je obuhvaeno 296 rijeka u ukupnoj duljini od 13.278 km i ukupne povrine sliva od oko 165.000 km.

    Analiza je uzela u obzir stanje rijeka (na temelju njihove hidrologije, morfologije korita, obalne vegetacije, kvalitete vode i upotrebe zemljita u podslivu) i njihovo bioloko stanje na temelju distribucije slatkovodnih ribljih vrsta i postojanju zatienih podruja.

    Francesca Antonelli

    Dvije dodatne analize identificirale su sve vrste stanita u regiji (analiza reprezentativnosti) i dijelove rijeka koji su vani za kontinuitet toka (analiza kontinuiteta toka) te su ukazale na prisutnost iroke lepeze razliitih stanita u te etiri zemlje, a samim time i vrsta od kojih su mnoge endemine. Na temelju tih analiza izraena je karta najvrjednijih dijelova rijeka (stranice 10 11).

    Rezultati analize pokazali su da je razina cjelovitosti rijene mree Dinarskog luka izrazito visoka te da su mnoge rijeke jo uvijek u vrlo dobrom ili dobrom stanju. Ukupna duljina iznimnih dijelova rijeka iznosi ak 8.739 km, to obuhvaa 66% ukupne duljine analiziranih rijeka. Zemlja s najviim postotkom ouvanih rijeka je Crna Gora sa 76% iznimnih rijeka (898 km), za njom slijede Hrvatska sa 73% (3.301 km), Bosna i Hercegovina sa 60% (2.632 km) i Albanija s takoer 60% (1.907 km).

    Delta rijeke Neretve u Hrvatskoj Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Hidroenergija nije zelena energija po definiciji

    SAETAK

    Albanija: Glavna uprava za vode pri Ministarstvu za zatitu okolia, Fakultet prirodnih znanosti pri Sveuilitu u Tirani. Bosna i Hercegovina: Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Republike Srpske, Federalno ministarstvo turizma i okolia Bosne i Hercegovine. Hrvatska: Dravni zavod za zatitu prirode. Crna Gora: Agencija za zatitu ivotne sredine.

    1

    06 07

    1

    IV

    II

    III

  • Prvi korak u postupku bila je izrada metodologije za kojom je uslijedilo prikupljanje podataka (od nacionalnih institucija ili javno dostupnih na internetu) te GIS analiza.Po dovretku postupka odrana su konana savjetovanja s partnerskim institucijama. Metodologiju i GIS analizu proveo je doktor znanosti Kreimir ganec, izvanredni profesor na Sveuilitu u Zadru u Hrvatskoj.

    Analiza je trajala neto dulje od godine dana i obuhvatila je etiri zemlje (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Hrvatsku).

    Rijeke su prvo klasificirane prema tipovima, a potom su podijeljene u rijene segmente glavne analitike jedinice.Vrednovani rijeni segmenti klasificirani su na temelju rijenog tipa i stanita te njihovog stanja.

    Stanje rijeke izraunato je na temelju kombinacije vrijednosti pet pokazatelja: hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i upotrebe zemljita.Svakom je pokazatelju dodijeljena numerika vrijednost, a na temelju njihovog zbroja stanje rijenih segmenata klasificirano je kao vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loe. Svi rijeni segmenti u vrlo dobrom i dobrom stanju smatraju se iznimnim rijenim segmentima. Glavna pretpostavka u ovom je pristupu ta da su rijene dionice u vrlo dobrom i dobrom stanju sposobne zadrati karakteristike bioloke raznolikosti dotine vrste rijeke i stanita. Zatim su upotrijebljeni podaci o distribuciji riba s Crvenog popisa IUCN-a, endemskih riba i zatienih podruja za izraun indeksa ukupne bioloke vanosti (TBI) svakog vrednovanog dijela rijeke. Svi vrednovani rijeni segmenti s ocjenama 80 i 100 u TBI indeksu postali su kandidati za rijene segmente vrlo visokog i visokog prioriteta zatite.

    Dva dodatna parametra analizirana su kako bi se dobio cjelokupan pregled: analiza reprezentativnosti i kontinuiteta toka. Analiza reprezentativnosti poveava vrijednost vrednovanog rijenog segmenta u umjereno dobrom i slabom stanju jer je to jedino preostalo stanite te vrste u regiji (npr., delta Neretve u Jadranskom slivu ili rijeka Mirna u Istri), dok analiza kontinuiteta toka gleda na uzdunu povezanost rijenih segmenata koji su prioritetni kandidati i ostatka rijene mree.

    Vie pojedinosti o usvojenoj metodologiji, koritenim podacima i dobivenim rezultatima dostupno je na zahtjev.

    METODOLOGIJA

    Rijeka Vjosa, Albanija Goran afarek WWF-Canon Siva guska (Anser anser) na delti Neretve u Hrvatskoj Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Slap Kravice na rijeci Trebiat, Bosna i Hercegovina Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Crna liska (Fulica atra) Andrija Vrdoljak WWF-Canon Kriteriji: I) veliina podsliva, II) visinski raspon, III) geologija i IV) hidrologija. Maksimalna vrijednost TBI indeksa iznosi 100.

    2

    3

    08 09

    2

    3

  • REGIONALNA KARTA

    Mirna

    Kupa

    Ra

    a

    Gacka

    LakeKruica

    Una

    Lika

    Zrmanja

    Krka

    ikola

    Cetina

    Neretva

    Plitvika Lakes

    Dobr

    a

    Korana

    Una

    Glina

    Kupa

    Sava

    Sava

    LonjaPakra

    Bijela

    Ilova

    esma

    Mura

    Drava

    Krapina

    Bednja

    Orlja

    va

    Karaica

    Drava

    Sava

    Sava

    Drin

    a

    Drina

    Vuka

    Dunav

    UnaVr

    bas

    Vrbas

    Sana

    BukoLake

    Bosn

    a

    Jala

    SpreaKrivaja

    Lim

    Drina

    Krupa

    Bregava

    Trebiat

    Buna

    Neretva

    Dreanka

    Doljanka JablanikoLake

    RamskoLake

    Rakitn

    ica

    Ljuta

    Neretva

    Zalomka

    Tara

    PivskoLake

    Tara

    Ceotina

    Lim

    Ibar

    Mor

    aa

    KotorskiBay

    RijekaCrnojevia

    Lake Shkodra / Skadarsko Lake

    Fierza

    Drini i Zi

    Mati

    Erzeni

    ShkumbiniLakeOhrid

    Semani

    Dev

    olli

    LakePrespa

    Vjose

    Vjose

    Osumi

    Drino

    Varadin

    Zagreb

    Karlovac

    Biha

    Osijek

    Slavonski Brod

    Banja Luka

    Prijedor

    Tuzla

    Zenica

    Mostar

    Sarajevo

    Niki

    Bijelo Polje

    Bar

    Fieri Kora

    Rijeka

    Split

    DubrovnikPodgorica

    Tirana

    Shkodra

    LEGENDA

    Najouvaniji rijeni segmenti Rijeni segmenti vani za kontinuitet tokaOstali vrednovani rijeni segmentiHidrotehniki objekti za zadravanje voda

    Jadransko more

    Jadransko more

    Slovenija

    Maarska

    SrbijaBosna i Hercegovina

    Crna Gora

    Hrvatska

    Grka

    Albanija

    Makedonija

    Kosovo*

    RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA DINARSKI LUK

    PREGLED:- Analizirano 296 rijeka- Ukupna duljina 13.278 km- Ukupna povrina sliva oko 165.000 km- 66% ukupne duljine analiziranih rijeka je iznimno (8.739 km)- Zemlja s najouvanijim rijekama je Crna Gora sa 76% iznimnih rijeka (898 km), za njom slijedi Hrvatska sa 73% (3.301 km), Bosna i Hercegovina sa 60% (2.632 km) i Albanija s takoer 60% (1.907 km).

    11

    * Ta oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu te je u skladu s rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti UN-a i miljenjem meunarodnog suda pravde o Kosovskoj deklaraciji o neovisnosti.

  • "

    "

    Osijek

    Slavonski Brod

    Drava

    Vuka

    Bosut

    Karaica

    Dunav

    Kupa

    Mirna

    Dragonja Rjeina

    Ra

    a

    Kupa

    Glina Or

    ljava

    OrljavaLond

    a

    Radlova

    ka r.

    Voinska r.

    Una

    Una

    Zrmanja

    Krupa

    Lika

    Jadova

    Gacka

    Krbavica

    Krbava

    LakeKruica

    Plitvika Lakes

    Krka

    ikola

    Cetina

    Cetina

    Neretva

    Korana

    Mrenica

    Dobr

    a

    Dretulja

    Dobra

    Sava

    Sava

    Sava

    SunjaMaja

    Sava

    Sava

    Lonja

    Krapina

    Sutla

    Bednja

    PakraV. Strug

    Bijela

    Ilova

    Toplica

    esma

    Drava

    Drava

    Mura

    Varadin

    Tuzla

    Zenica

    Banja Luka

    Zadar

    Pula

    ibenik

    Biha

    Sarajevo

    Mostar

    Dubrovnik

    Split

    Zagreb

    Rijeka

    Karlovac

    HRVATSKA

    Slovenija

    Zrmanja

    KrupaZrmanja

    LEGENDA PREPORUKE WWF-aZA RIJEKU ZRMANJU Kanjon rijeke Zrmanje (donji tok Zrmanje) zatieni je krajolik, dok je drugi dio Zrmanje zajedno s pritokom Krupom zatien u sklopu Parka prirode Velebit nacionalnim Zakonom o zatiti prirode (oba pripadaju IUCN-ovoj kategoriji V).Pored toga obje su rijeke dio mree Natura 2000. Stoga se svi razvojni planovi trebaju razmatrati u skladu s procedurama koje predviaju hrvatski Zakon o zatiti prirode i mrea Natura 2000. Te su rijeke dodatno zatiene hrvatskim zakonskim propisima o vodama koji usklaeni su Okvirnom direktivom o vodama.

    Hrvatska (Europa)

    Fokus: Rijeka Zrmanja

    RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA HRVATSKU

    Maarska

    Jadransko more

    Jadransko more

    Srbija

    Bosna i Hercegovina

    Crna Gora

    Analizirano je ukupno 4.522 km rijeka od kojih je 73% ocijenjeno kao istaknuto (3.301 km).Od tih je rijeka 998 km ukljueno zbog karakteristika reprezentativnosti stanita, a 69 km zbog kontinuiteta toka. Rijeka Zrmanja predstavljena je u ovoj publikaciji kao primjer iznimne bioloke i pejzane raznolikosti koncentrirane na vrlo malom podruju te bogate podzemne slatkovodne faune.

    Najvrjedniji Ostali

    27 %73 %

    13

    Najouvaniji rijeni segmenti Rijeni segmenti vani za kontinuitet tokaOstali vrednovani rijeni segmentiHidrotehniki objekti za zadravanje voda

  • GLAVNE KARAKTERISTIKE

    Rijeka Zrmanja, duljine 69 km, meu najkraim je rijekama jadranskog slivnog podruja. Nalazi se na podruju gdje se susreu mnogi ekosustavi, a njena je bioloka raznolikost iznimno bogata. Zrmanja povezuje jugoistone padine Velebita i Parka prirode Velebit. Ona je tipina krka rijeka koja je u gornjem toku oblikovala 7 km dugu dolinu u kojoj ulazi u 200 m dubok kanjon. Najznaajnija pritoka Zrmanje je rijeka Krupa, koja obiluje sedrenim tvorevinama. Iza ua Krupe Zrmanja takoer tvori sedrene barijere, poput 11 metara visokog slapa Visoki buk, najvieg vodopada na rijeci. Dalje nizvodno nalazi se Jankovia buk, posljednji vodopad na rijeci Zrmanji koji oznaava granicu izmeu slatke i boate vode te razliitih biotikih zajednica. Ostale pritoke su Krnjeza, Riica i Otua. Srednji dio toka Zrmanje djelomino je sezonska rijeka i presuuje u okolici Mokrog Polja gdje

    RIJEKA ZRMANJA

    njene vode nestaju u podzemlju, da bi se ponovo pojavile 15 km nizvodno kao stalni donji tok Zrmanje.

    GLAVNI PODACI O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI

    Cijeli je tok rijeke Zrmanje ukljuen u mreu Natura 2000.Karakteristine vrste u gornjem toku rijeke sline su onima koje nalazimo i u drugim krkim rijekama, dok nizvodno od slapa Jankovia buk do estuarija uslijed prodora morske vode prevladavaju boate i morske vrste. U rijeci je zabiljeeno ukupno 49 ribljih vrsta: 15 u slatkovodnom dijelu, od kojih je 8 endemino za jadransko slivno podruje, a ostatak se nalazi na podruju estuarija. U Zrmanji je uobiajena jegulja (Anguilla anguilla), inae kritino ugroena u cijelom svijetu, kao i ovjeja ribica (Proteus anguinus),

    jedini piljski vodozemac u Europi koji u podzemnom toku Zrmanje ima veliku populaciju. Kombinacija slatkovodnih stanita i ekstenzivne poljoprivrede pogoduje vodozemcima (8 vrsta) i gmazovima (20 vrsta) koji se pojavljuju u velikom broju. Mnogi mekuci u rijeci pripadaju endeminim, zatienim ili ugroenim vrstama ili podvrstama. U kanjonu rijeke Zrmanje obitava i vidra (Lutra lutra) te ugroene vrste ptica poput surog orla (Aquila chrysaetos) i orla zmijara (Circaetus gallicus).

    GLAVNE OPASNOSTI

    Vode donjeg toka Zrmanje koriste se za reverzibilnu hidroelektranu Velebit (akumulacija vode) i umjetno jezero Razovac, izgraeni 1984. Zbog reverzibilne hidroelektrane Velebit takoer su izgraeni tuneli i cijevi koji Zrmanju povezuju s Riicom. Promjene u hidrolokom reimu rijeke predstavljaju veliku opasnost za preivljavanje i stabilnost riblje faune, a ta je opasnost dodatno pojaana mogunou nadogradnje postojeeg sustava hidroelektrane. Ostale velike opasnosti za bioloku raznolikost Zrmanje su oneienje vode, krivolov i prodor stranih vrsta. Odnedavno postoje

    ZRMANJA U BROJEVIMA

    49

    208

    8

    vrsta riba

    vrsta gmazova

    vrsta vodozemaca

    endemskih vrsta riba

    UGROENE PTICE: Suri orao (Aquila chrysaetos) Orao zmijar (Circaetus gallicus)

    Rijeka Zrmanja, Hrvatska Goran afarek WWF-Canon

    Suri orao (Aquila chrysaetos) Wild Wonders of Europe Sven Zacek WWF Rijeka Zrmanja, Hrvatska Goran afarek WWF-Canon

    15

    Hrvatska, kao najnovija lanica Europske unije, suoena je s izazovom koji predstavljaju napori EU-a za ouvanje rijeka i prirode s jedne strane i koritenja hidroenergije kao obnovljivog izvora s druge strane.Veina je rijeka, koje su u okviru ovog projekta prepoznate kao najistaknutije, ukljuena i u mreu Natura 2000 u Hrvatskoj.Ova publikacija dodatno naglaava vanost i potrebu za ouvanjem nae prirodne batine.

    Daniela Schneider, Dravni zavod za zatitu prirode, Hrvatska

    i planovi za izgradnju infrastrukturnih objekata za regulaciju rijeke radi zatite od poplava u donjem toku.

  • Banja LukaBiha

    Prijedor

    Tuzla

    Zenica

    Sarajevo

    Mostar

    "

    "

    Zadar

    ibenik

    Dubrovnik

    SplitNeretva

    Bregava

    Trebiat

    Buna

    Neretva

    Ner

    etva

    Krupa

    Zalomka

    Dreanka

    uica

    Doljanka

    RamskoLake Rama

    JablanikoLake

    Rakitn

    ica

    Ljuta

    Una

    Una

    Sava Sava

    Vrba

    s

    Vrba

    s

    Vrbas

    Vrbas

    Ugar

    Vrbanja

    Sana

    San

    a

    Bosn

    a

    Bosna

    Jala

    Tinja

    Sprea

    KrivajaLunica

    BukoLake Dr

    ina

    Drina

    Drina

    Drin

    a

    Sutje

    ska

    Bistrica

    Tara

    Lim

    BOSNA I HERCEGOVINA

    Neretva

    Neretva

    LEGENDA PREPORUKE WWF-a ZA RIJEKU NERETVUIntegriranje aspekata zatite prirode u postojei hidroenergetski sistem i primjena relevantnih direktiva EU-a i modernih standarda prije daljnjih hidroenergetskih zahvata na rijeci Neretvi od kljune je vanosti.

    Bosna i Hercegovina (Europa)

    Fokus: Rijeka Neretva

    Hrvatska

    Srbija

    Crna Gora

    HrvatskaJadransko more

    Jadransko more

    Analizirano je ukupno 4.408 km rijeka od kojih je 60% ocijenjeno kao istaknuto (2.632 km). Od tih je rijeka 486 km ukljueno zbog karakteristika reprezentativnosti stanita, a 762 km zbog kontinuiteta toka. Rijeka Neretva u ovoj je publikaciji predstavljena kao znaajna zbog velikog broja endemskih ribljih vrsta i sloene podzemne hidrologije koja obogauje izvanrednu mreu movarnih podruja u donjem toku.

    40 %60 %

    RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

    17

    Najvrjedniji Ostali

    Najouvaniji rijeni segmenti Rijeni segmenti vani za kontinuitet tokaOstali vrednovani rijeni segmentiHidrotehniki objekti za zadravanje voda

  • GLAVNE KARAKTERISTIKE

    Rijeka Neretva najvea je rijeka jadranskog slivnog podruja koja tee kroz Bosnu i Hercegovinu u duljini od 203 km, a posljednjih 22 km kroz Hrvatsku. Du gornjeg toka Neretve brojni potoci i izvori formiraju glavni tok koji tee netaknutim brzacima i vodopadima usijecajui duboka drijela koja seu ak i do 800 metara dubine. U posljednjih 30 kilometara toka, nizvodno od ua rijeka Trebiat, Bregava i Trebinjica te neposredno prije ulijevanja u Jadransko more, njezina se nizina iri u najveu aluvijalnu deltu na Jadranu. Gornji dio, s povrinom od 7411 hektara u Bosni i Hercegovini, koji formiraju pritoke Krupa i Skrka, movarno je podruje zvano Hutovo Blato. Delta Neretve i Hutovo Blato tvore jedno od tri kljuna odmorita za ptice selice na jadranskom seobenom putu.

    RIJEKA NERETVA

    GLAVNI PODACI O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI RIJEKE NERETVE

    Neretva i njeni brojni pritoci pruaju mnogo razliitih stanita razliitim biljnim i ivotinjskim vrstama te nekolicini endemskih vrsta koje su prepoznala odgovorna tijela za zatitu prirode kako na nacionalnoj, tako i na meunarodnoj razini. Delta Neretve je Ramsarsko podruje te je u postupku proglaavanja podrujem Natura 2000, a movarno podruje Hutovo Blato zatieno je kao park prirode (IUCN-ova kategorija V) i Ramsarsko podruje. U rijeci Neretvi moemo nai 75 vrsta slatkovodnih riba, od kojih je nekoliko endemino i na crvenom popisu IUCN-a: glavatica (Salmo marmoratus), mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris), otrulja (Aulopyge huegelii), podustva (Chondrostoma knerii), basak

    NERETVA U BROJEVIMA

    75

    300

    7

    115

    vrsta riba

    vrsta ptica

    vrsta ptica redovito se gnijezdi u podruju

    endemskih vrsta riba

    (Rutilus basak), pekelj (Scardinius plotizza) i neretvanska uklija (Alburnus neretvae). Za daljnjih est vrsta klenova (Telestes dabar, Telestes metohiensis, Phoxinellus pseudalepidotus, Phoxinellus alepidotus, Delminichthys adspersus i Delminichthys ghetaldii) poznato je da se sele u podzemne vode za suhih ljetnih mjeseci i endemine su za odreena podruja porjeja Neretve. Podaci iz literature za Bosnu i Hercegovinu takoer potvruju da je u slivu rijeke Neretve prisutna i riblja vrsta pijurica (Phoxinellus alepidotus).

    U podruju se redovito gnijezdi najmanje 115 ptijih vrsta, no ukupan broj ptijih vrsta koje se koriste ovim podrujem iznosi vie od 300. Ovo je podruje takoer vano evropsko odmorite i zimovalite za migratorne vrste ptica.

    GLAVNE OPASNOSTI

    Dijelovi donjeg toka Neretve znaajno su izmijenjeni u drugoj polovici dvadesetog stoljea, uglavnom kroz melioraciju i hidroenergetske zahvate. Zahvaljujui melioraciji ostalo je jo samo nekoliko fragmenata neko velike mediteranske movare od kojih je danas veina kultivirano zemljite. Neretva je u bivoj dravi takoer bila jedan od najvanijih izvora elektrine energije dobivene iz energije vode. U srednjem i donjem dijelu porjeja Neretve u pogonu je 12 hidroelektrana i akumulacijskih jezera dok je dodatnih 9 u planu. To je imalo golem utjecaj na povezanost rijeke i ozbiljno je poremetilo vodni reim, a to znai drastino smanjenje ribljih i ptijih populacija u slivu rijeke. Gornji tok Neretve, Bosna i Hercegovina Michel Gunther WWF-Canon

    Rijeka Krupa, Park prirode Hutovo blato Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Mala prutka (Numenius arquata) Goran afarek WWF-Canon

    Otrigar (Haematopus ostralegus) Goran afarek WWF-Canon

    18 19

    Prola je praksa pokazala da su se koncesije za izgradnju hidroelektrana u regiji dodjeljivale nasumino i bez strateke procjene. Ovaj e projekt bez sumnje doprinijeti odabiru najistaknutijih slatkovodnih ekosistema i njihovoj trajnoj zatiti u budunosti kroz politiku planiranja i donoenje planskih dokumenata.

    Dejan Radoevi, Zavod za zatitu kulturno-historijskog nasljea, Republika Srpska/Bosna i Hercegovina

  • Podgorica

    Bar

    Niki

    Bijelo Polje

    Mor

    aa

    Mala

    rijek

    a

    Moraa

    Mrtvica

    Zeta

    Bojana

    Cijevn

    a

    Tara

    Tara

    Tara

    Drcka

    Lim

    Popa

    Lim

    Temnjaka r.

    Gradinica

    Majan

    ska r.

    Bistrica

    Svinjaa

    Skadarsko/ShkodraLake

    PivskoLake

    KotorskiBay

    Komarnica

    Bukovica

    Vrbnica

    Sardup

    Ibar

    RijekaCrnojevia

    eotina

    CRNA GORA

    LEGENDA PREPORUKE WWF-a ZA RIJEKU MORAURijeka Moraa jedna je od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka u Europi te je arite bioloke raznovrsnosti.Izriito se preporuuje da se ne gradi nova infrastruktura iji bi utjecaj gotovo sigurno bio nepovratan.

    Crna Gora (Europa)

    Fokus: Rijeka Moraa

    SrbijaBosna i Hercegovina

    Albanija

    Jadransko more

    Jadransko more

    Cijevna

    Moraa

    Moraa Kosovo*

    RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA CRNU GORU

    Analizirano je ukupno 1.184 km rijeka od kojih je 76% ocijenjeno kao istaknuto (899 km). Od tih je rijeka 110 km ukljueno zbog kontinuiteta toka, a nijedna nije ukljuena zbog karakteristika reprezentativnosti stanita. U ovoj je publikaciji Moraa predstavljena kao rijeka s velikom raznolikou faune i flore te zbog njene vanosti za ekologiju Skadarskog jezera, Ramsarskog podruja i najveeg jezera na Balkanu.

    24 %76 %

    21

    *Ta oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu te je u skladu s rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti UN-a i miljenjem meunarodnog suda pravde o Kosovskoj deklaraciji o neovisnosti..

    Najvrjedniji Ostali

    Najouvaniji rijeni segmenti Rijeni segmenti vani za kontinuitet tokaOstali vrednovani rijeni segmentiHidrotehniki objekti za zadravanje voda

  • GLAVNE KARAKTERISTIKE

    Rijeka Moraa pripada jadranskom slivu, a njeno se porjeje protee na 2.970 km. S ukupnom duljinom od 97 km ona je najvea pritoka Skadarskog jezera (nacionalni park i Ramsarsko podruje) koja jezero snabdijeva s 62% ukupne koliine vode. Rijeka izvire na sjeveru Crne Gore podno planine Rza. Njen se izvor nalazi na gotovo 1.000 m nadmorske visine i ubrzo poprima karakteristike brze planinske rijeke koja vijuga prekrasnim kanjonom Platije u blizini crnogorskog glavnog grada Podgorice. To je druga najvanija rijeka u Crnoj Gori i jedna je od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka u Europi.

    GLAVNI PODACI O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI

    Glavne pritoke Morae su Mrtvica i Mala rijeka, a obje zbog svoje prekrasne bioloke raznovrsnosti pripadaju podrujima Emerald mree. Moraa je dom za nekoliko vrsta zatienih riba: kritino ugorena jegulja (Anguilla anguilla), ugroena endemska vrsta skadarska mrenica (Gobio skadarensis) koja se nalazi jedino u slivu Skadarskog jezera i donjem toku Morae, kao i ugroena mekousna pastrva (Salmo obtusirostris), endemska vrsta jadranskog sliva.

    Kanjon rijeke Morae ispunjava standarde vanog podruja za ptice (IBA) zbog 29 razliitih vrsta ptica koje ive na tom podruju. U kanjonu Platije ivi 42% ukupne nacionalne gnijezdee populacije globalno ugroenog malog vranca (Phalacrocorax pygmeus). Po pitanju raznovrsnosti flore, 1.600 biljnih vrsta registrirano je u kanjonu Morae, od kojih je 60 endemino za Balkanski poluotok, a vie od 85 vrsta zatieno je na nacionalnoj razini.

    Skadarsko jezero jedno je od najvanijih ptijih i ribljih stanita u mediteranskoj regiji, a osigurava vie od 90% slatkovodne ribe na crnogorskom tritu te je mjesto na kojem prezimljuje oko 150.000 ptica selica.

    GLAVNE OPASNOSTI

    Najveu opasnost za Morau predstavlja plan Vlade Crne Gore za izgradnju niza od etiri hidroelektrane.

    RIJEKA MORAA Izgradnjom brana i akumulacija du Morae poplavila bi se velika podruja u gornjem toku rijeke to bi utjecalo na dotok vode u Skadarsko jezero. Time bi se ugrozile lokalne i migratorne ptije i riblje vrste, kao i itav niz vrsta od meunarodnog znaaja te bi se u opasnost dovelo jedno od tri glavna odmorita za ptice na jadranskom seobenom putu.

    MORAA I SKADARSKO JEZERO U BROJEVIMA

    54

    28231

    150.000

    vrsta riba

    vrste ptica

    ptica selica

    endemskih vrsta riba

    UGROENE VRSTE RIBA: Jegulja (Anguilla anguilla) Skadarska mrenica (Gobio skadarensis) Mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris)

    Kanjon rijeke Morae, Crna Gora Andrija Vrdoljak WWF-Canon un na Skadarskom jezeru, Crna Gora Wild Wonders of Europe Milan Radisics WWF

    Ruiasti pelikan (Pelecanus onocrotalus) Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Bjelobrada igra (Chelidonias hybrida) Wild Wonders of Europe Milan Radisics WWF

    Ova je publikacija vrlo znaajan alat za donositelje odluka i sve ukljuene u zatitu ivotne sredine u Crnoj Gori.Rijeke, slivovi i vodni ekosistemi bioloki su motor planete. Oni imaju vrlo znaajnu ulogu ne samo u odravanju prirodne ravnotee, ve i za pruanje ivotno vanih usluga. Zato je vano da se odreeni dijelovi vodnih ekosistema zatite od bilo koje vrste poremeaja.

    Milica Vukevi, Agencija za zatitu ivotne sredine, Crna Gora

  • Podgorica

    Shkodra

    Tirana

    FieriKora

    Drino

    Vjose

    Vjose

    Osumi

    Semani

    Dev

    olli

    Shkumbini

    Erzeni

    Mati

    Drini i Zi

    Lake Fierza

    Lake Shkodra / Skadarsko

    LakeOhrid

    LakePrespa

    ALBANIJA

    LEGENDA PREPORUKE WWF-a ZA RIJEKU VJOSURijeka Vjosa jedna je od nekolicine preostalih rijeka slobodnog toka u Europi i jedna je od najvanijih za bioloku raznolikost u Albaniji. Rijeka bi morala ostati netaknuta, zatiena od ljudskog utjecaja i hidroenergetskih zahvata. Zbog prirodnih i biolokih vrijednosti gornjeg dijela sliva Vjose, od Tepelena do Pindskih planina u Grkoj, cijelo bi se podruje rijeke trebalo proglasiti meunarodnim zatienim podrujem, slino kao i postojei prekogranini Park prirode Prespa.

    Albanija (Europa)

    Fokus: Rijeka Vjosa

    Crna Gora

    Grka

    Jadransko more

    Jadransko more

    Makedonija

    Kosovo*

    Vjosa

    Vjosa

    RIJEKE I RIJENI SEGMENTI OD IZNIMNOG ZNAAJA ZA ALBANIJU

    Analizirano je ukupno 3.164 km rijeka od kojih je 60% ocijenjeno kao istaknuto (1.907 km).Od tih je rijeka 223 km ukljueno zbog karakteristika reprezentativnosti stanita, a 748 km zbog kontinuiteta toka. Rijeka Vjosa u ovoj je publikaciji predstavljena kao jedna od nekolicine rijeka slobodnog toka u Albaniji s iznimno vrijednom biolokom raznovrsnosti i dobrim ili vrlo dobrim ekolokim statusom.

    40 %60 %

    25

    Vjosa

    Vjosa

    * Ta oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu te je u skladu s rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti UN-a i miljenjem Meunarodnog suda pravde o Kosovskoj deklaraciji o neovisnosti.

    Najvrjedniji Ostali

    Najouvaniji rijeni segmenti Rijeni segmenti vani za kontinuitet tokaOstali vrednovani rijeni segmentiHidrotehniki objekti za zadravanje voda

  • GLAVNE KARAKTERISTIKE

    Rijeka Vjosa jedna je od najveih u Albaniji, s ukupnom duljinom od 272 km i slivom povrine od 6.700 km, od kojih se 4.365 km nalazi u Albaniji, a ostatak u Grkoj.Izvor rijeke nalazi se u Pindskom gorju u Grkoj. Na svojem putu Vjosa prikuplja vodu iz podzemnih vodnosnika u albanskim planinama i tee kroz nekoliko distrikta u Albaniji (Permeti, Tepelena, Gjirokastra, Fieri, Vlora) te se ulijeva u Jadran u blizini Vlore. Glavne pritoke su Sarandoporo (Grka), Drin i Shushica (Albanija), no ima i mnogo drugih manjih pritoka.

    GLAVNI PODACI O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI

    Rijeka Vjosa ima tisuama godina stabilan i stalan slatkovodni ekosistem i hidroloki reim.

    RIJEKA VJOSA

    Rijeno podruje ima visok stupanj raznovrsnosti stanita i vrsta, a njegova su delta (laguna Narta) i obalni pojas 2004. proglaeni podrujem zatienog pejzaa. Rijeka Vjosa arite je bioloke raznolikosti Albanije koje prua idealna vodna stanita razliitim migratornim vrstama riba, na primjer, kritino ugroenoj jegulji (Anguilla anguilla).

    Vjosa takoer prua dom podendemskim vrstama riba kao to su ohridska tipalka (Cobitis ohridana) i pindska brkica (Oxy noemacheilus pindus). Dvije globalno rijetke vrste takoer su pronale utoite u Vjosi, a to su jadranska jesetra (Acipenser naccari) i rijena paklara (Lampetra fluviatilis). Rijeka je takoer dom ugroenoj vidri (Lutra lutra). Rijetke, endemske ili reliktne vrste mogu se pronai na itavom podruju sliva rijeke Vjose, a posebno u pjeanim dinama i movarama, gdje nalazimo reliktne

    VJOSA U BROJEVIMA

    802

    vrsta ptica

    podendemske vrste riba

    UGROENE VRSTE RIBA: Jegulja (Anguilla anguilla) Cipal bata (Mugil cephalus) Jesetre (Acipenser) Rijena paklara (Lampetra fluviatilis)

    ili rijetke biljne vrste kao to su etverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia), nekoliko vrsta orhideja, muholovka (Heliosperma intonsum) i afran (Crocus hadriaticus), dok se u gornjem dijelu rijeke moe pronai grka planika (Arbutus andrachne) i populacije kefalonske muholovke (Silenece phallenia). Obalna zona Vjosa-Narta navedena je kao drugo najznaajnije podruje za ptice u Albaniji, poslije podruja Karavasta, s oko 80 zabiljeenih vrsta.Ta je zona poznata kao glavno podruje za zimovanje nekoliko globalno ugroenih vrsta ptica kao to su ruiasti plamenac (Phoenicopterus roseus) i sredozemni galeb (Ichthyaetus audouinii). Dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus) takoer je prisutan. Planinski dijelovi porjeja Vjose nude stanite ugroenim vrstama ptica ukljuujui nekoliko vrsta strvinara (npr., Gypaetus barbatus, Neophron percnopterus, Gyps fulvus).

    GLAVNE OPASNOSTI

    Glavna opasnost koja prijeti Vjosi je izgradnja osam hidroelektrana. Taj je proces intenziviran u posljednje etiri godine uz podrku politike prolih vlada koje su promovirale izgradnju hidroelektrana na albanskim rijekama. Hidroelektrana Kalivai prva je koja se gradi (od 2007.) i primjeuje se poveano vaenje ljunka u

    donjem toku rijeke Vjose, kao i u njenim pritokama Drinu i Shushici. Izgradnja svih hidroelektrana i nastavak vaenja ljunka imat e velik utjecaj na kontinuitet toka rijeke to bi moglo dovesti do opadanja ribljih i ptijih populacija u cijelom slivu.

    Rijeka Vjosa, Albanija Goran afarek WWF-Canon

    Rijeka Vjosa, Albanija Goran afarek WWF-Canon Jegulja (Anguilla anguilla) Erling Svensen WWF-Canon

    27

    Albanija je zemlja s bogatom i zanimljivom hidrolokom mreom koja se ne koristi pravilno ni za zatitu vodnih resursa ni za dobrobit zajednice. U zemlji se trenutano 95% energije dobiva iz hidroelektrana i istrauju se mogunosti poveanja proizvodnje hidroenergije.U tom pogledu izraavam svoju zabrinutost i apeliram da se implementiraju ekoloki standardi za izgradnju hidroelektrana i provedu strateke procjene potrebe i utjecaja kako bi iskoritavanje vodnih resursa bilo odrivija, a zatita naeg prekrasnog sustava plavih arterija postala stvarnost.

    Pellumb Abeshi, direktor uprave za okoli, Ministarstvo za zatitu okolia, Albanija

  • Analiza 296 rijeka u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj iji je cilj bio istraiti cjelovitost rijene mree Dinarskog luka evidentno je pokazala da su mnoge rijeke u dobrom ili vrlo dobrom stanju. Ukupna duljina istaknutih dijelova rijeka (uzimajui u obzir reprezentativnost i kontinuitet toka) iznosi ak 8.739 km, to obuhvaa 66% ukupne duljine analiziranih rijeka.

    Dobro ouvane rijeke vana su prednost za ove zemlje i na njih se treba gledati kao na ansu za promiljanje i pametno planiranje u budunosti. Umjesto toga u ovim zemljama postoji opasnost od prenaglog odluivanja na iskoritavanje tog potencijala za daljnje hidroenergetske zahvate.Trebalo bi izbjei pogreke koje su napravile druge evropske zemlje koje su, u nekim sluajevima, prekomjerno iscrpile svoju rijenu mreu. U mnogim sluajevima te zemlje danas imaju nacionalne programe za revitalizaciju vodotoka i

    ZAKLJUAKtroe velike koliine novca za revitalizaciju degradiranih ekosustava koji vie ne mogu besplatno pruati vane usluge (npr., istu, pitku vodu, zatitu od poplava).U nekoliko europskih zemalja brane na rijekama danas se stavljaju izvan pogona, kao to je sluaj s Duerom u panjolskoj ili Loirom u Francuskoj.

    Zemlje Dinarskog luka trebale bi iskoristiti prednost tuih loih iskustava i prepoznati rijeke koje je mudro zadrati netaknutima za budue generacije te usvojiti vrlo stroge standarde za planiranje, izgradnju i rad brana. Kao to je Nelson Mandela rekao u svom govoru 2000. godine prilikom objavljivanja izvjetaja Svjetske komisije za brane, brane su jedno od bojnih polja u areni odrivog razvoja.U kontekstu tog sloenog bojnog polja, nadamo se da e ova publikacija doprinijeti donoenju najboljih moguih odluka.

    Rije

    ka V

    josa

    , Alb

    anija

    G

    oran

    af

    arek

    WW

    F-C

    anon

    Rije

    ka V

    josa

    , Alb

    anija

    G

    oran

    af

    arek

    WW

    F-C

    anon

    28 29

    Jedinstvena stanita kristalno plavih rijeka Dinarskog luka i Balkana pruaju utoite mnogim endemskim vrstama riba, beskraljenjaka i drugih organizama koje ne nalazimo nigdje drugdje na svijetu. Te su rijeke prepoznate kao neka od najvanijih arita slatkovodne bioloke raznovrsnosti u Europi.Nedavni razvoj, posebno u obliku velikih brana, drastino je izmijenio njihov karakter. Svaki daljnji zahvat trebao bi se poduzeti s njihovom jedinstvenom biolokom raznolikou u vidu te uzimajui u obzir usluge ekosustava koje nam pruaju.

    Kreimir ganec, Sveuilite u Zadru, Hrvatska

    Rijeke su jedan od najvrednijih darova prirode. Kao hidrologa brine me brz i nekoordiniran razvoj hidroenergije u Albaniji. Kljuno je vano da se ouvaju naa postojea podruja od visoke ekoloke vrijednosti i bioloke raznovrsnosti. Nadam se da e ova publikacija potaknuti odgovorne institucije i donositelje odluka da paljivo promisle o velikim branama ili drugim destruktivnim oblicima upotrebe zemljita u Albaniji.

    Professor Aleko Miho, Fakultet prirodnih znanosti, Sveuilite u Tirani, Albanija

  • Dinarski luk je podruje u jugoistonoj Europi s povrinom od priblino 100.000 km i vie od 6.000 km obalne linije, a protee se od Trsta u Italiji do Tirane u Albaniji. Ukljuuje dijelove Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije. www.internationalrivers.org/campaigns/the-world-commission-on-dams www.worldbank.org/ www.iucn.org/

    30

    PARTNERSKE INSTITUCIJE

    I

    II

    III

    IVMo

    vare

    u d

    elti

    rijek

    e N

    eret

    ve u

    Hrv

    atsk

    oj

    And

    rija

    Vrdo

    ljak

    WW

    F-C

    anon

    Mnoge rijeke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji jo uvijek su u gotovo prirodnom stanju i pruaju mnotvo usluga ekosustava ljudima koji ive na njihovim obalama, od ribarenja do zatite od poplava i ljepote krajolika. Hidroenergetski zahvati uvijek ukljuuju smanjenje tih usluga i stoga se trebaju poduzimati s velikim oprezom.

    Irene Lucius, WWF Dunavsko-karpatski program

  • 1986. Panda simbol WWF-a World Wide Fund For Nature (Formerly World Wildlife Fund) "WWF" zatieni je znak WWF-a

    Zato smo ovdje.

    croatia.panda.org

    Da zaustavimo degradaciju okolia i izgradimo budunost u kojoj e ljudi ivjeti u skladu s prirodom.

    296 analiziranih rijeka

    Ukupna povrina sliva oko 165.000 km

    Rijeke: linije ivota Dinarskog lukaOuvanje najvrjednijih rijeka jugoistone Europe

    66% ukupne duljine analiziranih rijeka je iznimno (8.739 km)

    duljina 13.278 km