REZULTATI ISTRAŽIVANJA STRUČNE JAVNOSTI provedenog u

1

OKTOBAR 2015.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA STRUČNE JAVNOSTI

provedenog u sklopu Dijagnostičke analize integriteta

pravosudnog sektora i mogućih rizicika od nastanka

korupcije i neetičnog ponašanja u pravosuđu

2

REZULTATI ISTRAŽIVANJA STRUČNE JAVNOSTI provedenog u sklopu Dijagnostičke analize integriteta pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije i neetičnog ponašanja u pravosuđu

Pripremio USAID-ov Projekat pravosuđa u Bosni i Hercegovini (USAID JA), prema

Ugovoru broj AID-OAA-I-13-00029.

Implementator: Millennium DPI Partners, LLC

Izjava o ograničenju odgovornosti:

Ovaj dokument je pripremljen uz pomoć američkog naroda putem Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID). Millennium DPI Partners, LLC, odgovoran je za sadržaj ovog dokumenta, koji ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

3

PRIZNANJE Ovim putem se želimo zahvaliti agenciji Prism Research & Consulting na pruženom doprinosu u izradi ovog dokumenta.

4

REZULTATI ISTRAŽIVANJA STRUČNE JAVNOSTI provedenog u sklopu Dijagnostičke analize integriteta pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije i neetičnog ponašanja u pravosuđu

Sadržaj

IZVRŠNI SAŽETAK ..................................................................................................................................... 8

UVOD ..................................................................................................................................................... 10

CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................................................................................ 11

METODOLOGIJA .................................................................................................................................... 12

Upitnici .......................................................................................................................................... 12

Online anketa ................................................................................................................................ 13

Rezultati ......................................................................................................................................... 13

Analiza i izrada izvještaja ............................................................................................................... 14

METODE I PROCEDURE UZORKOVANJA ............................................................................................ 14

ANALITIČKI IZVJEŠTAJ ............................................................................................................................ 15

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJA SUDIJA ...................................................................... 15

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije sudija .................................................................. 15

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije sudija................... 20

Sekcija III. Imenovanje članova VSTV-a, sudija i tužioca, proaktivnost tužilaca, ocjenjivanje sudija

i tužilaca: percepcije sudija ............................................................................................................ 28

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije sudija ................................................................................... 29

Sekcija V. Pitanja za sudije i osoblje sudova: imovinski kartoni, edukacija, norme ...................... 32

Sekcija VI. Pitanja o krivičnom postupku – pitanja za sudije krivičare i osoblje sudova ............... 34

Sekcija VII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata: percepcije sudija

....................................................................................................................................................... 37

Sekcija IX. Pitanja za sudije koje rade na izvršenju i osoblje sudova ............................................. 40

........................................................................................................................................................... 43

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE TUŽILACA .................................................................. 44

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije tužilaca ............................................................... 44

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije tužilaca ................ 49


i tužilaca: percepcije tužilaca ......................................................................................................... 56

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije tužilaca ................................................................................ 57

Sekcija V. Pitanja za tužioce i osoblje tužilaštava .......................................................................... 60

Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada sudija: percepcije tužilaca .................................................... 64

5

Sekcija VII. Pitanja o percepciji rada policijskih službenika: percepcije tužilaca ........................... 64

Sekcija VIII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata: percepcije

tužilaca ........................................................................................................................................... 65

Sekcija IX. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije tužilaca ................................................. 66

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE ADVOKATA ............................................................... 67

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije advokata ............................................................. 68

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije advokata ............. 73


i tužilaca: percepcije advokata ...................................................................................................... 80

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije advokata ............................................................................. 80

Sekcija V. Pitanja za advokate koji učestvuju u krivičnim postupcima .......................................... 84

Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada policijskih službenika: percepcije advokata .......................... 85

SEKCIJA VII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata ...................... 86

Sekcija VIII. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije advokata ............................................ 87

Sekcija IX. Pitanja za advokate koji učestvuju u izvršnim postupcima .......................................... 88

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA ......................................... 93

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije policijskih službenika .......................................... 93

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije policijskih

službenika ...................................................................................................................................... 98

Sekcija III. Percepcija rada sudija i tužilaca: percepcije policijskih službenika ............................ 105

Sekcija IV. Razna pitanja: : percepcije policijskih službenika ....................................................... 106

Sekcija V. Nezavisnost i odgovornost policijskih službenika: percepcije policijskih službenika .. 107

Sekcija VI. Tijela nadzora zakonitog ponašanja policijskih službenika: percepcije policijskih

službenika .................................................................................................................................... 108

Sekcija VII. Rad policije: percepcije policijskih službenika ........................................................... 109

Sekcija VIII. Saradnja policijskih agencija i tužilaštava: percepcije policijskih službenika ........... 109

Sekcija IX. Krivični postupak: percepcije policijskih službenika ................................................... 110

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE STRUČNOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG OSOBLJA ..... 113

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije stručnog sudskog i tužilačkog osoblja .............. 113

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije stručnog sudskog i

tužilačkog osoblja ........................................................................................................................ 118

Sekcija III. Imenovanje i razrješavanje VSTV, sudija i tužioca: percepcije sudskog i tužilačkog

stručnog osoblja .......................................................................................................................... 125

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja ............................... 126

Sekcija V. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti/ advokata: percepcije

sudskog i tužilačkog stručnog osoblja ......................................................................................... 128

6

Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja 129

KOMPARATIVNE ANALIZE .................................................................................................................... 131

KOMPARACIJA ZAJEDNIČKIH PITANJA ZA SVE KATEGORIJE STRUČNE JAVNOSTI I ISPITIVANJE

JAVNOG MNIJENJA .......................................................................................................................... 131

Pitanja iz ankete građana: komparacije ...................................................................................... 131

KOMPARACIJA IZMEĐU KATEGORIJA STRUČNE JAVNOSTI ZA PITANJA KOJA SU POSTAVLJENA SVIM

KATEGORIJAMA ............................................................................................................................... 143

Sekcija I. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: komparacije ......................... 143

Sekcija II. Razna pitanja: komparacije ......................................................................................... 155

Sekcija III. Pitanja o krivičnom postupku – komparacije ............................................................. 159

ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................... 161

7

Lista skraćenica

BiH – Bosna i Hercegovina

NZ– Ne zna

EU – Evropska unija

FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine

VSTV – Visoko sudsko i tužilačko vijeće

JA – USAID-ov Projekat pravosuđa u BiH (eng. USAID's Justice Activity in BiH)

M – aritmetička sredina (mjera prosjeka)

MP – Ministarstvo pravde

N – broj ispitanika

BO – bez odgovora

NVO – nevladina organizacija

PASW – eng. Predictive Anaytics Software, softver korišten u analizi podataka

Q-by-Q – pitanje po pitanje

RS – Republika Srpska

USAID – Američka agencija za međunarodni razvoj (eng. United States Agency for International

Development)

8

IZVRŠNI SAŽETAK

Ovo ispitivanje sprovedeno je u sklopu izrade sveobuhvatne Dijagnostičke analize integriteta

pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije ili neetičnog ponašanja u pravosuđu, u okviru

radnog plana USAID-ovog Projekta pravosuđa u BiH (USAID‘s Justice Activity in BiH, u daljem tekstu USAID

JA) u BiH kojeg finansira Američka agencija za međunarodni razvoj - USAID (United States Agency for

International Development), a provodi Millennium DPI Partners, LLC. Cilj projekta je jačanje pravosudnog

sistema u BiH i njegovo osposobljavanje za borbu protiv korupcije.

USAID JA usmjeren je na povećanje efikasnosti i učinkovitosti pravosudnih institucija, mehanizama i

usluga kroz pružanje pomoći:

tužiteljima da unaprijede sprovođenje istražnih postupaka, naročito u predmetima korupcije,

privrednog i organizovanog kriminala.

pravosudnim institucijama da zadrže integritet i da se bore protiv korupcije, te da u konačnici

povećaju povjerenje javnosti u vladavinu zakona.

Svrha ovog istraživanja jeste da obezbijedi informacije koje će predstavljati osnovu za druge aktivnosti u

okviru USAID JA, te za projekte partnera ovog projekta u vladinom i nevladinom sektoru, kao i projekte drugih

međunarodnih aktera koji pomažu jačanje kapaciteta pravosudnih institucija u BiH sa ciljem unapređenja

javnog integriteta i borbe protiv korupcije.

Ovo istraživanje sprovedeno je sa ispitanicima/ stručnjacima iz cijele BiH. Ispitanici su sudije, tužitelji,

advokati, policijski službenici, te stručno osoblje sudova i tužilaštava. Ovo istraživanje pruža informacije o

njihovim percepcijama i stavovima o različitim pitanjima povezanim sa pravosuđem u BiH. Istraživanje je

sprovedeno korištenjem online ankete.

Rezultati ovog istraživanja služit će USAID-u i njihovim partnerima, na prvom mjestu Visokom sudskom i

tužilačkom vijeću (VSTV) i nadležnim ministarstvima pravde u BiH, sudovima, tužilaštvima i organizacijama

civilnog društva – u zajedničkom radu na reformama i unapređenju pravosuđa u BiH.

Pristranost i subjektivnost u stavovima aktera u pravosuđu naspram vlastite profesije jedan je od glavnih

izazova ovog istraživanja. Drugi glavni izazov ovog istraživanja jeste relativno slab odziv pojedinih aktera u

pravosuđu na učešće u istraživanju, a naročito odaziv stručnog tužilačkog osoblja i policijskih službenika, zbog

čega su mogućnosti generalizacije rezultata o ovim kategorijama ograničene.

Rezultati ovog istraživanja navode na sljedeće zaključke:

Svaka kategorija aktera u pravosuđu smatra da oni sami najviše doprinose borbi protiv

korupcije. Suprotno tome, ispitivanjem javnog mnijenja utvrđeno je da građani BiH vjeruju

da su policija, mediji i nevladine organizacije najposvećeniji borbi protiv korupcije, a da su

sudovi, VSTV i tužilaštvo među institucijama koje su najmanje angažovane. Ipak, opća

populacija i stručna javnost slažu se da su političke stranke najmanje angažovane u borbi

protiv korupcije.

Ocjenjujući različite aspekte pravosuđa, građani su ocijenili profesionalnost i stručnost

sudija i tužilaca najvišim ocjenama. Sa druge strane, stručnjaci najvišu ocjenu daju

transparentnosti pravosuđa, odmah ispred profesionalnosti i stručnosti sudija i tužilaca.

Opća populacija građana i stručna javnost slažu se u stavovima da se stvari u protekle tri

godine nisu mijenjale kada je riječ o različitim aspektima pravosuđa, kao što su

transparentnost pravosuđa, osposobljenost za borbu protiv korupcije i organizovanog

kriminala, profesionalnost sudija i tužilaca i dr.

9

Ocjenjujući poštenje naspram korumpiranosti predstavnika različitih institucija i

organizacija, građani ocijenjuju da su tužitelji i sudije među najkorumpiranijim akterima

pravosuđa. Stručna javnost, sa druge strane, najpoštenijim smatra sudije, vojsku,

nastavnike, a zatim sudske uposlenike i tužioce, dok su advokati negdje u sredini. Prema

mišljenju građana i stručne javnosti, predstavnici političkih stranaka su najkorumpiraniji.

Ispitivanjem javnog mnijenja utvrđeno je da nizak procenat građana poznaje osobe od kojih

je mito zatraženo od strane uposlenika sudova i tužilaštava, dok su ovi procenti znatno viši

među profesionalcima u pravosudnom sistemu. Nadalje, većina građana i većina stručnjaka

nikada nisu prijavili korupciju javnih službenika. Sa druge strane, stručna javnost poznaje

znatno više slučajeva u kojima su sudije i tužitelji bili kažnjeni za greške u svom radu, u

odnosu na građane.

Korupciju u pravosuđu najmanje prisutnom smatraju advokati i policija, a najprisutnijom je

smatraju sudije, tužioci i stručno osoblje sudova i tužilaštava. Sudije, tužioci i policijski

službenici smatraju da je korupcija najprisutnija kod advokata, dok advokati i stručno osoblje

sudova i tužilaštava smatraju da je korupcija najprisutnija kod policijskih službenika.

Generalno, stručna javnost vjeruje da je korumpiranost vlasti glavni faktor koji doprinosi

korupciji u pravosudnom sistemu. Pri tome, policijski službenici vjeruju da korupciji najviše

doprinose politički i drugi pritisci, a sudije da joj najviše doprinosi poremećen sistem

vrijednosti.

Otprilike dvije trećine ispitanika u istraživanju stručne javnosti vjeruju da su osnovni motivi

koruptivnih ponašanja u pravosuđu pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge

koristi, te izgradnja veza sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo

napredovanje u karijeri i druge koristi. Stručna javnost vjeruje da su najvišem riziku korupcije

izložena tužilaštva, agencije za sprovođenja zakona, te sudovi, a zatim advokature i VSTV.

Nadalje, ovi ispitanici smatraju da su svjedoci, vještaci i policijski službenici pod najvišim

rizikom za korupciju u pravosudnom sistemu. Generalno, većina ispitanika u istraživanju

stručne javnosti navodi da bi prijavili koruptivno ponašanje vlastitih kolega, izuzev advokata

koji najčešće navode da ne znaju da li bi prijavili ovakva ponašanja.

Kada je riječ o profesionalnosti i efikasnosti kojom akteri u pravosuđu obavljaju svoj posao,

svaka kategorija sama sebe ocjenjuje kao najefikasniju. Ipak, većina stručnjaka u

pravosuđu vjeruje da u bh. pravosuđu postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih

postupaka. Različite kategorije ispitanika krive jedne druge za ovakvu situaciju, kao i

eksterne i interne pritiske, ali i druge razloge. Također, većina ispitanika iz istraživanja

stručne javnosti vjeruje da su tužioci dužni proaktivno pokretati postupke na osnovu vlastitih

saznanja, kao i da to čine u maloj mjeri, najčešće jer su nesavjesni u radu. Također,

ispitanici generalno smatraju da sudovi i tužilaštva putem proaktivnog informisanja javnosti

o svom radu mogu doprinijeti povećanju povjerenja u pravosuđe i vladavinu zakona.

Na osnovu rezultata ovog istraživanja, definisane su određene preporuke. Prvo, potrebno je unaprijediti

saradnju različitih aktera u pravosuđu u borbi protiv korupcije, kako bi se ostvario napredak u svim

aspektima pravosuđa. Drugo, potrebno je upoznati stručnu javnost sa mišljenjima građana o njihovom

radu, kako bi na tome zasnovali svoje buduće napore u borbi protiv korupcije i osiguravanju vladavine

zakona, kao i kampanje širenja javne svijesti o rezultatima svojih djelovanja. Također, stručnu javnost

potrebno je upoznati i sa razlikama u stavovima različitih aktera u pravosuđu, i time osvijestiti

pristrasnost njihovih stavova, te ukazati na potrebu za fleksibilnošću i razmatranju stavova drugih aktera

u pravosuđu, kako bi se unaprijedila borba protiv korupcije. Pri tome je važno da se iskoriste podaci i

predviđanja o rizicima za korupciju u akcijama usmjerenim ka prevenciji korupcije. Konačno, stručnjaci

10

u pravosuđu trebaju svojim primjerom građanima pokazati na koji način da se i sami građani aktivnije

uključe u borbu protiv korupcije.

UVOD

Prism Research, agencija za društvena, medijska i marketinška istraživanja i konsalting, u svrhu

ispitivanja stručne javnosti o pravosuđu i pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini (BiH) sprovela je

kvantitativno istraživanje o pravosuđu i pravosudnom sistemu u BiH. Istraživanje je sprovedeno prikupljanjem

podataka o stavovima i mišljenjima stručnjaka (sudija, tužilaca, stručnog osoblja u sudovima i tužilaštvima,

advokata i policijskih službenika) o ovoj temi, u sklopu izrade sveobuhvatne Dijagnostičke analize integriteta

pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije ili neetičnog ponašanja u pravosuđu, u okviru

radnog plana USAID-ovog Projekta pravosuđa u BiH (USAID JA) u BiH kojeg finansira USAID, a provodi

Millennium DPI Partners, LLC. Cilj projekta je jačanje pravosudnog sistema u BiH i njegovo osposobljavanje

za borbu protiv korupcije.

Glavni ciljevi ovog istraživanja su da se prikupe podaci o sljedećim temama:

šta stručnjaci koji rade u pravosuđu u BiH misle o integritetu, odnosno o mitu, korupciji i sukobima

interesa u pravosuđu;

šta misle o tome kako se djelatnici u pravosuđu zapošljavaju, kako obavljaju svoj posao, te kako

se evaluira njihov rad;

da li je javnost dovoljno informisana o radu pravosuđa;

da li su uposlenici u pravosuđu pod pritiscima određenih grupa ili pojedinaca;

šta misle o korupciji u krivičnim i izvršnim postupcima.

Ovo istraživanje sprovedeno je putem online anketiranja u septembru i oktobru 2015. godine. Sveukupno,

ispitano je 100 sudija, 51 tužilac, 48 advokata, 33 policijska službenika, te 65 članova stručnog osoblja sudova

i tužilaštava.

Ovaj izvještaj predstavlja glavne nalaze opisanog istraživanja.

11

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Glavni cilj ovog istraživanja jeste da se ispita mišljenje stručnjaka iz pravosuđa o pravosuđu i pravosudnim

institucijama u BiH. Ovim istraživanjem prikupljeni su podaci o mišljenjima stručnjaka o sljedećim temama:

1. Doprinos borbi protiv korupcije od strane sudova, tužilaštva, policije, NVO, medija, itd.;

2. Nezavisnost, transparentnost pravosuđa, osposobljenost za borbu protiv korupcije i organizovanog

kriminala, profesionalnost i stručnost sudija i sl.;

3. Poznavanje i iskustva sa (potencijalnim) koruptivnim i neetičnim ponašanjemu pravosuđu;

4. Stavovi o integritetu, odnosno korumpiranosti različitih kategorija (sudije, tužioci, stručno osoblje u

sudovima i tužilaštvima, advokati i policijski službenici, političari, doktori, profesori, čelnici NVO, itd.);

5. Stavovi o postojanju, rasprostranjenosti, akterima i uzrocima korupcije i neetičnog ponašanja u

pravosudnom lancu;

6. Informisanost javnosti o događanjima u pravosuđu;

7. Stručnost, efikasnost, etika i integritet uspolenika pravosudnih institucija;

8. Pritisci na uposlenike u pravosuđu;

9. Odugovlačenje postupaka u pravosuđu;

10. Stavovi o koruptivnom i neetičnom ponašanju u krivičnim i izvršnim postupcima;

11. Stavovi o radu advokata/branilaca, vještaka i policijskih službenika, i njihovoj saradnji sa pravosudnim

institucijama.

Svrha ovog istraživanja jeste da informiše stručnu javnost u BiH o stavovima bh. profesionalaca iz

oblasti pravosuđa o funkcionisanju pravosuđa u ovoj zemlji; da pruži osnovne informacije za buduće

aktivnosti koje će se sprovoditi u okviru USAID JA; da služi partnerima ovog projekta u vladinom i

nevladinom sektoru, kao i drugim međunarodnim akterima koji pomažu jačanje kapaciteta pravosuđa i

pravosudnih institucija u BiH sa ciljem unapređenja integriteta i javne percepcije integriteta ovih

institucija, te pružanja podrške u borbi protiv korupcije.

12

METODOLOGIJA

Kako bi se procijenile percepcije, stavovi i mišljenja ispitanika o pravosuđu, korištena je kvantitativna

metoda. Kvantitativna metoda korištena u ovom istraživanju jeste online anketa. Sljedeća tabela

prikazuje opšte informacije o istraživačkim postupcima.

Opšte informacije o istraživanju

Period prikupljanja podataka Septembar / oktobar 2015. godine

Metoda prikupljanja podataka Online anketa

Upitnik Upitnik je razvijen u saradnji tima USAID JA i tima agencije Prism Research & Consulting

Uzorak

Sudije (N = 100)

Tužioci (N = 51)

Advokati (N= 48)

Policijski službenici (N = 33)

Stručno osoblje sudova i tužilaštava (N = 65)

Uzorci različitih kategorija ispitanika su različite veličine, od N = 33 kod policijskih službenika do N = 100

kod sudija. Stoga, posmatrajući ukupan rezultat svih ispitanika, taj je rezultat najčešće sličan rezultatu

ispitivanja sudija jer su najbrojniji. Stoga su ukupni rezultati samo deskriptivni komentirani, i nisu

prikazivani na grafikonima.

Također, u metodologiji društvenih istraživanja uzorak gdje je N > 30 smatra se velikim uzorkom. Ipak,

procentualna distribucija na uzorcima gdje je N < od 100 nije matematički opravdana, a margina

pogreške uzorka nije zanemarljiva kada je riječ o ovakvim uzorcima. Ipak, s obzirom na to da je riječ o

specifičnim kategorijama ispitanika, ovi uzorci mogu se smatrati reprezentativnim za stavove sudija,

tužilaca, advokata, policijskih službenika, te stručnog osoblja sudova i tužilaštava.

Upitnici

Upitnici korišteni u ovom istraživanju razvijeni su od strane timova USAID JA i Prism Research &

Consulting. Upitnici se nalaze u prilogu ovog izvještaja. Kreirana su četiri različita upitnika:

1. Upitnik za sudije i stručno osoblje sudova;

2. Upitnik za tužioce i stručno osoblje tužilaštava;

3. Upitnik za advokate;

4. Upitnik za policijske službenike.

Upitnik za sudije i stručno osoblje sudova sadrži sljedeće sekcije:

Sekcija I: Pitanja iz ankete građana

Sekcija II: Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije

Sekcija III: Imenovanje i razrješavanje VTSV, sudija i tužioca

Sekcija IV: Razno

Sekcija V: Pitanja za sudije i osoblje sudova

Sekcija VI: Pitanja o krivičnom postupku

13

Sekcija VII: Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata

Sekcija VIII: Pitanja o percepciji rada vještaka

Sekcija IX: Pitanja za sudije koje rade na izvršnom postupku i osoblje sudova

Upitnik za tužioce i stručno osoblje tužilaštava sadrži sljedeće sekcije:




Sekcija IV: Razno

Sekcija V: Pitanja za tužioce i osoblje tužilaštava

Sekcija VI: Pitanja o percepciji rada sudija

Sekcija VII: Pitanja o percepciji rada policijskih službenika

Sekcija VIII: Pitanja o percepciji rada branioca po službenoj dužnosti / advokata

Sekcija IX: Pitanja o percepciji rada vještaka

Upitnik za advokate sadrži sljedeće sekcije:




Sekcija IV: Razno

Sekcija V: Pitanja za advokate krivičare

Sekcija VI: Pitanja o percepciji rada policijskih službenika

Sekcija VII: Pitanja o percepciji rada branioca po službenoj dužnosti / advokata

Sekcija VIII: Pitanja o percepciji rada vještaka

Sekcija IX: Pitanja za advokate koji rade na izvršnom postupku

Upitnik za policijske službenike sadrži sljedeće sekcije:



Sekcija III: Percepcija rada sudija i tužilaca

Sekcija IV: Razno

Sekcija V: Nezavisnost i odgovornost policijskih službenika

Sekcija VI: Tijela nadzora zakonitog ponašanja policijskih službenika

Sekcija VII: Rad policije

Sekcija VIII: Saradnja policijskih agencija i tužilaštva

Sekcija IX: Krivični postupak

Online anketa

Online anketa je tehnika prikupljanja podataka koja se sve više koristi u istraživanjima. Anketa se

programira i postavlja online. Ispitanici sami pristupaju anketi i samostalno je popunjavaju. Ova anketa

postavljena je na online platformi za anketiranje SurveyMonkey. Od ispitanika je zatraženo da ispune

anketu. Pri tome, zagarantovana je anonimnost ispitanika i povjerljivost ustupljenih podataka.

Rezultati

Ovaj izvještaj predstavlja rezultate ispitivanja stručnjaka. Rezultati istraživanja predstavljeni su prema

totalu. Također, prikazana su i poređenja za pitanja koja su zajednička svim kategorijama stručnjaka, a

14

komentirana su i poređenja između rezultata istraživanja sa građanima i rezultata istraživanja stručne

javnosti. U tekstu izvještaja opisane su samo statistički značajne razlike između stavova različitih

stručnjaka. Rezultati za skalarna pitanja predstavljena su u obliku aritmetičkih sredina. Aritmetička

sredina (M) predstavlja mjeru prosjeka. Rezultati prikazani u vidu aritmetičkih sredina predstavljaju

prosječne rezultate koje ispitanici postižu na datim pitanjima. Pored aritmetičkih sredina, rezultati su

predstavljeni i u vidu procenata odgovora iste valencije (npr. „Donekle značajno“ + „Veoma značajno“,

ovisno o skali na kojoj se odgovaralo na pitanje). U ovim slučajevima, važno je napomenuti da određena

vrijednost aritmetičke sredine, npr. M = 3.00 ne podrazumijeva uvijek isti procenat, već se ti procenti

često razlikuju. Razlog tome je to što se aritmetičke sredine i procenti računaju na različit način, kao i

na različitim skalama. Sa druge strane, rezultati za kategorijalna pitanja predstavljeni su uvijek u formi

procenata.

Analiza i izrada izvještaja

Kompletna analiza podataka sprovedena je u Sarajevu. Analiza je sprovedena uz pomoć PASW

statistics 18.0 – profesionalnog softvera za analizu podataka. PASW je korišten za čišćenje baze

podataka, za logičku kontrolu, kao i za pravljenje tabela.

METODE I PROCEDURE UZORKOVANJA

Ciljna populacija za ovo istraživanje bili su stručnjaci u području pravosuđa Bosne i Hercegovine: sudije,

tužioci, drugo stručno osoblje sudova i tužilaštava, advokati, te policijski službenici. USAID JA

kontaktirao je sve sudove i tužilaštva u BiH sa molbom da ispune anketni upitnik. Prism Research

kontaktirao je na isti način policijske službe i advokatske komore. Prism Research kontaktirao je sljedeće

institucije:

Policijske službe Advokatske komore

SIPA Advokatska komora FBiH

MUP RS Regionalna komora Bihać

CJB BANJALUKA Regionalna komora Zenica

CJB DOBOJ Mostar

CJB BIJELJINA Tuzla

CJB I. SARAJEVO Sarajevo

CJB TREBINJE Advokatska komora RS

CJB PRIJEDOR Advokatska komora BD

GRANIČNA POLICIJA GLAVNI URED SARAJEVO

DIREKCJA ZA KOORDINACIJU POLICIJSKIH TIJELA

POLICIJA BRCKO DISTRIKTA

FEDERALNA UPRAVA POLICIJE

MUP ZE-DO

MUP HNK

MUP KS

MUP USK

MUP POSAVSKI KANTON

MUP TK

MUP ZHK

MUP K10

MUP SBK

MUP BPK

15

ANALITIČKI IZVJEŠTAJ

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJA SUDIJA

Sudije koje su sudjelovale u ovom istraživanju ocjenjivale su različita pitanja u vezi sa raznim aspektima

pravosuđa, uključujući: aktere, rizike i uzroke korupcije; borbu protiv korupcije; imenovanje i

razrješavanje sudija, tužilaca i VSTV; profesionalnost i efikasnost različitih učesnika u pravosuđu;

prijetnje i pritiske na učesnike u pravosuđu; te krivične i izvršne postupke. Ovo poglavlje analizira

rezultate odgovora ispitanika na ta pitanja.

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije sudija

U ovoj sekciji sudijama je postavljen niz pitanja koji je postavljen i ispitanicima u anketi građana.

U ovom istraživanju od ispitanika je zatraženo da iznesu mišljenja o tome u kojoj mjeri različite

organizacije i pojedinci pomažu u borbi protiv korupcije. Ispitanici su iznosili svoje stavove na skali od 7

stupnjeva, gdje 1 znači “nimalo” a 7 znači “mnogo” doprinosa u borbi protiv korupcije. Rezultati na ova

pitanja prikazani su kao aritmetičke sredine, gdje viša aritmetička sredina ukazuje na viši doprinos borbi

protiv korupcije. Ocjenjivane su sljedeće organizacije i pojedinci:

1. Tužilaštvo

2. Organizacije civilnog društva

3. Policija

4. Mediji

5. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV)

6. Sudovi

7. Političke stranke

8. Međunarodne organizacije

Sudije smatraju da borbi protiv korupcije najviše doprinose sudovi (M = 5.26), a zatim VSTV (M = 4.44)

i tužilaštva (M = 4.41). Suprotno tome, sudije vjeruju da političke stranke najmanje doprinose borbi protiv

korupcije (M = 1.86).

16

P4 . U kojoj mjeri smatrate da sljedeće organizacije ili pojedinci doprinose borbi protiv korupcije?

Aritmetičke sredine

Unutar istraživanja, ispitanicima je postavljen i niz pitanja o različitim aspektima pravosuđa u BiH. Od

ispitanika je prvo zatraženo da ocijene ove aspekte na skali od 1 do 10, gdje 1 znači “Veoma nisko” a

10 “Veoma visoko”. Rezultati za ovo pitanje prikazani su u vidu aritmetičkih sredina. Drugo, zatraženo

je da uporede situaciju o ovim pitanjima sa situacijom kakva je bila prije 3 godine. Procjenjivani su

sljedeći aspekti pravosuđa:

1. Nezavisnost pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja 2. Transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa za javnost 3. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala 4. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije 5. Profesionalnost sudija ili tužilaca 6. Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca 7. Trajanje suđenja 8. Procesuiranje ratnih zločina 9. Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa 10. Zaštita imovinskih prava 11. Pristup besplatnoj pravnoj pomoći 12. Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona 13. Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike 14. Diskriminacija od strane sudova (bilo kakva diskriminacija koja se odnosi na

naciju/spol/ugrožene grupe itd.)

1,86

3,78

3,81

4,06

4,09

4,41

4,44

5,26

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00

Političke stranke

Organizacije civilnog društva/NVO

Međunarodne organizacije

Policija

Mediji

Tužilaštvo

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV)

Sudovi

17

Sudije najviše ocjene dodjeljuju transparentnosti pravosuđa (M = 8.00), profesionalnosti sudaca i

tužilaca (M = 7.30), te zaštiti imovinskih prava (M = 7.07). Suprotno tome, sudije najnižim ocjenama

ocjenjuju diskriminaciju od strane sudova (M = 3.61).

P5. Na osnovu trenutne situacije, kojom ocjenom biste ocijenili sljedeće oblasti?


3,61

5,15

5,75

5,90

5,90

6,03

6,04

6,15

6,77

6,90

7,02

7,07

7,30

8,00

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00

Diskriminacija od strane sudova

Procesuiranje ratnih zločina

Izvršenja ugovora i provođenje privrednihzakona

Osposobljenost pravosuđa za borbu protivkorupcije

Osposobljenost pravosuđa za borbu protivorganiziranog kriminala

Trajanje suđenja

Učinkovitost pravosudnog sistema zamaloljetnike

Pristup besplatnoj pravnoj pomoći

Zaštita prava u radnom odnosu putempravosuđa

Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca

Nezavisnost pravosuđa od stranačkih,političkih uticaja

Zaštita imovinskih prava

Profesionalnost sudija ili tužilaca

Transparentnost, odnosno otvorenostpravosuđa za javnost

18

Ispitanicima je također postavljeno pitanje o tome da li misle da se situacija u spomenutim oblastima

poboljšala, pogoršala ili da je ostala ista. Najviši procenat sudija navodi da se situacija poboljšala u

protekle tri godine kada je riječ o trajanju suđenja (46.5%), transparentnosti pravosuđa (44.4%), te zaštiti

prava u radnom odnosu putem pravosuđa (33.0%). Suprotno tome, sudije najčešće navode da se

situacija pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja (19.0%),

profesionalnosti sudija i tužilaca (14.3%) i stručnosti i znanju sudija i tužilaca (12.4%). Ipak, sudije

najčešće ocjenjuju da se situacija u datom periodu nije mijenjala u vezi sa većinom ovih aspekata.

P6. Po vašem mišljenju, u usporedbi sa periodom od prije 3 godine, da li se situacija popravila, ostala

ista ili se pogoršala?

Procentualna distribucija

Sveukupno, 10.0% sudija navodi da poznaje nekoga od koga je uposlenik suda tražio ili primio mito, a

4.0% navodi da poznaju osobe od kojih su tužioci tražili mito. Ostatak ispitanika ne poznaje takve osobe.

Također, većina sudija (92.0%) nikada nije prijavila krivično djelo korupcije javnog službenika (sudije,

tužitelja, policajca, općinskog službenika i slično). Suprotno tome, 8% sudija navodi da su prijavili

korupciju javnog službenika.

Nadalje, većina sudija (74.0%) navodi da poznaje slučajeve u kojima su sudije ili tužitelji bili

sankcionirani zbog kršenja profesionalnih dužnosti u svom radu.

18,4

23,0

24,7

27,3

28,3

28,6

30,3

31,3

31,6

31,6

32,7

33,0

44,4

46,5

62,2

50,0

58,8

55,6

53,5

53,1

58,6

54,5

45,9

55,1

53,1

55,7

47,5

43,4

9,2

19,0

12,4

8,1

8,1

14,3

4,0

2,0

11,2

3,1

5,1

5,2

4,0

8,1

10,2

8,0

4,1

9,1

10,1

4,1

7,1

12,1

11,2

10,2

9,2

6,2

4,0

2,0

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Izvršenja ugovora i provođenjeprivrednih zakona

Nezavisnost pravosuđa odstranačkih, političkih uticaja


Osposobljenost pravosuđa za borbuprotiv organiziranog kriminala

Osposobljenost pravosuđa za borbuprotiv korupcije





Učinkovitost pravosudnog sistema zamaloljetnike


Zaštita prava u radnom odnosu putempravosuđa

Transparentnost, odnosno otvorenostpravosuđa za javnost

Trajanje suđenja

Poboljšana Ista Pogoršana NO

19

U okviru ovog istraživanja, od ispitanika je zatraženo da ocijene poštenje predstavnika različitih javnih i

privatnih institucija. Ispitanici su ocjenjivali predstavnike navedenih institucija na skali od 1 do 10, gdje

1 znači “Veoma pošten” a 10 znači “Veoma korumpiran”. Rezultati za ovu grupu pitanja prikazani su

kao aritmetičke sredine. Što je viša aritmetička sredina, češći je generalni stav da je institucija ili njen

predstavnik korumpiran. Ocjenjivani su sljedeći predstavnici institucija:

1. Parlamentarci

2. Načelnici općina / gradonačelnici

3. Ministri u vijeću ministara

4. Ministri u entitetskim vladama

5. Policija

6. Univerzitetski profesori

7. Vjerski čelnici

8. Sudije

9. Sudski uposlenici, sudski izvršioci, uposlenici tužilaštva

10. Advokati

11. Notari

12. Vojska

13. Čelnici političkih stranaka

14. Čelnici NVO

15. Tužioci

16. Doktori

17. Mediji

18. Carinski službenici

19. Poreski službenici

20. Poslovni ljudi

21. Nastavnici u osnovnim školama

22. Nastavnici u srednjim školama

23. Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH

Rezultati ispitivanja stručne javnosti ukazuju na to dasudije najkorumpiranijim smatraju čelnike političkih

stranaka (M = 8.38), parlamentarce (M = 7.78) i načelnike općina (M = 7.66). Advokati (M = 6.02) i

policija (M = 5.91 ) su u sredini. Tužioci (M = 3.65) i sudski uposlenici (M = 3.06 ) su, prema procjenama

sudija, među najpoštenijim akterima u pravosuđu. Ipak, sudije najpoštenijim smatraju svoju profesiju (M

= 2.60).

20

P12. Koliko smatrate da su predstavnici ovih institucija KORUMPIRANI odnosno POŠTENI?


2,60

3,06

3,56

3,65

3,81

3,84

4,20

4,61

4,86

5,33

5,91

6,02

6,16

6,57

6,62

7,26

7,47

7,48

7,56

7,60

7,66

7,78

8,38

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00

Sudije

Sudski uposlenici, sudski izvršioci, uposlenicitužilaštva

Vojska

Tužioci

Nastavnici u osnovnim školama

Članovi VSTV BiH

Nastavnici u srednjim školama

Notari

Vjerski čelnici

Čelnici NVO

Policija

Advokati

Univerzitetski profesori

Poslovni ljudi

Mediji

Poreski službenici

Ministri u vijeću ministara

Doktori

Ministri u entitetskim vladama

Carinski službenici

Načelnici općina / gradonačelnici

Parlamentarci

Čelnici političkih stranaka

21

Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije sudija

Ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri je korupcija prisutna u pravosudnom sistemu u BiH na skali od 1

do 4, gdje 1 znači “Ne postoji korupcija u pravosudnom sistemu”, a 4 znači “ U velikoj mjeri je prisutna”.

Generalno, prosječna ocjena sudija je između 2 i 3 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom

sistemu (M = 2.52), što znači da smatraju da je ona prisutna u određenoj mjeri. 58.0% sudija navodi da

je korupcija prisutna u velikoj mjeri ili djelimično u pravosudnom sistemu u BiH.

Također, ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da je korupcija prisutna u radu različitih učesnika

u pravosudnom lancu na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo”, a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenat odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“ Ocjenjivali su

sljedeće učesnike u pravosudnom lancu:

1. Sudije

2. Tužioci

3. Advokati

4. Sudski izvršioci

5. Osoblje sudova

6. Osoblje tužilaštava

7. Policijski službenici

Sudije smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.69, 68.2%), a da je korupcija u

pravosudnom sistemu najmanje prisutna u radu samih sudija (M = 1.78, 4.5%.

P14. U kojoj mjeri smatrate da je korupcija prisutna u radu sljedećih učesnika u pravosudnom lancu?


1,78

1,85

1,87

2,00

2,08

2,43

2,69

1,00 2,00 3,00 4,00

Sudije

Osoblje sudova

Osoblje tužilaštava

Tužioci

Sudski izvršioci

Policijski službenici

Advokati

22

U okviru istraživanja ispitanici su ocjenjivali koliko različiti razlozi doprinose pojavi korupcije u

pravosudnom sistemu. Svaki od razloga ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači

“U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U

potpunosti“. Ocjenjivani su sljedeći razlozi:

1. Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca 2. Neadekvatne plate i naknade administrativno-tehničkog i stručnog osoblja u sudovima i

tužilaštvima 3. Neadekvatne plate i naknade policijskih službenika 4. Neadekvatne tarife i primanja advokata 5. Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u

pravosudnom sistemu 6. Korumpiranost vlasti 7. Nedovoljno definisana pravila u procesnim zakonima (“rupe” ili slabe tačke u zakonodavstvu) 8. Široke odredbe materijalnih zakona i nedostatak jedinstvenih standarda u njihovom tumačenju 9. Nepostojanje adekvatnog sistema zaštite od pritisaka rukovodilaca pravosudnih institucija na

sudije, tužioce i/ ili osoblje 10. Nedostatak adekvatnog nadzora nad radom sudija, tužioca i/ ili osoblja od strane rukovodioca 11. Nedostatak adekvatnog sistema kontrole rada sudova i tužilaštava od strane VSTV-a i

ministarstava pravde 12. Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca 13. Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti 14. Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije 15. Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije 16. Nepostojanje značajnije društvene osude – poremećen sistem vrijednosti i korupcija kao

svakodnevna pojava u svim segmentima društva 17. Nedovoljna angažiranost Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije 18. Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika, namještenika, stručnih saradnika i drugih

uposlenika u pravosuđu 19. Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djela korupcije 20. Neadekvatna kaznena politika 21. Postojeća organizacija pravosudnog sistema 22. Lične osobine aktera u pravosuđu 23. Neadekvatan način izbora branioca po službenoj dužnosti

Sudije ocjenjuju da korupciji najviše doprinosi poremećen sistem vrijednosti, odnosno korupcija kao

svakodnevna pojava u društvu (M = 3.06, 71.3%). Slijede korumpiranost vlasti (M = 2.98, 77.3%), te

nedovoljna angažiranost Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije (M = 2.87, 69.0%). Sa

druge strane, najnižom ocjenom ocjenjuju neadekvatne tarife i primanja advokata (M = 1.63, 14.0%).

23

P15. Po vašem mišljenju, koliko svaki od navedenih razloga doprinosi pojavi korupcije u pravosudnom

sistemu?


1,63

1,69

1,76

1,93

1,94

2,00

2,11

2,15

2,18

2,32

2,39

2,40

2,50

2,52

2,60

2,60

2,61

2,61

2,75

2,83

2,87

2,98

3,06

1,00 2,00 3,00 4,00

Neadekvatne tarife i primanja advokata

Neadekvatna kontrola rada sudova i tužilaštava

Neadekvatan nadzor rukiovodioca nad radom sudija,tužioca i/ ili osoblja

Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti

Postojeća organizacija pravosudnog sistema

Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca

Neadekvatan način izbora branioca po službenojdužnosti

Neadekvatna zaštita od pritisaka rukovodilacainstitucija na sudije, tužioce i/ ili osoblje

Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca

Nedovoljno definisana pravila u procesnim zakonima

Široke odredbe zakona bez jedinstvenih standardaza tumačenje

Neadekvatne plate i naknade osoblja u sudovima itužilaštvima

Neadekvatne plate i naknade policijskih službenika

Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranjuslučajeva korupcije

Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djelakorupcije

Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika,namještenika ... u pravosuđu

Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanjukorupcije

Lične osobine aktera u pravosuđu

Pritisci političkih, finansijskih ili drugih interesnihgrupa na aktere u pravosudnom sistemu

Neadekvatna kaznena politika

Nedovoljna angažiranost Agencije za prevencijukorupcije i borbu protiv korupcije

Korumpiranost vlasti

Korupcija kao svakodnevna pojava u društvu

24

Sudije vjeruju da su pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (63.0%) i izgradnja veza

sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u karijeri i druge koristi

(57.0%) osnovni motivi koruptivnih ponašanja u pravosuđu. Ipak, sudije značajnim smatraju i mnoge

druge motive (pogledati grafikon ispod).

P16. Koji su po vama osnovni motivi koruptivnog ponašanja u pravosuđu?


17,0

19,0

23,0

26,0

38,0

44,0

57,0

63,0

0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0

Strah od sankcije bilo koje vrste

Izbjegavanje zamjeranja rukovodiocu institucije iz straha od kažnjavanja“

(negativne ocjene rada, različite forme mobinga i sl)

Strah za svoju sigurnost i sigurnost bliskihosoba

Lojalnost političkoj ili nekoj drugojideologiji

Zavisnost od osoba koje su obezbjedileimenovanje ili zaposlenje (vraćanje usluge)

Izbjegavanje zamjeranja finansijski ilipolitički uticajnim osobama koje bi mogle

zaustaviti dalje napredovanje u karijeri

Izgradnja veza sa finansijski ili političkiuticajnim osobama kako bi se osiguralonapredovanje u karijeri i druge koristi

Pribavljanje neposredne finansijske ilineke druge koristi (novac, usluge i sl.)

25

Ispitanici su također ocjenjivali u kojoj mjeri vjeruju da su određeni elementi pravosudnog sistema

potencijalno izloženi riziku korupcije. Ispitanici su davali ocjene od 1 do 4 za svaki od elemenata, pri

čemu 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine i procenti

odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivali su sljedeće elemente pravosudnog sistema:

1. Sudstvo

2. Tužilaštvo

3. Odvjetništvo / advokatura

4. Agencije za provođenje zakona


Sudije smatraju da su odvjetništva / advokature (M = 2.86, 69.8%) i tužilaštva (M = 2.67, 63.2%)

najizloženiji riziku korupcije.

P17. U kojoj mjeri smatrate da su sljedeći dijelovi ili elementi pravosudnog sistema potencijalno

izloženi riziku korupcije?


Sudije najčešće smatraju da je rizik od korupcije najviši kod krivičnih postpuaka (32.9%). 27.0%

ispitanika navodi da ne znaju odgovor na ovo pitanje, dok ostatak ispitanika navodi različite vrste

postupaka, uključujući istražne postupke (3.9%), kaznene postupke (3.9%), parnične (3.9%) i privredne

(3.9%), te mnoge druge postupke.

2,16

2,30

2,56

2,67

2,86

1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00

Sudstvo

Visoko sudsko i tužilačko vijeće(VSTV)

Agencije za provođenje zakona

Tužilaštvo

Odvjetništvo/advokatura

26

Nadalje, ispitanici su u ovom istraživanju ocjenjivali za različite funkcije / uloge stepen koruptivnog rizika

u okviru pravosudnog sistema na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika”, a 4 znači “Vrlo visok stepen

rizika”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok stepen“ i „Vrlo

visok stepen“. Ispitanici su ocjenjivali sljedeće funkcije i uloge:

1. Sudski izvršilac 2. Tužilac 3. Predsjednik suda 4. Sudija za prethodno saslušanje 5. Vještak 6. Sudija za prethodni postupak 7. Sekretar suda/ tužilaštva 8. Istražitelj 9. Pripadnik policije 10. Postupajući sudija prvostepenog suda 11. Advokat 12. Sudije drugostepenog suda 13. Svjedok 14. Službenici, namještenici, stručni saradnici suda/tužilaštva 15. Glavni tužilac 16. Uposlenici pisarne 17. Uposlenici gruntovnice 18. Dostavljači 19. (T)CMS administrator 20. Članovi VSTV-a

Sudije ocjenjuju da je koruptivni rizik najveći kod vještaka (M = 3.21, 78.8%), svjedoka (M = 3.18, 77.5%)

i pripadnika policije (M = 3.07, 72.0%). Relativno visok rizik ocjenjuju i kod advokata (M = 2.94, 68.7%),

tužilaca (M = 2.90, 70.4%), a među sudijama ocijenjeno je da je rizik najviši kod glavnih sudija

drugostepenih sudova (M = 2.57, 46.3%). Također, rizik je blizu 3 i kod predsjednika sudova (M = 2.48,

43.8%) i predstavnika VSTV-a (M = 2.49, 40.0%). Sa druge strane, sudije ocjenjuju da je rizik za

korupciju najniži kod (T)CMS administratora (M = 1.70, 11.3%), sekretara sudova i tužilaštava (M = 1.75,

13.6%) i sudija za prethodni postupak (M = 1.93, 18.3%).

27

P19. Molimo Vas da za svaku od navedenih funkcija/uloga ocijenite stepen koruptivnog rizika u okviru

pravosudnog sistema?


Otprilike dvije trećine sudija, 68.2%, navodi da bi prijavili koruptivna ponašanja kolega kada bi doznali o

takvim ponašanjima.

1,70

1,75

1,93

1,94

2,09

2,15

2,16

2,40

2,49

2,49

2,57

2,57

2,68

2,77

2,81

2,90

2,94

3,07

3,18

3,21

1,00 2,00 3,00 4,00

(T)CMS administrator

Sekretar suda/ tužilaštva

Sudija za prethodni postupak

Sudija za prethodno saslušanje

Uposlenici pisarne

Postupajući sudija prvostepenog suda

Službenici, namještenici, stručnisaradnici suda/tužilaštva

Dostavljači

Članovi VSTV-a

Predsjednik suda

Sudije drugostepenog suda

Uposlenici gruntovnice

Sudski izvršilac

Istražitelj

Glavni tužilac

Tužilac

Advokat

Pripadnik policije

Svjedok

Vještak

28

Sekcija III. Imenovanje članova VSTV-a, sudija i tužioca, proaktivnost tužilaca, ocjenjivanje sudija i tužilaca: percepcije sudija

U okviru istraživanja ispitanicima je predstavljen niz tvrdnji. Ispitanici su svaku tvrdnju ocjenjivali na skali

od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivim” a 4 znači “U potpunosti se slažem”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažem“ i „U potpunosti se

slažem“. Ispitanici su ocjenjivali sljedeće tvrdnje:

1. Proces odabira, imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca je objektivan, transparentan, pravedan

i neovisan od bilo kakvog uticaja, bilo pojedinca ili grupe

2. Postupak izbora i imenovanja članova VSTV-a je adekvatan, transparentan i neovisan od bilo

kakvog uticaja, bilo pojedinca ili grupe

3. Sudije i tužioci prilikom donošenja odluka poklanjaju dužnu pažnju pravilnom utvrđivanju

činjeničnog stanja i primjeni pravnih normi

Generalno, nešto više od polovine sudija protivi se tvrdnji da je proces odabira, imenovanja i razrješenja

sudija i tužilaca objektivan, transparentan, pravedan i neovisan od bilo kakvog uticaja, pojedinca ili grupe

(M = 2.45, 54.5%).Također, gotovo polovina ispitanika protivi se i tome da je postupak izbora i

imenovanja članova VSTV-a adekvatan, transparentan i neovisan od bilo kakvih utjecaja (M = 2.31,

49.4%). Suprotno tome, većina ispitanika se slaže sa tim da sudije i tužioci prilikom donošenja odluka

poklanjaju dužnu pažnju pravilnom utvrđivanju činjeničnog stanja i primjeni pravnih normi (M = 3.28,

85.1%).

Ispitanicima je postavljeno i pitanje o tome da li smatraju da su kriteriji za selekciju sudija i tužilaca

objektivni, pravedni i transparentni. Nešto više od polovine sudija (54.5%) vjeruje da su kriteriji za izbor

sudija i tužilaca objektivni, pravedni i transparentni. Ostatak ispitanika ne vjeruje u objektivnost niti u

transparentnost ovih kriterija, pri čemu navode različite razloge: kandidati se biraju na osnovi interjvua

a ne na osnovu objektivnih pokazatelja da je određeni kandidat najbolji; ne postoje mogućnosti da se

transparentno utvrdi kvalitet izabranih kandidata; kandidati se biraju prema nacionalnom ključu; biraju

se kandidati sa nedovoljnim iskustvom, itd.

Nadalje, većina sudija (83.9%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno pokretati postupke na

osnovu vlastitih saznanja. Ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri tužioci djeluju proaktivno na skali od 1

do 4, gdje 1 znači “Nikako” a 4 znači “U potpunosti”. Sudije ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 1.66)

proaktivno pokretanje krivičnih postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih vlastitih saznanja,

odnosno ocjenjuju da su tužioci u maloj mjeri proaktivni. Svega 5.5% sudija navodi da su tužioci

značajno ili u potpunosti proaktivni.Nesavjesnost kao glavni razlog izostanka proaktivnog djelovanja

tužilaca spominje 59.4% sudija. Nešto manje od trećine sudija spominje i nestručnost (31.9%), te pritiske

(30.4%) kao razloge nedostatka njihovog proaktivnog djelovanja. Pored toga, 29.0% ispitanika navodi

nepostojanje zakonske obaveze, a 14.5% korupciju kao razloge izostanka proaktivnog djelovanja

tužilaca. Također, nešto više od polovine sudija 56,3% vjeruje da postojeći sistem ocjenjivanja sudija i

tužilaca nije adekvatan. Jedan od glavnih razloga takvom mišljenju jeste što su ocjene samo statistički,

odnosno kvantitativni pokazatelji, a ne i kvalitativni. Također, sudije smatraju da je sistem ocjenjivanja

površan, te kako ne uzima u obzir mnoge faktore, kao što je podatak o tome da li sudija ili tužilac rade

u manjem ili većem sudu, na lakšm ili težim predmetima, ne uzimaju u obzir bolovanja, porodiljske

dopuste, i sl, a negativne ocjene ne donose nikakve posljedice po sudije i tužioce.

29

P24. Da li mislite da je postojeći sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca adekvatan?

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije sudija

Ispitanici u ovom istraživanju ocjenjivali su nivo slaganja sa dvjema tvrdnjama na skali od 1 do 4, gdje

1 znači “U potpunosti se protivite” a 4 znači “U potpunosti se slažete”. Rezultati su prikazani kao

aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažem“ i „U potpunosti se slažem“. Ispitanici

su ocjenjivali sljedeće dvije tvrdnje:

1. Javnost dobija potpune, pravovremene, kvalitetne i pouzdane informacije o radu pravosuđa u

BiH.

2. Pojedine sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa.

Generalno, ispitanici se najčešće slažu sa tvrdnjom da javnost dobija potpune, pravovremene, kvalitetne

i pouzdane informacije o radu pravosuđa u BiH, ocjenjujući ovu stavku prosječnom ocjenom 3 (M = 2.75,

70.6%). Sa druge strane, ispitanici se protive tvrdnji da pojedine sudije u BiH rade na predmetima u

kojima su u sukobu interesa, odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.05, 35.7%).

Također, ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri različiti učesnici u pravosuđu profesionalno i efikasno

obavljaju svoj posao na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Generalno,

najvišom ocjenom ocijenjen je rad sudija (M = 3.19, 98.8%) i stručnog sudskog osoblja (M = 3.06,

88.2%). Suprotno tome, najnižom ali ne i sasvim niskom ocjenom ocjenjen je rad advokata (M = 2.44,

43.5%

43,70%

56,30%

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%

Da

Ne

30

P30. U kojoj mjeri sljedeći učesnici u pravosuđu profesionalno i efikasno obavljaju svoj posao?


Generalno, 84.9% sudija navodi da vjeruju da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja javnosti

o svom radu mogu doprinijeti povećanju povjerenja u pravosudne institucije i vladavinu zakona. Ostatak

ispitanika ima suprotan stav o ovom pitanju.

Nadalje, ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri su sudije izložene direktnim ili indirektnim prijetnjama ili

pritiscima od strane različitih grupa. Ispitanici su spomenuto ocjenjivali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači

“Nimalo”, a 4 znači “Veoma”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora

„Značajno“ i „Veoma“. Utvrđeno je da sudije smatraju da je njihova profesija najizloženija prijetnjama i

pritiscima javnosti i medija (M = 2.61, 52.9%), a zatim pritiscima organizovanog kriminala (M = 2.40,

43.5%).

P32 U kojoj mjeri su sudije u BiH izloženi direktnim ili indirektnim prijetnjama i/ili pritiscima od strane...

?Aritmetičke sredine

31

Nešto manje od polovine sudija (46.5%) slaže se sa tim da u pravosuđu postoji praksa namjernog

odugovlačenja određenih postupaka, dok ostatak ispitanika ne vjeruje u postojanje ovakve prakse.

Ispitanici koji su naveli da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka

ocjenjivali su u kojoj su mjeri različiti učesnici u pravosuđu odgovorni za tu praksu. Ispitanici su

odgovornost svakog od učesnika ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U

potpunosti”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U

potpunosti“. Sudije vjeruju da su za praksu namjernog odugovlačenja određenih postupaka

najodgovorniji advokati (M = 3.18, 89.7%) i tužioci (M = 2.77, 74.4%).

P34. U kojoj mjeri su sljedeći učesnici u pravosuđu odgovorni za praksu namjernog odugovlačenja

određenih postupaka?


Generalno, sudije vjeruju da su glavni razlozi odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka

nestručnost i neznanje (60.0%), te neodgovornost i nemar (57.5%). Ipak, važnim se smatraju i drugi

razlozi:

Namjera da dođe do zastare predmeta (45.0%)

Eksterni / interni pritisci (42.5%)

Korupcija (37.5%)

Sticanje lične koristi (35.0%)

32

Ispitanici su ocjenjivali svoje slaganje / neslaganje sa različitim tvrdnjama na skali od 1 do 4, gdje 1

znači “U potpunosti se protivite”, a 4 znači “U potpunosti se slažete”. Rezultati su prikazani kao


su ocjenjivali sljedeće četiri tvrdnje:

1. Tužioci u BiH profesionalno i efikasno obavljaju svoj posao

2. Tužioci u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih

pojedinaca

3. Pojedini tužioci u BiH namjerno odugovlače određene predmete

4. Neki tužioci u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa

Nešto više od polovine sudija donekle se slaže sa tvrdnjom da tužioci u BiH svoj posao obavljaju

profesionalno i efikasno, ocjenjujući je prosječnom ocjenom 3 (M = 2.60, 57.1%). Također, nešto više

od polovine sudija se donekle slažu i sa tvrdnjom da tužioci u BiH svoj posao obavljaju nezavisno od

interesnih društvenih grupa ili uticajnih pojedinaca (M = 2.60, 59.8%). Nadalje, većina sudija slaže se

sa tvrdnjom da pojedini tužioci u BiH namjerno odugovlače određene predmete, te i ovu tvrdnju ocjenjuju

prosječnom ocjenom 3 (M = 2.68, 70.7%). Tvrdnju da neki tužioci u BiH rade na predmetima u kojima

su u sukobu interesa ispitanici ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.35: 53.2%)..

Sekcija V. Pitanja za sudije i osoblje sudova: imovinski kartoni, edukacija, norme

Sudije su ocjenjivale u kojoj mjeri se slažu ili protive sa većim brojem tvrdnji povezanih sa pravosuđem.

Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti se

slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažem“ i „U

potpunosti se slažem“. Sudije su ocjenjivale sljedeće tvrdnje:

1. Postojeći sistem provjere imovinskih kartona je djelotvoran

2. Sudijama u BiH je omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i integriteta

3. Zaposlenim u sudovima je omogućena adekvatna edukacija i trening koji obezbjeđuje integritet

institucije (predstavljanje institucije, rad u skladu sa etičkim kodeksima, transparentnost)

4. Nedostatak optimalnih uslova za rad sudova i tužilaštava otvara ozbiljan prostor za korupciju

5. Rukovodiocima pravosudnih institucija je omogućena adekvatna edukacija i trening u skladu sa

njihovim potrebama (upravljanje: institucijom, predmetima, finansijama)

6. Postojeće sudijske norme, tj. sistem vrednovanja rada na predmetima otvaraju prostor za

neetično ponašanju u rješavanju predmetima

7. Presignacije predmeta se vrše uvijek iz opravdanih i zakonitih razloga

8. U pravosudnim institucijama se provode zakonite i transparentne procedure zapošljavanja

osoblja.

9. Sudije se ponašaju u skladu sa etičkim kodeksom

10. Sudije su svjesne svog položaja u društvu, te uloge i društvene odgovornosti koja im je

povjerena i u skladu sa tim obavljaju svoj posao

11. Nedostatak dodatnog vlastitog kontinuiranog stručnog usavršavanja - mimo obavezne

edukacije - povećava rizik koruptivnog i neetičnog ponašanja

33

Generalno, ispitanici se donekle slažu sa navedenim tvrdnjama.

Sudije se najčešće slažu sa tvrdnjom da je postojeći sistem provjere imovinskih kartona djelotvoran,

ocjenjujući ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.71, 65.1%). Sudije se najčešće slažu sa tvrdnjom

da je sudijama u BiH omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i integriteta (M = 3.08,

79.5%). Također, sudije se najčešće slažu sa tvrdnjom da je zaposlenicima sudova omogućena

adekvatna edukacija i trening koji obezbjeđuje integritet institucije (M = 2.76, 66.3%), a više od polovine

slaže se sa tvrdnjom da nedostatak optimalnih uslova za rad sudova i tužilaštava otvara ozbiljan prostor

za korupciju (M = 2.60, 59.8%). Sudije se najčešće slažu i sa tvrdnjom da je rukovodiocima pravosudnih

institucija omogućena adekvatna edukacija i trening u skladu sa njihovim potrebama (M = 3.04, 77.1%).

Nadalje, nešto više od polovine sudija vjeruje da postojeće sudijske norme otvaraju prostor za neetično

ponašanje u rješavanju predmeta (M = 2.55, 53.0%), dok otprilike dvije trećine vjeruju da se presignacije

predmeta uvijek vrše iz opravdanih i zakonitih razloga (M = 2.85, 68.3%). Nadalje, sudije se najčešće

slažu sa tvrdnjom da se u pravosudnim institucijama provode zakonite i transparentne procedure

zapošljavanja osoblja (M = 2.64, 60.2%). Sudije se najčešće slažu i sa tvrdnjom da se sudije ponašaju

u skladu sa etičkim kodeksom (M = 3.00 ili 79.3%), kao i sa tvrdnjom da su sudije svjesne svog položaja

u društvu, te uloge i društvene odgovornosti koja im je povjerena, te da u skladaju sa tim obavljaju svoj

posao (M = 3.16, 86.7%). Kada je riječ o tvrdnji da nedostatak dodatnog vlastitog kontinuiranog stručnog

usavršavanja povećava rizik koruptivnog i neetičnog ponašanja, sudije se donekle protive ovoj tvrdnji

(prosječna ocjena 2 – M = 2.23, 47.0%), a 50.8% sudija se slaže sa ovom tvrdnjom.

34

P37. Koliko se slažete ili protivite mišljenju izrečenom u tvrdnji?


Nešto više od trećine sudija (39.3%) navodi da vjeruju u postojanje prakse da pojedini učesnici u

postupku (sudije, tužioci, advokati, stručno osoblje) rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa.

Ostatak sudija ne vjeruje u postojanje ovakve prakse.

Sekcija VI. Pitanja o krivičnom postupku – pitanja za sudije krivičare i osoblje sudova

Sudije ocjenjuju da do koruptivnog i neetičkog ponašanja u okviru krivičnog postupka dovode različiti

faktori, kao što su politički i drugi pritisci, nestručnost i nesavjesnost aktera, ali i traženje imovinske

koristi.Takođe, korupcija i lobiranje, prema mišljenju ispitanika, mogli bi se svrstati kao četvrti najvažniji

faktor koji dovodi do koruptivnog i neetičkog ponašanja u okviru krivičnog postupka, uz neznanje i loše

kadrove. U kategoriji „Ostalo“ nalaze se različite izjave ispitanika koje se nisu mogle kategorizirati, kao

35

npr. duži period za donošenje odluke po žalbi, nerealno postavljena norma, mogućnost namjerno veće

procjene predmeta itd.

P40. Po Vašem mišljenju, koja su to tri najvažnija faktora koja dovode do koruptivnog ili neetičkog

ponašanja u okviru krivičnog postupka? Procentualna distribucija

Nešto više od polovine sudija (51.2%) navodi da su uključeni u direktno procesiranje krivičnih postupaka.

Ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje u različitim fazama / radnjama u

okviru krivičnog postupka. Rizik su ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje je znači “Ne postoji rizik” a 4 znači

“Vrlo veliki rizik”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Veliki rizik“ i

„Vrlo veliki rizik“. Ispitanici su ocjenjivali svaku od sljedećih faza u okviru krivičnog postupka:

1. Prijem, zavođenje, kretanje i otprema pisama ili predmeta

2. Istražne radnje

3. Dodjela predmeta tužiocu

4. Imenovanje branioca

5. Predlaganje/ Određivanje pritvora i mjera zabrane

6. Dodjela predmeta sudiji

7. Odlučivanje o pokretanju ili obustavi istrage

8. Postupanje po pritužbama na negativne tužilačke odluke

9. Imenovanje vještaka

10. Potvrđivanje optužnice

11. Sporazum o krivici

12. Kazneni nalog

13. Oduzimanje imovinske koristi

14. Rukovođenje glavnim pretresom

15. Posebne istražne radnje

16. Zaprimanje i čuvanje materijalnih dokaza

17. Pozivanje stranaka i drugih učesnika u postupku

18. Preuzimanje/ustupanje predmeta

32,0%

7,8%

5,8%

2,9%

3,9%

13,6%

4,9%

5,8%

23,3%

0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%

Ostalo

Imovinska korist

Korupcija i lobiranje

Lična korist

Ne znam

Neprofesionalnost i neestručnost

Nesavjesnost

Neznanje i loši kadrovi

Politički pritisak i uticaj

36

19. Izvršenje sankcije/mjere

20. Odmjeravanje kazne

Sudije smatraju da je rizik za korupciju najviši u fazi odlučivanja o pokretanju ili obustavi istrage (M =

2.83, 65.0%), a zatim u fazi istražnih radnji (M = 2.73, 60.0%), te u fazi imenovanja vještaka (M = 2.65,

57.5%). Rizik se relativno visokim ocjenjuje i u fazama sporazuma o krivici (M = 2.48, 45.0%),

oduzimanja imovinske koristi (M = 2.43, 42.5%), postupanja po pritužbama na negativne tužilačke

odluke (M = 2.40, 37.5%), te u fazi posebnih istražnih radnji (M = 2.40, 40.0%) i fazi odmjeravanja kazne

(M = 2.35, 51.4%). Suprotno tome, sudije smatraju da je rizik za korupciju najniži u fazi pozivanja

stranaka i drugih učesnika u postupku (M = 1.64, 2.6%), fazi prijema, zavođenja, otpreme pisama i

predmeta (M = 1.75, 15.0%) i fazi rukovođenja glavnih pretresom (M = 1.80, 17.5%). Slijede faza

preuzimanja i ustupanja predmeta (M = 1.85, 12.8%) i faza dodjela predmeta sudijama (M = 1.87,

20.5%).

P41 Molimo Vas da ocijenite stepen rizika za korupciju/neetično ponašanje koji po vama postoji u

pojedinim fazama/radnjama u okviru krivičnog postupka ... ?


37

38

Sekcija VII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata: percepcije sudija

Ispitanici su ocjenjivali slaganje / protivljenje sa tvrdnjama na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti

se protivi” a 4 znači “U potpunosti se slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti

odgovora „Donekle se slažem“ i „U potpunosti se slažem“. Ocjenjivane su sljedeće tvrdnje:

1. Sadašnji sistem postavljanja branilaca / advokata po službenoj dužnosti ostavlja prostor za

pojavu koruptivnog ponašanja.

2. Naknade i nagrade branilaca po službenoj dužnosti / advokata su adekvatne.

Generalno, sudije se najčešćeslažu sa tvrdnjom da sadašnji sistem postavljanja branilaca / advokata

po službenoj dužnosti ostavlja prostor za pojavu korupcije (M = 2.70, 65.0%). Kada je riječ o

adekvatnosti naknada i nagrada za branioce po službenoj dužnosti / advokate, sudije se najčešće slažu

sa tvrdnjom da su te naknade adekvatne (M = 2.68, 60.0%).

Većina sudija (75.0%) tvrdi da se branioci postavljaju u svim situacijama u kojima osumnjičeni, odnosno

optuženi prema zakonu imaju pravo na branioca po službenoj dužnosti. Suprotno tome, 20.0% ispitanika

tvrdi da se branioci ne postavljaju uvijek u spomenutim situacijama, dok 5.0% navodi da ne znaju da li

se postavljaju ili ne.

Otprilike dvije trećine sudija (67.5%) smatraju da sudije ne vrše adekvatne provjere imovinskog stanja

osumnjičenih / optuženih kako bi spriječili zloupotrebu prava na branioca po službenoj dužnosti.

Suprotan stav, da sudije vrše adekvatne provjere, navodi 17.5% sudija. Ostatak ispitanika navodi da ne

znaju odgovor na ovo pitanje.

Polovina sudija (50.0%) navodi da se slažu sa tvrdjom da pojedini advokati postupaju kao

„posrednici/podstrekači“ za koruptivne radnje pojedinih sudija i/ili tužilaca i/ili njihovog stručnog osoblja.

Međutim, gotovo trećina ispitanika (37.5%) navodi da ne znaju odgovor na ovo pitanje, dok 12.5%

navodi da se ne slažu sa navedenom tvrdnjom.

Većina sudija (92.5%) vjeruje da pojedini advokati daju lažna obećanja klijentima u vezi sa povoljnijim

ishodom postupka radi lične dobiti. 7.5% sudija navelo je da ne znaju da li advokati daju lažna obećanja,

a niko od ispitanika nije iznio stav da advokati ne daju lažna obećanja.

Gotovo tri od četiri sudije (72.5%) navode da smatraju da pojedini advokati zloupotrebljavaju mogućnost

podnošenja pritužbe protiv sudija ili tužioca Uredu disciplinskog tužioca. Suprotno tome, 10.0% sudija

smatra da advokati ne zloupotrebljavaju ovu mogućnost, dok 17.5% navodi da ne znaju odgovor na ovo

pitanje.

Na koncu, otprilike dvije trećine ispitanika (67.5%) smatraju da ne postoji efikasan sistem sankcionisanja

neetičnog ponašanja advokata. Sa druge strane, 22.5% vjeruje da takav sistem postoji. Ostatak

ispitanika navodi da ne znaju da li postoji efikasan sistem sankcionisanja neetičkog ponašanja advokata.

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri postojeći sistem angažovanja vještaka ostavlja prostor za pojavu

korupcije na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Generalno, sudije vjeruju

da postojeći sistem angažovanja stručnjaka ostavlja značajan prostor za korupciju, odnosno ocjenjuju

ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.52); 51.9% navodi odgovore „Značajno“ i „U potpunosti“.

Također, ispitanici su ocjenjivali koliko različiti razlozi mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu

vještačenja. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Nimalo“, a 4 znači „U potpunosti“. Rezultati

39

su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivani su

sljedeći razlozi:

1. Preopterećenost vještaka

2. Nedostatak odgovarajućih vještaka

3. Neredovan sistem isplate troškova vještačenja

4. Nedovoljna stručnost angažovanih vještaka

5. Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (npr. primjena etičkih standarda nedostatak

jedinstvenih standarda rada, neuvezanost sistema vještačenja, mehanizmi osiguranja

odgovornosti)

6. Pristrasnost vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja

Sudije smatraju da su nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (M = 2.92, 68.4%), pristrasnost

vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja (M = 2.80, 62.0%) i nedovoljna stručnost angažovanih

vještaka (M = 2.49, 53.2%) glavni razlozi koji mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.

P50. U kojoj mjeri smatrate da svaki od navedenih razloga može dovesti do pojave korupcije u

sistemu vještačenja?


Nadalje, ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri davanju

nalaza i mišljenja. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Veoma se slažem“ a 4 „Uopće se

ne slažem“. Općenito, ispitanici se slažu sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri davanju nalaza

i mišljenja, odnosno ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.32) – 70.5% sudija se donekle

ili veoma slažu sa ovom tvrdnjom

40

Sekcija IX. Pitanja za sudije koje rade na izvršnom postupku i osoblje sudova

Ukupno, otprilike dvije trećine sudija (64.6%) navode da nisu direktno uključeni u izvršni postupak, dok

je 35.4% sudija uključeno izvršni postupak.

Prema mišljenju sudija, nesavjesnost u radu i finansijska korist glavni su razlozi koji dovode do

koruptivnog ili neetičkog ponašanja u okviru izvršnog postupka.

Ispitanici su ocjenjivali koliko su različiti učesnici u izvršnom postupku podložni korupciji. Ocjenjvali su

na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke

sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivali su sljedeće učesnike u izvršnom

postupku:

Sudije

Tražioci izvršenja

Izvršenici

Punomoćnici tražioca izvršenja

Punomoćnici izvršenika

Sudski izvršitelji

Drugi učesnici

Sudije smatraju da su sudski izvršitelji (M = 2.44, 51.9%), punomoćnici tj. advokati tražioca izvršenja (M

= 2.19, 33.3%) i punomoćnici izvršenika (M = 2.12, 26.9%) najpodložniji korupciji.

P54. U kojoj mjeri je svaki od navedenih učesnika u izvršnom postupku podložan korupciji?


41

Ispitanici su ocjenjivali i stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje u različitim fazama u okviru

izvršnog postupka. Ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika” a 4 znači “Vrlo visok”.

Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok rizik“ i „Vrlo visok rizik“.

Ispitanici su ocjenjivali sljedeće faze u okviru izvršnog postupka:

1. Prijem i zavođenje prijedloga za izvršenje

2. Utvrđivanje imovine izvršenika

3. Određivanje izvršenja

4. Ulaganje prigovora na rješenje o izvršenju

5. Protivizvršenje

6. Izuzimanje od izvršenja

7. Određivanje visine jemstva/osiguranja/predujma

8. Utvrđivanje vrijednosti imovine

9. Poduzimanje izvršne radnje na terenu od strane sudskog izvršitelja

10. Zakazivanje i održavanje ročišta za javnu prodaju

11. Prodaja pokretnih ili nepokretnih stvari neposrednom pogodbom

12. Dostavljanje sudskih pismena

13. Odlaganje izvršenja

14. Obustava izvršenja

15. Okončanje izvršenja

Općenito, sudije smatraju da je rizik za korupciju u okviru izvršnog postupka najviši u sljedećim fazama:

1. Poduzimanje izvršne radnje na terenu od strane sudskog izvršitelja (M = 2.65: 57.7%)

2. Utvrđivanje imovine izvršenika (M = 2.48: 51.9%)

3. Utvrđivanje vrijednosti imovine (M = 2.35) i dostavljanje sudskih pismena (M = 2.35: 46.2%)

Suprotno tome, sudije smatraju da je rizik za korupciju najniži u fazi prijema i zavođenja prijedloga na

izvršenje (M = 1.46, 3.8%).

42

P55. Molimo Vas da ocijenite stepen rizika za korupciju/neetično ponašanje koji po vama postoji u

pojedinim fazama/radnjama u okviru izvršnog postupka?


Konačno, ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za različite vrste izvršenja u smislu podložnosti korupciji.

Ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika” a 4 znači “Vrlo visok rizik”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok rizik“ i „Vrlo visok rizik“. Ispitanici su

ocjenjivali sljedeće vrste izvršenja:

1. Izvršenje na nepokretnostima

2. Izvršenje na pokretnim stvarima

3. Izvršenje na plati/penziji

4. Izvršenje na računu kod banaka

5. Izvršenje na dionicama ili udjelima u osnivačkom kapitalu privrednih društava


7. Izvršenje radi ispražnjenja i prodaje nepokretnosti jemstva/ osiguranja/ predujma

8. Izvršenje diobom stvari

9. Izvršenje odluke o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom

Sudije ocjenjuju da je najveći rizik za korupciju kod izvršenja na nepokretnostima (M = 2.37, 51.9%),

izvršenja odluke o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom (M = 2.26, 40.7%) i izvršenja na

pokretnim stvarima (M = 2.26, 37.0%).

43

P56. Molimo Vas da ocijenite stepen rizika za svaku od navedenih vrsta izvršenja u smislu podložnosti

korupciji?


Sudije navode da se neetičnog ponašanje u okviru izvršnog postupka može manifestovati na sljedeće

načine:

uzimanje predmeta preko reda

uporno traženje načina da se postupak na bilo koji način obustavi i predmet iskaže završenim

ukoliko se ne postupa po predmetu, a nema razloga za takvo šta, posebno kada je u pitanju

izvršenje

traženje ovrhe na vrednijem predmetu iako se mogla predložiti i na manje vrijednom

presignacija predmeta sa jednog na drugog sudiju

premala/preniska procjena nekretnina/pokretnina

odugovlačenje procesnih radnji u cilju da se omogući izvršeniku da otuđi imovinu (predmet

izvršenja)

nepoduzimanje radnji u zakonom predviđenim rokovima

44

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE TUŽILACA

Tužioci koji su sudjelovali u ovom istaživanju odgovarali su na slična pitanja kao i sudije. To

podrazumijeva pitanja vezano za različite aspekte pravosuđa, korupciju i borbu protiv korupcije,

postavljanje i razrješavanje sudija, tužilaca i VSTV, te stavove o integritetu i profesionalnosti različitih

učesnika u pravosuđu. Pored toga, tužioci su odgovarali i na niz specifičnih pitanja.

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije tužilaca

U ovoj sekciji tužiocima je postavljen niz pitanja koji je postavljen i ispitanicima u anketi građana.

Od tužilaca je zatraženo da iskažu mišljenja o tome koliko različite organizacije i pojedinci pomažu u

borbi protiv korupcije. Ispitanici su iznosili svoje stavove na skali od 7 stupnjeva, gdje 1 znači “nimalo”

a 7 znači “mnogo” doprinosa u borbi protiv korupcije. Rezultati na ova pitanja prikazani su kao

aritmetičke sredine, gdje viša aritmetička sredina ukazuje na veći doprinos borbi protiv korupcije.

Ocjenjivane su sljedeće organizacije i pojedinci:

1. Tužilaštvo


3. Policija

4. Mediji


6. Sudovi



Generalno, tužitelji smatraju da borbi protiv korupcije najviše doprinose tužilaštva (M = 5.00), a zatim

sudovi (M = 4.40) i policija (M = 4.02). Suprotno tome, tužioci ocjenjuju da borbi protiv korupcije najmanje

doprinose političke stranke (M = 1.74).

P4. U kojoj mjeri smatrate da sljedeće organizacije ili pojedinci doprinose borbi protiv korupcije?


45

Unutar istraživanja, ispitanicima je postavljen niz pitanja o različitim aspektima pravosuđa u BiH. Od

ispitanika je prvo zatraženo da ocijene ove aspekte na skali od 1 do 10, gdje 1 znači “Veoma nisko” a




1. Nezavisnost pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja 2. Transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa za javnost 3. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala 4. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije 5. Profesionalnost sudija ili tužilaca 6. Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca 7. Trajanje suđenja 8. Procesuiranje ratnih zločina 9. Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa 10. Zaštita imovinskih prava 11. Pristup besplatnoj pravnoj pomoći 12. Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona 13. Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike 14. Diskriminacija od strane sudova (bilo kakva diskriminacija koja se odnosi na


Tužitelji najviše ocjene daju transparentnosti pravosuđa (M = 6.65), profesionalnosti sudaca i tužilaca

(M = 6.47), te stručnosti sudaca i tužilaca (M = 6.45). Sa druge strane, tužioci najnižom ocjenjuju

diskriminaciju od strane sudova najnižom ocjenom (M = 4.31).

46



47


poboljšala, pogoršala ili da je ostala ista. Generalno, najviši procenat tužilaca smatra da se situacija

poboljšala kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina (37.3%), osposobljenosti pravosuđa za borbu

protiv organiziranog kriminala (31.4%) i za borbu protiv korupcije (29.4%). U suprotnom, većina tužilaca

navodi da se situcija pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja

(33.3%), stručnosti i znanju sudija i tužilaca (15.7%) i osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv

organiziranog kriminala (13.7%), korupcije (13.7%) i učinkovitosti pravosudnog sistema za maloljetnike

(13.7%). Ipak, većina tužilaca smatra da se situacija u pravosuđu nije promijenila u protekle tri godine.




Sveukupno, 9.8% tužilaca navodi da poznaje osobe od kojih su uposlenici sudova tražili ili primili mito,

dok 7.8% tužilaca poznaje osobe od kojih su tužioci tražili ili primili mito. Također, većina tužilaca

(88.2%) nikada nije prijavila krivično djelo korupcije javnog službenika (sudije, tužitelja, policajca,

općinskog službenika i slično).

Nešto više od polovine tužilaca (58.8%) poznaje slučajeve u kojima su sudije ili tužitelji bili sankcionirani

zbog kršenja profesionalnih dužnosti u svom radu.. Ostatak ispitanika nije odgovorio na ovo pitanje.

48






1. Parlamentarci




5. Policija


7. Vjerski čelnici

8. Sudije


10. Advokati

11. Notari

12. Vojska


14. Čelnici NVO

15. Tužioci

16. Doktori

17. Mediji



20. Poslovni ljudi




Tužitelji najkorumpiranijim smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.80), ministre entitetskih vlada (M

= 8.18) i parlamentarce (M = 8.00), te načelnike opština (M = 8.00). Policija (M = 5.96) i advokati (M =

6.53) nalaze se negdje u sredini prema nivou korumpiranosti. Sudski uposlenici su među poštenijim

akterima (M = 4.33). Suprotno tome, tužitelji smatraju sudije najpoštenijim (M = 3.49), zatim svoju

profesiju / tužioce (M = 3.55), pa vojsku (M = 3.98)

49



Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije tužilaca


do 4, gdje 1 znači “ Ne postoji korupcija u pravosudnom sistemu ”, a 4 znači “ U velikoj mjeri je prisutna”.

Generalno, prosječna ocjena tužilaca je 2 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom sistemu (M

= 2.47), što znači da smatraju da je prisutna u određenoj mjeri. 47.1% tužilaca smatra da je korupcija

u bh. pravosuđu prisutna u velikoj mjeri ili donekle.

Također, ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da je korupcija prisutna u radu različitih učesnika

u pravosudnom lancu na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo”, a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivali su


50

1. Sudije

2. Tužioci

3. Advokati


5. Osoblje sudova



Tužitelji smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.80, 70.0%) i policije (M = 2.55,

53.1%). Suprotno tome, tužioci smatraju da je korupcija najmanje prisutna u radu tužioca (M = 1.86,

11.8%).







1. Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca 2. Neadekvatne plate i naknade administrativno-tehničkog i stručnog osoblja u sudovima i

tužilaštvima 3. Neadekvatne plate i naknade policijskih službenika 4. Neadekvatne tarife i primanja advokata 5. Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u

pravosudnom sistemu 6. Korumpiranost vlasti 7. Nedovoljno definisana pravila u procesnim zakonima (“rupe” ili slabe tačke u zakonodavstvu) 8. Široke odredbe materijalnih zakona i nedostatak jedinstvenih standarda u njihovom tumačenju 9. Nepostojanje adekvatnog sistema zaštite od pritisaka rukovodilaca pravosudnih institucija na

sudije, tužioce i/ ili osoblje 10. Nedostatak adekvatnog nadzora nad radom sudija, tužioca i/ ili osoblja od strane rukovodioca 11. Nedostatak adekvatnog sistema kontrole rada sudova i tužilaštava od strane VSTV-a i

ministarstava pravde 12. Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca

51

13. Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti 14. Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije 15. Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije 16. Nepostojanje značajnije društvene osude – poremećen sistem vrijednosti i korupcija kao

svakodnevna pojava u svim segmentima društva 17. Nedovoljna angažiranost Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije 18. Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika, namještenika, stručnih saradnika i drugih

uposlenika u pravosuđu 19. Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djela korupcije 20. Neadekvatna kaznena politika 21. Postojeća organizacija pravosudnog sistema 22. Lične osobine aktera u pravosuđu 23. Neadekvatan način izbora branioca po službenoj dužnosti

Tužioci smatraju da pojavi korupcije najviše doprinose korumpiranost vlasti (M = 3.10, 80.0%) i korupcija

kao svakodnevna pojava u društvu (M = 3.10, 76.5%), ali i neadekvatna kaznena politika (M = 2.98,

67.3%). Sa druge strane, tužioci ocjenjuju da neadekvatne tarife advokata u najmanjoj mjeri doprinose

pojavi korupcije u pravosuđu (M = 1.46, 4.0%).

52


sistemu?


Tužioci navode najčešće sljedeće motive koruptivnog ponašanja u pravosuđu:

- Pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (78.4%)

- Izgradnju veza sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u

karijeri i druge koristi (70.6%)

- Izbjegavanje zamjeranja finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti dalje

napredovanje u karijeri (62.7%)

1,63

1,69

1,76

1,93

1,94

2,00

2,11

2,15

2,18

2,32

2,39

2,40

2,50

2,52

2,60

2,60

2,61

2,61

2,75

2,83

2,87

2,98

3,06

1,00 2,00 3,00 4,00



Neadekvatan nadzor rukiovodioca nad radom sudija,tužioca i/ ili osoblja




Neadekvatan način izbora branioca po službenojdužnosti

Neadekvatna zaštita od pritisaka rukovodilacainstitucija na sudije, tužioce i/ ili osoblje



Široke odredbe zakona bez jedinstvenih standardaza tumačenje

Neadekvatne plate i naknade osoblja u sudovima itužilaštvima


Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranjuslučajeva korupcije

Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djelakorupcije

Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika,namještenika ... u pravosuđu

Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanjukorupcije


Pritisci političkih, finansijskih ili drugih interesnihgrupa na aktere u pravosudnom sistemu


Nedovoljna angažiranost Agencije za prevencijukorupcije i borbu protiv korupcije



53





čemu 1 znači “Nimalo” a 7 znači “U potpunosti”. Ocjenjivali su sljedeće elemente pravosudnog

sistema:

1. Sudstvo

2. Tužilaštvo




Tužioci smatraju da su agencije za provođenje zakona (M = 4.75) i odvjetništva / advokature (M = 4.71)

najizložniji riziku korupcije, te da je VSTV najmanje izloženo takvim rizicima (M = 3.62).

54

P17. U kojoj mjeri smatrate da su sljedeći dijelovi ili elementi pravosudnog sistema potencijalno

izloženi riziku korupcije?


Tužioci smatraju da je rizik za korupciju najviši u krivičnim postupcima. Ipak, mnogi ispitanici smatraju

da su rizici podjednaki u svim postupcima, te ističu druge postupke, poput parničnih postupaka,

privrednih sporova, i sl.

Nadalje, ispitanici u ovom istraživanju ocjenjivali za različite funkcije / uloge stepen koruptivnog rizika u

okviru pravosudnog sistema na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika”, a 4 znači “Vrlo visok stepen

rizika”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok stepen rizika“ i

„Vrlo visok stepen rizika“. Ispitanici su ocjenjivali sljedeće funkcije i uloge:

1. Sudski izvršilac 2. Tužilac 3. Predsjednik suda 4. Sudija za prethodno saslušanje 5. Vještak 6. Sudija za prethodni postupak 7. Sekretar suda/ tužilaštva 8. Istražitelj 9. Pripadnik policije 10. Postupajući sudija prvostepenog suda 11. Advokat 12. Sudije drugostepenog suda 13. Svjedok 14. Službenici, namještenici, stručni saradnici suda/tužilaštva 15. Glavni tužilac 16. Uposlenici pisarne 17. Uposlenici gruntovnice 18. Dostavljači 19. (T)CMS administrator 20. Članovi VSTV-a

Tužioci smatraju da su svjedoci pod najvišim rizikom za korupciju (M = 3.29, 87.5%), a zatim advokati

(M = 3.23, 79.1%), pripadnici policije (M = 3.16, 85.7%) i vještaci (M = 3.12, 79.6%). Među sudijama,

55

najviši rizik procijenjen je kod sudija drugostepenih sudova (M = 2.79, 57.4%), a relativno je visokim

ocijenjen i rizik kod predsjednika sudova (M = 2.58, 41.7%), tužilaca (M = 2.60: 43.8%) i glavnih tužilaca

(M = 2.57, 42.6%). Kod članova VSTV-a koruptivni rizik ocijenjen je prosječnom ocjenom 2 (M = 2.40,

38.3%). Suprotno tome, tužioci vjeruju da su (T)CMS administratori pod najmanjim rizikom za korupciju

(M = 1.83, 12.8%), o slijede sekretari sudova i tužilaštava (M = 2.10: 14.6%) i sudije za prethodno

saslušanje (M = 2.23: 22.9%).




Većina tužitelja (78.4%) navodi da bi prijavili koruptivno ponašanje kolega. Otprilike svaki peti tužitelj

(21.6%) navodi da nije siguran da li bi to učinio.

56

Sekcija III. Imenovanje članova VSTV-a, sudija i tužioca, proaktivnost tužilaca, ocjenjivanje sudija i tužilaca: percepcije tužilaca











Generalno, nešto više od polovine tužitelja protivi se tvrdnji da je proces odabira, imenovanja i

razrješenja sudija i tužilaca objektivan, transparentan, pravedan i neovisan od bilo kakvog uticaja,

pojedinca ili grupe (M = 2.43, 52.9%. Također, nešto više od polovine tužitelja protivi se i tome da je

postupak izbora i imenovanja članova VSTV-a adekvatan, transparentan i neovisan od bilo kakvih

utjecaja (M = 2.47, 54.9%). Ispitanici se najčešće slažu sa tim da sudije i tužioci prilikom donošenja

odluka poklanjaju dužnu pažnju pravilnom utvrđivanju činjeničnog stanja i primjeni pravnih normi (M =

3.02, 78.4%).

Sudijama, tužiocima, advokatima i stručnom osoblju sudova i tužilaštava postavljeno je i pitanje da li

smatraju da su kriteriji za selekciju sudija i tužilaca objektivni, pravedni i transparentni. Nešto više od

polovine tužilaca (54.9%) vjeruje da su kriteriji za izbor sudija i tužilaca objektivni, pravedni i

transparentni. Ipak, relativno visok procenat ispitanika ima suprotno mišljenje (45.1%), i to zbog raznih

razloga kao što su nacionalni ključ, veze, loša / neobjektivna procjena iskustva kandidata i sl.

Većina tužilaca (92.0%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno pokretati postupke na osnovu

vlastitih saznanja. 4.0% tužilaca vjeruje da tužioci nemaju tu obavezu, a preostalih 4.0% ne zna da li

tužioci imaju spomenutu obavezu.

Ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri tužioci djeluju proaktivno na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nikako”

a 4 znači “U potpunosti”. Tužitelji ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 proaktivno pokretanje krivičnih

postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih vlastitih saznanja (M = 1.96). 93.3% tužilaca vjeruje da

tužitelji nisu proaktivni ili da su u maloj mjeri proaktivni.

Tužioci najčešće iznose stav da je nesavjesnost u radu glavni razlog izostanka proaktivnog djelovanja

tužilaca. Nesavjesnost kao glavni razlog izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca spominje 47.6%

tužitelja. Pritisci (19.0%) i nepostojanje zakonske obaveze (16.7%) drugi su razlozi izostanka

proaktivnog djelovanja tužilaca. Ostali ispitaninci spominju nestručnost tužilaca (14.3%) i korupciju

(7.1%) kao razloge izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca.

Također, tužiteljima je postavljeno pitanje da li je sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca adekvatan. Većina

tužilaca (70.6%) vjeruje da postojeći sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca nije adekvatan, zamjerajući mu

najčešće usmjerenost na kvantitativne pokazatelje, bez dubinske analize rada ovih aktera. Ipak, 29.4%

ispitanika vjeruje da je sistem njihovog ocjenjivanja adekvatan.

57

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije tužilaca






BiH

2. Pojedine sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa

Generalno, tužioci se slažu sa tvrdnjom da javnost dobija potpune, pravovremene, kvalitetne i pouzdane

informacije o radu pravosuđa u BiH, ocjenjujući ovu stavku prosječnom ocjenom 3 (M = 2.59, 64.7%).

Nadalje, tužioci se donekle protive tvrdnji da pojedine sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u

sukobu interesa, odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.27, 43.1%).



prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Generalno,

tužioci vjeruju da tužioci (M = 3.05, 90.2%) i sudije (M = 2.98, 88.2%) najprofesionalnije i da najefikasnije

obavljaju svoj posao. Tužioci kao profesionalne i efikasne najrjeđe opisuju advokate (M = 2.29, 34.7%)

i policajce (2.41, 44.9%) .



.

Generalno, 80.0% tužilaca navodi da vjeruju da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja

javnosti o svom radu mogu doprinijeti povećanju povjerenja u pravosudne institucije i vladavinu zakona.

Suprotno tome, 20.0% tužilaca navodi da tužilaštva i sudovi ne mogu doprinijeti povećanju povjerenja u

pravosuđe proaktivnim informisanjem javnosti.

58

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri su tužitelji izloženi direktnim ili indirektnim prijetnjama ili pritiscima

od strane različitih grupa. Ispitanici su spomenuto ocjenjivali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo”,

a 4 znači “Veoma”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i

„Veoma“. Tužitelji ocjenjuju da je njihova profesija najviše izložena pritiscima javnosti i medija (M =

2.72, 60.0%). Slijede pritisci političkih grupa (M = 2.59, 55.1%), i pritisci interesnih grupa unutar sudskog

sistema (M = 2.41, 53.1%).

Suprotno tome, ocjenjuju da su najmanje izloženi pritiscima vjerskih grupa (M = 2.04, 28.6%).

P32. U kojoj mjeri su tužitelji u BiH izloženi direktnim ili indirektim prijetnjama i/ili pritiscima od strane…

? Aritmetičke sredine

Nešto više od polovine tužilaca (56.9%) vjeruje da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih

pravosudnih postupaka. Ipak, 43.1% tužilaca ne vjeruje u postojanje ovakve prakse. Ispitanici koji su

naveli da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka ocjenjivali su u

kojoj su mjeri različiti učesnici u pravosuđu odgovorni za tu praksu. Ispitanici su odgovornost svakog od

učesnika ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su

prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Tužitelji

najodgovornijim za namjerno odugovlačenje postupaka smatraju advokate (M = 3.18, 89.3%), a zatim

sudije (M = 2.83, 69.0%) i tužioce (M = 2.62, 58.6%).

59




Tužitelji smatraju da su neodogvornost i nemar (72.4%), te nestručnost i neznanje (65.5%) glavni razlozi

odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka. Ipak, važnim razlozima smatraju se i:

- Eksterni/interni pritisci – M = 62.1%

- Korupcija – M = 51.7%

- Namjera da dođe do zastare predmeta – M = 48.3%

- Sticanje lične koristi – M = 34.5%







pojedinaca



Tužioci se najčešće slažu sa tvrdnjom da tužioci u BiH svoj posao obavljaju profesionalno i efikasno,

ocjenjujući je prosječnom ocjenom 3 (M = 3.12, 92.2%). Također, većina tužilaca se slaže i sa tvrdnjom

da tužioci u BiH svoj posao obavljaju nezavisno od interesnih društvenih grupa ili uticajnih pojedinaca

(M = 2.90, 82.4%). Nadalje, nešto više od polovine tužilaca slaže se sa tvrdnjom da pojedini tužioci u

BiH namjerno odugovlače određene predmete, te i ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M =

60

2.45, 54.9%) Tvrdnju da neki tužioci u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa ispitanici

ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.08, 35.3%).

Sekcija V. Pitanja za tužioce i osoblje tužilaštava

Tužioci su ocjenjivali u kojoj mjeri se slažu ili protive većem broju tvrdnji povezanih sa pravosuđem.

Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti se

slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažem“ i „U

potpunosti se slažem“. Tužioci su ocjenjivali sljedeće tvrdnje:

1. 2. Postojeći sistem provjere imovinskih kartona je djelotvoran 3. Tužiocima u BiH je omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i integriteta 4. Zaposlenim u tužilaštvima je omogućena adekvatna edukacija i trening koji obezbjeđuje

integritet institucije (predstavljanje institucije, rad u skladu sa etičkim kodeksima, transparentnost)

5. Nedostatak optimalnih uslova za rad sudova i tužilaštava otvara ozbiljan prostor za korupciju 6. Rukovodiocima pravosudnih institucija je omogućena adekvatna edukacija i trening u skladu

sa njihovim potrebama (upravljanje: institucijom, predmetima, finansijama) 7. Postojeće tužilačke norme su adekvatne i tužioci imaju dovoljno vremena da se pripreme za

svaki predmet 8. Proces raspodjele predmeta među tužiocima je jasan i transparentan 9. U pravosudnim institucijama se provode zakonite i transparentne procedure zapošljavanja

osoblja 10. Tužioci su na adekvatan način upoznati sa tužilačkim kodeksom 11. Tužiocima je veoma važan ugled pravnog sistema i trude se da ne naruše integritet

pravosudnih institucija 12. Nedostatak dodatnog vlastitog kontinuiranog stručnog usavršavanja - mimo obavezne

edukacije - povećava rizik koruptivnog i neetičnog ponašanja 13. Tužioci u BiH posvećuju pažnju svom dodatnom stručnom obrazovanju

Generalno, ispitanici se donekle slažu sa navedenim tvrdnjama.

Tužioci se najčešće slažu sa tvrdnjom da je postojeći sistem provjere imovinskih kartona djelotvoran,

ocjenjujući ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.88, 80.4%). Tužioci se također najčešće slažu sa

tvrdnjama da je tužiocima u BiH omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i integriteta

(M = 2.98, 84.3%), te da je zaposlenim u tužilaštvima omogućena adekvatna edukacija i trening koji

obezbjeđuje integritet institucije (M = 2.86, 74.5%).

Tužioci se najčešće slažu i sa tvrdnjom da nedostatak optimalnih uslova za rad sudova i tužilaštva otvara

ozbiljan prostor za korupciju (M = 2.63, 60.8%). Pored toga, tužioci se slažu i sa tvrdnjom da je

rukovodiocima pravosudnih institucija omogućena adekvatna edukacija i trening u skladu sa njihovim

potrebama (M = 2.86, 74.5% ).

Tužioci se najčešće protive tvrdnji da su postojeće tužilačke norme adekvatne i da tužioci imaju dovoljno

vremena da se pripreme za svaki predmet (M = 1.69, 21.6%), dok se gotovo polovina protivi i tvrdnji da

je proces raspodjele predmeta među tužiocima jasan i transparentan (M = 2.35, 51.0%).

Nadalje, nešto više od polovine tužilaca slažu se sa tvrdnjom da se u pravosudnim institucijama provode

zakonite i transparentne procedure zapošljavanja osoblja (M = 2.43, 54.9% se slaže).

Kada je riječ o tvrdnji da su tužioci na adekvatan način upoznati sa tužilačkim etičkim kodeksom, većina

tužilaca slaže se sa ovom tvrdnjom (M = 3.39, 90.2%), kao i sa tvrdnjom da je tužiocima veoma važan

ugled pravnog sistema i da se trude ne narušavati integritet pravosudnih institucija (M = 3.10, 78.4%).

61

Konačno, tužioci se slažu (prosječna ocjena 3 – M = 2.69, 60.8%) sa tvrdnjom da nedostatak dodatnog

vlastitog kontinuiranog stručnog usavršavanja povećava rizik koruptivnog i neetičnog ponašanja.

Također, tužioci se u visokom procentu slažu i sa tvrdnjom da tužioci u BiH posvećuju pažnju svom

dodatnom stručnom obrazovanju (M = 2.71, 68.6%).

P37. Koliko se slažete ili protivite mišljenju izrečenom u tvrdnji?


Tri od četiri tužioca (76.5%) tvrde da ne postoji praksa po kojoj tužioci rade na predmetima u kojima su

u sukobu interesa. Ipak, gotovo četvrtina ispitanika (23.5%) vjeruje u postojanje sukoba interesa kod

tužioca.Tužioci smatraju da su Neznanje i loši kadrovi, imovinska korist i politički pritisak i uticaj glavni

faktori koji dovode do koruptivnog ili neetičnog ponašanja u okviru krivičnih postupaka. U kategoriji

ostalo ispitanici su navodili mišljenja kao što su; konzumiranje alkohola za vrijeme radnog odnosa kao

rizičan faktor, moć optuženih, strah od odmazde optuženog ili neke interesne grupe itd,

62

P39. Po Vašem mišljenju, koja su to tri najvažnija faktora koja dovode do koruptivnog ili neetičkog

ponašanja u okviru krivičnog postupka? Procentualna distribucija

1,1%

35,5%

0,0%

4,3%

4,3%

6,5%

14,0%

16,1%

18,3%

0,0% 5,0%10,0%15,0%20,0%25,0%30,0%35,0%40,0%

Ne znam

Ostalo

Neprofesionalnost i nestručnost

Lična korist

Nesavjesnost

Korupcija i lobiranje

Politički pritisak i uticaj

Imovinska korist

Neznanje i loši kadrovi

Ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje u različitim fazama / radnjama u

okviru krivičnog postupka. Rizik su ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Ne postoji rizik” a 4 znači

“Vrlo veliki rizik”. Rezultati su prikazivani u vidu aritmetičkih sredina, te kao procenti odgovora „Velik

rizik“ i „Vrlo velik rizik“. Ispitanici su ocjenjivali svaku od sljedećih faza u okviru krivičnog postupka:


2. Istražne radnje










12. Kazneni nalog









63

Tužioci ocjenjuju rizik od korupcije najvišim u fazi istražnih radnji (M = 2.71, 65.3%), fazi odmjeravanja

kazne (M = 2.63, 53.1%) i kod posebnih istražnih radnji (M = 2.53, 42.9%). Slijede faza imenovanja

branilaca (M = 2.52, 48.0%), faza odlučivanja o pokretanju ili obustavi istrage (M = 2.50, 46.0%), faza

imenovanja vještaka (M = 2.50, 48.0%), faza dodjela predmeta tužiocima (M = 2.44, 38.0%), te faza

rukovođenja glavnim pretresom (M = 2.40, 34.0%). Suprotno tome, rizik korupcije smatra se najnižim u

fazi pozivanja stranaka i drugih učesnika u postupku (M = 1.88, 6.0%), u fazi prijema, zavođenja,

otpreme pisama / predmeta (M = 1.92, 8.0%), u fazi kaznenih naloga (M = 2.02, 16.3%), preuzimanja /

ustupanja predmeta (M = 2.04, 20.0%), te u fazi postupanja po pritužbama na negativne tužilačke odluke

(M = 2.16, 24.0%).




Većina tužilaca (71.1%) vjeruje da je to što nema dovoljno indicija koje ukazuju na osnovu sumnje da je

izvršeno krivično djelo glavni razlog velikog broja negativnih tužilačkih odluka. Tužioci znatno rjeđe kao

64

razloge negativnih tužilačkih odluka navode nepotpuno provođenje tužilačkih naredbi (17.4%), te

nejasne i nepotpune tužilačke naredbe (2.2%).

Takđer, tužioci su ocjenjivali u kojoj mjeri se u BiH dešavaju sukobi nadležnosti i vođenja paraelnih

istraga između različitih tužilaštava. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „U velikoj mjeri“ a

4 znači „Nimalo“. Tužioci smatraju da se u BiH donekle (prosječna ocjena 2 – M = 2.37; 54.9% navodi

odgovore „Nimalo“ i „U manjoj mjeri“) dešavaju sukobi nadležnosti i vođenje paralelnih istraga između

različitih tužilaštava.

Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada sudija: percepcije tužilaca


znači “U potpunosti se protivite”, a 4 znači “U potpunosti se slažete”. Rezultati su prikazani u vidu

aritmetičkih sredina i procenata odgovora „Donekle se slažete“ i „U potpunosti se slažete“. Ispitanici su

ocjenjivali sljedeće četiri tvrdnje:

1. Sudije u BiH profesionalno i efikasno obavljaju svoj posao

2. Sudije u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih

pojedinaca

3. Sudije u BiH namjerno odugovlače određene predmete

4. Neki sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa

Tužioci se najčešće slažu sa tvrdnjom da sudije u BiH svoj posao obavljaju profesionalno i efikasno,

ocjenjujući je prosječnom ocjenom 3 (M = 2.94, 82.4%). Također, tužioci se najčešće slažu i sa tvrdnjom

da sudije u BiH svoj posao obavljaju nezavisno od interesnih društvenih grupa ili uticajnih pojedinaca

(M = 2.84, 76.5%).

Nadalje, tužioci se donekle protive tvrdnji da pojedini sudije u BiH namjerno odugovlače određene

predmete, te ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.35, 47.1%). Tvrdnju da neke sudije u

BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa ispitanici ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M =

2.16, 41.2%), odnosno donekle se protive i ovoj tvrdnji.

Sekcija VII. Pitanja o percepciji rada policijskih službenika: percepcije tužilaca

Tužitelji su ocjenjivali stepen slaganja / protivljenja sa različitim stavkama o radu policijskih službenika.

Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivite” a 4 znači “U potpunosti se

slažete”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine i kao procenti odgovora „Donekle se slažete“ i

„U potpunosti se slažete. Ocjenjivane su sljedeće stavke:

1. Policijski službenici u BiH obavljalju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili

uticajnih pojedinaca

2. Policijski službenici u BiH su nezavisni od svojih nadređenih u obavljanju svojih zakonom

propisanih dužnosti

3. Policijski službenici u BiH su izloženi eksternim pritiscima i prijetnjama prilikom donošenja

odluka

4. Saradnja između agencija za sprovođenje zakona I nadležnih tužilaštava je adekvatna

5. Neadekvatni i nepotpuni izvještaji agencija za sprovođenje zakona o počinjenom krivičnom

djelu utiču na efikasnost njegovog procesuiranja

6. Preklapanje krivičnih djela i prekršaja i mogućnost određivanja prirode djela kao krivično ili

prekršajno od strane policijskih službenika otvara prostor za koruptivno ponašanje

65

Tužitelji se donekle protive (M = 2.31, 49.0%) tvrdnji da policijski službenici u BiH obavljaju svoj posao

nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih pojedinaca, kao i tvrdnji da su policijski službenici u

BiH nezavisni od svojih nadređenih u obavljanju svojih zakonom propisanih dužnosti (M = 1.86, 27.5%).

Sa druge strane, tužitelji se donekle slažu (M = 2.71, 68.6%) sa tvrdnjom da su policijski službenici u

BiH izloženi eksternim pritiscima i prijetnjama prilikom donošenja odluka. Nadalje, nešto više od

polovine tužilaca (M = 2.47, 56.9%) slaže se sa tvrdnjom da je saradnja među agencijama za

sprovođenje zakona i nadležih tužilaštava adekvatna, dok se većina slaže sa tvrdnjom da neadekvatni

i nepotpuni izvještaji agencija za sprovođenje zakona o počinjenom krivičnom djelu utiču na efikasnost

njegovog procesuiranja (M = 3.24, 86.3%). Konačno, ispitanici se najčešće slažu (M = 3.18, 80.4%) i sa

tvrdnjom da preklapanje krivičnih djela i prekršaja, te mogućnost određivanja prirode djela kao krivičnog

ili prekršajnog od strane policijskih službenika otvara prostor za koruptivno ponašanje.

Nadalje, tužioci su ocjenjivali u kojoj mjeri postojeći nivo saradnje između agencija za provedbu zakona

i nadležnih tužilaštava kreira prostor za koruptivno i neetično ponašanje. Ocjenjivali su na skali od 1 do

4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj mjeri ”. Tužioci ocjenjuju da postojeći nivo saradnje između

agencija za provedbu zakona i nadležnih tužilaštava u većoj mjeri (prosječna ocjena 3 – M = 2.73, 56.9%

navodi odgovore „U velikoj mjeri“ i „Donekle“) kreira prostor za koruptivno i neetično ponašanje.

Također, tužioci su ocjenjivali u kojoj se mjeri u praksi primjenjuje Uputstvo u saradnji između tužilaca i

policijskih službenika. Ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj mjeri

”. Tužioci ocjenjuju da se u praksi Uputstvo o saradnji između tužilaca i policijskih službenika najčešće

primjenjuje (M = 2.94, 78.4% navodi da se uputstvo primjenjuje donekle ili u velikoj mjeri).

Tužioci najčešće ocjenjuju da su policajci najizloženiji korupciji u fazi samostalnog operativnog rada

policije na otkrivanju krivičnih djela (78.0%), a znatno manje prilikom provođenja općih dokaznih radnji

(12.0%) ili prilikom provođenja posebnih istražnih radnji (10.0%).

Sekcija VIII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata: percepcije tužilaca


se protivi” a 4 znači “U potpunosti se slaže”. Rezultati su prikazani kao artimetičke sredine, i kao procenti

odgovora „Donekle se slažete“ i „U potpunosti se slažete“. Ocjenjivane su sljedeće tvrdnje:



3. 2. Naknade i nagrade branilaca po službenoj dužnosti / advokata su adekvatne.

Generalno, tužitelji se najčešće slažu sa tvrdnjom da sadašnji sistem postavljanja branilaca/ advokata

po službenoj dužnosti ostavlja prostor za pojavu korupcije (M = 2.92, 78.4%). Kada je riječ o

adekvatnosti naknada i nagrada za branioce po službenoj dužnosti/ advokate, otprilike dvije trećine

tužilaca slažu sa tvrdnjom da su te naknade adekvatne (M = 2.84, 66.7%).

Većina tužilaca (70.6%) tvrdi da se branioci postavljaju u svim situacijama u kojima osumnjičeni,

odnosno optuženi prema zakonu imaju pravo na branioca po službenoj dužnosti. Sa druge strane,

17.6% ispitanika tvrdi da se branioci ne postavljaju uvijek u ovim situacijama, dok ostatak ispitanika ne

zna da li se branioci uvijek postavljaju ili ne.

Svega 9.8% tužitelja smatra da sudije vrše adekvatne provjere imovinskog stanja osumnječnih/

optuženih kako bi spriječili zloupotrebu prava na branioca po službenoj dužnosti, dok većina (78.4%) ne

vjeruje da su ove provjere adekvatne.

66

Nadalje, gotovo polovina tužilaca (49.0%) navodi da se slažu sa tvrdjom da pojedini advokati postupaju

kao „posrednici/podstrekači“ za koruptivne radnje pojedinih sudija i/ili tužilaca i/ili njihovog osoblja.

Međutim, gotovo polovina ispitanika (45.1%) navodi da ne znaju odgovor na ovo pitanje, dok ostatak

ispitanika (12.5%) navodi da advokati ne postupaju na opisani način.

Generalno, 76.5% tužilaca vjeruje da pojedini advokati daju lažna obećanja klijentima u vezi sa

povoljnijim ishodom postupka radi lične dobiti. Mnogi ispitanici (23.5%) naveli su da ne znaju da li

advokati daju lažna obećanja, a niko od ispitanika nije ustvrdio da advokati ne daju lažna obećanja.

Pored toga, otprilike tri četvrtine tužilaca (74.5%) navode da smatraju da pojedini advokati

zloupotrebljavaju mogućnost podnošenja pritužbe protiv sudija ili tužioca Uredu disciplinskog tužioca.

Sa druge strane, otprilike četvrtina (25.5%) navodi da ne znaju da li advokati zloupotrebljavaju

spomenute mogućnosti, dok 10.0% smatra da advokati ne zloupotrebljavaju takve mogućnosti.

Na koncu, otprilike tri od četiri tužioca (76.5%) smatraju da ne postoji efikasan sistem sankcionisanja

neetičnog ponašanja advokata. Suprotno tome, 5.9% tužioca smatra da postoji efikasan sistem

sankcionisanja takvog ponašanja, dok ostatak (17.6%) navodi da ne znaju da li takav sistem postoji.

Sekcija IX. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije tužilaca


korupcije na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Pitanje je postavljeno

sudijama, tužiteljima, advokatima, te stručnom osoblju sudova i tužilaštava, a nije postavljeno policijskim

službenicima. Generalno, tužioci vjeruju da postojeći sistem angažovanja stručnjaka ostavlja malo

prostora za korupciju, odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.45, 56.9% navodi

odgovore „Nimalo“ i „U manjoj mjeri“).

Ispitanici su ocjenjivali i to koliko različiti razlozi mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.

Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Nimalo“, a 4 znači „U potpunosti“. Rezultati su prikazani

kao aritmetičke sredine i procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivani su sljedeći razlozi:


2. Nedovoljan broj kompetentnih vještaka




6. Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (npr. primjena etičkih standarda nedostatak

jedinstvenih standarda rada, neuvezanost sistema vještačenja, mehanizmi osiguranja

odgovornosti)


Generalno, tužitelji smatraju da su nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (M = 3.18, 82.4%),

nedostatak odgovarajućih vještaka (M = 2.74, 66.0%) i pristranost vještaka prilikom davanja nalaza i

mišljenja (M = 2.73, 52.9%) glavni razlozi koji mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.

Preopterećenost vještaka smatra se najmanje važnim razlogom u ovom kontekstu (M = 1.92, 14.6%).

P56. U kojoj mjeri smatrate da svaki od navedenih razloga može dovesti do pojave korupcije u sistemu

vještačenja?


67

1,92

2,63

2,70

2,71

2,73

2,74

3,18

1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50

Preopterećenost vještaka

Neredovan sistem isplate troškova vještačenja

Nedovoljan broj kompetentnih vještaka

Nedovoljna stručnost angažovanih vještaka

Pristrasnost vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja

Nedostatak odgovarajućih vještaka

Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka

Ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri davanju nalaza

i mišljenja. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Veoma se slažem“ a 4 „Uopće se ne

slažem“. Općenito, ispitanici se donekle slažu sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri davanju

nalaza i mišljenja, odnosno ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.33, 66.7% navodi da se

veoma ili donekle slažu).

Konačno, nešto više od polovine tužitelja (58.8%) smatra da u postupku izvršenja odluke o oduzimanju

imovine stečene krivičnim djelom može doći do ostvarenja koruptivnih rizika. Svega 7.8% ispitanika

smatra da u ovoj situaciji nema rizika od korupcije, dok trećina (33.3%) navodi da ne znaju da li u ovom

postupku postoji rizik za korupciju. Tužioci koji smatraju da u ovim situacijama može doći do koruptivnih

rizika navode sljedeće načine kako se to može dogoditi:

nadležni organ svjesno neće da koristi svo raspoloživo znanje i resurse u postupku oduzimanja

imovine

neprofesionalno obavljanje istrage

odugovlačenjem postupka

nepostupanje policije po nalozima tužilaštva

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE ADVOKATA

Advokati su u okviru ovog istraživanja ocjenjivali slična pitanja kao i sudije i tužioci, uključujući sljedeće

teme: ocjena različitih aspekata pravosuđa, stavovi o korupciji i borbi protiv korupcije, stavovi o

imenovanju i razrješavanju sudija, tužilaca i VSTV, mišljenja o profesionalnosti i efikasnosti različitih

učesnika u pravosuđu, te gledišta o prijetnjama i pritiscima na učesnike u pravosuđu. Advokati su

također odgovarali na posebna pitanja za advokate krivičare, kao i na pitanja o izvršnim postupcima.

68

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije advokata

U ovoj sekciji advokatima je postavljen niz pitanja koji je postavljen i ispitanicima u anketi građana.

Od advokata je zatraženo da iskažu mišljenja o tome koliko različite organizacije i pojedinci pomažu u

borbi protiv korupcije. Advokati su iznosili svoje stavove na skali od 7 stupnjeva, gdje 1 znači “nimalo” a

7 znači “mnogo” doprinosa u borbi protiv korupcije. Rezultati na ova pitanja prikazani su kao aritmetičke

sredine, gdje viša aritmetička sredina ukazuje na veći doprinos borbi protiv korupcije. Ocjenjivane su

sljedeće organizacije i pojedinci:

1. Tužilaštvo


3. Policija

4. Mediji


6. Sudovi



Generalno, advokati vjeruju da borbi protiv korupcije najviše doprinose mediji (M = 3.70), nevladine

organizacije (M = 3.39), sudovi (M = 2.89) i policija (M = 2.65). Prema mišljenju advokata, borbi protiv

korupcije najmanje doprinose tužilaštva (M = 2.52), VSTV (M = 2.04) i političke stranke (M = 1.28).

69




ispitanika je prvo zatraženo da procijene ove aspekte na skali od 1 do 10, gdje 1 znači “Veoma nisko” a




1. Nezavisnost pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja

2. Transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa za javnost

3. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala

4. Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije

5. Profesionalnost sudija ili tužilaca

6. Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca

7. Trajanje suđenja

8. Procesuiranje ratnih zločina

9. Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa

10. Zaštita imovinskih prava

11. Pristup besplatnoj pravnoj pomoći

12. Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona

13. Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike

14. Diskriminacija od strane sudova (bilo kakva diskriminacija koja se odnosi na


Advokati ocjenjuju pristup besplatnoj pravnoj pomoći (M = 4.83), diskriminaciju od strane sudova (M =

4.26) i zaštitu prava u radnom odnosu putem pravosuđa (M = 4.17) najvišim ocjenama. Suprotno tome,

trajanje suđenja (M = 2.57), osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije (M = 2.65), nezavisnost

pravosuđa od stranačkih i političkih utjecaja (M = 2.70) i osposobljenost pravosuđa za borbu protiv

organizovanog kriminala (M = 2.79) advokati ocjenjuju najnižom ocjenom.

70



Advokatima je također postavljeno pitanje o tome da li misle da se situacija u spomenutim oblastima

poboljšala, pogoršala ili da je ostala ista.

Advokati su skloniji navoditi da je situacija u navedenim oblastima ostala ista ili da je došlo do

pogoršanja, u višoj mjeri nego što ističu poboljšanja. Većina advokata smatra da se situacija nije

mijenjala kada je riječ o osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv korupcije (64.6%) i

organizovanog kriminala (66.7%), a blizu trećine vjeruje da se situacija u ovim oblastima pogoršala

(29.2% i 33.3%, respektivno). Polovina (50.0%) advokata vjeruje da se situacija u protekle tri godine

pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa. Nadalje, otprilike trećina advokata vjeruje da se

situacija pogoršala kada je riječ o profesionalnosti sudija i tužilaca (36.2%), stručnosti sudija ili

tužilaca (35.4%), te trajanju suđenja (35.4%). Suprotno tome, advokati relativno rijetko navode da

je došlo do poboljšanja. Ipak, najčešće navode da je do došlo do poboljšanja u procesuiranju ratnih

zločina (19.6%), pristupu besplatnoj pravnoj pomoći (17.8%), te učinkovitosti pravosudnog sistema

za maloljetnike (15.6%).

71




Sveukupno, 39.6% advokata navodi da lično poznaju osobe od kojih su uposlenici suda zatražili mito.

Također, 29.2% advokata navodi da poznaju osobe od kojih su zaposlenici tužilaštava tražili mito.

Većina advokata – 81.3% - nikada nije prijavila krivično djelo korupcije javnog službenika (sudije,

tužitelja, policajca, općinskog službenika i slično) , dok je 18.7% prijavilo ovakva krivična djela. Ipak,

41.7% advokata navodi da poznaju slučajeve gdje su tužioci ili sudije bili sankcionirani. Ostatak

ispitanika nije odgovorio na ovo pitanje.






1. Parlamentarci



72


5. Policija


7. Vjerski čelnici

8. Sudije


10. Advokati

11. Notari

12. Vojska


14. Čelnici NVO

15. Tužioci

16. Doktori

17. Mediji



20. Poslovni ljudi




Rezultati ispitivanja advokata ukazuju na to da ovi ispitanici najkorumpiranijim, slično kao i građani,

smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.96), ministre u entitetskim vladama (M = 8.81), te načelnike

općina (M = 8.59). Također, mnogi advokati smatraju policiju korumpiranom (M = 7.10). Tužioci (M =

5.62), sudije (M = 5.11) i sudski uposlenici (M = 5.32) su negdje na sredini popisa. Najpoštenijim advokati

smatraju vojsku (M = 3.31), vlastitu profesiju (M = 4.02), te nastavnike u osnovnim školama (M = 4.20).

73



Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije advokata

Ispitanici suprocjenjivali u kojoj mjeri je korupcija prisutna u pravosudnom sistemu u BiH na skali od 1

do 4, gdje 1 znači “Ne postoji korupcija u pravosudnom sistemu”, a 4 znači “U velikoj mjeri je prisutna”.

Generalno, prosječna ocjena advokata bliži se ocjeni 4 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom

sistemu (M = 3.48, 93.2% navodi da je donekle ili u velikoj mjeri prisutna), te možemo reći da je ona u

BiH prisutna u velikoj mjeri.

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da je korupcija prisutna u radu različitih učesnika u

pravosudnom lancu na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo”, a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su



74

1. Sudije

2. Tužioci

3. Advokati


5. Osoblje sudova



Generalno, advokati smatraju da je korupcija najprisutnija kod policijskih službenika (M = 2.86, 76.7%)

i tužilaca (M = 2.66, 65.9%). Sudije su negdje u sredini popisa (M = 2.40, 41.9%). Advokati smatraju da

je korupcija najmanje prisutna kod stručnog sudskog osoblja (M = 1.93, 14.3%), stručnog tužilačkog

osoblja (M = 2.05, 21.4%) i kod advokata (M = 2.07, 12.2%).




pravosudnom sistemu. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora

„Značajno“ i „U potpunosti“. Svaki od razloga ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4

znači “U potpunosti”. Ocjenjivani su sljedeći razlozi:

1. Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca

2. Neadekvatne plate i naknade administrativno-tehničkog i stručnog osoblja u sudovima i

tužilaštvima

3. Neadekvatne plate i naknade policijskih službenika

4. Neadekvatne tarife i primanja advokata

5. Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u

pravosudnom sistemu

6. Korumpiranost vlasti

7. Nedovoljno definisana pravila u procesnim zakonima (“rupe” ili slabe tačke u zakonodavstvu)

8. Široke odredbe materijalnih zakona i nedostatak jedinstvenih standarda u njihovom tumačenju

75

9. Nepostojanje adekvatnog sistema zaštite od pritisaka rukovodilaca pravosudnih institucija na

sudije, tužioce i/ ili osoblje

10. Nedostatak adekvatnog nadzora nad radom sudija, tužioca i/ ili osoblja od strane rukovodioca

11. Nedostatak adekvatnog sistema kontrole rada sudova i tužilaštava od strane VSTV-a i

ministarstava pravde

12. Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca

13. Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti

14. Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije

15. Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije

16. Nepostojanje značajnije društvene osude – poremećen sistem vrijednosti i korupcija kao

svakodnevna pojava u svim segmentima društva

17. Nedovoljna angažiranost Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije

18. Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika, namještenika, stručnih saradnika i drugih

uposlenika u pravosuđu

19. Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djela korupcije

20. Neadekvatna kaznena politika

21. Postojeća organizacija pravosudnog sistema

22. Lične osobine aktera u pravosuđu

23. Neadekvatan način izbora branioca po službenoj dužnosti

Advokati smatraju da korumpiranost vlasti najviše doprinosi pojavi korupcije u pravosudnom sistemu (M

= 3.71, 95.1%), a zatim i korupcija kao svakodnevna pojava u društvu (M = 3.57, 92.9%), te različite

vrste pritisaka (M = 3.48, 97.7%). Slijede neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva

korupcije (M = 3.33, 92.9%), neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca (M = 3.24, 78.6%),

neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju korupcije (M = 3.21, 85.7%), neefikasan sistem

disciplinske odgovornosti (M = 3.19, 85.7%) i neadekvatan sistem zapošljavanja službenika u pravosuđu

(M = 3.17, 80.0%). Suprotno tome, najrjeđe se spominju neadekvatne plate sudija i tužilaca (M = 1.47,

16.3%) kao doprinos pojavi korupcije u pravosudnom sistemu.

76


sistemu? Aritmetičke sredine

1,47

1,85

1,86

2,10

2,12

2,53

2,53

2,55

2,58

2,85

2,93

3,00

3,02

3,07

3,08

3,17

3,19

3,21

3,24

3,33

3,48

3,57

3,71

1,00 2,00 3,00 4,00



Neadekvatne plate i naknade osoblja u sudovima i tužilaštvima

Neadekvatan način izbora branioca po službenoj dužnosti



Široke odredbe zakona bez jedinstvenih standarda za tumačenje

Neadekvatna zaštita od pritisaka rukovodilaca institucija na sudije, tužioce i/ ili osoblje


Nedovoljna angažiranost Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije



Neadekvatan nadzor rukiovodioca nad radom sudija, tužioca i/ ili osoblja


Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djela korupcije

Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika, namještenika ... u pravosuđu


Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju korupcije


Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije

Pritisci političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u pravosudnom sistemu



.Otprilike dvije trećine advokata vjeruju da su osnovni motivi koruptivnih ponašanja u pravosuđu

pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (68.8%), ali i izgradnja veza sa finansijski ili

politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u karijeri i druge koristi (68.8%),

zavisnost od osoba koje su obezbijedile imenovanje ili zaposlenje (68.8%), te izbjegavanje zamjeranja

finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti dalje napredovanje u karijeri (54.2%).

Najniži procenat advokata (8.3%) navodi strah od sankcija kao motiv koruptivnog ponašanja u

pravosuđu.

77





čemu 1 znači “Nimalo” a 7 znači “U potpunosti”. Ocjenjivali su sljedeće elemente pravosudnog sistema:

1. Sudstvo

2. Tužilaštvo




Generalno, advokati vjeruju da su tužilaštva (M = 5.63) i sudovi (M = 5.31) naizloženiji riziku korupcije,

a zatim VSTV (M = 5.14) i agencije za sprovođenje zakona (M = 4.29) a da su odvjetništva / advokature

najmanje izložene ovakvim rizicima (M = 3.02).

78

P15. U kojoj mjeri smatrate da su sljedeći dijelovi ili elementi pravosudnog sistema potencijalno izloženi

riziku korupcije?


Advokati smatraju da je rizik korupcije najveći kod krivičnih postupaka.

Nadalje, ispitanici u ovom istraživanju ocjenjivali za različite funkcije / uloge stepen koruptivnog rizika u

okviru pravosudnog sistema na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika”, a 4 znači “Vrlo visok stepen

rizika”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok stepen“ i „Vrlo

visok stepen“. Ispitanici su ocjenjivali sljedeće funkcije i uloge:

1. Sudski izvršilac

2. Tužilac

3. Predsjednik suda

4. Sudija za prethodno saslušanje

5. Vještak

6. Sudija za prethodni postupak

7. Sekretar suda/ tužilaštva

8. Istražitelj

9. Pripadnik policije

10. Postupajući sudija prvostepenog suda

11. Advokat

12. Sudije drugostepenog suda

13. Svjedok

14. Službenici, namještenici, stručni saradnici suda/tužilaštva

15. Glavni tužilac

16. Uposlenici pisarne

17. Uposlenici gruntovnice

18. Dostavljači

19. (T)CMS administrator

20. Članovi VSTV-a

79

Advokati najpodložnijim korupciji smatraju sudije drugostepenog suda (M = 3.37, 85.4%), glavne tužioce

(M = 3.30, 83.8%) i tužioce (M = 3.28, 82.1%). Rizik korupcije procjenjuju visokim i kod policijskih

službenika (M = 3.18, 80.0%), vještaka (M = 3.15, 73.2%) i svjedoka (M = 3.10, 80.0%). Ocjena rizika

kod članova VSTV-a također je 3 (M = 2.95, 65.8%), kao i kod postupajućih sudija prvostepenih sudova

(M = 2.93, 63.4%) i predsjednika sudova (M = 2.90, 61.5%). Kod svoje profesije advokati koruptivni rizik

ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.20, 22.5%). U suprotnom, najmanje podložnim korupciji advokati

smatraju uposlenike pisarni (M = 1.67, 7.7%), (T)CMS administratore (M = 1.69, 10.3%) i sekretare

sudova i tužilaštava (M = 1.80, 10.0%)..




Svega nešto više od četvrtine advokata (27.3%) navodi da bi prijavili koruptivno ponašanje svoga kolege

ukoliko bi imali takva saznanja. 9.1% navelo je da ne bi prijavili svoje kolege, dok ostatak advokata

navodi da ne znaju da li bi to učinili.

80

Sekcija III. Imenovanje članova VSTV-a, sudija i tužioca, proaktivnost tužilaca, ocjenjivanje sudija i tužilaca: percepcije advokata




slažem“ Ispitanici su ocjenjivali sljedeće tvrdnje:







Generalno, advokati se najčešće protive tvrdnji da je proces odabira, imenovanja i razrješenja sudija i

tužilaca objektivan, transparentan, pravedan i neovisan od bilo kakvog uticaja, pojedinca ili grupe (M =

1.52, 9.1%). Također, advokati se najčešće protive i tome da je postupak izbora i imenovanja članova

VSTV-a adekvatan, transparentan i neovisan od bilo kakvih utjecaja (M = 1.51, 14.0%). Advokati se

donekle protive i tvrdnji da sudije i tužioci prilikom donošenja odluka poklanjaju dužnu pažnju pravilnom

utvrđivanju činjeničnog stanja i primjeni pravnih normi (M = 2.23, 44.2%).

Ispitanicima je postavljeno i pitanje o tome da li smatraju da su kriteriji za selekciju sudija i tužilaca

objektivni, pravedni i transparentni. Većina advokata (90.7%) navodi da ovi kriteriji nisu transparentni,

dok 9.3% ima suprotno mišljenje. Ovi kriteriji smatraju se neobjektivnim najčešće jer se, kako advokati

tvrde, ovi akteri biraju na osnovu nacionalnog ključa, veza i poznanstava, a ne biraju se kandidati sa

najvećim iskustvom.

Većina advokata (87.8%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno pokretati postupke na osnovu

vlastitih saznanja. Svega 2.4% advokata vjeruje da tužioci nemaju takvu obavezu, dok 9.8% navodi da

ne znaju da li tužioci imaju spomenutu obavezu. U vezi sa tim, ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri

tužioci djeluju proaktivno na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nikako” a 4 znači “U potpunosti”. Advokati

ocjenjuju prosječnom ocjenom 1 (M = 1.42, 100.0% advokata navodi da tužioci nisu proaktivni ili da su

proaktivni u maloj mjeri) proaktivno pokretanje krivičnih postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih

vlastitih saznanja. Pri tome, nesavjestan pristup radu kao glavni razlog izostanka proaktivnog djelovanja

tužilaca spominje 69.4% advokata. Nestručnost (47.2%), korupcija (36.1%) i pritisci (36.1%) su sljedeći

razlozi nedostatka proaktivnog djelovanja tužilaca najčešće spomenuti od strane advokata. Pored toga,

19.4% advokata vjeruje da je nepostojanje zakonske obaveze razlog nedostatka proaktivnog djelovanja

tužilaca.

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije advokata



aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažete“ i „U potpunosti se slažete“. Ispitanici



BiH


81

Generalno, advokati se najčešće protive tvrdnji da javnost dobija potpune, pravovremene, kvalitetne i

pouzdane informacije o radu pravosuđa u BiH, ocjenjujući ovu stavku prosječnom ocjenom 2 (M = 1.80,

22.5%). Nadalje, advokati se najčešće slažu sa tvrdnjom da pojedine sudije u BiH rade na predmetima

u kojima su u sukobu interesa, odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.83, 77.5%).



prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Advokati smatraju

da su u pravosuđu najprofesionalniji i najefikasniji stručno osoblje sudova (M = 2.87, 76.9%) i stručno

osoblje tužilaštava (M = 2.85, 71.8%), a blizu su i sami advokati (M = 2.82, 69.2%). Suprotno tome,

advokati najmanje efikasnim smatraju tužioce i policijske službenike (M = 2.20, respektivno 22.5% i

32.5%).



Generalno, 84.6% advokata navodi da vjeruju da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja


15.4% ispitanika navodi suprotan stav.

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri su sudije izložene direktnim ili indirektnim prijetnjama ili pritiscima

od strane različitih grupa. Ispitanici su spomenuto ocjenjivali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo”,

a 4 znači “Veoma”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i

„Veoma“. Advokati vjeruju da su sudije najizloženije pritiscima političkih grupa (M = 3.30, 90.0%) i

organizovanog kriminala (M = 3.00, 69.2%), te interesnih grupa unutar sudskog sistema (M = 2.92,

76.9%).

82

P29. U kojoj mjeri su sudije u BiH izloženi direktnim ili indirektnim prijetnjama i/ili pritiscima od strane...?


Većina advokata (92.5%) vjeruje da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih pravosudnih

postupaka. Svega 7.5% advokata ne vjeruje da takva praksa postoji.





potpunosti“. Advokati najodgovornijim za odugovlačenja postupaka smatraju tužioce (M = 3.08, 86.5%)

i sudije (M = 3.05, 81.1%), a najmanje odgovornim stručno osoblje sudova (M = 1.64, 8.3%) i stručno

osoblje tužilaštava (M = 1.64, 8.3%).

83




Generalno, advokati vjeruju da je korupcija glavni razlog odugovlačenja određenih pravosudnih

postupaka (75.7%). Slijede eksterni i interni pritisci (62.2%), te neodgovornost i nemar (62.2%). Ipak,

važnim se razlozima odugovlačenja pravosudnih postupaka smatraju i namjera da dođe do zastare

predmeta (59.5%), nestručnost i neznanje (51.4%), kao i sticanje lične koristi (48.6%).



aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažete“ i „U potpunosti se slažete“. Ispitanici




pojedinaca



Advokati se najčešće protive tvrdnji da tužioci u BiH svoj posao obavljaju profesionalno i efikasno,

ocjenjujući je prosječnom ocjenom 2 (M = 2.03, 30.0%). Također, advokati se najčešće protive i tvrdnji

da tužioci u BiH svoj posao obavljaju nezavisno od interesnih društvenih grupa ili uticajnih pojedinaca.

Ovu tvrdnju također ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M = 1.80, 20.0%).

Nadalje, većina advokata slaže se sa tvrdnjom da pojedini tužioci u BiH namjerno odugovlače određene

predmete, te i ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 3.40, 93.3%). Tvrdnju da neki tužioci u

BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa advokati ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M =

3.17, 86.7%), odnosno većinom se slažu sa ovom tvrdnjom.

Advokati su ocjenjivali u kojoj mjeri se slažu ili protive sa većim brojem tvrdnji povezanih sa radom

sudija. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti

se slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažete“ i

„U potpunosti se slažete“. Advokati su ocjenjivali sljedeće tvrdnje:

84

1. Sudije u BiH profesionalno i efikasno obavljaju svoj posao

2. Sudije u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih

pojedinaca

3. Sudije u BiH namjerno odugovlače određene predmete

4. Neke sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa

Tvrdnju da sudije svoj posao obavljaju profesionalno i efikasno advokati ocjenjuju prosječnom ocjenom

3 (M = 2.63, 66.7%), odnosno otprilike dvije trećine advokata slažu sa ovom tvrdnjom. Sa druge strane,

advokati se najčešće protive tvrdnji da sudije u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa

u društvu ili utjecajnih pojedinaca, ocjenjujući ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.20, 33.3%).

Nadalje, advokati se najčešće slažu sa tvrdnjom da sudije u BiH namjerno odugovlače određene

predmete (M = 2.57, 60.6%), kao i sa tvrdnjom da neke sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u

sukobu interesa (M = 2.70, 63.3%).

Sekcija V. Pitanja za advokate koji učestvuju u krivičnim postupcima

Advokati smatraju da su politički i drugi pritisci glavni faktor koji dovodi do koruptivnih i neetičkih

ponašanja u okviru krivičnih postupaka. Ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za korupciju i neetično

ponašanje u različitim fazama / radnjama u okviru krivičnog postupka. Rizik su ocjenjivali na skali od 1

do 4, gdje je znači “Ne postoji rizik” a 4 znači “Vrlo veliki rizik”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke

sredine, i kao procenti odgovora „Veliki rizik“ i „Vrlo veliki rizik“. Ispitanici su ocjenjivali svaku od sljedećih

faza u okviru krivičnog postupka:


2. Istražne radnje










12. Kazneni nalog









Advokati smatraju da je rizik za korupciju najviši u fazi odlučivanja o pokretanju ili obustavi istrage (M =

3.28, 89.7%), a slijede faza odmjeravanja kazne (M = 3.10, 93.1%) i faza sporazuma o krivici (M = 2.90,

65.5%). Slijede faze oduzimanja imovinske koristi (M = 2.89, 71.4%), istražnih radnji (M = 2.89, 75.0%),

postupanja po pritužbama na negativne tužilačke odluke (M = 2.86, 72.4%), predlaganja / određivanja

pritvora i mjera zabrane (M = 2.86, 67.9%) i posebnih istražnih radnji (M = 2.86, 67.9%). Suprotno tome,

rizik za korupciju najnižim smatraju u fazi prijema, zavođenja i otpreme pisama / predmeta (M = 1.90,

85

13.8%), pozivanja stranaka i drugih učesnika u postupku (M = 2.00, 17.9%), potvrđivanja optužnice (M

= 2.36, 39.3%) i preuzimanja / ustupanja predmeta (M = 2.46, 42.9%)




Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada policijskih službenika: percepcije advokata

Ispitaninci su ocjenjivali koliko se slažu ili protive različitim tvrdnjama koje se odnose na rad policijskih

službenika. Ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti

se slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slaže“ i

„U potpunosti se slaže“. Ocjenjivali su sljedeće tvrdnje:

86

1. Policijski službenici u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili

uticajnih pojedinaca.


propisanih dužnosti.

3. Policijski službenici u BiH su izloženi eksternim pristiscima i prijetnjama prilikom donošenja

odluke.

4. Saradnja između agencija za sprovođenje zakona i nadležnih tužilaštava je adekvatna.

5. Neadekvatni i nepotpuni izvještaji agencija za sprovođenje zakona o počinjenom krivičnom djelu

utiču na efikasnost njegovog procesuiranja.

6. Preklapanje krivičnih djela i prekršaja i mogućnost određivanja prirode djela kao krivično ili

prekršajno od strane policijskih službenika otvara prostor za koruptivno ponašanje (zbog prakse

da u jednom broju predmeta podnose i krivične i prekršajne prijave).

Advokati se najčešće protive (prosječne ocjena 2 – M = 1.67, 13.3%) tvrdnji da policijski službenici u

BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih pojedinaca. Također,

najčešće se protive (prosječna ocjena 2 - M = 1.60, 13.3%) i tvrdnji da su policijski službenici u BiH

nezavisni od svojih nadređenih u obavljanju svojih zakonom propisanih dužnosti. Nadalje, advokati se

najčešće slažu (prosječna ocjena 3 – M = 3.17, 86.2%) sa tvrdnjom da su policijski službenici u BiH

izloženi eksternim pritiscima i prijetnjama prilikom donošenja odluka, kao i sa tvrdnjom da neadekvatni

i nepotpuni izvještaji agencija za provođenje zakona o počinjenom krivičnom djelu utiču na efikasnost

njegovog procesuiranja (prosječna ocjena 3 – M = 3.07, 76.7%). Suprotno tome, advokati se većinom

protive (prosječna ocjena 2 – M = 2.20, 33.3%) tvrdnji da je saradnja između agencija za sprovođenje

zakona i nadležnih tužilaštava adekvatna. Konačno, advokati se najčešće slažu (prosječna ocjena 3 –

M = 3.37, 93.3%) sa tvrdnjom da preklapanje krivičnih djela i prekršaja i mogućnost određivanja prirode

djela kao krivičnog ili prekršajnog od strane policijskih službenika otvara prostor za koruptivno

ponašanje.

Nadalje, advokati su ocjenjivali u kojoj mjeri postojeći nivo saradnje između agencija za provedbu

zakona i nadležnih tužilaštava kreira prostor za koruptivno i neetično ponašanje. Ocjenjivali su na skali

od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj mjeri ”.Advokati ocjenjuju da postojeći nivo saradnje

između agencija za provedbu zakona i nadležnih tužilaštava kreira prostor za koruptivno i neetično

ponašanje (prosječna ocjena 3, M = 2.93, 80.0% navodi odgovore donekle i u velikoj mjeri).

Malo više od polovine advokata (53.3%) vjeruje da su policajci naizloženiji korupciji u samostalno

operativnom radu na otkrivanju krivičnih djela. Slijedi faza provođenja posebnih istražnih radnji (26.7%),

a na posljednjem mjestu je faza provođenja općih dokaznih radnji (20.0%).

SEKCIJA VII. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti / advokata



odgovora „Donekle se slaže“ i „U potpunosti se slaže“. Ocjenjivane su sljedeće tvrdnje:

1. Sadašnji sistem postavljanja branilaca/ advokata po službenoj dužnosti ostavlja prostor za



3. Advokati u BiH su skloni praksi da preuzimaju više predmeta odjednom, što ih onemogućava

da kvalitetno odrade svaki pravni predmet.

4. Branioci/advokati po službenoj dužnosti prijavljuju nadležnim organima razne oblike neetičnog

ponašanja sudija i tužilaca sa kojima se susreću u radu.

87

Generalno, otprilike dva od tri advokata slažu sa tvrdnjom da sadašnji sistem postavljanja branilaca/

advokata po službenoj dužnosti ostavlja prostor za pojavu korupcije (M = 3.00, 69.0%).

Kada je riječ o adekvatnosti naknada i nagrada za branioce po službenoj dužnosti / advokate, advokati

se također najčešće slažu sa tvrdnjom da su te naknade adekvatne (M = 2.60, 63.3%).

Nadalje, advokati se najčešće slažu sa tvrdnjom (prosječna ocjena 3, M = 2.77, 66.7%) da su advokati

u BiH skloni praksi preuzimanja više predmeta odjednom, što ih onemogućava da kvalitetno odrade

svaki pravni predmet. Suprotno tome, advokati se najčešće protive (prosječna ocjena 3, M = 1.73,

23.0%) tvrdnji da branioci/ advokati po službenoj dužnosti prijavljuju nadležnim organima razne oblike

neetičnog ponašanja sudija i tužilaca sa kojima se susreću u radu.

Većina advokata (73.3%) tvrdi da se branioci postavljaju u svim situacijama u kojima osumnjičeni,

odnosno optuženi prema zakonu imaju pravo na branioca po službenoj dužnosti. 10.0% advokata

navodi suprotan odgovor, da se branioci ne postavljaju u svim situacijama kada osumnjičeni/ optuženi

po zakonu imaju pravo na branioca, dok ostatak advokata (16.7%) navodi da ne znaju da li se branioci

postavljaju u svim situacijama gdje postoji pravo.

Otprilike tri od četiri advokata (73.3%) smatraju da sudije ne vrše adekvatne provjere imovinskog stanja

osumnjičnih / optuženih kako bi spriječili zloupotrebu prava na branioca po službenoj dužnosti. Suprotan

stav, da sudije vrše adekvatne provjere, navodi svega 10.0% advokata. Ostatak advokata navodi da ne

zna odgovor na ovo pitanje.

Nešto manje od polovine advokata (43.3%) smatra da ne postoji efikasan sistem sankcionisanja

neetičnog ponašanja advokata. Nešto viši procenat, blizu polovine (46.7%) navodi da postoji efikasan

sistem za sankcionisanje advokata usljed neetičnog ponašanja. Ostatak adovkata navodi da ne zna da

li spomenuti sistem postoji ili ne.

Sekcija VIII. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije advokata


korupcije na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Generalno, advokati vjeruju

da postojeći sistem angažovanja stručnjaka ostavlja značajan prostor za korupciju, ocjenjujući ovu

tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.73), odnosno 63.3% advokata slaže se sa ovom tvrdnjom.

Ispitanici su ocjenjivali koliko različiti razlozi mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.


kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivani su sljedeći

razlozi:


2. Nedovoljan broj kompetentnih vještaka




6. Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (npr. primjena etičkih standarda

nedostatak jedinstvenih standarda rada, neuvezanost sistema vještačenja, mehanizmi

osiguranja odgovornosti)


88

Advokati smatraju da su nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (M = 3.28, 82.8%),

pristranost vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja (M = 2.90, 75.9%), nedovoljna stručnost

angažovanih vještaka (M = 2.69, 58.6%) i nedostatak odgovarajućih vještaka (M = 2.63, 60.0%) glavni

razlozi koji mogu dovesti do korupcije u sistemu vještačenja. Suprotno tome, smatraju da je

preopterećenost vještaka najmanje vjerovatan razlog koji bi mogao dovesti do pojave korupcije u

sistemu vještačenja (M = 1.93, 17.9%).


vještačenja?


1,93

2,00

2,61

2,63

2,69

2,90

3,28

0,00 0,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50

Preopterećenost vještaka

Neredovan sistem isplate troškova vještačenja

Nedovoljan broj kompetentnih vještaka

Nedostatak odgovarajućih vještaka

Nedovoljna stručnost angažovanih vještaka

Pristrasnost vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja

Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka

Također, ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri

davanju nalaza i mišljenja. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Veoma se slažem“ a 4

„Uopće se ne slažem“. Općenito, advokati se donekle slažu sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni

pri davanju nalaza i mišljenja, odnosno ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.50, 63.3%

se donekle ili veoma slaže).

Sekcija IX. Pitanja za advokate koji učestvuju u izvršnim postupcima

80.0% advokata navodi da su uključeni u provođenje izvršnog postupka, dok 20.0% advokata nije

uključeno u ove postupke. Neki od faktora koji dovode do koruptivnog ili neetičkog ponašanja u okviru

izvršnih postupaka su, prema mišljenju advokata, korumpiranost sudskih izvršitelja, neažurnost sudija,

slaba kontrola rada sudskih izvršilaca, sporost sudova i dr.

89

Ispitanici su ocjenjivali koliko je svaki su različiti učesnici u izvršnom postupku podložni korupciji.

Ocjenjvali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani

kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivali su sljedeće

učesnike u izvršnom postupku:

1. Sudije

2. Tražioci izvršenja

3. Izvršenici

4. Punomoćnici tražioca izvršenja

5. Punomoćnici izvršenika

6. Sudski izvršitelji

7. Drugi učesnici

Advokati vjeruju da su sudski izvršitelji (M = 2.82, 63.6%), sudije (M = 2.36, 45.5%) i izvršenici (M =

2.24, 47.6%) najpodložniji korupciji u izvršnom postupku. Najmanje podložnim korupciji smatraju

tražioce izvršenja (M = 1.64, 9.1%).

P49. U kojoj mjeri je svaki od navedenih učesnika u izvršnom postupku podložan korupciji?


.

Ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje u različitim fazama u okviru

izvršnog postupka. Ocjenjivali su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika” a 4 znači “Vrlo visok

rizik”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok rizik“ i „Vrlo visok

rizik“. Ispitanici su ocjenjivali sljedeće faze u okviru izvršnog postupka:

1. Prijem i zavođenje prijedloga za izvršenje

2. Utvrđivanje imovine izvršenika

3. Određivanje izvršenja

4. Ulaganje prigovora na rješenje o izvršenju

5. Protivizvršenje

6. Izuzimanje od izvršenja

7. Određivanje visine jemstva/osiguranja/predujma

8. Utvrđivanje vrijednosti imovine

9. Poduzimanje izvršne radnje na terenu od strane sudskog izvršitelja

10. Zakazivanje i održavanje ročišta za javnu prodaju

90

11. Prodaja pokretnih ili nepokretnih stvari neposrednom pogodbom

12. Dostavljanje sudskih pismena

13. Odlaganje izvršenja

14. Obustava izvršenja

15. Okončanje izvršenja

Općenito, advokati smatraju da je rizik za korupciju u okviru izvršnog postupka najviši u sljedećim

fazama:

Poduzimanje izvršne radnje na terenu od strane sudskog izvršitelja (M = 3.22, 73.9%)

Utvrđivanje imovine izvršenika (M = 3.22, 52.8%)

Utvrđivanje vrijednosti imovine (M = 3.13, 82.6%)

Suprotno tome, advokati vjeruju da je rizik za korupciju najmanji u fazi prijema i zavođenja prijedloga na

izvršenje (M = 1.39, 8.7%).


pojedinim fazama/radnjama u okviru izvršnog postupka?


Ispitanici su ocjenjivali stepen rizika za različite vrste izvršenja u smislu podložnosti korupciji. Ocjenjivali

su na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nema rizika” a 4 znači “Vrlo visok rizik”. Rezultati su prikazani kao

91

aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Visok rizik“ i „Vrlo visok rizik“. Ispitanici su ocjenjivali

sljedeće vrste izvršenja:

1. Izvršenje na nepokretnostima

2. Izvršenje na pokretnim stvarima

3. Izvršenje na plati/penziji

4. Izvršenje na računu kod banaka



7. Izvršenje radi ispražnjenja i prodaje nepokretnosti jemstva/ osiguranja/ predujma

8. Izvršenje diobom stvari

9. Izvršenje odluke o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom

Advokati smatraju da je rizik za korupciju najveći kod izvršenja na nepokretnostima (M = 3.08, 79.2%),

izvršenja na pokretnim stvarima (M = 2.92, 70.8%), te izvršenja na dionicimama ili udjelima u

osnivačkom kapitalu privrednih društava (M = 2.71, 45.8%). Naprotiv, rizik za korupciju najnižim

smatraju kod izvršenja na plati/ penziji (M = 2.29, 29.2%).

P51. Molimo Vas da ocijenite stepen rizika za svaku od navedenih vrsta izvršenja u smislu podložnosti

korupciji?


Prema mišljenju advokata, neetično ponašanje u okviru izvršnih postupaka može se manifestovati na

neke od sljedećih načina:

svjesno odugovlačenje postupka izvršenja od strane sudije

92

sporost u dostavljanju rješenja u raznim fazama postupka

prebacivanje imovine na druge osobe

nemogućnost utvrđenja imovine izvršenika, i dr.

93

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

Policijski službenici koji su uzeli učešća u ovom istraživanju odgovarali su na zajednički set pitanja na

koja su odgovarale i druge kategorije ispitanika (ocjena pravosuđa; korupcija i borba protiv korupcije;

imenovanje sudija, tužilaca i VSTV; mišljenja o profesionalnosti i efikasnosti različitih učesnika u

pravosuđu; gledišta o prijetnjama i pritiscima na učesnike u pravosuđu; te percecpije krivičnih

postupaka). Pored toga, policijski službenici odgovarali su i na pitanja o nezavisnosti i odgovornosti

vlastite profesije, o tijelima nadzora zakonitog ponašanja policijskih službenika, te na pitanja o saradnji

policijskih agencija i tužilaštava.

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije policijskih službenika

U ovoj sekciji policijskim službenicima postavljen je niz pitanja koji je postavljen i ispitanicima u anketi

građana.

Od ispitanika je zatraženo da iskažu mišljenja o tome koliko različite organizacije i pojedinci pomažu u

borbi protiv korupcije. Ispitanici su iznosili svoje stavove na skali od 7 stupnjeva, gdje 1 znači “uopšte

ne” a 7 znači “mnogo” doprinosa borbi protiv korupcije. Rezultati na ova pitanja prikazani su kao

aritmetičke sredine, gdje viša aritmetička sredina ukazuje na veći doprinos borbi protiv korupcije.

Ocjenjivane su sljedeće organizacije i pojedinci:

1. Tužilaštvo


3. Policija

4. Mediji


6. Sudovi



Generalno, policijski službenici navode da upravo policija najviše doprinosi borbi protiv korupcije (M =

4.52), a zatim mediji (M = 3.94) i tužilaštva (M = 3.85). Suprotno tome, policijski službenici vjeruju da

politički čelnici najmanje doprinose borbi protiv korupcije (M = 2.09).

94























Policijski službenici najvišim ocjenama ocjenjuju pristup besplatnoj pravnoj pomoći (M = 4.64), zatim

stručnost ili znanje sudija ili tužilaca (M = 4.64), profesionalnost ovih aktera (M = 4.33), te

transparentnost pravosuđa (M = 4.09). Ovi ispitanici najnižom ocjenom ocjenjuju nezavisnost pravosuđa

od stranačkih, političkih utjecaja (M = 3.21).

95




poboljšala, pogoršala ili da je ostala ista. Najviši procenti policijskih službenika navode da je situacija

ostala ista u protekle tri godine u vezi sa svim navedenim oblastima, a najviše kada je riječ o zaštiti

prava u radnom odnosu (81.8%), procesuiranju ratnih zločina (78.8%), zaštiti imovinskih prava (78.8%),

te kod izvršenja ugovora i provođenja privrednih zakona (78.8%). Ipak, 33.3% policijskih službenika

navodi da se situacija poboljšala kada je riječ o učinkovitosti pravosudnog sistema za maloljetnike,

24.2% da se poboljšala kada je riječ o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći, a 21.2% kada je riječ o

diskriminaciji od strane sudova i osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala.

Suprotno tome, policijski službenici najčešće navode da se situacija pogoršala kada je riječ o trajanju

suđenja (18.2%), nezavisnosti pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja (15.2%), učinkovitosti

pravosudnog sistema za maloljetnike (12.1%) i procesuiranju ratnih zločina (12.1%).

96




.

Sveukupno, 6.1% policijskih službenika navodi da lično poznaju osobe od kojih su uposlenici sudova

zatražili mito. Također, 3.0% policijskih službenika navodi da poznaju osobe od kojih su zaposlenici

tužilaštava tražili mito.

Većina policijskih službenika nije lično prijavila korupciju, niti poznaju osobe koje su je prijavile (75.8%).

Suprotno tome, otprilike četvrtina policijskih službenika (24.2%) navodi da su prijavili krivično djelo

korupcije javnih službenika (sudije, tužitelja, policajca, općinskog službenika i slično). Uz to, 21.2%

policijskih službenika poznaje slučajeve u kojima su sudije ili tužitelji bili kažnjeni za greške koje su

napravili u svom radu.






1. Parlamentarci




5. Policija

97


7. Vjerski čelnici

8. Sudije


10. Advokati

11. Notari

12. Vojska


14. Čelnici NVO

15. Tužioci

16. Doktori

17. Mediji



20. Poslovni ljudi




Policijski službenici vjeruju da su čelnici političkih stranaka (M = 8.03), carinski službenici (M = 7.94) i

doktori (M = 7.75) najkorumpiraniji među predstavnicima navedenih institucija. Advokati (M = 6.13) i

sudski uposlenici (M = 5.34) su na sredini popisa, a malo ispod njih su sudije (M = 4.94) i tužioci (M =

4.78). Sa druge strane, policijski službenici najpoštenijim smatraju vjerske čelnike (M = 3.56), vojsku (M

= 3.69) i nastavnike u osnovnim školama (M = 4.00), a među najpoštenijim je i policija (M = 4.21).

98



Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije policijskih službenika


do 4, gdje 1 znači “U velikoj mjeri je prisutna”, a 4 znači “Ne postoji korupcija u pravosudnom sistemu”.

Generalno, prosječna ocjena ispitanika je oko 2 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom

sistemu (M = 1.93, 83.3% vjeruje da je korupcija prisutna u velikoj mjeri ili djelimično)..





99

1. Sudije

2. Tužioci

3. Advokati


5. Osoblje sudova



Generalno, policijski službenici smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.55, 48.3%),

dok sudije (M = 2.38, 44.8%) i tužioci (M = 2.38, 41.4%) dijele treće i četvrto mjesto, nakon sudskih

izvršioca. Policijski službenici ocjenjuju da je korupcija najmanje prisutna kod policije (M = 2.17, 23.3%).



.



“U potpunosti”. ”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U




tužilaštvima




pravosudnom sistemu







100

















Policijski službenici vjeruju da korupciji u pravosuđu najviše doprinose politički i drugi pritisci (M = 3.17,

86.7%), a zatim korumpiranost vlasti (M = 3.11, 85.7%) i neadekvatna kaznena politika (M = 3.07,

80.0%). Slijede stavovi da korupcija kao svakodnevna pojava u društvu (M = 3.03, 76.7%), neadekvatan

sistem zapošljavanja službenika u pravosuđu (M = 2.93, 66.7%) i neujednačena praksa u gonjenju

krivičnih djela korupcije (M = 2.93, 76.7%) doprinose korupciji u pravosuđu. 55.2% policijskih službenika

(M = 2.66) vjeruje da neefikasnost sudova i tužilaštava u procesuiranju slučajeva korupcije doprinosi

pojavi korupcije u pravosuđu. Ovi ispitanici vjeruju da korupciji u pravosuđu najmanje doprinose

neadekvatne tarife i primanja advokata (M = 1.40, 3.3%), neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca

(M = 1.70, 13.3%), neadekvatne plate i naknade stručnog osoblja u sudovima i tužilaštvima (M = 2.03,

33.3%), neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju korupcije (M = 2.21, 31.1%) i neadekvatan

način izbora branilaca po službenoj dužnosti (M = 2.21, 37.9%).

101


sistemu? Aritmetičke sredine

1,40

1,70

2,03

2,21

2,21

2,50

2,55

2,59

2,63

2,63

2,63

2,63

2,66

2,67

2,72

2,73

2,87

2,93

2,93

3,03

3,07

3,11

3,17

1,00 2,00 3,00 4,00
























102

Većina policijskih službenika vjeruje da su zavisnost od osoba koje su obezbjedile imenovanje ili

zaposlenje (81.8%),pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (66.7%), izgradnja veza sa

finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u karijeri i druge koristi

(63.6%) i izbjegavanje zamjeranja finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti dalje

napredovanje u karijeri (51.5%) osnovni motivi koruptivnih ponašanja u pravosuđu. Strah od sankcija

smatra se najmanjim motivom koruptivnog ponašanja (12.1%).



12,1

24,2

27,3

45,5

51,5

63,6

66,7

81,8

0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0


Izbjegavanje zamjeranja rukovodiocu institucije iz straha od kažnjavanja“ (negativne

ocjene rada, različite forme mobinga i sl)

Strah za svoju sigurnost i sigurnost bliskih osoba

Lojalnost političkoj ili nekoj drugoj ideologiji

Izbjegavanje zamjeranja finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti

dalje napredovanje u karijeri

Izgradnja veza sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo

napredovanje u karijeri i druge koristi

Pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (novac, usluge i sl.)

Zavisnost od osoba koje su obezbjedile imenovanje ili zaposlenje (vraćanje usluge)



čemu 1 znači “Nimalo” a 7 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao

procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivali su sljedeće elemente pravosudnog sistema:

1. Sudstvo

2. Tužilaštvo




Generalno, policijski službenici vjeruju da su tužilaštva (M = 2.80, 70.0%) i sudovi (M = 2.79, 69.0%)

najizloženiji riziku korupcije. Slijede advokature (M = 2.55, 51.7%) i agencije za provođenje zakona (M

= 2.45, 41.4%) U suprotnom, policijski službenici vjeruju da je VSTV pod najmanjim, ali ne i

zanemarljivim rizikom za korupciju (M = 2.34, 37.9%).

103


riziku korupcije?


Policijski službenici smatraju da je rizik od korupcije najveći u krivičnim postupcima, ali i u privrednim

sporovima, istražnim postupcima, te prije podizanja optužnice.

Nadalje, ispitanici u ovom istraživanju ocjenjivali su za različite funkcije/ uloge stepen koruptivnog rizika





2. Tužilac

3. Predsjednik suda


5. Vještak



8. Istražitelj



11. Advokat


13. Svjedok


15. Glavni tužilac



18. Dostavljači


20. Članovi VSTV-a

104

Sveukupno, policijski službenici smatraju da su svjedoci pod najvišim rizikom za korupciju (M = 3.11,

78.6%), a slijede vještaci (M = 3.10, 72.4%), tužioci (M = 2.93, 69.0%), glavni tužioci (M = 2.93, 69.0%)

i sudije drugostepenog suda (M = 2.93, 74.1%). Prosječnom ocjenom 3 ocjenjuju i koruptivni rizik kod

advokata (M = 2.75, 57.1%), a prosječnom ocjenom 2 rizik kod članova VSTV-a (M = 2.48, 48.1%) i

pripadnika policije (M = 2.45, 48.3%). Sa druge strane, najmanjim rizikom za korupciju procjenjuju rizik

kod (T)CMS administratora (M = 1.86, 10.7%), dostavljača (M = 1.86, 10.3%) i uposlenika pisarni (M =

2.11, 28.6%).




Otprilike tri od četiri policijska službenika (73.3%) navode da bi prijavili koruptivno ponašanje svoga

kolega ukoliko bi imali takva saznanja. Ostatak policijskih službenika navodi da ne znaju da li bi prijavili

ovakva ponašanja svojih kolega.

105

Sekcija III. Percepcija rada sudija i tužilaca: percepcije policijskih službenika

Većina policijskih službenika (83.3%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno pokretati postupke na

osnovu vlastitih saznanja. Svega 3.3% policijskih službenika navode da vjeruju kako tužioci nemaju

takvu obavezu, dok ostatak ispitanika navodi da ne znaju da li je proaktivno pokretanje krivičnih

postupaka obaveza tužilaca.

Ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri tužioci djeluju proaktivno na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nikako”

a 4 znači “U potpunosti”. Policijski službenici ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 proaktivno pokretanje

krivičnih postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih vlastitih saznanja (M = 1.68, 100.0% policijskih

službenika navodi da tužioci nisu proaktivni ili da su u maloj mjeri proaktivni), odnosno opisuju ga kao u

maloj mjeri proaktivno.

Policijski službenici najčešće iznose stav da su nesavjesnost u radu (56.0%) i pritisci (56.0%) glavni

razlozi izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca. Slijede korupcija (40.0%), te nestručnost (20.0%) i

nepostojanje zakonske obaveze (20.0%).

Većina policijskih službeninka (93.3%) vjeruja da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja


Svega 6.7% policijskih službenika smatra da tužilaštva na opisani način ne mogu uticati na povjerenje

u pravosudne institucije i vladavinu zakona.

Ispitanici su također ocjenjivali u kojoj mjeri su sudije izložene direktnim ili indirektnim prijetnjama ili

pritiscima od strane različitih grupa. Ispitanici su spomenuto ocjenjivali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači

“Nimalo”, a 4 znači “Veoma”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora

„Značajno“ i „Veoma“. Policijski službenici ocjenjuju da su sudije u BiH najizloženije prijetnjama i

pritiscima od strane političkih grupa (M = 3.00, 75.9%), a zatim i od strane organizovanog kriminala (M

= 2.86, 69.0%), te javnosti i medija (M = 2.50, 50.0%).

Ispitanici su ocjenjivali svoje slaganje/ neslaganje sa različitim tvrdnjama na skali od 1 do 4, gdje 1 znači

“U potpunosti se protivite”, a 4 znači “U potpunosti se slažete”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke

sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slažete“ i „U potpunosti se slažete“. Ispitanici su ocjenjivali

sljedeće četiri tvrdnje:



pojedinaca



Nešto više od polovine policijskih službenika slažu se sa tvrdnjom da tužioci u BiH svoj posao obavljaju

profesionalno i efikasno, ocjenjujući tvrdnju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.50, 53.3%). Kada je riječ o

tvrdnji da tužioci u BiH obavljaju svoj posao nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih

pojedinaca, policijski službenici se najčešće protive ovoj tvrdnji (prosječna ocjena 2, M = 2.17, 36.7%).

Nadalje, policijski službenici se najčešće slažu sa tvrdnjom da pojedini tužioci u BiH namjerno

odugovlače određene predmete, te i ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 3.20, 83.3%).

Tvrdnju da neki tužioci u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa policijski službenici

ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.52, 51.7%).

106

Gotovo polovina policijskih službenika (56.7%) navodi da se slažu sa tvrdnjom da pojedini advokati

postupaju kao „posrednici/ podstrekači“ za koruptivne radnje pojedinih sudija i/ili tužilaca i/ili njihovog

osoblja. Međutim, gotovo polovina ispitanika (43.3%) navodi da ne znaju odgovor na ovo pitanje.

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije policijskih službenika

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri različiti učesnici u pravosuđu profesionalno i efikasno obavljaju svoj

posao na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao

aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Policija smatra da policijski

službenici (M = 2.80, 70.0%) i stručno osoblje sudova (M = 2.72, 14.8%) najprofesionalnije i najefikasnije

rade svoj posao, te njihov rad ocjenjuju prosječnom ocjenom 3. Sa druge strane, ovi ispitanici vjeruju

da su advokati najmanje profesionalni i efikasni (M = 2.27, 71.4%).



Većina policijskih službenika (93.3%) vjeruje da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih

pravosudnih postupaka, a svega 6.7% vjeruje da takva praksa ne postoji. Ispitanici koji su naveli da

postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka ocjenjivali su u kojoj su mjeri

različiti učesnici u pravosuđu odgovorni za tu praksu. Ispitanici su odgovornost svakog od učesnika

ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Rezultati su prikazani kao

aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Policijski službenici smatraju

sudije (M = 2.82, 75.0%), advokate (M = 2.82, 71.4%) i tužioce (M = 2.79, 75.0%) najodgovornijim za

odugovlačenja postupaka, dok najmanje odgovornim smatraju svoju profesiju (M = 1.89, 17.9%).

107



Aritmetičke sredin

e

Generalno, policijski službenici vjeruju da su korupcija (78.6%) i namjera da dođe do zastare predmeta

(75.0%) glavni razlozi odugovlačenja određenih postupaka. Ipak, policijski službenici smatraju važnim i

sljedeće razloge odugovlačenja određenih postupaka:

Eksterni / interni pritisci (71.4%)

Sticanje lične koristi (57.1%)

Neodgovornost / nemar (46.4%)

Nestručnost / neznanje (28.6%)

Sekcija V. Nezavisnost i odgovornost policijskih službenika: percepcije policijskih službenika

Ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja/ protivljenja sa nizom tvrdnji koje se odnose na nezavisnost i

odgovornost policijskih službenika. Ocjene su davali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se

protivi” a 4 znači “U potpunosti se slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti

odgovora „Donekle se slaže“ i „U potpunosti se slaže“. Ocjenjivali su sljedeće tvrdnje:

1. Postojeći sistem imenovanja/ razrješenja direktora / komesara policijskih institucija u BiH

garantuje nezavisnost direktora/ komesara

2. Proces odabira i imenovanja/razrješenja direktora/komesara policijskih institucija je objektivan,

transparentan i nezavistan od strane bilo kakvog vanjskog uticaja, bilo pojedinca ili grupe

3. Policijske institucije posjeduju finansijsku (budžetsku) nezavisnost

4. Postojeći sistem upošljavanja novih policijskih službenika je objektivan, transparentan i

nezavisan od strane bilo kakvog vanjskog uticaja, bilo pojedinca ili grupe

5. Postojeći sistem unapređivanja policijskih službenika je objektivan (zasnovan na zaslugama),

transparentan, nezavisan od strane bilo kakvog vanjskog uticaja, bilo pojedinca ili grupe


uticajnih pojedinaca

108

Generalno, mnogi policijski službenici se donekle protive većini ovih tvrdnji. Prvo, malo više od polovine

policijskih službenika donekle se protivi tvrdnji da postojeći sistem imenovanja/ razrješenja direktora/

komesara policijskih institucija u BiH garantuje nezavisnost direktora/ komesara (M = 2.33, 53.3%).

Drugo, nešto više od polovine policijskih službenika se protivi i tvrdnji da je proces odabira, imenovanja

i razrješavanja direktora i komesara policijskih institucija objektivan, transparentan i nezavisan od

vanjskih uticaja (M = 2.20, 43.3%), a većina se protivi i tvrdnji da policijske institucije posjeduju

finansijsku nezavisnost (M = 2.00, 30.0%). Nadalje, policijski službenici uglavnom se protive i tvrdnji da

je postojeći sistem upošljavanja novih policijskih službenika objektivan, transparentan i nezavisan od

strane vanjskih utjecaja (M = 2.23, 46.7%), kao i tvrdnji da je postojeći sistem unapređivanja policijskih

službenika objektivan, transparentan i nezavisan od vanjskih uticaja (M = 2.00, 30.0%). Konačno,

policijski službenici donekle se slažu sa tvrdnjom da policijski službenici u BiH obavljaju svoj posao

nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih pojedinaca (M = 2.60, 56.7%).

Sekcija VI. Tijela nadzora zakonitog ponašanja policijskih službenika: percepcije policijskih službenika

Ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja/ protivljenja sa nizom tvrdnji koje se odnose na tijela nadzora

nezakonitog ponašanja policijskih službenika. Ocjene su davali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači “U

potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti se slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i

kao procenti odgovora „Donekle se slaže“ i „U potpunosti se slaže“. Ocjenjivali su sljedeće tvrdnje:

1. Uredi/ biro za žalbe građana su nezavisni od neprimjerenih uticaja policijskih službenika

2. Jedinice za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole su u praksi nezavisne i donose

pravične odluke

3. Jedinice za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole su efikasne u svom radu otkrivanja i

sankcionisanja nezakonitog ponašanja policijskih službenika

4. Jedinice za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole trebaju više da samoinicijativno

provode istrage u rizičnim područjima, umjesto djelovanja samo na osnovu prijava

5. Zaposleni policijski službenici u jedinicama za profesionalne standarde / unutrašnje kontrole

imaju potrebno profesionalno iskustvo u provođenju istraga za nezakonito ponašanje

Generalno, policijski službenici se najčešće slažu sa svim navednim tvrdnjama ocjenjujući ih prosječnom

ocjenom 3. Prvo, policijski službenici se najčešće slažu sa tvrdnjom da su uredi/ biroi za žalbe građana

nezavisni od neprimjerenih uticaja policijskih službenika (M = 3.03, 76.7%). Drugo, policijski službenici

se najčešće slažu sa tvrdnjom da su jedinice za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole u praksi

nezavisne i da donose pravične odluke (M = 2.90, 83.3%). Također, policijski službenici najčešće se

slažu sa tvrdnjom da su jedinice za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole efikasne u svom radu

otkrivanja i sankcionisanja nezakonitog ponašanja policijskih službenika (M = 2.90, 80.0%), kao i sa

tvrdnjom da ove jedinice trebaju više samoinicijativno provoditi istrage u rizičnim područjima (M = 3.27,

90.0%). Konačno, policijski službenici najčešće se slažu i sa tvrdnjom da zaposleni policijski službenici

u jedinicama za profesionalne standarde/ unutrašnje kontrole imaju potrebno profesionalno iskustvo u

provođenju istraga za nezakonito ponašanje (M = 2.70, 63.3%).

109

Sekcija VII. Rad policije: percepcije policijskih službenika

Ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja/ protivljenja sa nizom tvrdnji koje se odnose na rad policije.

Ocjene su davali na skali do 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti se

slaže”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle se slaže“ i „U

potpunosti se slaže“. Ocjenjivali su sljedeće tvrdnje:


uticajnih pojedinaca.


propisanih dužnosti.

3. Policijski službenici u BiH su izloženi eksternim pritiscima i prijetnjama prilikom donošenja

odluka.

4. Policijski službenici su dovoljno upoznati sa etičkim kodeksom.

5. Policijskim službenicima u BiH je omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i

integriteta

6. Preklapanje krivičnih djela i prekršaja i mogućnost određivanja prirode djela kao krivičnog ili

prekršajnog od strane policijskog službenika otvara prostor za koruptivno ponašanje.

Policijski službenici najčešće se slažu sa tvrdnjom da policijski službenici u BiH obavljaju svoj posao

nezavisno od interesnih grupa u društvu ili uticajnih pojedinaca (M = 2.87, 73.3%), kao i sa tvrdnjom da

su policijski službenici u BiH nezavisni od svojih nadređenih u obavljanju svojih zakonom propisanih

dužnosti (M = 2.73, 73.3%). Sa druge strane, nešto više od polovine policijskih službenika slaže se sa

tvrdnjom da su policijski službenici u BiH izloženi vanjskim pritiscima i prijetnjama prilikom donošenja

odluka (M = 2.40, 56.7%). Nadalje, policijski službenici se najčešće slažu sa tvrdnjom da su policijski

službenici dovoljno upoznati sa etičkim kodeksom (M = 3.28, 89.7%), kao i sa tvrdnjom da je policijskim

službenicima u BiH omogućena adekvatna edukacija i trening u poljima etike i integriteta (M = 2.67,

66.7%). Konačno, polovina policijskih službenika se protive tvrdnji da preklapanje krivičnih djela i

prekršaja i mogućnost određivanja prirode djela kao krivičnog ili prekršajnog od strane policijskih

slulžbenika otvara prostor za koruptivno ponašanje (M = 2.37, 50.0%).

Također, ispitanici su ocjenjivali u kojoj su mjeri policijski službenici u BiH izloženi prijetnjama i pritiscima

od različitih grupa i organizacija. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U

velikoj mjeri”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Donekle“ i „U

velikoj mjeri“. Policijski službenici procjenjuju da je policija najviše izložena prijetnjama i pritiscima

organizovanog kriminala (M = 2.59, 58.6%), a zatim političkih grupa (M = 2.47, 50.0%) i interesnih grupa

unutar policijskih sistema (M = 2.37, 40.0%).

Sekcija VIII. Saradnja policijskih agencija i tužilaštava: percepcije policijskih službenika

Većina policijskih službenika (70.0%) vjeruje da nedostatak optimalnih uslova za rad policijskih agencija

otvara ozbiljan prostor za korupciju.

Ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da je adekvatna saradnja između agencija za sprovođenje

zakona i nadležnih tužilaštava. Na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj mjeri ”,

ispitanici ocjenjuju saradnju agencija za sprovođenje zakona i nadležnih tužilaštava prosječnom

ocjenom 3 (M = 2.83), opisavši je time kao adekvatnom. 60.0% policijskih službenika opisuje ovu

saradnju kao donekle ili u velikoj mjeri adekvatnu.

Nadalje, ispitanici su ocjenjivali u kojoj mjeri neadekvatna saradnja između agencija za sprovođenje

zakona i nadležnih tužilaštava može otvoriti značajan prostor korupcijskim rizicima. Ocjene su davali na

110

skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj mjeri ”. Ispitanici ocjenjuju da ova mogućnost

postoji (prosječna ocjena 3, M = 3.27, 90.0% navodi odgovore „Donekle“ i „U velikoj mjeri“).

Policijski službenici ocjenjivali su i u kojoj se mjeri u praksi primjenjuje Uputstvo o saradnji između

tužilaca i OSL (policijskih službenika), i to na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “ U velikoj

mjeri ”. Ispitanici ocjenjuju da se spomenuto Uputstvo primjenjuje (prosječna ocjena 3, M = 3.33, 90.0%

ocjenjuje da se Uputstvo primjenjuje donekle ili u velikoj mjeri).

Policijski službenici ocjenjuju da je glavni razlog velikog broja negativnih tužilačkih odluka nedovoljno

indicija koje ukazuju na osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo (43.5%), kao i nejasne i nepotpune

tužilačke naredbe (43.5%). Znatno rjeđe razlogom velikog broja negativnih tužilačkih odluka smatraju

nepotpuno provođenje tužilačkih naredbi u prikupljanju dokaza (13.0%).

Sekcija IX. Krivični postupak: percepcije policijskih službenika

Policijski službenici su ocjenjivali koliko, prema njihovom mišljenju, neetično ili korumpirano ponašanje

policijskih službenika može uticati na efikasnost krivičnog postupka. Ocjene su davali na skali od 1 do

4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 “ U velikoj mjeri ”. Policijski službenici ocjenjuju prethodno pitanje

prosječnom ocjenom 4 (M = 3.50), odnosno pretežno smatraju da neetično ili korumpirano ponašanje

policijskih službenika može u velikoj mjeri utjecati na efikasnost krivičnog postupka. 90.0% ispitanika

navodi odgovore „Donekle“ i „U velikoj mjeri“.

Policijski službenici smatraju da su policajci najizloženiji korupciji u fazi samostalnog operativnog rada

policije na otkrivanju krivičnih djela (66.7%), a zatim u fazama provođenja općih dokaznih radnji (14.8%),

te prilikom provođenja posebnih istražnih radnji (14.8%).

Policijski službenici su ocjenjivali stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje u različitim fazama /

radnjama u okviru krivičnog postupka. Rizik su ocjenjivali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Ne postoji

rizik” a 4 znači “Vrlo veliki rizik”. Rezultati su prikazani kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora

„Visok rizik“ i „Vrlo visok rizik“. Ispitanici su ocjenjivali svaku od sljedećih faza u okviru krivičnog

postupka:


2. Istražne radnje










12. Kazneni nalog









111

Policijski službenici vjeruju da je rizik za korupciji najviši u fazama odmjeravanja kazne (M = 2.77, 70.0%)

i oduzimanja imovinske koristi (M = 2.77, 70.0%), te u fazi odlučivanja o pokretanju ili obustavi istrage

(M = 2.73, 76.7%). Slijede faza sporazuma o krivici (M = 2.63, 53.3%), faza istražnih radnji (M = 2.57,

56.7%), imenovanje vještaka (M = 2.57, 53.3%), dodjela predmeta tužiocima (M = 2.53, 56.7%), te

predlaganja i određivanja pritvora i mjera zabrane (M = 2.50, 50.0%). Suprotno tome, rizik od korupcije

policijski službenici najnižim smatraju u fazi prijema, zavođenja i otpreme pisama/ predmeta (M = 1.93,

20.0%), pozivanja stranaka i drugih učesnika u postupku (M = 2.13, 23.3%), te imenovanja branilaca (M

= 2.17, 27.6%).




Policijski službenici ocjenjivali su i to u kojoj mjeri dolazi do sukoba nadležnosti i vođenja paralelnih

istraga između različitih policijskih agencija, i to na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 “ U velikoj

mjeri ”. Policijski službenici ocjenili su ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.47), što znači da vjeruju

112

da donekle dolazi do sukoba nadležnosti i vođenja paralelnih istraga između različitih policijskih

agencija. 56.7% policijskih službenika navodi da do ovih sukoba dolazi donekle ili u velikoj mjeri.

Također, ovi ispitanici ocjenjivali su i stepen slaganja sa tvrdnjom da neadekvatni i nepotpuni izvještaji

agencija za sprovođenje zakona o počinjenom krivičnom djelu mogu uticati na efikasnost procesuiranja

osumnjičenih / optuženih, i to na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 “ U velikoj mjeri ”. Generalno,

ispitanici se najčešće slažu sa ovom tvrdnjom, ocjenjujući je prosječnom ocjenom 3 (M = 2.80). 56.7%

policijskih službenika slaže se donekle ili u velikoj mjeri sa ovom tvrdnjom.

Konačno, policijski službenici navode da su politički i pritisci drugih interesnih grupa, finansijski interesi,

te slaba plaćenost aktera glavni faktori koji dovode do neetičkih ponašanja u okviru krivičnih postupaka.

113

ISPITIVANJE STRUČNE JAVNOSTI: PERCEPCIJE STRUČNOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG OSOBLJA

U ovom istraživanju sudije i stručno sudsko osoblje odgovarali su na ista pitanja. Također, tužioci i

stručno tužilačko osoblje odgovarali su na ista pitanja. S obzirom na mali broj stručnog tužilačkog osoblja

koje se odazvalo učešću u istraživanju, stručno sudsko i tužilačko osoblje su u ovom izvještaju prikazani

kao jedna kategorija ispitanika. Stoga, rezultati za stručno sudsko i tužilačko osoblje prikazani su za

zajednička pitanja ove dvije kategorije1. To uključuje pitanja vezano za različite aspekte pravosuđa,

korupciju i borbu protiv korupcije, postavljanje i razrješavanje sudija, tužilaca i VSTV, te stavove o

integritetu i profesionalnosti različitih učesnika u pravosuđu.

Sekcija I. Pitanja iz ankete građana: percepcije stručnog sudskog i tužilačkog osoblja

U ovoj sekciji stručnom osoblju sudova i tužilaštava postavljen je niz pitanja koji je postavljen i

ispitanicima u anketi građana.

Od ispitanika je zatraženo da iskažu mišljenja o tome koliko različite organizacije i pojedinci pomažu u

borbi protiv korupcije. Ispitanici su iznosili svoje stavove na skali od 7 stupnjeva, gdje 1 znači “nimalo”

a 7 znači “mnogo” doprinosa u borbi protiv korupcije. Rezultati na ova pitanja prikazi su kao aritmetičke

sredine, gdje viša aritmetička sredina ukazuje na veći doprinos borbi protiv korupcije. Ocjenjivane su

sljedeće organizacije i pojedinci:

1. Tužilaštvo


3. Policija

4. Mediji


6. Sudovi



Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da borbi protiv korupcije najviše doprinose sudovi (M =

4.70), tužilaštva (M = 4.30) i VSTV (M = 3.92), a najmanje političke stranke (M = 1.65), NVO (M = 3.62)

i policija (M = 3.75).

1 Grafički prikazi numerisani su prema anketnom upitniku koji se odnosio na Tužilaštva

114























Stručno osoblje sudova i tužilaštava najvišom ocjenom ocjenjuje transparentnost pravosuđa (M = 6.57),

a slijede profesionalnost sudaca i tužilaca (M = 6.31) i stručnost sudaca i tužilaca (M = 6.08). U

suprotnom, najnižu ocjenu stručno osoblje sudova i tužilaštava daje diskriminaciji od strane sudova (M

= 3.75).

115




poboljšala, pogoršala ili da je ostala ista. Najviši procenat stručnog osoblja sudova i tužilaštava vjeruje

da je do poboljšanja u protekle tri godine došlo u oblasti transparentnosti pravosuđa (49.2%),

procesuiranja ratnih zločina (36.9%), te osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv organiziranog

kriminala (32.3%) i korupcije (29,2%). Suprotno tome, stručno osoblje sudova i tužilaštava najčešće

navodi da se situacija pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja

(23.1%) i profesionalnosti sudija i tužilaca (20.0%). Ipak, i ovi ispitanici najčešće vjeruju da se situacija

nije mijenjala kada je riječ o spomenutim aspektima pravosuđa.

116




Sveukupno, 10.8% ispitanika navodi da lično poznaju osobe od kojih su uposlenici sudova zatražili mito.

Također, 4.6% ispitanika navodi da poznaju osobe od kojih su zaposlenici tužilaštava tražili mito.

Većina stručnog osoblja sudova i tužilaštava (90.8%) navodi da ne poznaju nikoga ko je prijavio krivično

djelo korupcije javnog službenika (sudije, tužitelja, policajca, općinskog službenika i slično), niti su to

sami učinili. Suprotno tome, 9.2% ispitanika izjavilo je da su ili lično prijavili korupciju javnih službenika

ili da poznaju nekoga ko je to učinio.

Također, nešto više od polovine stručnog osoblja sudova i tužilaštava (52.3%) poznaje slučajeve u

kojima su sudije ili tužitelji bili kaženjeni za greške koje su napravili u svom radu. Suprotno tome, 21.5%

stručnog osoblja sudova i tužilaštava navodi da ne poznaju takve sudije ili tužitelje. Ostatak ispitanika

nije odgovorio na ovo pitanje.

117






1. Parlamentarci




5. Policija


7. Vjerski čelnici

8. Sudije


10. Advokati

11. Notari

12. Vojska


14. Čelnici NVO

15. Tužioci

16. Doktori

17. Mediji



20. Poslovni ljudi




Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da su čelnici političkih stranaka (M = 8.98), ministri u Vijeću

ministara (M = 8.15) i ministri u entitetskim vladama (M = 8.09) najkorumpiraniji. Policija je malo iznad

sredine popisa (M = 6.92), dok su tužioci među poštenijim akterima (M = 4.06). Ovi ispitanici

najpoštenijim smatraju druge sudske uposlenike (M = 3.37), nastavnike u osnovnim školama (M = 3.48)

i sudije (M = 3.65).

118



Sekcija II. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: percepcije stručnog sudskog i tužilačkog osoblja


do 4, gdje 1 znači “Ne postoji korupcija u pravosudnom sistemu”, a 4 znači „U velikoj mjeri je prisutna”.

Generalno, prosječna ocjena ispitanika je oko 3 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom

sistemu (M = 2.82), što znači da stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra da je ona djelomično

prisutna.



119



1. Sudije

2. Tužioci

3. Advokati


5. Osoblje sudova



Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da je korupcija najprisutnija kod policijskih službenika (M =

2.64, 65.5%) i advokata (M = 2.55, 46.4%). Slijede tužioci (M = 2.07, 23.2%) i sudije (M = 2.00, 17.9%).

Ispitanici ocjenjuju da je korupcija najmanje prisutna kod stručnog sudskog osoblja (M = 1.73, 10.7%) i

kod stručnog tužilačkog osoblja (M = 1.73, 8.9%).



.

120







tužilaštvima




pravosudnom sistemu























Stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra da korumpiranost vlasti najviše doprinosi pojavi korupcije u

pravosudnom sistemu (M = 3.45, 92.9%), a zatim pritisci političkih i drugih interesnih grupa (M = 3.25,

85.7%), te izostanak šire društvene osude za korupciju, odnosno korupcija kao svakodnevna pojava u

društvu (M = 3.21, 83.9%). Suprotno tome, stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da neadekvatne

tarife i primanja advokata najmanje doprinose korupciji u pravosuđu (M = 1.64, 9.1%).

121


sistemu?


1,64

1,98

2,14

2,23

2,23

2,32

2,34

2,39

2,59

2,66

2,66

2,73

2,75

2,77

2,80

2,82

2,84

2,86

3,04

3,09

3,21

3,25

3,45

1,00 2,00 3,00 4,00
























122

Stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra da su sljedeći razlozi glavni motivi koruptivnog ponašanja

u pravosuđu:

- Izgradnja veza sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u



- Zavisnost od osoba koje su obezbjedile imenovanje ili zaposlenje (63.1%)

- Izbjegavanje zamjeranja finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti dalje

napredovanje u karijeri (53.8%)

Stručno osoblje sudova i tužilaštava ocjenjuje da je strah od sankcija najmanji razlog korupcije u

pravosuđu (10.8%).





čemu 1 znači “Nimalo” a 7 znači “U potpunosti”. Ocjenjivali su sljedeće elemente pravosudnog sistema:

1. Sudstvo

2. Tužilaštvo



123


Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da su tužilaštva (M = 3.25) i VSTV (M= 3.23) najizloženiji

riziku za korupciju, a da su odvjetništva najmanje izložena takvim rizicima (M = 3.00). Sudstvo (M =

3.18) i agencije za provođenje zakona nalaze se u sredini (M = 3.16), prema ocjenama stručnog sudskog

i tužilačkog osoblja.


riziku korupcije?


Nadalje, ispitanici u ovom istraživanju ocjenjivali su za različite funkcije / uloge stepen koruptivnog rizika





2. Tužilac

3. Predsjednik suda


5. Vještak



8. Istražitelj



11. Advokat


13. Svjedok


15. Glavni tužilac



18. Dostavljači

124


20. Članovi VSTV-a

Stručno osoblje sudova i tužilaštava najpodložnijim korupciji smatraju policiju (M = 3.33, 87.3%), a zatim

svjedoke (M = 3.19, 80.8%), te vještake (M = 3.13, 72.7%). Slijede tužioci (M = 2.98, 64.8%), članovi

VSTV-a (M = 2.90, 60.8%) i advokati (M = 2.87, 57.4%), te glavni tužioci (M = 2.87, 61.1%). Od sudija,

najviši je rizik ocijenjen kod sudija drugostepenih sudova (M = 2.78, 55.6%). Suprotno tome, najmanje

podložnim korupciji stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra (T)CMS administratore (M = 1.78,

10.9%), službenike, namještenike i stručne saradnike sudova i tužilaštava (M = 2.04, 20.0%), te

uposlenike pisarni (M = 2.04, 20.0%).




Otprilike dvije trećine stručnog osoblja sudova i tužilaštava (68.4%) navode da bi prijavili koruptivno

ponašanje svojih kolega ukoliko bi imali takva saznanja. 1.8% ispitanika navelo je da ne bi prijavili

koruptivna ponašanja svojih kolega, dok nešto manje od trećine (29.8%) navodi da ne znaju da li bi

takva ponašanja prijavili.

125

Sekcija III. Imenovanje i razrješavanje VSTV, sudija i tužioca: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja











Generalno, stručno osoblje sudova i tužilaštava se najčešće protivi tvrdnji da je proces odabira,

imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca objektivan, transparentan, pravedan i neovisan od bilo kakvog

uticaja, pojedinca ili grupe (M = 1.98, 33.3%). Također, stručno osoblje sudova i tužilaštava najčešće

se protivi i tome da je postupak izbora i imenovanja članova VSTV-a adekvatan, transparentan i

neovisan od bilo kakvih utjecaja (M = 1.95, 29.8%). Stručno osoblje sudova i tužilaštava najčešće

seslaže sa tim da sudije i tužioci prilikom donošenja odluka poklanjaju dužnu pažnju pravilnom

utvrđivanju činjeničnog stanja i primjeni pravnih normi (M = 3.00, 77.2%).

Ispitanicima je postavljeno i pitanje da li smatraju da su kriteriji za selekciju sudija i tužilaca objektivni,

pravedni i transparentni. Sveukupno, trećina stručnog osoblja sudova i tužilaštava navodi da su ovi

kriteriji transparentni (35.1%), dok dvije trećine stručnog osoblja sudova i tužilaštava (64.9%) smatra da

ovi kriteriji nisu transparentni.

Većina stručnog osoblja sudova i tužilaštava (78.6%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno

pokretati postupke na osnovu vlastitih saznanja. Ostatak ispitanika navodi da ne znaju da li tužioci imaju

ili nemaju spomenutu obavezu. Ispitanici su procjenjivali u kojoj mjeri tužioci djeluju proaktivno na skali

od 1 do 4, gdje 1 znači “Nikako” a 4 znači “U potpunosti”. Stručno osoblje sudova i tužilaštava ocjenjuje

prosječnom ocjenom 2 proaktivno pokretanje krivičnih postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih

vlastitih saznanja (M = 1.75), što znači da svega 4.5% stručnog osoblja sudova i tužilaštava smatra da

su tužioci proaktivni.

Stručno osoblje sudova i tužilaštava najčešće iznosi stav da je nesavjesnost u radu glavni razlog

izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca (59.5%). Slijede nestručnost (40.5%), nepostojanje zakonske

obaveze (33.3%), pritisci (28.6%) i korupcija (14.3%).

Ispitanicima je postavljeno pitanje da li je sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca adekvatan. Većina

stručnog osoblja sudova i tužilaštava (60.7%) vjeruje da postojeći sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca

nije adekvatan. Suprotno tome, nešto više od trećine stručnog osoblja (39.3%) vjeruje da je postojeći

sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca adekvatan.

126

Sekcija IV. Razna pitanja: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja


1 znači “U potpunosti se protivi” a 4 znači “U potpunosti se slaže”. Rezultati su prikazani kao




BiH


Generalno, stručno osoblje sudova i tužilaštava se najčešće slaže sa tvrdnjom da javnost dobija

potpune, pravovremene, kvalitetne i pouzdane informacije o radu pravosuđa u BiH, ocjenjujući ovu

stavku prosječnom ocjenom 3 (M = 2.83, 75.9%). Nadalje, stručno osoblje sudova i tužilaštava se

većinom protivi tvrdnji da pojedine sudije u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa,

odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.35, 44.4%).


obavljaju svoj posao na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Stručno osoblje

sudova i tužilaštava vjeruje da sudije (M = 3.08, 96.2%) i stručno osoblje tužilaštava (M = 3.04, 90.6%)

najprofesionalnije i najefikasnije obavljaju svoj posao, a da su policijski službenici najmanje profesionalni

i efikasni (M = 2.43, 43.4%).



Generalno, 84.9% ispitanika navodi da vjeruju da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja

javnosti o svom radu mogu doprinijeti povećanju povjerenja u pravosudne institucije i vladavinu zakona,

dok 15.1% ispitanika vjeruje da tužilaštva i sudovi ne mogu na opisani način povećati povjerenje u

pravosuđe.

127

Otprilike dvije trećine stručnog osoblja sudova i tužilaštava (61.1%) vjeruju da postoji praksa namjernog

odugovlačenja određenih pravosudnih postupaka. Sa druge strane, 38.9% ovih ispitanika navodi

suprotan stav, da ne postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih postupaka.





potpunosti“. Stručno osoblje sudova i tužilaštava najodgovornijim za namjerno odugovlačenje

postupaka smatra advokate (M = 3.00, 74.2%), tužioce (M = 2.94, 83.9%) i sudije (M = 2.71, 61.3%), a

najmanje odgovornim stručno osoblje sudova (M = 1.68, 3.2%) i stručno osoblje tužilaštava (M = 1.68,

3.2%).




Generalno, stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da su glavni razlozi odugovlačenja određenih

postupaka eksterni i interni pritisci (81.8%) i namjera da dođe do zastare predmeta (72.7%). Slijede

neodgovornost i nemar (57.6%), korupcija (45.5%), nestručnost/neznanje (42.4%), te sticanje lične

koristi (36.4%).







pojedinaca



128

Stručno osoblje sudova i tužilaštava se najčešće slaže sa tvrdnjom da tužioci u BiH svoj posao obavljaju

profesionalno i efikasno, ocjenjujući je prosječnom ocjenom 3 (M = 2.68, 69.8%). Također, polovina

stručnog osoblja sudova i tužilaštava protivi se tvrdnji da tužioci u BiH svoj posao obavljaju nezavisno

od interesnih društvenih grupa ili uticajnih pojedinaca. Ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 2 (M

= 2.47, 50.9%).

Nadalje, stručno osoblje sudova i tužilaštava se najčešće slaže sa tvrdnjom da pojedini tužioci u BiH

namjerno odugovlače određene predmete, te ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.68,

64.2%). Konačno, tvrdnju da neki tužioci u BiH rade na predmetima u kojima su u sukobu interesa

ispitanici ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (M = 2.54, 53.8%), odnosno nešto više od polovine stručnog

osoblja se slaže sa ovom tvrdnjom.

Sekcija V. Pitanja o percepciji rada branilaca po službenoj dužnosti/ advokata: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja

Ispitanici su ocjenjivali slaganje/ protivljenje sa tvrdnjama na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “U potpunosti


odgovora „Donekle se slažem“ i „U potpunosti se slažem“. Ocjenjivane su sljedeće tvrdnje:




Generalno, nešto više od polovine stručnog osoblja sudova i tužilaštava se slaže sa tvrdnjom da

sadašnji sistem postavljanja branilaca/ advokata po službenoj dužnosti ostavlja prostor za pojavu

korupcije (M = 2.68, 56.0%). Kada je riječ o adekvatnosti naknada i nagrada za branioce po službenoj

dužnosti/ advokate, ispitanici se najčešće slažu sa tvrdnjom da su te naknade adekvatne (M = 2.92,

68.0%).

Otprilike dvije trećine stručnog osoblja sudova i tužilaštava (64.0%) tvrde da se branioci postavljaju u

svim situacijama u kojima osumnjičeni, odnosno optuženi prema zakonu imaju pravo na branioca po

službenoj dužnosti. Ostatak ispitanika navodi da ne znaju da li se branioci postavljaju uvijek u

spomenutim situacijama.

Otprilike trećina sudskog i tužilačkog stručnog osoblja (36.0%) smatra da sudije ne vrše adekvatne

provjere imovinskog stanja osumnječnih / optuženih kako bi spriječili zloupotrebu prava na branioca po

službenoj dužnosti. Suprotan stav, da sudije vrše adekvatne provjere, navodi 20.0% stručnog osoblja

sudova i tužilaštava, dok 44.0% navodi da ne znaju da li sudije vrše adekvatne provjere.

Gotovo četvrtina sudskog i tužilačkog stručnog osoblja (24.0%) navodi da se slažu sa tvrdjom da

pojedini advokati postupaju kao „posrednici/podstrekači“ za koruptivne radnje pojedinih sudija i/ili

tužilaca i/ili njihovog stručnog osoblja. Većina ovih ispitanika (76.0%) navodi da ne znaju odgovor na

ovo pitanje.

Generalno, 72.0% stručnog osoblja sudova i tužilaštava vjeruje da pojedini advokati daju lažna obećanja

klijentima u vezi sa povoljnijim ishodom postupka radi lične dobiti. Ostali ispitanici navode da ne znaju

odgovor na ovo pitanje (28.0%).

Nešto više od polovine sudskog i tužilačkog stručnog osoblja (52.0%) navodi da smatraju da pojedini

advokati zloupotrebljavaju mogućnost podnošenja pritužbe protiv sudija ili tužioca Uredu disciplinskog

tužioca. Suprotno tome, 4.0% ovih ispitanika navodi da advokati ne čine spomenute zloupotrebe, dok

44.0% ispitanika navodi da ne znaju da li advokati zloupotrebljavaju opisane mogućnosti pritužbi protiv

sudija i tužioca.

129

Nešto manje od polovine sudskog i tužilačkog stručnog osoblja (44.0%) smatra da ne postoji efikasan

sistem sankcionisanja neetičnog ponašanja advokata. Sa druge strane, gotovo polovina (48.0%)

ispitanika navodi da ne zna odgovor na ovo pitanje. 8.0% ispitanika smatra postoji efikasan sistem za

sanckionisanje neetičnih postupaka advokata.

Sekcija VI. Pitanja o percepciji rada vještaka: percepcije sudskog i tužilačkog stručnog osoblja


korupcije na skali od 1 do 4, gdje 1 znači “Nimalo” a 4 znači “U potpunosti”. Generalno, stručno osoblje

sudova i tužilaštava vjeruje da postojeći sistem angažovanja stručnjaka ostavlja prostor za korupciju u

manjoj mjeri, odnosno ocjenjuju ovu tvrdnju prosječnom ocjenom 2 (M = 2.40).

Ispitanici su ocjenjivali koliko različiti razlozi mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.


kao aritmetičke sredine, i kao procenti odgovora „Značajno“ i „U potpunosti“. Ocjenjivani su sljedeći

razlozi:





5. Nepostojanje sistema nadzora nad radom vještaka (npr. primjena etičkih standarda

nedostatak jedinstvenih standarda rada, neuvezanost sistema vještačenja, mehanizmi

osiguranja odgovornosti)


Generalno, stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra da su nepostojanje sistema nadzora nad radom

vještaka (M = 2.84, 65.3%), pristrasnost vještaka prilikom davanja nalaza i mišljenja (M = 2.59, 55.1%),

nedovoljna stručnost angažovanih vještaka (M = 2.51, 46.9%) i nedostatak odgovarajućih vještaka (M

= 2.51, 51.0%) glavni razlozi koji mogu dovesti do pojave korupcije u sistemu vještačenja.

Preopterećenost vještaka najrjeđe se smatra razlogom korupcije u sistemu vještačenja (M = 1.86,

14.0%).

130


vještačenja?


Na koncu, ispitanici su ocjenjivali stepen slaganja sa tvrdnjom da su vještaci u BiH nepristrasni pri

davanju nalaza i mišljenja. Ocjene su davali na skali od 1 do 4, gdje 1 znači „Veoma se slažem“ a 4

„Uopće se ne slažem“. Općenito, stručno osoblje sudova i tužilaštava se donekle slaže sa tvrdnjom da

su vještaci u BiH nepristrasni pri davanju nalaza i mišljenja, odnosno ovu tvrdnju ocjenjuju prosječnom

ocjenom 2 (M = 2.44, 34.0% se slaže sa tvrdnjom).

131

KOMPARATIVNE ANALIZE

KOMPARACIJA ZAJEDNIČKIH PITANJA ZA SVE KATEGORIJE STRUČNE JAVNOSTI I ISPITIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Ovo poglavlje bavi se pitanjima koja su postavljena i u ispitivanju javnog mnijenja, kao i u ispitivanju

stručne javnosti, te analizira razlike između stavova građana i stavova stručne javnosti. Također, u ovom

poglavlju analizirane su i razlike između različitih kategorija aktera u pravosudnom sistemu: sudija,

tužilaca, sudskog i tužilačkog stručnog osoblja, advokata i policijskih službenika.

Pitanja iz ankete građana: komparacije

U ispitivanju javnog mnijenja utvrđeno je da građani vjeruju da su sudije i tužioci u BiH podložni korupciji.

U ovom istraživanju ispitana su gledišta sudija, tužitelja, stručnog osoblja sudova i tužilaštva, te

advokata i policijskih službenika o ovoj temi. Ovo poglavlje predstavlja poređenje rezultata ispitivanja

javnog mnijenja sa rezultatima ispitivanja stručne javnosti.

Ispitivanjem javnog mnijenja utvrđeno je da građani vjeruju da su policija (M = 3.65), mediji (M = 3.62) i

nevladine organizacije (M = 3.12) najposvećeniji borbi protiv korupcije, te da su sudovi (M = 2.82), VSTV

(M = 2.81) i tužilaštvo (M = 2.73) gotovo na samom kraju popisa institucija koje se bore protiv korupcije.

U ovom istraživanju isto pitanje postavljeno je i stručnoj javnosti.

Generalno, ispitanici navode da su sudovi (M = 4.40) i tužilaštva (M = 4.12) najposvećeniji borbi protiv

korupcije. Treće mjesto pripada medijima (M = 3.93), a četvrto i peto, respektivno, policiji (M = 3.93) i

VSTV-u (M = 3.82). Stručna javnost slaže se sa građanima u tome da su političke stranke najmanje

angažovane u borbi protiv korupcije (M = 1.72).

Posmatrajući kategorije ispitanika odvojeno, uočava se da svaka kategorija ispitanika (sudije, tužitelji,

stručno osoblje sudova i tužilaštava) smatra da oni lično najviše doprinose borbi protiv korupcije. Prema

tome:

sudije smatraju da borbi protiv korupcije najviše doprinose sudovi (M = 5.26),

tužitelji smatraju da borbi protiv korupcije najviše doprinose tužilaštva (M = 5.00),

advokati vjeruju da borbi protiv korupcije najviše doprinose mediji (M = 3.70),

policija vjeruje da borbi protiv korupcije najviše doprinosi upravo policija (M = 4.52), i

stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da borbi protiv korupcije najviše doprinose sudovi

(M = 4.70).

STATISTIČKI ZNAČAJNE RAZLIKE

Sudije smatraju da sudovi statistički značajno više doprinose borbi protiv korupcije (M = 5.26) nego što u to vjeruju

tužitelji (M = 4.40), advokati (M = 2.89) i policijski službenici (M = 3.39).

Sudije, u poređenju sa advokatima, ocjenjuju da sljedeće organizacije i pojedinci u statistički značajno višoj mjeri

doprinose borbi protiv korupcije: - Tužilaštvo – M = 4.41, naspram M = 2.52 kod advokata - Policija – M = 4.06, naspram M = 2.65 kod advokata - VSTV – M = 4.44, naspram M = 2.04 kod advokata - Sudovi – M = 5.26, naspram M = 2.89 kod advokata - Međunarodne organizacije - M = 3.81, naspram M = 2.63 kod advokata

Tužitelji ocjenjuju da sljedeće organizacije i pojedinci doprinose borbi protiv korupcije u statistički značajno višoj mjeri

nego što to ocjenjuju advokati:

- Tužilaštvo – M = 5.00, naspram M = 2.52 kod advokata

- Policija – M = 4.02, naspram M = 2.65 kod advokata

- VSTV – M = 3.94, naspram M = 2.04 kod advokata

132

- Sudovi – M = 4.40, naspram M = 2.89 kod advokata

- Međunarodne orgnizacije – M = 3.94, naspram M = 2.64 kod advokata

Policijski službenici ocjenjuju da sljedeće organizacije i institucije u statistički značajno višoj mjeri doprinose borbi

protiv korupcije u odnosu na advokate:

- Tužilaštvo - M = 3.85, naspram M = 2.52 kod advokata

- Policija - M = 4.52, naspram M = 2.65 kod advokata

- VTSV - M = 3.31, naspram M = 2.04 kod advokata

- Sudovi - M = 3.39, naspram M = 2.89 kod advokata

- Međunarodne organizacije, naspram M = 3.52 M = 2.63 kod advokata

Stručno osoblje sudova i tužilaštava, u poređenju sa advokatima, ocjenjuju da sljedeće organizacije i pojedinci u

statistički značajno većoj mjeri doprinose borbi protiv korupcije: - Tužilaštvo – M = 4.30, naspram M = 2.52 kod advokata - Policija – M = 3.75, naspram M = 2.65 kod advokata - VTSV – M = 3.92, naspram M = 2.04 kod advokata - Sudovi – M = 4.70, naspram M = 2.89 kod advokata - Međunarodne organizacije – M = 3.78, naspram M = 2.63 kod advokata

U kojoj mjeri smatrate da sljedeće organizacije ili pojedinci doprinose borbi protiv korupcije?2


Građani su ocijenili stručnost i profesionalnost sudaca i tužitelja najvišom ocjenom među različitim

aspektima pravosuđa (M = 5.20 i M = 4.73, respektivno). Transparentnost pravosuđa građani stavljaju

tek na 10. mjesto (M = 3.88). Sa druge strane, zaštita prava radnika (M = 3.63), procesiranje ratnih

zločina (M = 3.65) i osposobljenost za borbu protiv korupcije (M = 3.69) najniže su ocijenjeni.

Profesionalci, sa druge strane, ocijenili su transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa za javnost

najvišom ocjenom (M = 6.32), dok su profesionalnost i stručnost sudija i tužilaca stavili na drugo,

odnosno treće mjesto (M = 5.99 i M = 5.85). Suprotno tome, diskriminacija od strane sudova (M = 3.90),

izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona (M = 4.74), te osposobljenost pravosuđa za borbu

protiv korupcije (M = 4.80) ocijenjeni su najnižim ocjenama.

Posmatrajući ocjene prema kategorijama, uočava se da se kategorije ispitanika donekle razlikuju o

ocjenama ovih aspekata pravosudnog sistema:

2 Crvene strelice na grafikonima označavaju najviše aritmetičke sredine, dok su najniže aritmetičke sredine

označene plavim strelicama.

3,81

1,86

5,26

4,44

4,09

4,06

3,78

4,41

3,94

1,74

4,40

3,94

3,90

4,02

4,00

5,00

2,63

1,28

2,89

2,04

3,70

2,65

3,39

2,52

3,52

2,09

3,39

3,31

3,94

4,52

3,73

3,85

3,78

1,65

4,70

3,92

3,86

3,75

3,62

4,30

2,84

2,12

2,82

2,81

3,62

3,65

3,12

2,73

Međunarodne organizacije

Političke stranke

Sudovi


Mediji

Policija

Organizacije civilnog društva/NVO

Tužilaštvo

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudova i tužilaštava Javno

133

sudije najviše ocjene dodjeljuju transparentnosti pravosuđa (M = 8.00), profesionalnosti sudaca

i tužilaca (M = 7.30), te zaštiti imovinskih prava (M = 7.07);

tužioci najviše ocjene daju transparentnosti pravosuđa (M = 6.65), profesionalnosti sudaca i

tužilaca (M = 6.47), i stručnosti sudaca i tužilaca (M = 6.45);

advokati ocjenjuju pristup besplatnoj pravnoj pomoći (M = 4.83), diskriminaciju od strane sudova

(M = 4.26) i zaštitu prava u radnom odnosu putem pravosuđa (M = 4.17) najvišim ocjenama;

policija najvišim ocjenama ocjenjuje stručnost sudaca i tužilaca (M = 4.64), pristup besplatnoj

pravnoj pomoći (M = 4.64), a zatim profesionalnost ovih aktera (M = 4.33);

stručno osoblje sudova i tužilaštava najvišom ocjenom ocjenjuje transparentnost pravosuđa (M

= 6.57), a slijede profesionalnost sudaca i tužilaca (M = 6.31) i stručnost sudaca i tužilaca (M =

6.08).


U vezi sa ovim pitanjem utvrđene su i statistički značajne razlike između sudija i drugih kategorija ispitanika:

Sudije ocjenjuju nezavisnost pravosuđa i transparentnost pravosuđa, te zaštitu imovinskih prava višim ocjenama

nego ostale kategorije ispitanika:

- Nezavisnost pravosuđa - M = 7.02, naspram M = 5.82 kod tužitelja, M = 2.70 kod advokata, M = 3.21 kod policijskih

službenika, i M = 4.97 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava;

- Transparentnost pravosuđa - M = 8.00, naspram M = 6.65 kod tužilaca, M = 3.73 kod advokata, M = 4.09 kod

policijskih službenika i M = 6.57 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava;

- Zaštita imovinskih prava – M = 7.07, naspram M = 5.35 kod tužilaca, M = 4.00 kod advokata, M = 3.97 kod policijskih

službenika, i M = 6.02 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava.

Sudije također ocjenjuju druge aspekte pravosuđa višim ocjenama u odnosu na advokate i policijske službenike:

- Osposobljenost za borbu protiv organizovanog kriminala – M = 5.90, naspram M = 2.79 kod advokata i M = 3.88 kod

policijskih službenika;

- Osposobljenost za borbu protiv korupcije – M = 5.90, naspram M = 2.65 kod advokata i M = 3.67 kod policijskih

službenika;

- Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca – M = 6.90, naspram M = 3.58 kod advokata i M = 4.64 kod policijskih službenika.

- Trajanje suđenja – M = 6.03, naspram M = 3.58 kod advokata i M = 4.64 kod policijskih službenika

- Pristup besplatnoj pravnoj pomoći – M = 6.15, naspram M = 4.83 kod advokata i M = 4.64 kod policijskih službenika;

- Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike – M = 6.04, naspram M = 3.98 kod advokata i M = 3.44 kod

policijskih službenika.

U odnosu na advokate, sudije većom ocjenom ocjenjuju procesuiranje ratnih zločina (M = 5.15, naspram M = 3.11

kod advokata).

Mnoge statistički značajne razlike utvrđene su i između tužilaca, advokata i policijskih službenika:

Tužioci statistički značajno višim ocjenama ocjenjuju sljedeće aspekte, u odnosu na advokate I policijske službenike:

- Nezavisnost pravosuđa – M = 5.82, naspram M = 2.70 kod advokata I M = 3.21 kod policijskih službenika;

- Transparentnost pravosuđa – M = 6.65, naspram M = 3.73 kod advokata I M = 4.09 kod policijskih službenika;

- Profesionalnost sudija I tužilaca – M = 6.47, naspram M = 3.43 kod advokata I M = 4.33 kod policijskih službeninka;

- Stručnost ili znanje sudija ili tužilaca – M = 6.45, naspram M = 3.58 kod advokata I M = 4.64 kod policijskih službenika;

- Zaštita imovinskih prava – M = 5.35, napsram M = 4.00 kod advokata I M = 3.97 kod policijskih službenika.

Tužioci također statistički značajno višom ocjenom ocjenjuju sljedeće aspekte pravosuđa u odnosu na advokate:

- Osposobljenost za borbu protiv organizovanog kriminala: M = 5.08, naspram M = 2.79 kod advokata;

- Osposobljenost za borbu protiv korupcije: M = 4.90, naspram M = 2.65 kod advokata;

- Procesuiranje ratnih zločina – M = 5.34, naspram M = 3.11 kod advokata;

- Izvršenja ugovora I provođenje privrednih zakona: M = 4.43, naspram M = 3.04 kod advokata.

Tužioci statistički značajno češće u odnosu na policijske službenike ocjenjuju sljedeće stavke:

- Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa – M = 5.14, naspram M = 4.17 kod policijskih službenika;

- Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike – M = 5.18, naspram M = 3.90 kod policijskih službenika.

Pored toga, stručno osoblje sudova i tužilaštava također statistički značajno višim ocjenama u odnosu na advokate i

policijske službenike ocjenjuju sljedeće stavke:

- Nezavisnost pravosuđa : M = 4.97, naspram M = 2.70 kod advokata i M = 3.31 kod policijskih službenika;

- Transparentnost pravosuđa: M = 6.57, naspram M = 3.73 kod advokata I M = 4.09 kod policijskih službenika;

- Osposobljenost za borbu protiv organizovanog kriminala: M = 5.37, naspram M = 2.79 kod advokata i M = 3.88 kod


- Osposobljenost za borbu protiv korupcije: M = 5.23, naspram M = 2.65 kod advokata i M = 3.67 kod policijskih

službenika;

- Profesionalnost sudija i tužilaca – M = 6.31, naspram M = 3.43 kod advokata i M = 4.33 kod policijskih službenika;

134

- Stručnost sudija i tužilaca – M = 6.08, naspram M = 3.58 kod advokata i M = 4.64 kod policijskih službenika;

- Trajanje suđenja – M = 5.32, naspram M = 2.57 kod advokata i M = 3.44 kod policijskih službenika;

- Procesuiranje ratnih zločina – M = 5.82, naspram M = 3.11 kod advokata i M = 3.85 kod policijskih službenika;

- Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa – M = 5.72, naspram M = 4.17 kod advokata i M = 3.52 kod


- Zaštita imovinskih prava – M = 6.02, naspram M = 4.00 kod advokata i M = 3.97 kod policijskih službenika;

- Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona – M = 5.19, u odnosu na M = 3.04 kod advokata;

- Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike – M = 5.25, naspram M = 3.44 kod policijskih službenika.

Na osnovu trenutne situacije, kojom ocjenom biste ocijenili sljedeće oblasti?


7,02

8,00

5,90

5,90

7,30

6,90

6,03

5,15

6,77

7,07

6,15

5,75

6,04

3,61

5,82

6,65

5,08

4,90

6,47

6,45

5,24

5,34

5,14

5,35

5,86

4,43

5,18

4,31

2,70

3,73

2,79

2,65

3,43

3,58

2,57

3,11

4,17

4,00

4,83

3,04

3,98

4,26

3,21

4,09

3,88

3,67

4,33

4,64

3,44

3,85

3,52

3,97

4,64

3,91

3,44

3,90

4,97

6,57

5,37

5,23

6,31

6,08

5,32

5,82

5,72

6,02

5,94

5,19

5,25

3,75

3,78

3,88

3,89

3,69

4,73

5,20

3,89

3,65

3,36

4,25

4,24

4,02

3,94

4,62

Nezavisnost pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja

Transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa zajavnost

Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranogkriminala

Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije



Trajanje suđenja


Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa



Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona

Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike


Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudova i tužilaštava Javno mnijenje

135

Kada je riječ o promjenama u različitim aspektima pravosuđa u protekle tri godine, u anketi sa

građanima utvrđeno je da oni nisu primijetili veće promjene u pravosuđu. Općenito, u poređenju sa

periodom od prije 3 godine, većina ispitanika spomenula je da nisu primijetili promjene. 10% ili manje

ispitanika primijetilo je neka poboljšanja, dok ostatak ispitanika navodi da se situacija pogoršala.

Sa druge strane, više od polovine ispitanika iz istraživanja stručne javnosti (50-70%) vjeruje da se

navedeni aspekti nisu promijenili. Najviši procenat ispitanika – otprilike trećina (33.1%) vjeruje da je

u protekle tri godine došlo do poboljšanja kada je riječ o transparentnosti pravosuđa. Suprotno tome,

najviši procenat ispitanika – otprilike četvrtina (26.9%) vjeruje da se situacija pogoršala kada je riječ

o nezavisnosti pravosuđa.

Generalno, najviši procenat svih kategorija ispitanika ocjenjuje da se situacija u protekle tri godine

nije mijenjala u navedenim oblastima. Također, općenito, relativno niski procenti ispitanika

izvještavaju o pogoršanjima situacije u protekle tri godine u navedenim oblastima. Ipak, kategorije

ispitanika se razlikuju kada je riječ o stavovima o pogoršanjima i poboljšanjima.

Najviši procenat sudija navodi da se situacija poboljšala u protekle tri godine kada je riječ o

trajanju suđenja (46.5%), i transparentnosti pravosuđa (44.4%).

Najviši procenat tužilaca smatra da se situacija poboljšala kada je riječ o procesuiranju ratnih

zločina (37.3%), osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala (31.4%) i

za borbu protiv korupcije (29.4%).

Advokati su skloniji navoditi da je situacija u navedenim oblastima ostala ista ili da je došlo do

pogoršanja, u višoj mjeri nego što ističu poboljšanja. U skladu sa tim, 50.0% advokata vjeruje

da se situacija u protekle tri godine pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa. Nadalje,

otprilike trećina ispitanika vjeruje da se situacija pogoršala kada je riječ o profesionalnosti sudija

i tužilaca (36.2%), stručnosti sudija ili tužilaca (35.4%), te trajanju suđenja (35.4%).

Najviši procenti policijskih službenika navode da je situacija ostala ista u protekle tri godine u

vezi sa svim navedenim oblastima, a najviše kada je riječ o zaštiti prava u radnom odnosu

(81.8%), procesuiranju ratnih zločina (78.8%) i zaštiti imovinskih prava (78.8%), kao i izvršenju

ugovora i provođenju privrednih zakona (78.8%).

Najviši procenat stručnog osoblja sudova i tužilaštava vjeruje da je u protekle tri godine došlo

do poboljšanja u oblasti transparentnosti pravosuđa (49.2%), procesuiranja ratnih zločina

(36.9%), te osposobljenosti pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala (32.3%).


Određene statistički značajne razlike između kategorija ispitaninka utvrđene su između sudija i drugih kategorija ispitanika

kada je riječ o ovom pitanju:

Sudije statistički značajno češće u odnosu na ostale kategorije ispitanika navode da je u protekle tri godine

došlo do poboljšanja kada je riječ o trajanju suđenja (46.5%, naspram 14.0% tužioca, 12.5% advokata, 9.1%

policijskih službenika i 24.6% stručnog osoblja sudova i tužilaštava).

Sudije statistički značajno češće u odnosu na tužioce, advokate i policijske službenike tvrde da se situacija

poboljšala kada je riječ o:

- Zaštiti prava u radnom odnosu – 33.0%, naspram 3.9% tužioca, 8.5% advokata i 6.1% policijskih službenika

- Zaštiti imovinskih prava - 30.3%, naspram 6.1% tužioca, 2.1% advokata i 3.0% policijskih službenika

U odnosu na advokate, sudije statistički značajno češće navode da je u protekle tri godine došlo do poboljšanja

u sljedećim oblastima:

- Nezavisnost pravosuđa – 23.0% sudija naspram 2.1% advokata

- Transparentnost pravosuđa – 44.4% sudija naspram 8.3% advokata

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organizovanog kriminala – 27.3% sudija naspram 4.2% advokata

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije – 28.3% sudija naspram 2.1% advokata

- Profesionalnost sudija ili tužilaca – 28.6% sudija naspram 4.3% advokata

Konačno, sudije statistički značajno češće od policijskih službenika navode da je došlo do poboljšanja u

sljedećim oblastima:

- Transparentnost pravosuđa – 44.4%, naspram 15.2% policijskih službenika

- Procesuiranje ratnih zločina – 31.6%, naspram 3.0% policijskih službenika

136

Također, stavovi sudioca o promjenama u određenim oblastima razlikuju se od stavova drugih kategorija ispitanika.

Tužioci statistički značajno češće u odnosu na sudije navode da je situacija ostala ista u sljedećim područjima:

- Trajanje suđenja – 72.0%, naspram 43.4% sudija

- Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa – 80.4%, naspram 55.7% sudija

Također, tužioci statistički značajno češće u odnosu na advokate navode da se situacija poboljšala u sljedećim

oblastima:

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala – 31.4%, naspram 4.2% advokata

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije – 29.4%, naspram 2.1% advokata

Pored navedenog, tužioci statistički značajno češće u odnosu na policijske službnike navode da se u protekle

tri godine situacija poboljšala kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina (37.3%, naspram 3.0% policijskih

službenika).

Nadalje, stavovi advokata o mnogim pitanjima razlikuju se od stavova drugih kategorija ispitanika:

Advokati statistički značajno češće u odnosu na sudije, policijske službenike i stručno osoblje sudova i

tužilaštava vjeruju da se situacija pogoršala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa - 50.0% advokata, naspram

19.0% sudija, 15.2% policijskih službenika i 23.1% stručnog osoblja sudova i tužilaštava)

Advokati statistički značajno češće u odnosu na sudije i stručno osoblje sudova i tužilaštava navode da se

situacija nije promijenila u protekle tri godine kada je riječ o transparentnosti pravosuđa - 79.2%, naspram

47.5% sudija i 40.0% stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Advokati statistički značajno češće u odnosu na sudije tvrde da se u protekle tri godine situacija pogoršala kada

je riječ o sljedećim oblastima:

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala – 29.2%, naspram 8.1% sudija

- Osposobljenost za borbu protiv korupcije – 33.3%, naspram 8.1% sudija

- Profesionalnost sudija i tužilaca – 36.2%, naspram 14.3% sudija

- Stručnost ili znanje sudija I tužilaca – 35.4%, naspram 12.4% sudija

- Trajanje suđenja – 35.4%, naspram 8.1% sudija

- Izvršenje ugovora i provođenje privrednih zakona – 29.8%, naspram 9.2%sudija

Također, advokati statistički značajno češće u odnosu na stručno osoblje sudova i tužilaštava navode da se

situacija pogoršala u protekle tri godine kada je riječ o oblastima:

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije – 33.3%, naspram 10.8% stručnog osoblja

- Trajanje suđenja – 35.4%, naspram 10.8% stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Na koncu, advokati statistički značajno češće u odnosu na policijske službenike navode da se situacija u

protekle tri godine pogoršala kada je riječ o:

- Profesionalnosti sudija i tužilaca - 36.2%, naspram 6.1% policijskih službenika

- Stručnosti sudija i tužilaca - 35.4%, naspram 6.1% policijskih službenika

Policijski službenici razlikuju se u stavovima u promjenima u nekoliko oblasti u odnosu na sudije i stručno osoblje sudova

i tužilaštava:

Policijski službenici navode da je situacija u vezi sa transparentnošću pravosuđa u protekle tri godine ostala

ista statistički značajno češće (75.8%) u odnosu na sudije (47.5%) i u odnosu na stručno osoblje sudova i

tužilaštava (40.0%)

Policijski službenici navode da se situacija u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina nije mijenjala u protekle tri

godine statistički značajno češće (78.8%) u odnosu na sudije (45.9%) i stručno osoblje sudova i tužilaštava

(47.7%)

Na koncu, određene razlike utvrđene su i između stručnog osoblja sudova i tužilaštava sa jedne, te advokata i policijskih

službenika sa druge strane:

Stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće u odnosu na advokate vjeruje da se situacija u

sljedećim oblastima poboljšala u protekle tri godine:

- Transparentnost pravosuđa – 49.2%, naspram 8.3% advokata

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala – 32.3%, naspram 5.2% advokata

- Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije – 29.2%, naspram 2.1% advokata

- Stručnost ili znanje sudija i tužilaca – 28.1%, naspram 6.3% advokata

Pored toga, stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće u odnosu na policijske službenike

navodi da se situacija poboljšala u protekle tri godine u sljedećim oblastima:

- Transparentnost pravosuđa – 49.2%, naspram 15.2% policijskih službenika

- Procesuiranje ratnih zločina – 36.9%, naspram 3.0% policijskih službenika

Po vašem mišljenju, u usporedbi sa periodom od prije 3 godine, da li se situacija popravila, ostala ista

ili se pogoršala? Procentualna distribicija

137

KATEGORIJA

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudova i

tužilaštava

Javno mnijenje

% % % % % %

Nezavisnost pravosuđa od stranačkih, političkih uticaja

Poboljšana 23,0 7,8 2,1 12,1 16,9 4,7

Ista 50,0 49,0 47,9 69,7 53,8 65,0

Pogoršana 19,0 33,3 50,0 15,2 23,1 23,3

NO 8,0 9,8 0,0 3,0 6,2 7,0

Transparentnost, odnosno otvorenost pravosuđa za javnost

Poboljšana 44,4 25,5 8,3 15,2 49,2 7,4

Ista 47,5 64,7 79,2 75,8 40,0 69,5

Pogoršana 4,0 3,9 12,5 3,0 9,2 16,1

NO 4,0 5,9 0,0 6,1 1,5 7,1

Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv organiziranog kriminala

Poboljšana 27,3 31,4 4,2 21,2 32,3 10,3

Ista 55,6 49,0 66,7 63,6 55,4 60,8

Pogoršana 8,1 13,7 29,2 6,1 9,2 21,8

NO 9,1 5,9 0,0 9,1 3,1 7,1

Osposobljenost pravosuđa za borbu protiv korupcije

Poboljšana 28,3 29,4 2,1 15,6 29,2 8,2

Ista 53,5 51,0 64,6 65,6 56,9 60,1

Pogoršana 8,1 13,7 33,3 9,4 10,8 24,6

NO 10,1 5,9 0,0 9,4 3,1 7,1


Poboljšana 28,6 20,0 4,3 15,2 23,1 8,5

Ista 53,1 60,0 59,6 69,7 53,8 68,2

Pogoršana 14,3 12,0 36,2 6,1 20,0 16,1

NO 4,1 8,0 0,0 9,1 3,1 7,2


Poboljšana 24,7 23,5 6,3 15,2 28,1 9,1

Ista 58,8 56,9 58,3 72,7 54,7 70,7

Pogoršana 12,4 15,7 35,4 6,1 15,6 12,9

NO 4,1 3,9 0,0 6,1 1,6 7,2

Trajanje suđenja

Poboljšana 46,5 14,0 12,5 9,1 24,6 5,9

Ista 43,4 72,0 52,1 69,7 61,5 64,3

Pogoršana 8,1 12,0 35,4 18,2 10,8 22,6

NO 2,0 2,0 0,0 3,0 3,1 7,2


Poboljšana 31,6 37,3 19,6 3,0 36,9 6,6

Ista 45,9 49,0 58,7 78,8 47,7 60,9

Pogoršana 11,2 11,8 17,4 12,1 10,8 25,4

NO 11,2 2,0 4,3 6,1 4,6 7,1

Zaštita prava u radnom odnosu putem pravosuđa

Poboljšana 33,0 3,9 8,5 6,1 21,5 5,1

Ista 55,7 80,4 78,7 81,8 63,1 66,5

Pogoršana 5,2 5,9 12,8 6,1 7,7 21,3

NO 6,2 9,8 0,0 6,1 7,7 7,1


Poboljšana 30,3 6,1 2,1 3,0 12,3 6,9

Ista 58,6 77,6 80,9 78,8 67,7 71,9

Pogoršana 4,0 6,1 17,0 6,1 7,7 14,0

NO 7,1 10,2 0,0 12,1 12,3 7,2


Poboljšana 32,7 16,0 17,8 24,2 30,8 10,6

Ista 53,1 74,0 73,3 60,6 52,3 67,6

Pogoršana 5,1 4,0 6,7 3,0 7,7 14,5

NO 9,2 6,0 2,2 12,1 9,2 7,3

Izvršenja ugovora i provođenje privrednih zakona

Poboljšana 18,4 3,9 4,3 6,1 12,3 5,8

Ista 62,2 68,6 66,0 78,8 63,1 74,1

Pogoršana 9,2 11,8 29,8 9,1 9,2 12,9

NO 10,2 15,7 0,0 6,1 15,4 7,3

Učinkovitost pravosudnog sistema za maloljetnike

Poboljšana 31,6 27,5 15,6 33,3 17,2 5,5

Ista 55,1 54,9 64,4 45,5 57,8 69,0

Pogoršana 3,1 13,7 15,6 12,1 14,1 18,2

NO 10,2 3,9 4,4 9,1 10,9 7,3


Poboljšana 31,3 18,0 14,9 21,2 23,1 6,1

Ista 54,5 68,0 70,2 60,6 50,8 68,4

Pogoršana 2,0 2,0 8,5 3,0 7,7 18,2

NO 12,1 12,0 6,4 15,2 18,5 7,3

138

Ispitivanjem javnog mnijenja utvrđeno je da nizak procenat građana navodi da poznaju osobe od kojih

je mito zatraženo od strane uposlenika sudova (3.8%) ili tužilaštava (2.0%). Ovi procenti znatno su viši

među profesionalcima u pravosudnom sistemu. Sveukupno, 14.5% ispitanika navodi da lično poznaju

osobe od kojih su uposlenici sudova zatražili mito. Također, 8.8% ispitanika navodi da poznaju osobe

od kojih su zaposlenici tužilaštava tražili mito.


Utvrđene su sljedeće razlike između kategorija ispitanika kada je riječ o ovim pitanjima:

Advokati navode da poznaju osobe od kojih su uposlenici sudova tražili ili primili mito statistički značajno češće

(39.6%) u odnosu na ostale kategorije ispitanika (sudije: 10.0%, tužioci: 9.8%, policijski službenici: 6.1%, stručno

osoblje sudova i tužilaštava: 10.8%)

Advokati navode da poznaju osobe od kojih su uposlenici tužilaštava tražili ili primili mito statistički značajno češće

(29.2%) u odnosu na sudije (4.0%), policijske službenike (3.0%) i stručno osoblje sudova i tužilaštava (4.6%)

Da li lično poznajete nekoga od koga je uposlenik suda tražio ili primio mito (sudija, drugi sudski

uposlenik) / Da li lično poznajete nekoga od koga je uposlenik tužilaštva tražio ili primio mito (tužilac,

drugi uposlenik tužilaštva) ?


U ispitivanju javnog mnijenja utvrđeno je da većina ispitanika lično nikada nisu prijavili krivično djelo

korupcije javnog službenika (sudije, tužitelja, policajca, općinskog službenika, i sl.), niti poznaju osobe

10,0

4,0

9,8

7,8

39,6

29,2

6,1

3,0

10,8

4,6

3,6

1,5

90,0

96,0

90,2

92,2

60,4

70,8

93,9

97,0

89,2

95,4

92,6

96,4

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Uposlenik suda

Uposlenik tužilaštva

Uposlenik suda


Uposlenik suda


Uposlenik suda


Uposlenik suda


Uposlenik suda


Su

dije

Tu

žit

elji

Ad

vo

kati

Po

lic

ija

Oso

blje

su

do

va i

tužila

šta

va

Ja

vn

om

nijen

je

Da Ne

139

koje su prijavile koruptivne radnje javnih službenika – 98.4%. Rezultati ispitivanja stručne javnosti slični

su – većina ovih ispitanika također nikada nije prijavila krivično djelo korupcije javnog službenika.

Također, kada je riječ o ovom pitanju nisu utvrđene statistički značajne razlike između različitih

kategorija ispitanika.

Da li ste vi ili neko koga lično poznajete ikada prijavili krivično djelo korupcije javnog službenika (sudije,

tužitelja, policajca, općinskog službenika i slično)?


8.5% građana poznaje slučajeve u kojima su sudije ili tužitelji bili kažnjeni za greške koje su napravili u

svom radu. Stručna javnost poznaje znatno više ovakvih slučajeva – 55.6% ispitanika navodi da poznaju

slučajeve gdje su tužioci ili sudije bili sankcionirani. Pri tome, sudije najčešće navode da poznaju ovakve

slučajeve (74.0%), dok ih policijski službenici najrjeđe poznaju (21.2%).


Sudije poznaju slučajeve gdje su sudije ili tužioci bili sankcionirani statistički značajno češće (74.0%) u odnosu na

advokate (41.7%), policijske službenike (21.2%) i stručno osoblje sudova i tužilaštava (52.3%)

Tužioci i stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće poznaju ovakve slučajeve u odnosu na

policijske službenike: 58.8% tužioca i 52.3% stručnog osoblja sudova i tužilaštava, naspram 21.2% policijskih

službenika

8,011,8

18,824,2

9,2

1,6

92,088,2

81,375,8

90,8

98,4

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudovai tužilaštava

Javno mnijenje

Da Ne

140

Da li vam je poznato da je neki tužilac ili sudija bio sankcioniran zato što nije pravilno obavljao svoj

posao?


U ispitivanju javnog mnijenja ispitanici ocjenjuju da tužitelji i sudije zauzimaju peto, odnosno šesto

mjesto na listi predstavnika 20 institucija prema nivou korupcije koji je prisutan u ovim institucijama, što

znači da su ove institucije među najkorumpiranijim na listi. Prema mišljenju ispitanika, predstavnici

političkih partija i ministri entitetskih i nacionalnih vlada su najkorumpiraniji. Slijede predstavnici

Parlamenta, te kako je prethodno spomenuto, tužitelji i sudije. Školski nastavnici i vojska smatraju se

najpoštenijim.

Rezultati ispitivanja stručne javnosti ukazuju da ovi ispitanici najkorumpiranijim, slično kao i građani,

smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.64), ministre entitetskih vlada (M = 7.95) i Parlamentarce (M

= 7.92). Suprotno tome, ovi ispitanici najpoštenijim smatraju sudije (M = 3.64), vojsku (M = 3.66), te

nastavnike u osnovnim školama (M = 3.96) i sudske uposlenike (M = 3.96). Slijede tužioci (M = 4.16),

koji su peti na popisu najpoštenijih službenika. Advokati se nalaze negdje na sredini liste (M = 5.83).

Različite kategorije ispitanika razlikuju se u rangiranju predstavnika spomenutih institucija prema nivou

poštenja / korumpiranosti. Pri tome:

Sudije najkorumpiranijim smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.38), Parlamentarce (M =

7.78) i načelnike općina (M = 7.66). Sa druge strane, sudije najpoštenijim smatraju svoju

profesiju (M = 2.60), zatim druge uposlenike sudova (M = 3.06) i vojsku (M = 3.56)

Tužitelji najkorumpiranijim smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.80), ministre entitetskih

vlada (M = 8.18) i Parlamentarce / načelnike opština (M = 8.00). Suprotno tome, tužitelji smatraju

sudije najpoštenijim (M = 3.49), zatim svoju profesiju (M = 3.55), pa vojsku (M = 3.98)

Advokati najkorumpiranijim smatraju čelnike političkih stranaka (M = 8.96), ministre u entitetskim

vladama (M = 8.81), te načelnike općina (M = 8.59). Najpoštenijim advokati smatraju vojsku (M

= 3.31), vlastitu profesiju (M = 4.02), te nastavnike u osnovnim školama (M = 4.20).

Policijski službenici vjeruju da su čelnici političkih stranaka (M = 8.03), carinski službenici (M =

7.94) i doktori (M = 7.75) najkorumpiraniji. Sa druge strane, najpoštenijim smatraju vjerske

čelnike (M = 3.56), vojsku (M = 3.69) i nastavnike u osnovnim školama (M = 4.00).

Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da su čelnici političkih stranaka (M = 8.98), ministri

u Vijeću ministara (M = 8.15) i ministri u entitetskim vladama (M = 8.09) najkorumpiraniji. Ovi

ispitanici najpoštenijim smatraju druge sudske uposlenike (M = 3.37), nastavnike u osnovnim

školama (M = 3.48) i sudije (M = 3.65).

74,0

58,8

41,7

21,2

52,3

8,59,013,7

43,8

36,4

21,5

91,5

17,0

27,5

14,6

42,4

26,2

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osobljesudova i

tužilaštava

Javno mnijenje

Da Ne NO

141


Kada je riječ o nivou korumpiranosti, odnosno poštenja, utvrđene su mnoge statistički značajne razlike u ocjenama

između različitih kategorija ispitanika.

Sudije ocjenjuju nivo korumpiranosti policije statistički značajno višim (M = 5.91) nego policijski službenici

(M = 4.21). Također, sudije ocjenjuju nivo korupcije među advokatima statistički značajno višim (M = 6.02)

u odnosu na same advokate (M = 4.02).

Tužioci ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija, organizacija i profesija statistički

značajno višim u odnosu na druge kategorije ispitanika:

- Policija – M = 5.96 kod tužitelja, naspram M = 4.21 kod policijskih službenika

- Sudski uposlenici – M = 4.33 kod tužitelja, naspram M = 3.06 kod sudija

- Advokati – M = 6.53 kod tužitelja, naspram M = 4.02 kod advokata

- Nastavnici u srednjim školama – M = 5.14 kod tužitelja, naspram M = 3.80 kod stručnog osoblja sudova i

tužilaštava

Advokati ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija, organizacija i profesija statistički

značajno višim u odnosu na sudije:

- Ministri u entitetskim vladama – M = 8.81, naspram M = 7.56 kod sudija

- Policija – M = 7.10, naspram M = 5.91 kod sudija

- Sudije – M = 5.11, naspram M = 2.60 kod sudija

- Sudski poslenici – M = 5.32, naspram M = 3.06 kod sudija

- Tužioci – M = 5.62, naspram M = 3.65 kod sudija

- Članovi VSTV – M = 5.77, naspram M = 3.84 kod sudija

Također, advokati ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija, organizacija i profesija

statistički značajno višim u odnosu na policijske sljužbenike:

- Načelnici općina – M = 8.59, naspram M = 7.03 kod policijskih službenika

- Ministri u Vijeću ministara – M = 8.45, naspram M = 7.03 kod policijskih službenika

- Ministri u entitetskim vladama – M = 8.81, naspram M = 7.25 kod policijskih službenika

- Policija – M = 7.10, naspram M = 4.21 kod policijskih službenika

- Vjerski čelnici – M = 5.74, naspram M = 3.56 kod policijskih službenika

U poređenju sa tužiocima, advokati ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija,

organizacija i profesija statistički značajno višim:

- Sudije – M = 5.11, naspram M = 3.49 kod tužioca

- Tužioci – M = 5.62, naspram M = 3.55 kod tužioca

- Članovi VSTV – M = 5.77, naspram M = 4.00 kod tužioca

Na koncu, advokati ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija, organizacija i profesija

statistički značajno višim u odnosu na stručno osoblje sudova i tužilaštava:

- Sudije – M = 5.11, naspram M = 3.65 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Sudski uposlenici – M = 5.32, naspram M = 3.37 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Tužioci – M = 5.62, naspram M = 4.06 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Nadalje, policijski službenici ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija, organizacija i profesija

statistički značajno višim u odnosu na neke druge kategorije ispitanika:

- Sudije – M = 4.94, naspram M = 2.60 kod sudija, M = 3.49 kod tužioca i M = 3.65 kod stručnog osoblja

sudova i tužilaštava

- Sudski uposlenici – M = 5.34, naspram M = 3.06 kod sudija i M= 3.37 kod stručnog osoblja sudova i

tužilaštava

- Advokati – M = 6.13, naspram M = 4.02 kod advokata

Konačno, stručno osoblje sudova i tužilaštava ocjenjuju nivo korumpiranosti predstavnika sljedećih institucija,

organizacija i profesija statistički značajno višim u odnosu na druge kategorije ispitanika:



- Policija – M = 6.92, naspram M = 4.21 kod policijskih službenika

- Vjerski službenici – M = 5.71, naspram M = 3.56 kod policijskih službenika

142

Koliko smatrate da su predstavnici ovih institucija KORUMPIRANI odnosno POŠTENI?


7,78

7,66

7,47

7,56

5,91

6,16

4,86

2,60

3,06

6,02

4,61

3,56

8,38

5,33

3,65

7,48

6,62

7,60

7,26

6,57

3,81

4,20

3,84

8,00

8,00

7,82

8,18

5,96

7,16

5,24

3,49

4,33

6,53

4,72

3,98

8,80

5,48

3,55

7,66

7,72

7,48

7,25

6,66

4,61

5,14

4,00

8,36

8,59

8,45

8,81

7,10

7,13

5,74

5,11

5,32

4,02

4,75

3,31

8,96

5,87

5,62

7,85

7,34

7,77

7,72

5,82

4,20

4,57

5,77

7,42

7,03

7,03

7,25

4,21

6,50

3,56

4,94

5,34

6,13

4,75

3,69

8,03

5,13

4,78

7,75

6,66

7,94

7,56

6,31

4,00

4,16

4,81

7,98

8,02

8,15

8,09

6,92

6,64

5,71

3,65

3,37

6,14

5,02

3,77

8,98

5,82

4,06

7,20

7,00

7,55

7,06

6,42

3,48

3,80

4,72

7,85

7,59

8,17

8,18

6,18

6,54

5,42

7,65

4,24

8,46

6,64

7,80

7,48

5,98

7,54

7,41

6,63

4,08

4,50

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Parlamentarci

Načelnici općina / gradonačelnici

Ministri u vijeću ministara

Ministri u entitetskim vladama

Policija

Univerzitetski profesori

Vjerski čelnici

Sudije

Sudski uposlenici, sudski izvršioci,uposlenici tužilaštva

Advokati

Notari

Vojska

Čelnici političkih stranaka

Čelnici NVO

Tužioci

Doktori

Mediji

Carinski službenici

Poreski službenici

Poslovni ljudi

Nastavnici u osnovnim školama

Nastavnici u srednjim školama

Članovi VSTV BiH

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudova i tužilaštava Javno mnijenje

143

KOMPARACIJA IZMEĐU KATEGORIJA STRUČNE JAVNOSTI ZA PITANJA KOJA SU POSTAVLJENA SVIM KATEGORIJAMA

Ovo poglavlje komparira zajednička pitanja koja su postavljena svim kategorijama stručne javnosti:

sudijama, tužiocima, sudskom i tužilačkom stručnom osoblju, te advokatima i policijskim službenicima.

Sekcija I. Postojanje, rasprostranjenost, akteri i uzroci korupcije: komparacije

Generalno, prosječna ocjena ispitanika je između 3 kada je riječ o prisustvu korupcije u pravosudnom

sistemu (M = 2.79), što znači da smatraju da je ona prisutna u određenoj mjeri. Korupciju u pravosudnom

sistemu najmanje prisutnom smatraju advokati (M = 3.48) i policija (M = 3.07), dok je najprisutnijom

smatraju tužitelji (M = 2.47), a zatim sudije (M = 2.52), te stručno osoblje sudova i tužilaštava (M = 2.82).


Advokati smatraju da korupcija u pravosudnom sistemu BiH nije prisutna statistički značajno češće (M= 3.48) u

odnosu na sudije (M = 2.52), tužioce (M = 2.47) i stručno osoblje sudova I tužilaštava (M = 2.82).

Policijski službenici ocjenjuju da korupcija u pravosudnom sistemu nije prisutna statistički značajno češće (M = 3.07)

u odnosu na sudije (M = 2.52) i tužioce (M = 2.47).

U kojoj mjeri je, prema Vašem mišljenju, korupcija prisutna u pravosudnom sistemu u BiH?


2,52 2,47

3,48

3,07

2,82

0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

Sudije Tužitelji Advokati Policija Osoblje sudova i tužilaštava

144

Generalno, ispitanici smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.57), a najmanje

prisutna u radu sudskog stručnog osoblja (M = 1.92) i stručnog osoblja tužilaštva (M = 1.93). Pri tome,

različite kategorije ocjenjuju sljedeće:

Sudije smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.69), a najmanje prisutna u

radu samih sudija (M = 1.78)

Tužitelji smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.80), a najmanje prisutna

u radu tužioca (M = 1.86)

Advokati smatraju da je korupcija najprisutnija kod policijskih službenika (M = 2.86), a najmanje

prisutna kod sudskog stručnog osoblja (M = 1.93)

Policijski službenici smatraju da je korupcija najprisutnija u radu advokata (M = 2.55), a najmanje

prisutna kod policije (M = 2.17)

Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da je korupcija najprisutnija kod policijskih

službenika (M = 2.64), a najmanje prisutna kod sudskog stručnog osoblja (M = 1.73) i stručnog

osoblja tužilaštava (M = 1.73)


Sudije u statistički značajno višoj mjeri ocjenjuju da je korupcija prisutna kod advokata (M = 2.69), u odnosu na same

advokate (M = 2.07).

Tužitelji u statistički značajno višoj mjeri ocjenjuju da je korupcija prisutna kod advokata (M = 2.80), u odnosu na

advokate (M = 2.07)

U odnosu na sudije, advokati ocjenjuju da je korupcija u statistički značajno višoj mjeri prisutna kod:

- Sudija – M = 2.40, napram M = 1.78 kod sudija

- Tužioca – M = 2.66, naspram M = 2.00 kod sudija

- Sudskih izvršioca – M = 2.60, naspram M = 2.08 kod sudija

- Policijskih službenika – M = 2.86, naspram M = 2.43 kod sudija

Advokati također ocjenjuju da je korupcija prisutnija kod sljedećih učesnika u pravosudnom lancu statistički značajno

češće u odnosu na tužioce:

- Sudija – M = 2.40, naspram M = 2.00 kod tužioca

- Tužioca – M = 2.66, naspram M = 1.86 kod tužioca

Pored toga, advokati ocjenjuju da je korupcija prisutnija kod policijskih službenika u statistički značajno višoj mjeri

(M = 2.86) nego što to misle policijski službenici (M = 2.17).

Nadalje, advokati vjeruju da je kod sljedećih kategorija učesnika u pravosudnom lancu korupcija prisutna u statistički

značajno višoj mjeri nego što u to vjeruje stručno osoblje sudova i tužilaštava:


- Tužioci – M = 2.66, naspram M = 2.07 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Sudski izvršioci – M = 2.60, naspram M = 2.09 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Policijski službenici vjeruju u statistički značajno višoj mjeri nego sudije da je korupcija prisutna kod sljedećih

učesnika u pravosudnom lancu:

- Sudija – M = 2.38, naspram M = 1.78 kod sudija

- Stručno osoblje sudova – M = 2.24, naspram M = 1.85 kod sudija

- Stručno osoblje tužilaštava – M = 2.28, naspram M = 1.87 kod sudija

Policijski službenici vjeruju da je korupcija kod tužioca prisutna u statistički značajno višoj mjeri (M = 2.38) nego što

u to vjeruju sami tužioci (M = 1.86).

Policijski službenici također smatraju da je korupcija kod advokata prisutna u statistički značajno višoj mjeri (M =

2.55) nego što to smatraju sami advokati (M = 2.07).

Pored toga, policijski službenici vjeruju da je korupcija kod sljedećih učesnika u pravosudnom lancu prisutna u

statistički značajno višoj mjeri nego što u to vjeruje stručno osoblje sudova i tužilaštava:


- Stručno osoblje sudova – M = 2.24, naspram M = 1.73 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Stručno osoblje tužilaštava – M = 2.28, naspram M = 1.73 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Konačno, stručno osoblje sudova i tužilaštava smatra da je korupcija kod advokata prisutna u statistički značajno

višoj mjeri (M = 2.55), nego što u to vjeruju sami advokati (M = 2.07). Stručno osoblje također vjeruje da je korupcija

u statistički značajno višoj mjeri prisutna kod policijskih službenika (M = 2.64), u poređenju sa samim policijskim

službenicima (M = 2.17).

145

U kojoj mjeri smatrate da je korupcija prisutna u radu sljedećih učesnika u pravosudnom lancu?


Općenito, ispitanici vjeruju da je korumpiranost vlasti glavni faktor koji doprinosi korupciji u pravosudnom

sistemu (M = 3.23). Drugi najznačajniji faktori jesu taj što je korupcija svakodnevna pojava u svim

segmentima društva (M = 3.18), ali i lobiranja, pritisci i utjecaji različitih interesnih grupa na aktere u

pravosudnom sistemu (M = 3.05).

Stavovi ispitanika različitih kategorija donekle se razlikuju kada je riječ o ovom pitanju:

• Tužioci, advokati i stručno osoblje sudova i tužilaštava smatraju da korumpiranost vlasti najviše

doprinosi pojavi korupcije u pravosudnom sistemu: M = 3.10 kod tužioca, M = 3.71 kod

advokata, i M = 3.45 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

• Policija vjeruje da korupciji u pravosuđu najviše doprinose politički i drugi pritisci (M = 3.17)

• Sudije ocjenjuju da korupciji najviše doprinosi poremećen sistem vrijednosti, odnosno to što je

korupcija normalna društvena pojava (M = 3.06)


Sudije smatraju da sljedeći razlozi u statistički značajno višoj mjeri doprinose pojavi korupcije u pravosudnom sistemu nego što u to

vjeruju advokati:

- Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca - M = 2.00, naspram M = 1.47 kod advokata

- Neadekvatne plate i naknade administrativno-tehničkog i stručnog osoblja u sudovima i tužilaštvima – M = 2.50, naspram M = 1.86

kod advokata

Tužioci u statistički značajno višoj mjeri u odnosu na sudije vjeruju da postojeća organizacija pravosudnog sistema doprinosi pojavi

korupcije u pravosudnom sistemu (M = 2.59, naspram M = 1.94 kod sudija)

Advokati u statistički značajno višoj mjeri nego sudije vjeruju da sljedeći razlozi doprinose pojavi korupcije u pravosudnom sistemu:

- Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u pravosudnom sistemu - M = 3.48, naspram M

= 2.75 kod sudija

- Korumpiranost vlasti – M = 3.71, naspram M = 2.98 kod sudija

- Nedostatak adekvatnog nadzora nad radom sudija, tužioca i/ ili stručnog osoblja od strane rukovodioca – M = 3.02, naspram M =

1.76 kod sudija

- Nedostatak adekvatnog sistema kontrole rada sudova i tužilaštava od strane VSTV-a i ministarstava pravde – M = 3.00, naspram

M = 1.69 kod sudija

- Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca – M = 3.24, naspram M = 2.18 kod sudija

- Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti – M = 3.19, naspram M = 1.93 kod sudija

- Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije – M = 3.21, naspram M = 2.61 kod sudija

- Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije – M = 3.33, naspram M = 2.52 kod sudija

- Nepostojanje značajnije društvene osude – poremećen sistem vrijednosti i korupcija kao svakodnevna pojava u svim segmentima

društva – M = 3.57, naspram M = 3.06 kod sudija

1,78

2,00

2,69

2,08

1,85

1,87

2,43

2,00

1,86

2,80

2,24

2,06

1,96

2,55

2,40

2,66

2,07

2,60

1,93

2,05

2,86

2,38

2,38

2,55

2,43

2,24

2,28

2,17

2,00

2,07

2,55

2,09

1,73

1,73

2,64

Sudije

Tužioci

Advokati

Sudski izvršioci

Osoblje sudova




146

- Neadekvatan sistem zapošljavanja službenika, namještenika, stručnih saradnika i drugih uposlenika u pravosuđu (M = 3.17, naspram

M = 2.60 kod sudija)

- Neujednačena praksa u gonjenju krivičnih djela korupcije – M = 3.08, naspram M = 2.60 kod sudija

- Postojeća organizacija pravosudnog sistema – M = 2.53, naspram M = 1.94 kod sudija

Također, advokati u statistički značajno višoj mjeri u odnosu na tužitelje navode da sljedeći razlozi doprinose pojavi korupc ije u

pravosudnom sistemu:

- Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u pravosudnom sistemu - M = 3.48, naspram M =

2.92 kod tužilaca

- Korumpiranost vlasti – M = 3.71, naspram M = 3.10 kod tužilaca


2.00 kod tužilaca


M = 1.84 kod tužilaca

- Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca – M = 3.24, naspram M = 2.50 kod tužilaca

- Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti - M = 3.19, naspram M = 2.08 kod tužilaca

- Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije – M = 3.21, naspram M = 2.74 kod tužilaca

- Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije – M = 3.33, naspram M = 2.35 kod tužilaca

Nadalje, advokati navode da sljedeći razlozi u statistički značajno višoj mjeri doprinose pojavi korupcije u pravosudnom sistemu,

nego što u to vjeruju policijski službenici:

- Korumpiranost vlasti – M = 3.71, naspram M = 3.11 kod policijskih službenika

- Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije – M = 3.21, naspram M = 2.21 kod policijskih službenika

- Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije - M = 3.33, naspram M = 2.66 kod policijskih službenika

Konačno, advokati ocjenjuju da sljedeći razlozi doprinose korupciji u statistički značajno višoj mjeri nego što u to vjeruje stručno

osoblje sudova i tužilaštava:


2.32 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava


M = 2.34 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije - M = 3.33, naspram M = 2.82 kod stručnog osoblja sudova i

tužilaštava

Policijski službenici također vjeruju da sljedeći razlozi u statistički značajno višoj mjeri doprinose pojavi korupcije u pravosudnom

sistemu u odnosu na sudije i tužioce:


1.76 kod sudija i M = 2.00 kod tužilaca


M = 1.69 kod sudija i M = 1.84 kod tužilaca

- Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti – M = 2.87, naspram M = 1.93 kod sudija i M = 2.08 kod tužilaca

- Postojeća organizacija pravosudnog sistema – M = 2.59, naspram M = 1.94 kod sudija

Na koncu, stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da sljedeći razlozi doprinose pojavi korupcije u pravosudnom sistemu u

statistički značajno višoj mjeri nego što u to vjeruju druge kategorije ispitanika:

- Neadekvatne plate i naknade sudija i tužilaca – M = 1.98, naspram M = 1.47 kod advokata

- Lobiranje, pritisci i uticaj političkih, finansijskih ili drugih interesnih grupa na aktere u pravosudnom sistemu – M = 3.25, naspram M

= 2.75 kod sudija

- Korumpiranost vlasti – M = 3.45, naspram M = 2.98 kod sudija

- Nepostojanje adekvatnog sistema zaštite od pritisaka rukovodilaca pravosudnih institucija na sudije, tužioce i/ ili stručno osoblje –

M= 2.66, naspram M = 2.15 kod sudija

- Nedostatak adekvatnog nadzora nad radom sudija, tužioca i/ ili stručnog osoblja od strane rukovodioca - M = 2.32, naspram M =

1.76 kod sudija


M = 1.69 kod sudija i M = 1.84 kod tužilaca

- Neadekvatan sistem imenovanja sudija i tužilaca – M = 2.77, naspram M = 2.18 kod sudija

- Neefikasan sistem disciplinske odgovornosti – M = 2.75, naspram M = 1.93 kod sudija i M = 2.08 kod tužilaca

- Neefikasnost policije u otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela korupcije – M = 2.86, naspram M = 2.21 kod policijskih službenika

- Neefikasnost tužilaštava i sudova u procesuiranju slučajeva korupcije – M = 2.82, naspram M = 2.35 kod tužilaca

147

Po vašem mišljenju, koliko svaki od navedenih razloga doprinosi pojavi korupcije u pravosudnom

sistemu?


Otprilike dvije trećine ispitanika vjeruju da su osnovni motivi koruptivnih ponašanja u pravosuđu

pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (67.0%) i izgradnja veza sa finansijski ili politički

uticajnim osobama kako bi se osiguralo napredovanje u karijeri i druge koristi (64.3%). Pored toga, nešto

više od polovine ispitanika vjeruje da se korupcija u pravosuđu javlja zbog zavisnosti od osoba koje su

obezbjedile imenovanje ili zaposlenje (55.2%), te zbog izbjegavanja zamjeranja finansijski ili politički

uticajnim osobama koje bi mogle zaustaviti dalje napredovanje u karijeri (51.9%). Također, otprilike

trećina kao razlog koruptivnih ponašanja u pravosuđu navodi lojalnost političkoj ili nekoj drugoj ideologiji

(35.7%). Stavovi svih kategorija ispitanika o ovom pitanju su slični; izuzetak su policijski službenici čiji

se stavovi donekle razlikuju od drugih kategorija. Sljedeće kategorije ispitanika navode najčešće

sljedeće motive koruptivnog ponašanja u pravosuđu:

Sudije:

2,11

2,61

1,94

2,83

2,60

2,60

2,87

3,06

2,52

2,61

1,93

2,18

1,69

1,76

2,15

2,39

2,32

2,98

2,75

1,63

2,50

2,40

2,00

2,28

2,57

2,59

2,98

2,73

2,88

2,84

3,10

2,35

2,74

2,08

2,50

1,84

2,00

2,43

2,57

2,47

3,10

2,92

1,46

2,41

2,25

1,90

2,10

2,93

2,53

3,07

3,08

3,17

2,85

3,57

3,33

3,21

3,19

3,24

3,00

3,02

2,55

2,53

2,58

3,71

3,48

1,85

2,12

1,86

1,47

2,21

2,67

2,59

3,07

2,93

2,93

2,63

3,03

2,66

2,21

2,87

2,72

2,63

2,63

2,55

2,73

2,63

3,11

3,17

1,40

2,50

2,03

1,70

2,14

2,73

2,23

3,04

2,80

2,84

3,09

3,21

2,82

2,86

2,75

2,77

2,34

2,32

2,66

2,59

2,66

3,45

3,25

1,64

2,39

2,23

1,98

























148




Tužioci:




Advokati:




- Zavisnost od osoba koje su obezbijedile imenovanje ili zaposlenje (68.8%)

Policijski službenici:



Stručno osoblje sudova i tužilaštava:






Kada je riječ o zavisnosti od osoba koje su obezbjedile imenovanje ili zaposlenje (vraćanje usluge) kao motivu

koruptivnog ponašanja u pravosuđu, advokati (68.8%), policijski službenici (81.8%) i stručno osoblje sudova i

tužilaštava (63.1%) statistički značajno češće u odnosu na sudije (38.0%) vjeruju da je ovaj motiv prisutan. Također,

statistički značajna razlika utvrđena je i između policijskih službenika (81.8%) i tužilaca (49.0%)

Stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće u odnosu na sudije smatra da je lojalnost političkoj ili

nekoj drugoj ideologiji važan motiv za koruptivna ponašanja u pravosuđu (47.7%, naspram 26.0% kod sudija).

149

Koji su po vama osnovni motivi koruptivnog ponašanja u pravosuđu?


Generalno, ispitanici vjeruju da su svi elementi pravosudnog sistema značajno izloženi riziku korupcije.

Ipak, ispitanici smatraju da su najvišem riziku korupcije izložena tužilaštva (M = 3.49), Agencije za

provođenje zakona (M = 3.37) i sudovi (M = 3.31). Slijede advokature / odvjetništva (M = 3.23) i VSTV

(M = 3.21). Pri tome:

Sudije smatraju da su odvjetništva / advokature (M = 2.86) i tužilaštva (M = 2.67) najizloženiji

riziku korupcije

Tužioci smatraju da su agencije za provođenje zakona (M = 4.75) i odvjetništva / advokature (M

= 4.71) najizložniji riziku korupcije

Advokati vjeruju da su tužilaštva (M = 5.63) i sudovi (M = 5.31) naizloženiji riziku korupcije

Policija vjeruje da su tužilaštva (M = 2.80) i sudovi (M = 2.79) najizloženiji riziku korupcije

Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da su tužilaštva (M = 3.25) i VSTV (M= 3.23)

najizloženiji riziku za korupciju

63,1

67,7

63,1

53,8

47,7

26,2

21,5

10,8

66,7

63,6

81,8

51,5

45,5

24,2

27,3

12,1

63,0

57,0

38,0

44,0

26,0

19,0

23,0

17,0

78,4

70,6

49,0

62,7

33,3

39,2

23,5

13,7

68,8

68,8

68,8

54,2

35,4

25,0

12,5

8,3

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Pribavljanje neposredne finansijske ili neke druge koristi (novac, usluge i sl.)

Izgradnja veza sa finansijski ili politički uticajnim osobama kako bi se

osiguralo napredovanje u karijeri i druge koristi

Zavisnost od osoba koje su obezbjedile imenovanje ili zaposlenje

(vraćanje usluge)

Izbjegavanje zamjeranja finansijski ili politički uticajnim osobama koje bi

mogle zaustaviti dalje napredovanje u karijeri

Lojalnost političkoj ili nekoj drugoj ideologiji

Izbjegavanje zamjeranja rukovodiocu institucije iz straha od kažnjavanja“

(negativne ocjene rada, različite forme mobinga i sl)

Strah za svoju sigurnost i sigurnost bliskih osoba



150


U odnosu na neke druge kategorije ispitanika, tužioci smatraju da su sljedeći elementi pravosudnog sistema u

statistički značajno višoj mjeri izloženi riziku korupcije:

- Sudstvo – M = 4.04, naspram M = 2.16 kod sudija, M = 2.79 kod policijskih službenika i M = 3.18 kod stručnog

osoblja sudova i tužilaštava

- Tužilaštvo – M = 3.84, naspram M = 2.67 kod sudija, I M = 2.80 kod policijskih službenika

- Odvjetništva / advokature – M = 4.71, naspram M = 2.86 kod sudija, M = 3.02 kod advokata, M = 2.55 kod policijskih

službenika i M = 3.00 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Agencije za provođenje zakona – M = 4.75, naspram M = 2.56 kod sudija, M = 2.45 kod policijskih službenika i M =


- Visoko sudsko i tužilačko vijeće – M = 3.62, naspram M = 2.30 kod sudija, i M = 2.34 kod policijskih službenika

Također, advokati u statistički značajno višoj mjeri u odnosu na druge kategorije ispitanika ocjenjuju da su mnogi

elementi pravosudnog sistema izloženi riziku korupcije:

- Sudstvo – M = 5.31, naspram M = 2.16 kod sudija, M = 4.04 kod tužilaca, M = 2.79 kod policijskih službenika i M =


- Tužilaštvo – M = 5.63, naspram M = 2.67 kod sudija, M = 3.84 kod tužilaca, M = 2.80 kod policijskih službenika i M

= 3.25 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Agencije za provođenje zakona – M = 4.29, naspram M = 2.56 kod sudija, M = 2.45 kod policijskih službenika i M =


- Visoko sudsko i tužilačko vijeće – M = 5.14, naspram M = 2.30 kod sudija, M = 3.62 kod tužitelja, M = 2.34 kod

policijskih službenika, M = 3.23 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

Pored toga, stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno višom procjenjuju korupciju sljedećih elemenata

pravosuđa u odnosu na neke druge kategorije ispitanika:

- Sudstvo – M = 3.18, naspram M = 2.16 kod sudija

- Visoko sudsko i tužilačko vijeće – M = 3.23, naspram M = 2.30 kod sudija i M = 2.34 kod policijskih službenika

U kojoj mjeri smatrate da su sljedeći dijelovi ili elementi pravosudnog sistema potencijalno izloženi riziku

korupcije?


2,67

2,30

2,16

2,56

2,86

3,84

3,62

4,04

4,75

4,71

5,63

5,14

5,31

4,29

3,02

2,80

2,34

2,79

2,45

2,55

3,25

3,23

3,18

3,16

3,00

Tužilaštvo


Sudstvo

Agencije za provođenje zakona

Odvjetništvo/advokatura


151

Sveukupno, ispitanici vjeruju da su svjedoci, vještaci i policijski službenici pod najvećim rizikom za

korupciju u pravosudnom sistemu:

- Svjedoci – M = 3.18

- Vještaci – M = 3.15

- Policijski skužbenici – M = 3.07

Također, različite kategorije ispitanika drugačije ocjenjuju koruptivne rizike na različitim funkcijama:

Sudije ocjenjuju da je koruptivni rizik najveći kod vještaka (M = 3.21).

Tužioci i policija smatraju da su svjedoci pod najvišim rizikom za korupciju (M = 3.29 kod tužioca

i M = 3.11 kod policije).

Advokati najpodložnijim korupciji smatraju sudije drugostepenog suda (M = 3.37).

Stručno osoblje sudova i tužilaštava najpodložnijim korupciji smatra policiju (M = 3.33).


Sudije smatraju da su policijski službenici u statistički značajno višoj mjeri pod rizikom za korupciju (M = 3.07) nego

što to smatraju sami policijski službenici (M = 2.45). Također, sudije vjeruju da su advokati pod statistički značajno

višim rizikom za korupciju (M = 2.94) nego što u to vjeruju sami advokati (M = 2.20).

Tužitelji smatraju da je policija pod rizikom za korupciju u statistički značajno višoj mjeri (M = 3.16) nego što to

smatraju policijski službenici (M = 2.45). Pored toga, tužioci vjeruju da su postupajuće sudije prvostepenog suda pod

rizikom za korupciju u statistički značajno višoj mjeri (M = 2.73) u odnosu na sudije (M = 2.15). Nadalje, tužioci

smatraju da su advokati pod statistički značjno višim rizikom za korupciju (M = 3.23) nego što to misle advokati (M

= 2.20). Konačno, tužitelji vjeruju da su usposlenici pisarni pod statistički značajno višim rizikom za korupciju (M =

2.32) nego što u to vjeruju sudije (M = 2.09) i advokati (M = 1.67).

Advokati u statistički značajno višoj mjeri procjenjuju rizik za korupciju kod sljedećih funkcija u pravosudnom sistemu

u odnosu na druge kategorije ispitanika:

- Tužioci - M = 3.28, naspram M = 2.60 kod tužitelja

- Pripadnici policije – M = 3.18, naspram M = 3.07 kod sudija i M = 2.45 kod policijskih službenika

- Postupajuće sudije drugostepenog suda – M = 2.93, naspram M = 2.15 kod sudija

- Sudije – M = 3.37, naspram M = 2.57 kod sudija, M = 2.79 kod tužitelja i M = 2.78 kod stručnog osoblja sudova i

tužilaštava

- Glavni tužioci – M = 3.30, naspram M = 2.57 kod tužitelja

Policijski službenici vjeruju da su sljedeće funkcije pod rizikom za korupciju u statistički značajno višoj mjeri nego

što u to vjeruju sudije:

- Sudije za prethodno saslušanje – M = 2.50, naspram M = 1.94 kod sudija

- Sudije za prethodni postupak – M = 2.64, naspram M = 1.93 kod sudija

- Sekretar suda / tužilaštva – M = 2.23, naspram M = 1.75 kod sudija

- Postupajući sudija prvostepenog suda – M = 2.76, naspram M = 2.15 kod sudija

Stručno osoblje sudova i tužilaštava u statistički značajno višoj mjeri ocjenjuje da su sljedeće funkcije pod rizikom

za korupciju u odnosu na ostale kategorije ispitanika:

- Sudija za prethodni postupak – M = 2.39, naspram M = 1.93 kod sudija

- Pripadnik policije – M = 3.33, naspram M = 2.45 kod policijskih službenika

- Postupajući sudija prvostepenog suda – M = 2.74, naspram M = 2.15 kod sudija

- Advokat – M = 2.87, naspram M = 2.20 kod advokata

152

Molimo Vas da za svaku od navedenih funkcija/uloga ocijenite stepen koruptivnog rizika u okviru



Otprilike dvije trećine ispitanika (64.1%) navode da bi prijavili koruptivno ponašanje svojih kolega ukoliko

bi imali takva saznanja. 3% ispitanika navelo je da ne bi prijavilo koruptivna ponašanja svojih kolega,

dok trećina (33.0%) navodi da ne znaju da li bi takvo ponašanje prijavili. Većina ispitanika svih kategorija

navode da bi prijavili koruptivno ponašanje kolega, izuzev advokata koji većinom navode da ne znaju

da li bi prijavili spomenuto ponašanje. Ispitanici u sljedećim procentima navode da bi prijavili koruptivna

ponašanja kolega kada bi o njima doznali:

Sudije – 68.2%

Tužitelji – 78.4%

Advokati – 27.3%

Policijski službenici – 73.3%

Stručno osoblje sudova i tužilaštava – 68.4%


Advokati statistički značajno rjeđe (27.3%) u odnosu na ostale kategorije ispitanika navode da bi prijavili koruptivno

ponašanje svojih kolega ukoliko bi za njega doznali (68.2% sudija, 78.4% tužitelja, 73.3% policijskih službenika i

68.4% stručnog osoblja sudova i tužilaštava).

Advokati statistički značajno češće (63.6%) navode da ne znaju da li bi prijavili ovakvo ponašanje u odnosu na ostale

kategorije ispitanika (između 20% i 30%).

2,49

1,70

2,40

2,57

2,09

2,81

2,16

3,18

2,57

2,94

2,15

3,07

2,77

1,75

1,93

3,21

1,94

2,49

2,90

2,68

2,40

1,83

2,31

2,76

2,32

2,57

2,43

3,29

2,79

3,23

2,73

3,16

2,80

2,10

2,27

3,12

2,23

2,58

2,60

2,80

2,95

1,69

1,98

2,83

1,67

3,30

2,05

3,10

3,37

2,20

2,93

3,18

2,97

1,80

2,35

3,15

2,23

2,90

3,28

2,76

2,48

1,86

1,86

2,38

2,11

2,93

2,52

3,11

2,93

2,75

2,76

2,45

2,48

2,23

2,64

3,10

2,50

2,90

2,93

2,54

2,90

1,78

2,18

2,51

2,04

2,87

2,04

3,19

2,78

2,87

2,74

3,33

2,76

2,11

2,39

3,13

2,33

2,76

2,98

2,74

Članovi VSTV-a

(T)CMS administrator

Dostavljači

Uposlenici gruntovnice

Uposlenici pisarne

Glavni tužilac

Službenici, namještenici, stručni …

Svjedok

Sudije drugostepenog suda

Advokat

Postupajući sudija prvostepenog suda

Pripadnik policije

Istražitelj

Sekretar suda/ tužilaštva

Sudija za prethodni postupak

Vještak

Sudija za prethodno saslušanje

Predsjednik suda

Tužilac

Sudski izvršilac


153

Da li biste prijavili koruptivno ponašanje kolege ukoliko imate takva saznanja?


Većina ispitanika (85%) smatra da tužioci imaju obavezu proaktivno pokretati postupke na osnovu

vlastitih saznanja. Pri tome, nema značajnih razlika između kategorija ispitanika. Većina ispitanika svih

kategorija dijeli ovo mišljenje:

Sudije – 83.9%


Advokati – 87.8%

Policijskih službenici – 83.3%


Statistički značajne razlike između različitih kategorija ispitanika nisu utvrđene kada je riječ o stavovima

o ovom pitanju.

Po Vašem mišljenju da li tužioci imaju obavezu da proaktivno pokreću krivične postupke na osnovu

vlastitih saznanja (mediji, javnost, drugi izvori i sl.)?


68,2

3,4

28,4

78,4

0,0

21,62

7,3

9,1

63,6

73,3

0,0

26,7

68,4

1,8

29,8

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Da Ne NZ


83,9

9,2

6,9

92,0

4,0

4,0

87,8

2,4

9,8

83,3

3,3

13,3

78,6

0,0

21,4

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Da Ne NZ


154

Sve kategorije ispitanika ocjenjuju relativno niskom ocjenom (prosječnom ocjenom 2) proaktivno

pokretanje krivičnih postupaka od strane tužilaca na osnovu njihovih vlastitih saznanja, izuzev advokata

koji tužiocima dodjeljuju prosječnu ocjenu 1:

Sudije – M = 1.66

Tužitelji – M = 1.96

Advokati – M = 1.42

Policijski službenici – M = 1.68

Stručno osoblje sudova i tužilaštava – M = 1.75


Tužioci smatraju da njihova profesija u statistički značajno višoj mjeri (M = 1.96) djeluje proaktivno nego što to

smatraju sudije (M = 1.66) i advokati (M = 1.42).

Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da tužitelji djeluju proaktivno u statistički značajno višoj mjeri (M =

1.75) nego advokati (M = 1.42).

U kojoj mjeri tužioci djeluju proaktivno, pokretanjem krivičnih postupaka na osnovu vlastitih saznanja?


Sve kategorije ispitanika najčešće iznose stav da je nesavjesnost u radu glavni razlog izostanka

proaktivnog djelovanja tužilaca (58%). Nesavjesnost kao glavni razlog izostanka proaktivnog djelovanja

tužilaca spominje 59.4% sudija, 47.6% tužitelja, 69.4% advokata, 56.0% policijskih službenika i 59.5%

stručnog osoblja sudova i tužilaštava. Pritisci (32%) i nestručnost (31%) drugi su najvažniji razlozi

izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca.


Advokati statistički značajno češće (47.2%) u odnosu na tužitelje (14.3%) navode da je nestručnost razlog izostanka

proaktivnog djelovanja tužilaca. Pored toga, advokati statistički značajno češće (36.1%) u odnosu na tužioce (7.1%)

navode korupciju kao razlog nedostatka proaktivnog djelovanja tužilaca.

Policija statistički značajno češće (40.0%) u odnosu na tužioce (7.1%) navodi korupciju kao razlog nedostatka

proaktivnog djelovanja tužilaca. Također, policija statistički značajno češće (56.0%) u odnosu na tužioce (19.0%)

navodi pritiske kao razlog izostanka proaktivnog djelovanja tužilaca.

1,6

6

1,9

6

1,4

2 1,6

8

1,7

5

1,00

2,00

3,00

4,00

SudijeTužiteljiAdvokatiPolicijaOsoblje sudova i tužilaštava

155

Navedite glavne razloge za nedostatak proaktivnog djelovanja tužilaca?


Sekcija II. Razna pitanja: komparacije

Generalno, ocjenjujući profesionalnost i efikasnost različitih kategorija učesnika u pravosuđu, ispitanici

najvišom ocjenom (M = 2.94) ocjenjuju rad sudija. Suprotno tome, najnižom ali ne i niskom ocjenom

ocjenjen je rad advokata (M = 2.44). Pri tome, različite kategorije ispitanika različito ocjenjuju koji

učesnici u pravosuđu najbolje obavljaju svoj posao:

Sudije smatraju da same sudije (M = 3.19) i stručno osoblje sudova (M = 3.06) najprofesionalnije

i najefikasnije obavljaju svoj posao

Tužioci vjeruju da tužioci (M = 3.04) i sudije (M = 2.98) najprofesionalnije i najefikasnije obavljaju

svoj posao

Advokati smatraju da su u pravosuđu najprofesionalniji i najefikasniji stručno osoblje sudova (M

= 2.87) i stručno osoblje tužilaštava (M = 2.85), a blizu su i sami advokati (M = 2.82)

Policija smatra da policijski službenici (M = 2.80) i stručno osoblje sudova (M = 2.72)

najprofesionalnije i najefikasnije rade svoj posao

Stručno osoblje sudova i tužilaštava vjeruje da sudije (M = 3.08) i stručno osoblje tužilaštava (M

= 3.04) najprofesionalnije i najefikasnije obavljaju svoj posao


Sudije ocjenjuju da su sljedeći učesnici u pravosuđu u statistički značajno višoj mjeri profesionalni i efikasni u

obavljanju svog posla nego što to ocjenjuju druge kategorije ispitanika:

- Sudije – M = 3.19, naspram M = 2.55 kod advokata i M = 3.08 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Tužioci – M = 2.74, naspram M = 2.20 kod advokata

- Stručno osoblje tužilaštava – M = 2.99, naspram M = 2.59 kod policijskih službenika

30,4

29,0

14,5

59,4

31,9

19,0

16,7

7,1

47,6

14,3

36,1

19,4

36,1

69,4

47,2

56,0

20,0

40,0

56,0

20,0

28,6

33,3

14,3

59,5

40,5

Pritisci

Nepostojanje zakonske obaveze

Korupcija

Nesavjestan pristup radu

Nestručnost


156

U kojoj mjeri sljedeći učesnici u pravosuđu profesionalno i efikasno obavljaju svoj posao?


Generalno, 85% ispitanika navodi da vjeruju da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja


Sve kategorije ispitanika imaju sličan stav o ovom, pitanju odnosno najčešće potvrdno odgovaraju na

ovo pitanje:

Sudije – 84.9%


Advokati – 84.6%

Policijski službenici – 93.3%


Nisu utvrđene statistički značajne razlike između kategorija ispitanika kada je riječ o ovom pitanju.

Da li smatrate da tužilaštva i sudovi putem proaktivnog informisanja javnosti o svom radu mogu

doprinijeti povećanju povjerenja u pravosudne institucije i vladavinu zakona?


3,19

2,74

2,44

2,66

3,06

2,99

2,53

2,98

3,04

2,29

2,59

2,78

2,82

2,41

2,55

2,20

2,82

2,36

2,87

2,85

2,20

2,43

2,47

2,27

2,38

2,72

2,59

2,80

3,08

2,79

2,51

2,66

3,00

3,04

2,43

Sudije

Tužioci

Advokati

Sudski izvršioci

Osoblje sudova




84,980,0

84,6

93,3

84,9

15,120,0

15,4

6,7

15,1

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


tužilaštava

Da

Ne

157

Otprilike dvije trećine ispitanika (64%) vjeruju da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih

pravosudnih postupaka. Sa ovom tvrdnjom slaže se većina policijskih službenika (93.3%) i advokata

(92.5%), kao 61.1% stručnog osoblja sudova i tužilaštava. Sudije (46.5%) i tužitelji (56.9%) se u nešto

manjoj mjeri slažu sa tim da u pravosuđu postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih postupaka.


Advokati (92.5%) i policijski službenici (93.3%) statistički značajno češće navode da u pravosuđu postoji praksa

namjernog odugovlačenja određenih postupaka u odnosu na sudije (46.5%), tužitelje (56.9%), te stručno osoblje

sudova i tužilaštava (61.1%).

Da li mislite da postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih postupaka?

Procentualna distribucij

Općenito, svi ispitanici vjeruju da su za praksu namjernog odugovlačenja određenih postupaka

najodgovorniji advokati (M = 2.88), a zatim tužioci (M = 2.72) i sudije (M = 2.72).

Sudije, tužitelji i stručno osoblje sudova i tužilaštava najodgovornijim za namjerno odugovlačenje

postupaka smatraju advokate. Ispod su navedene aritmetičke sredine ocjena kojima ovi akteri u

pravosuđu ocjenjuju advokate:

Sudije – M = 3.18

Tužioci – M = 3.18

Stručno osoblje sudova i tužilaštava – M = 3.00

Advokati najodgovornijim za odugovlačenja postupaka smatraju tužioce (M = 3.08) i sudije (M = 3.05).

Policija smatra sudije (M = 2.82), tužioce (M = 2.79) i advokate (M = 2.82) približno jednako odgovornim

za odugovlačenja postupaka.


Sudije u statistički značajno višoj mjeri u odnosu na advokate i policijske službenike smatraju da su sljedeći

učesnici u pravosuđu odgovorni za praksu odugovlačenja određenih postupaka:


- Policijski službenici – M = 2.41, naspram M = 1.89 kod policijskih službenika

Tužitelji također smatraju da su sljedeći učesnici u pravosuđu u statistički značajnoj mjeri više odgovrni za

odugovlačenja određenih potupaka u odnosu na druge kategorije ispitanika:

46,5

56,9

92,5 93,3

61,1

53,5

43,1

7,5 6,7

38,9

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


tužilaštava

Da

Ne

158



- Policijski službenici - M = 2.54, naspram M = 1.89 kod policijskih službenika

Nadalje, i advokati statistički značajno češće u odnosu na druge kategorije ispitanika navode da su sljedeći

učesnici u pravosuđu odgovorni za odugovlačenja postupaka:


- Tužioci – M = 3.08, naspram M = 2.62 kod tužioca

- Sudski izvršioci – M = 2.58, naspram M = 2.06 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

I policijski službenici ocjenjuju da sljedeći učesnici u pravosuđu u statistički značajno višoj mjeri sudjeluju u

odugovlačenju postupaka, u poređenju sa drugim kategorijama ispitanika:



- Stručno osoblje sudova – M = 2.07, naspram M = 1.64 kod sudija i M = 1.64 kod advokata

- Stručno osoblje tužilaštava – M = 2.07, naspram M = 1.64 kod advokata

Konačno, stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće u odnosu na druge kategorije ispitanika

procjenjuje da sljedeći učesnici u pravosuđu doprinose odugovlačenju određenih postupaka:


- Advokati - M = 3.00, naspram M = 2.27 kod advokata

U kojoj mjeri su sljedeći učesnici u pravosuđu odgovorni za praksu namjernog odugovlačenja određenih

postupaka?


Generalno, ispitanici vjeruju da su eksterni i interni pritisci glavni razlozi odugovlačenja određenih

pravosudnih postupaka (62.9%). Ipak, važnim se smatraju i drugi razlozi: namjera da dođe do zastare

predmeta (59.3%), nedogovornost i nemar (59.3%), korupcija (56.9%), nestručnost i neznanje (50.3%)

i sticanje lične koristi (41.9%). Različite kategorije ispitanika navode slične razloge odugovlačenja

pravosudnih slučajeva:

Sudije – 1. nestručnost i neznanje (60.0%), 2. neodgovornost i nemar (57.5%)

Tužioci – 1. neodgovornost i nemar (72.4%), 2. nestručnost i neznanje (65.5%)

Advokati – 1. korupcija (75.7%), 2. eksterni i interni pritisci, te neodgovornost i nemar (62.2% i

za prvi i za drugi razlog)

Policijski službenici – 1. korupcija (78.6%), 2. namjera da dođe do zastare predmeta (75.0%)

Stručno osoblje sudova i tužilaštava – 1. eksterni i interni pritisci (81.8%), 2. namjera da dođe

do zastare predmeta (72.7%)

2,41

1,69

1,64

2,36

3,18

2,77

2,26

2,54

1,66

1,66

2,21

3,18

2,62

2,83

2,31

1,64

1,64

2,58

2,27

3,08

3,05

1,89

2,07

2,07

2,33

2,82

2,79

2,82

2,29

1,68

1,68

2,06

3,00

2,94

2,71



Osoblje sudova

Sudski izvršioci

Advokati

Tužioci

Sudije


159


Advokati u statistički značajno višem procentu (75.7%) navode da je korupcija razlog odugovlačenja

pravosudnih postupaka u odnosu na sudije (37.5%).

Policijski službenici statistički značajno češće (78.6%) ocjenjuju da je korupcija razlog odugovlačenja

pravosudnih postupaka u odnosu na sudije (37.5%).

Stručno osoblje sudova i tužilaštava statistički značajno češće (81.8%) u odnosu na sudije (42.5%) navodi

da su eksterni i interni pritisci glavni razlog odugovlačenja pravosudnih procesa.

Koji su po Vašem mišljenju, glavni razlozi za praksu namjernog odugovlačenja određenih postupaka?


Sekcija III. Pitanja o krivičnom postupku – komparacije

Ispitanici generalno smatraju da je stepen rizika za korupciju i neetično ponašanje najviši u fazi

odučivanja o pokretanju ili obustavi istrage (M = 2.78), a slijede faza istražnih radnji (M = 2.75), te faza

odmjeravanja kazne (M = 2.68). Pri tome:

Sudije i advokati smatraju da je rizik za korupciju najviši u fazi odlučivanja o pokretanju ili

obustavi istrage (M = 2.83 kod sudija i M = 3.28 kod advokata).

Tužioci i stručno osoblje sudova i tužilaštava ocjenjuju rizik od korupcije najvišim u fazi istražnih

radnji (M = 2.71 kod tužilaca i M = 2.96 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštva).

Policija vjeruje da je rizik za korupciji najviši u fazama odmjeravanja kazne i oduzimanja

imovinske koristi (M = 2.77 za obje faze).


Tužitelji ocjenjuju da je rizik za korupciju statistički značajno viši u odnosu na sudije u sljedećim fazama:

- Faza dodjela predmeta sudiji – M = 2.37, naspram M = 1.87 kod sudija

- Faza rukovođenja glavnim pretresom – M = 2.40, naspram M = 1.80 kod sudija

Advokati ocjenjuju da je rizik za korupciju u sljedećim fazama krivičnog postupka statistički značajno viši nego što to

smatraju neke druge kategorije ispitanika:

- Predlaganje/ Određivanje pritvora i mjera zabrane – M = 2.86, naspram M = 2.25 kod sudija i M = 2.28 kod tužilaca

- Dodjela predmeta sudiji – M = 2.72, naspram M = 1.87 kod sudija

- Odlučivanje o pokretanju ili obustavi istrage – M = 3.28, naspram M = 2.50 kod tužilaca

- Postupanje po pritužbama na negativne tužilačke odluke – M = 2.86, naspram M = 2.16 kod tužilaca

- Imenovanje vještaka – M = 2.79, naspram M = 2.22 kod stručnog osoblja sudova i tužilaštava

- Sporazum o krivici – M = 2.90, naspram M = 2.28 kod tužilaca

- Kazneni nalog – M = 2.54, naspram M = 2.02 kod tužilaca

- Rukovođenje glavnim pretresom – M = 2.55, naspram M = 1.80 kod sudija

57,5

37,5

42,5

35,0

45,0

60,0

72,4

51,7

62,1

34,5

48,3

65,5

62,2

75,7

62,2

48,6

59,5

51,4

46,4

78,6

71,4

57,1

75,0

28,6

57,6

45,5

81,8

36,4

72,7

42,4

Neodgovornost/nemar

Korupcija

Eksterni/interni pritisci

Sticanje lične koristi

Namjera da dođe do zastare predmeta

Nestručnost/ neznanje


160

- Zaprimanje i čuvanje materijalnih dokaza – M = 2.62, naspram M = 2.03 kod sudija

- Preuzimanje/ustupanje predmeta – M = 2.46, naspram M = 1.85 kod sudija

- Izvršenje sankcije/mjere – M = 2.75, naspram M = 2.13 kod sudija

- Odmjeravanje kazne – M = 3.10, naspram M = 2.35 kod sudija

Molimo Vas da ocijenite stepen rizika za korupciju/neetično ponašanje koji po vama postoji u pojedinim

fazama/radnjama u okviru krivičnog postupka ... ?


2,35

2,13

1,85

1,64

2,03

2,40

1,80

2,43

2,25

2,48

2,00

2,65

2,40

2,83

1,87

2,25

2,33

2,30

2,73

1,75

2,63

2,33

2,04

1,88

2,20

2,53

2,40

2,39

2,02

2,28

2,18

2,50

2,16

2,50

2,37

2,28

2,52

2,44

2,71

1,92

3,10

2,75

2,46

2,00

2,62

2,86

2,55

2,89

2,54

2,90

2,36

2,79

2,86

3,28

2,72

2,86

2,62

2,71

2,89

1,90

2,77

2,33

2,28

2,13

2,47

2,34

2,33

2,77

2,37

2,63

2,30

2,57

2,30

2,73

2,43

2,50

2,17

2,53

2,57

1,93

2,65

2,26

2,17

1,81

2,39

2,39

2,30

2,52

2,13

2,43

2,26

2,22

2,39

2,74

2,39

2,29

2,33

2,38

2,96

1,70

Odmjeravanje kazne

Izvršenje sankcije/mjere

Preuzimanje/ustupanje predmeta

Pozivanje stranaka i drugih učesnika u postupku

Zaprimanje i čuvanje materijalnih dokaza

Posebne istražne radnje

Rukovođenje glavnim pretresom

Oduzimanje imovinske koristi

Kazneni nalog

Sporazum o krivici

Potvrđivanje optužnice

Imenovanje vještaka

Postupanje po pritužbama na neg. tužilačke odluke

Odlučivanje o pokretanju ili obustavi istrage

Dodjela predmeta sudiji

Predlaganje/ Određivanje pritvora i mjera zabrane

Imenovanje branioca

Dodjela predmeta tužiocu

Istražne radnje

Prijem, zavođenje, otprema pisama / predmeta


161

ZAKLJUČAK

Akteri u pravosuđu – sudije, tužioci, sudsko i tužilačko stručno osoblje, advokati i policijski službenici –

svjesni su mnogobrojnih problema i propusta koji egzistiraju i traju u bh. pravosuđu. Međutim, čini se da

svaka kategorija ovih aktera, svjesno ili nesvjesno, štiti svoju profesiju i umanjuje vlastitu odgovornost

za postojeće probleme.

Različiti akteri u pravosuđu nivo prisustva korupcije u bh. pravosuđu percipiraju različito; sudije, tužioci,

te sudsko i tužilačko osoblje ističu prisustvo korupcije u bh. pravosuđu češće nego što to čine advokati

i policijski službenici. Te razlike u percepcijama mogu, ali ne moraju biti odraz stvarnih razlika u prisustvu

korupcije unutar različitih kategorija aktera u pravosuđu, ali i razlika u definicijama korupcije, pristupu

ovom problemu, te iskrenosti ispitanika koji sudjeluju u istraživanjima. U svakom slučaju, ova razlika

predstavlja interesantnu polaznu tačku za dalja istraživanja razlika u percepcijama o prisustvu korupcije

u pravosuđu kod različitih kategorija aktera.

Generalno, ispitanici smatraju da je korumpiranost vlasti glavni faktor koji doprinosi korupciji u

pravosudnom sistemu. Korumpiranost vlasti, koja ima moć i čija je obaveza da se bori za to da se

korupcija iskorijeni, jedno je od mogućih objašnjenja zbog čega je korupcija nešto što se u bh. društvu

prihvata kao svakodnevna i normalna pojava – kao nešto protiv čega se nemoguće boriti. Također,

koruptivna djela, kao i druga kaznena djela, čine se često radi pribavljanja finansijske ili druge koristi, ali

i radi izgradnje veza sa uticajnim osobama, čime se postiže garancija da ta djela neće biti kažnjena.

Čini se da u ovim faktorima, razlozima i motivima leže i korijeni slabog otkrivanja i kažnjavanja korupcije

u bh. pravosuđu (ali i u drugim oblastima!), kao i faktori stagnacije bh. pravosuđa.

Sljedeći problem u bh. pravosuđu predstavlja i problem trajanja pravosudnih postupaka. Većina

stručnjaka u pravosuđu navodi da u bh. pravosuđu postoji praksa namjernog odugovlačenja određenih

postupaka, što može izazvati sumnju da se neke stvari rade izvan zakona. Različite kategorije ispitanika

krive jedni druge za ovakvu situaciju, ali krive i vanjske pritiske. Mogućnost da akteri u pravosuđu

namjerno odugovlače postupke, bez ikakvih kontrola i sankcija, uz treći problem bh. pravosuđa koji se

izdvaja u ovom istraživanju - problem izostanka proaktivnog djelovanja u pravosuđu, očigledno

usporavaju napredak bh pravosuđa, te predstavljaju područja u kojima je potrebno tražiti razloge zbog

čega bh. pravosuđe ne napreduje, zašto korisnici ne prepoznaju eventualne korake naprijed, ali i puteve

koji vode ka unapređenju situacije u bh. pravosuđu.

Akteri u pravosuđu prepoznaju prethodno opisane, kao i mnoge druge probleme trenutno prisutne u bh.

pravosuđu. Ipak, posmatrajući svoju profesiju u kontektstu ovih problema, svaka kategorija aktera čini

se subjektivnom i pristrasnom. To se najbolje ogleda u tome da svaka kategorija aktera smatra da je

njihova lična profesija, na primjer, najangažovanija u borbi protiv korupcije, najpoštenija i najmanje

izložena riziku korupcije. Na primjer, kada je riječ o prisustvu korupcije kod različitih aktera u pravosuđu,

sudije, tužioci i policijski službenici smatraju da je korupcija najprisutnija kod advokata. Sa druge strane,

advokati i stručno osoblje sudova i tužilaštava navode da je korupcija najprisutnija kod policijskih

službenika. Drugo, općenito, kada je riječ o profesionalnosti i efikasnosti kojom ovi akteri obavljaju svoj

posao, svaka kategorija sama sebe ocjenjuje kao najefikasniju. Ovo istraživanje otkrilo je veći broj sličnih

primjera koji potkrepljuju hipotezu o subjektivnosti i pristrasnosti aktera u pravosuđu u smjeru da je

njihova profesija najangažovanija i najprofesionalnija.

Javna percepcija pravosuđa znatno se razlikuje od percepcije stručnjaka. Ispitivanjem javnog mnijenja

utvrđeno je da građani BiH vjeruju da su policija, mediji i NVO najposvećeniji borbi protiv korupcije, a da

su sudovi, VSTV i tužilaštvo gotovo na samom kraju popisa. Stručna javnost, sa druge strane, vjeruje

da su sudovi i tužilaštva na samom vrhu popisa institucija koje se bore protiv korupcije. Ispitivanjem

javnog mnijenja utvrđeno je da nizak procenat građana poznaje osobe od kojih je mito zatraženo od

strane uposlenika sudova i tužilaštava. Ovi procenti znatno su viši među profesionalcima u

162

pravosudnom sistemu. Također, stručna javnost poznaje znatno više slučajeva u kojima su sudije i

tužitelji bili kažnjeni za greške u svom radu, u odnosu na građane.

Prema mišljenju stručnjaka u pravosuđu, korupcija u pravosuđu odvija se u zatvorenom krugu, koja

počinje sa pritiscima vlasti na izbor aktera u pravosuđu, a zatim pritiscima na aktere u pravosuđu da

donose odluke koje nisu zasnovane na činjenicima, zbog čega korupcija dalje postaje svakodnevna

pojava i u pravosuđu, kao i u drugim segmentima društva, a što je teško iskorijeniti ili mijenjati jer dolazi

iz najmoćnijih krugova. S obzirom na to da su i sami akteri u pravosuđu svjesni takve situacije, nije

neočekivano da su i stavovi građana o pravosuđu negativni. Ipak, stručna javnost generalno vjeruje da

sudovi i tužilaštva putem proaktivnog informisanja javnosti u svom radu mogu doprinijeti povećanju

povjerenja u pravosuđe i vladavinu zakona. Prije toga, različite kategorije aktera u pravosuđu trebat će

svoje djelovanje iz međusobnog okrivljavanja preobličiti u objektivni i suradnički pristup, te zajednički

raditi na unapređenju slike pravosudnog sistema BiH u javnosti. Još važnije, objektivan, suradnički i

proaktivan pristup trebat će dosljedno primjenjivati, te dati veći doprinos i samoj borbi protiv korupcije,

ukazujući na probleme i postupajući prema zakonom određenim koracima kada su suočeni sa

korupcijom i drugim kaznenim djelima, ali i neprestano lobirajući za izmjene u zakonima i pravosudnim

procedurama koje će ostaviti manje prostora za korupciju.

Documents

REZULTATI ISTRAŽIVANJA STRUČNE JAVNOSTI provedenog u