REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA … · 2016-01-22 · 2 . zajedničko otvoreno lovište XVI/102 «DRENOVA» 1. Opis granice . Granica polazi od čuvarnice Topola

REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Klasa: 323-02/06-01/05 Urbroj: 2196/1-03-06-1 Vinkovci, 6. srpnja 2006. Na temelju članka 18. stavka 2. Zakona o lovstvu («Narodne novine» br. 140/05), članka 35. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» br. 33/01 i 129/05) i članka 16., 17. i 46. Statuta Vukovarsko-srijemske županije («Službeni vjesnik» br. 3/06.), te članka 64. Poslovnika Skupštine («Službeni vjesnik» br. 17/01. i 6/04.) Skupština Vukovarsko-srijemske županije u postupku ustanovljenja zajedničkih lovišta na prijedlog Županijskog povjerenstva za određivanje granica lovišta, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Klasa:323-01/06-01/43, Urbroj:525-13-06-2-GG od 16. lipnja 2006. i Klasa:323-01/06-01/43, Urbroj:525-13-06-3-GG od 3. srpnja 2006.), na 13. sjednici održanoj 6. srpnja 2006. godine donosi

O D L U K U o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području

Vukovarsko-srijemske županije

I. UVODNA ODREDBA

Članak 1.

Ovom Odlukom ustanovljuju se zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije kao otvorena lovišta nizinskog tipa. II. ZAJEDNIČKA LOVIŠTA

Članak 2. Na području Vukovarsko-srijemske županije ustanovljuju se 53 zajednička lovišta.

Članak 3.

Ustanovljuju se slijedeća zajednička lovišta:

1

1 . zajedničko otvoreno lovište XVI/ 101 «BREZOVICE»

1. Opis granice Granica polazi od čuvarnice Dubočica na Savi te se nastavlja sjeverozapadno

granicom županije do županijske table na autocesti Zagreb-Lipovac. Dalje ide sjeverno županijskom granicom do ceste Babina Greda-Gundinci, prelazi istu i nastavlja se sjevernom granicom županije do odjela 37 šume Merolino. Sjeveroistočno, rubom šume dolazi do Kladavačkoga betonskoga mosta. Od navedenog mosta polazi na istok potokom Bitulja između šumskih predjela Orljak i Šiškovka te dolazi do točke na potoku Bitulji, gdje izlazi šumska prosjeka između odjela 6 i odjela 7 šumskog predjela Orljak. Od te točke granica ide na jug šumskom prosjekom na kojoj je između odjela 13 i 14, 20 i 21, 26 i 27 izgrađena šumska šljunčana cesta i izlazi na regionalnu asfaltnu cestu Cerna-Babina Greda. Nastavlja asfaltnom cestom u pravcu Babine Grede do potoka Berava te dalje jugoistočno granicom državnog lovišta Banov dol do autoceste Zagreb-Lipovac i dalje južno granicom k.o. Babina Greda-Štitar do rijeke Save. Nastavlja uzvodno rijekom Savom – državnom granicom proteže se do početne točke Dubočica. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Županje, te sjeverno i južno od Babine Grede, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 7.141 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Ovakvih površina nema u lovištu. 4. U lovištu od prirode obitavaju

a) glavne vrste divljači - srna obična

2

- divlja svinja - zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka

b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta.

- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta

U prolazu boravi jelen obični. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima

se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna

U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 26 grla - divlja svinja 12 grla

- zec obični 214 grla - fazan – gnjetlovi 270 kljunova - trčka 50 kljunova

3

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 2 . zajedničko otvoreno lovište XVI/102 «DRENOVA»

1. Opis granice Granica polazi od čuvarnice Topola na Savi te se nastavlja do ceste Bošnjaci-Posavski Podgajci, dalje se nastavlja cestom-granicom lovišta Spačva, do odjela 33 i dalje ide istočno, rubom šume do odjela 17 Sočne te se nastavlja južno granicom državnog lovišta Trizlovi-Rastovo do ceste Drenovci-Posavski Podgajci te njome do Posavskih Podgajaca dalje cestom južno do granice s k.o. Rajevo Selo te se nastavlja tom granicom do ruba šume Južno Desićevo i dalje do rijeke Save te Savom-državnom granicom do početne točke čuvarnice Topola. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno i zapadno od Posavskih Podgajaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

2. Površina lovišta

Ukupna površina lovišta iznosi 2.440 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Ovakvih površina nema u lovištu. 4. U lovištu od prirode obitavaju

a) glavne vrste divljači - srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka


4


U prolazu boravi divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima


U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj

divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 40 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka 100 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

5

3 . zajedničko otvoreno lovište XVI/103 «ERVENICA»

1. Opis granice Sjeverna granica počinje na rijeci Bosut kod prijelaza željezničke pruge Vinkovci-Privlaka, nastavlja rijekom Bosut na jugoistok sve do ušća kanala Ervenica u rijeku Bosut, gdje i završava sjeverna granica.

Istočna granica ide kanalom Ervenica na jug sve do asfaltne ceste Privlaka-Otok, prelazi cestu i ide dalje na jug do željezničke pruge Privlaka-Otok, prelazi prugu i uz zapadni rub šume Lovakovica na jug sve granicom k.o. Privlaka-Otok preko rudine Vranjevo dolazi do šume Čunjevci, gdje i završava istočna granica.

Južna granica nastavlja rubom šume Čunjevci na sjeverozapad sve do puta Privlaka-Gradište, gdje završava južna granica.

Zapadna granica ide na sjever putem Gradište-Privlaka do željezničke pruge Vinkovci-Otok, kreće prugom na sjeverozapad, ostavlja prugu i rubom rudine Gajić izlazi na rijeku Bosut. Bosutom, uz sjeverozapadni rub šume Zvirinac dolazi do pruge Vinkovci-Privlaka, odnosno do početne točke.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Vinkovaca, odnosno istočno od Privlake, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 2.229 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju

6






U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 80 kljunova

7

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 4. zajedničko otvoreno lovište XVI/104 «GAJ»

1. Opis granice Zapadna granica lovišta polazi od rijeke Save kod vodotoka Bosut te se nastavlja sjevereno vodotokom Bosuta do autoceste Zagreb-Lipovac, nastavlja se autocestom do pruge Vinkovci- Županja te sjeverno prugom do katastarske granice s općinom Gradište i rubom šume Zapadna Kusara do sredine odjela 27 i sjeverno lenijom na rubu odjela 23 i dalje do ceste koja presjeca odjel 24 i ide dalje istočno prosjekom do ruba šume odjela 32 te nastavlja cestom do šume Istočna Kusara odjel 40, te njegovim rubom sjeveroistočno do odjela 36, zatim južno prosjekom između odjela 40/38, 40/41, 43/44, 47/48, do ruba šume, zatim jugozapadno rubom šume uz odjele 47 i 46 do autoceste Zagreb-Lipovac. Ide dalje preko autoceste južno uz rub šume i katastarskom granicom do ceste Županja-Bošnjaci i dalje južno katastarskom granicom do rijeke Save odakle ide uzvodno rijekom Savom-državnom granicom, dolazi do početne točke.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno i južno od Županje, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 4.221 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Ovakvih površina nema u lovištu. 4. U lovištu od prirode obitavaju

a) glavne vrste divljači

8

- srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka






divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 50 grla - zec obični 150 grla - fazan – gnjetlovi 180 kljunova - trčka 100 kljunova

9

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 5. zajedničko otvoreno lovište XVI/105 «JELJE»

1. Opis granice Sjeverna granica počinje ispred križanja željezničke pruge Županja-Vinkovci i asfaltne ceste Gradište-Cerna te ide općinskom granicom do ruba šume Jelje (odjel 21) oko 250 metara sjeverno od Buzerovog stana. Dalje prati sjeverni rub šume Jelje do asfaltne ceste Županja-Vinkovci, cestom prema jugu kroz odjel 24 šume Jelje do njegovog južnog ruba, preko ceste na sjeveroistok rubom šume Jelje, zatim općinskom granicom do sredine odjela 69 šume Topola, gdje završava sjeverna granica. Istočna granica ide dalje rubom šume Topola (odjel 69) prelazi put Gradište-Privlaka i nastavlja rubom šume Čunjevci do šumske magistrale (Gušterov stan), prelazi magistralu lenijom prema Kokanovoj enklavi do kanala Bistra, zatim spomenutim kanalom jugoistočno do jarka u odjelu 26 šumskog predjela Jošava te s njim južno kroz odjel 26 i odjel 28 do Brzavskog kanala u odjelu 28 te s njim istočno do žičane ograde između odjela 28 i 29, zatim južno spomenutom prosjekom između odjela 28/29, 31/32 šumskog predjela Jošava do puta Gradište-Otok, prelazi put, te rubom odjela 37 i 40 šume Vrčano dolazi do Medničkog puta gdje i završava istočna granica. Južna granica nastavlja rubom šume Crne Grede (odjeli 35, 36 i 40) te dolazi na šljunčanu cestu. Tom cestom nastavlja na zapad do vrha odjela 32 šume Zapadna Kusara, rubom šume do prosjeke između odjela 26 i 31, nastavlja prosjekom na zapad do Konjarevićeva stana, zatim cestom do jugozapadnog ruba odjela 23 te lenijom na jug do sredine odjela 27 šume Zapadna Kusara, prati rub šume, prelazi asfaltnu cestu Vinkovci-Županja i izbija na željezničku prugu Gradište–Županja, gdje i završava južna granica. Zapadna granica ide željezničkom prugom na sjever sve do križanja sa asfaltnom cestom Cerna-Gradište odnosno do početne točke. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Gradišta, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 4.175 ha.

10

Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Ovakvih površina nema u lovištu. 4. U lovištu od prirode obitavaju





se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež

11

- kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 60 grla - zec obični 200 grla - fazan – gnjetlovi 180 kljunova - trčka 30 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 6. zajedničko otvoreno lovište XVI/106 «LOVAKOVICA»

1. Opis granice Sjeverna granica lovišta Lovakovica počinje na ušću kanala Ervenica u rijeku

Bosut. Nastavlja Bosutom na istok sve do puta Slakovci-Otok, gdje i završava sjeverna granica lovišta. Istočna granica nastavlja putem Slakovci-Otok na jug do ruba odjela 27 te istočnim rubom do jarka u odjelu 27, s njime do tzv. Zečevog puta i s njim dalje južno do odjela 29, zatim zapadno prosjekom između odjela 26/29 i 26/28 do izlaska iz šume Ripače te zapadnim rubom odjela 28 i 29 do granice k.o. Komletinci. Nastavlja na jug rubom rudine Skorotinci do asfaltne ceste Komletinci-Otok, prelazi ju i nastavlja na jug preko rudine Livade te dolazi do šume Zapadna Gradina do stare prosjeke u odjelu 33 te s njom južno do odjela 36. Južna granica ide dalje zapadno prosjekom između odjela 33/36 i 32/35 do ceste Otok-Vrbanja, prelazi cestu i zatim rubom šume Jelac dolazi do željezničke pruge Vinkovci-Brčko, prelazi prugu i rubom šume dalje do rijeke Spačva, nastavlja rubom šume do puta Otok-Bošnjaci, prelazi put i dalje rubom šume g.j Slavir do odjela 4, kroz odjel 4 i odjel 3 do šumske magistrale, zatim sjeverno magistralom do prosjeke između odjela 15 i 16 g.j Otočke šume. Zapadna granica nastavlja dalje na sjever prosjekom između odjela 15/16, 12/13 do ruba šume, zatim istočno uz rub odjela 13 do početka k.o. Otok, zatim granicom k.o. sjeverno prema šumi Lovakovica, a granicom k.o. Otok-Privlaka, zapadnim rubom šume Lovakovica izlazi na željezničku prugu Privlaka-Otok, te skreće na sjever kanalom Ervenica do rijeke Bosut odnosno početne točke.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena,

12

klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Otok, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 4.667 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju

a) glavne vrste divljači - srna obična - divlja svinja - zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka


- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica

13

- divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - divlja svinja 8 grla - zec obični 100 grla - fazan – gnjetlovi 300 kljunova - trčka 120 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 7. zajedničko otvoreno lovište XVI/107 «LJESKOVAC»

1. Opis granice

Sjeverna granica počinje na asfaltnoj cesti Vinkovci-Jarmina, ide na istok ispod ograde plantaže Borinci do ratne pruge, nastavlja ratnom prugom na istok sve do asfaltne ceste Nuštar-Vinkovci, prelazi ju i nastavlja na istok šljunčanim putem za Cerić sve do kanala Ervenica, gdje i završava sjeverna granica. Istočna granica nastavlja kanalom Ervenica na jugozapad sve do željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik, prelazi ju i dalje ide kanalom Ervenica do željezničke pruge Vinkovci-Brčko, prugom na jug sve do željezničke postaje Vrapčana, napušta prugu i kanalom, koji ide paralelno uz prugu, nastavlja sve do njegovog ulaza u rijeku Bosut, prelazi Bosut na jugoistočnom rubu rasadnika Zalužje, gdje i završava istočna granica. Južna granica nastavlja rubom rasadnika Zalužje sve do asfaltirane ceste Vinkovci-Županja, prelazi ju te rubom šume Kunjevci ide na sjeverozapad do asfaltirane ceste Vinkovci-Rokovci, prelazi ju i ide dalje na zapad Sopotskim putem izlazi na rijeku Bosut. Bosutom dalje ide na zapad do kanala Dren, gdje i završava južna granica. Zapadna granica ide na sjever kanalom Dren sve do asfaltne ceste Vinkovci-Jarmina i njome dalje na sjever do početne točke.

14

-Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko Vinkovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.




Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.

4. U lovištu od prirode obitavaju a) glavne vrste divljači



- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara

15

- divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta



U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 30 grla - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka 30 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

8. zajedničko otvoreno lovište XVI/108 «MAŠANJ»

1. Opis granice Granica polazi na rijeci Savi između k.o. Rajevo Selo i Gunja i ide sjeverno katastarskom granicom do odjela 13 državnog lovišta Trizlovi-Rastovo te istočno granicom istog lovišta do ceste Gunja-Drenovci, prelazi cestu i dalje granicom zajedničkog lovišta XVI/153 Lipice do odjela 40 Velebit i dalje ide jugoistočno katastarskom granicom k.o. Gunja-Đurići do granice državnog lovišta Stari Rađenovci i južno prosjekom između odjela 22/23 šume Jaranovača do rijeke Save te dalje uzvodno rijekom Savom-državnom granicom do početne točke. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno

16

od Gunje, na južnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





a) glavne vrste divljači - srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi




17



divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 40 grla - zec obični 80 grla - fazan – gnjetlovi 120 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

9. zajedničko otvoreno lovište XVI/109 «PAOVO»

1. Opis granice Zapadna granica počinje na cesti Vrbanja-Soljani, na kanalu Bistra i dalje ide sjeverno katastarskom granicom između k.o. Vrbanja-Soljani do šume Svenovo, odnosno državnog lovišta Spačva te rubom šume, odnosno vanjskom ogradom ide do prosjeke između odjela 14/18 te se nastavlja do prosjeke, odnosno ograde sjever-jug, između odjela 18/19, 22/23, 37/38 te rubom šume kraj odjela 51 i dalje prosjekom istok-zapad kraj odjela 52 i 53 do kanala Drenovača te južno katastarskom garnicom s k.o. Strošinci do ceste Soljani-Strošinci te dalje cestom Strošinci-Soljani, nastavlja cestom Soljani-Vrbanja do početne točke, a istovremeno i granicom državnog lovišta Stari Rađenovci. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Soljana, na jugoistočnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 2.427 ha.

18

Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je

posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Ovakvih površina nema u lovištu. 4. U lovištu od prirode obitavaju





se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac

19

- škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 180 kljunova - trčka 30 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 10. zajedničko otvoreno lovište XVI/110 «POLOJ»

1. Opis granice Sjeverna granica polazi na rijeci Savi na granici k.o. Posavski Podgajci-Rajevo Selo, kod odjela 47 te se nastavlja rubom šume do ceste Rajevo Selo-Posavski Podgajci te cestom do ceste Posavski Podgajci- Drenovci i dalje se nastavlja cestom do državnog lovišta Trizlovi-Rastovo te južno rubom šume do odjela 13 i dalje katastarskom granicom s k.o. Gunja do rijeke Save i odjela 5 šume Brčke bare, dalje se uzvodno nastavlja rijekom Savom-državnom granicom do početne točke. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji istočno od Rajeva Sela uz rijeku Bosut, na južnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 2.530 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava

20

prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.







21

U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 80 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 11. zajedničko otvoreno lovište XVI/111 «RASTOVIĆ»

1. Opis granice Polazna točka je od Save (Kesića stana) te se dalje nastavlja granicom k.o. Štitar-Babina Greda sjeverno do križa na cesti Babina Greda-Štitar i dalje sjeverno do autoceste Zagreb-Lipovac, odakle se nastavlja autocestom u pravcu Županje do vodotoka Bosut te južno vodotokom Bosut do Save, odakle se uzvodno državnom granicom proteže do početne točke. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Štitara kod Županje, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



Ovakvih površina nema u lovištu.


- srna obična - zec obični

22

- fazan – gnjetlovi - trčka



U prolazu boravi divlja svinja. d) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima




23

12. zajedničko otvoreno lovište XVI/112 «RASTOVO»

1. Opis granice Sjeverna granica lovišta počinje kod odjela 40 šume Rastovote ide dalje sjeveroistočno granicom zajedničkog lovišta XVI/153 Lipice te do državnoga lovišta Stari Rađenovci, odakle se južno granicom državnoga lovišta Stari Rađenovci spušta do katastarske granice između Gunje i Đurića te dalje sjeverozapadno katastarskom granicom do početne točke, odnosno ceste Velebit-Đurići. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Đurići, na južnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi


- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka

24

- lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 30 grla - fazan – gnjetlovi 100 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 13. zajedničko otvoreno lovište XVI/113 «RIPAČA»

1. Opis granice Sjeverna granica počinje na rijeci Bosut, na mjestu gdje rijeka prelazi put Otok-Slakovci, nastavlja rijekom Bosut na istok sve do granice k.o. Komletinci i općine Nijemci, gdje i završava sjeverna granica. Istočna granica nastavlja na jug preko rudine Čukovci granicom k.o. Komletinci-Nijemci do asfaltne ceste Komletinci-Nijemci, prelazi ju i ide dalje na jug preko rudine Duge njive, pa sve granicom k.o. Komletinci-Donje Novo Selo do šume Istočna Gradina.

25

Južna granica ide na zapad rubom šume do prosjeke između odjela 34/37 i dijelom 33/36 šume Istočna Gradina. Zapadna granica nastavlja starom prosjekom kroz odjel 33 do ruba šume i dalje prema sjeveru granicom k.o. Otok-Komletinci preko rudine Livade izlazi na asfaltnu cestu Otok-Komletinci, prelazi cestu i dalje na sjever granicom k.o. Otok-Komletinci preko rudine Skorotinci do šume Ripača. Zapadnim rubom odjela 29, 28 do odjela 26, zatim prosjekom između odjela 26/28, 26/29 do tzv. Zečevog puta te s njim na sjever do jarka u odjelu 27 te s njim na sjever do ruba šume i dalje istočnim rubom šume odjela 27 izlazi na put Otok-Slakovci. Nastavlja putem dalje na sjever između odjela 25 i 26 izlazi na rijeku Bosut odnosno dolazi na početnu točku. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Vinkovaca, odnosno oko mjesta Komletinci, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju



- kuna zlatica - jazavac - tvor

26

- lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 40 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 50 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 14. zajedničko otvoreno lovište XVI/114 «SELIŠTE»

1. Opis granice Zapadna granica lovišta polazi od željezničke stanice Vrbanja, te se nastavlja

sjeverno željezničkom prugom do naselja Spačva zatim jugoistočno cestom Spačva-Vrbanja do odjela 120, zatim istočno prosjekom između odjela 108/120, 109/120, 110/121 do odjela 122, zatim južno između odjela 121/122, zatim južno ogradom uz

27

odjel 122 do ruba šume i dalje južno rubom šume žičanom ogradom do odjela 147, te ide na istok prosjekom između odjela 147/148 s jedne strane i odjela 150 odnosno 24.-tom prosjekom istok-zapad do katastarske granice k.o. Soljani, te dalje prati katastarsku granicu do ceste Vrbanja–Soljani i kanala Bistra, te dalje ide južno sa granicom državnog lovišta Stari Rađenovci, te granicom zajedničkog lovišta br. XVI/153 Lipice do ceste Vrbanja-Drenovci i dalje granicom državnog lovišta Trizlovi-Rastovo do pruge Gunja-Spačva, te prugom do početne točke-željezničke stanice Vrbanja.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Vrbanja, na jugoistočnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.







28





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 80 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 220 kljunova - trčka 30 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 15. zajedničko otvoreno lovište XVI/115 «SITNATOVO»

1. Opis granice Zapadna granica počinje na cesti Strošinci-Soljani na katastarskoj razmeđi i dalje zapadno katastarskom granicom do ruba šume, te kanala Drenovača do prosjeke istok-zapad između odjela 53/64, te prosjeke sjever-jug između odjela 64/65, 76/77, te se dalje nastavlja prosjekom istok-zapad između odjela 77/87, 78/89, 79/89, zatim južno između odjela 89/90, te istočno između odjela 90/98, 91/99, 92/100, 93/101 do državne granice Republike Hrvatske i Republike Srbije (Filipov

29

put), te se južno državnom granicom spušta do kanala Lipac i dalje južno međudržavnom granicom kanala Lipac do Šumarovog stana i nastavlja se prema sjeveru putem do ceste Strošinci-Soljani, a istovremeno i granicom državnog lovišta Stari Rađenovci do početne točke. - Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. - Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Strošinci, na krajnjem jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.








- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac

30

- svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta





16. zajedničko otvoreno lovište XVI/116 «STARA SELA» 1. Opis granice Sjeverna granica počinje na potoku Bitulji, na mjestu gdje prosjeka u šumi

Orljak između odjela 6 i 7 izlazi na navedeni potok. Nadalje, istočno Bituljom izlazi u polje između k.o. Cerna i k.o. Šiškovci, ide sjeveroistočno do ušća u potok Biđ te nastavlja Biđom do najbliže točke na asfaltnoj cesti Cerna-Šiškovci. Granica dalje ide cestom u pravcu Cerne do mjesta gdje se Bosut ulijeva u Biđ. Nastavlja dalje u smjeru istoka rijekom Bosut do kanala Bazjaš, gdje završava sjeverna granica lovišta.

Istočna granica ide rubom šume Mačva pa Topola (odjeli 60, 63 i 66), dolazi do asfaltne ceste Vinkovci-Županja, prelazi preko ceste i ide nadalje rubom odjela 67 do sredine odjela 69 šume Topola, općinskom granicom te rubom odjela 24 šume Jelje do

31

ceste Vinkovci-Županja, zatim cestom prema Vinkovcima kroz odjel 24 do njezinoga sjevernoga ruba.

Južna granica ide od asfaltne ceste Vinkovci-Županja sjevernim rubom šume Jelje do 250 m iznad Buzerovoga stana i dalje na zapad granicom općina Gradište – Cerna do asfaltne ceste Cerna-Gradište. U smjeru Vinkovaca ide do državnog lovišta Banov dol, u pravcu Babine Grede dolazi do početka šumske ceste između odjela 26 i 27 šume Orljak. Tu završava južna i počinje zapadna granica.

Zapadna granica ide pravcem šumske ceste između odjela 26 i 27, 20 i 21, 13 i 14 na sjever kroz šumu Orljak, nastavlja prosjekom između odjela 6 i 7 te dolazi na potok Bitulju, odnosno na početnu točku lovišta.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

- Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, između Vinkovaca i Županje, zapadno i istočno od Cerne, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






- kuna zlatica - jazavac

32

- tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta

U prolazu borave jelen obični i divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima



divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 38 grla - fazan – gnjetlovi 126 kljunova - trčka 44 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 17. zajedničko otvoreno lovište XVI/117 «VJEROVI»

1. Opis granice Zapadna granica lovišta polazi od rijeke Save na granici između k.o. Županja i Bošnjaci, nastavlja se tom granicom do ceste Županja-Bošnjaci i dalje katastarskom granicom do ruba šume Gaj odjel 50 i 51, te se nastavlja rubom šume do auto-ceste

33

Zagreb-Lipovac i dalje granicom državnog lovišta Spačva do ceste Bošnjaci-Otok, zatim preko ceste uz rub šume g.j. Kragujna odjel 1 do prosjeke između odjela 5/6, zatim južno prosjekom između tih odjela, te odjela 10/11, dalje žicom kroz odjel 10, 17, 23 do auto-ceste Zagreb-Lipovac, te se dalje nastavlja granicom državnog lovišta Tromeđa do ceste Bošnjaci-Posavski Podgajci, prelazi istu i dalje ide do rijeke Save odakle uzvodno rijekom Savom-državnom granicom dolazi do početne točke. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove. -Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Županje, oko mjesta Bošnjaci, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.









- divlja svinja - kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica

34

- čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta

U prolazu boravi jelen obični i divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima




18. zajedničko otvoreno lovište XVI/118 "TOPOLOVAC-MARIKOVO"

1. Opis granice Zapadna granica lovišta počinje na Vrbanjskom putu, ide na sjeveroistok do

17. prosjeke (šljunčane ceste). Navedenom prosjekom proteže se na zapad do žičane ograde koju su postavile «Hrvatske šume» d.o.o., tj. do XXVIII prosjeke sjever-jug, koju lokalno stanovništvo naziva Ervatska prosjeka. Tom prosjekom ide direktno na sjever, a između odjela 19 i 20, 12 i 13 te kroz odjel 6 do autoputa, prelazi autoput te istočnim rubom šume odjela 6 izlazi na rijeku Spačva, na mjesto zvano Klek. Nastavlja nizvodno rijekom Spačvom do ušća u rijeku Bosut.

35

Sjeverna granica se proteže nizvodno sredinom rijeke Bosut i prati njen tok do državne granice sa Republikom Srbijom. Istočna granica se proteže državnom granicom, prelazi autoput te nastavlja autoputem pa sve državnom granicom do šume i žičane ograde-lokacija zvana Jarčev stan. Južna granica se proteže žičanom ogradom od granice sa Republikom Srbijom na zapad 20-tom prosjekom uz južni rub odjela 44 do odjela 43. Zatim prosjekom i ogradom na sjever, prosjekom XXXIII do ruba šume. Nadalje rubom šume zvana Betin pašnjak do šljunčane ceste (ulaz u Neprečavu). Nadalje rubom šume do 18.-te prosjeke, tj. između odjela 27 i 34. Tom prosjekom na zapad, ujedno i žičanom ogradom izlazi na polje. Nastavlja rubom šume odjela 32, te rubom poljoprivredne ograđene enklave i dolazi na početnu točku na Vrbanjskom putu. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Lipovca, na istoku Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 2.349 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Na području lovišta nalazi se dio (90 ha) značajnog krajobraza Spačva, s tim da lov nije zabranjen, a dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju


b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno

36

ili povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta. - kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta

c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o lovstvu.

- veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna

U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 34 grla - divlja svinja 8 grla - zec obični 50 komada - fazan – gnjetlovi 100 kljunova - trčka 38 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 19. Zajedničko otvoreno lovište XVI/119 "DUBOVICA"

37

1. Opis granice

Zapadna granica lovišta počinje na rijeci Bosut, pod šumom Narače na mjestu zvanom Cripara, ide rijekom Bosut do rudine Buštine i dalje preko rijeke Bosut na sjever, potom na istok do asfaltne ceste i vage šećerne repe na cesti Podgrađe - Nijemci te nastavlja njome prema sjeveru do Belajeve livade. Sjeverna granica ide od Belajeve livade na istok kanalom do lenije koja ide prema sjeveroistoku, vraća se prema sjeveroistoku u dužini oko 1000 m do prvoga kanala, gdje skreće desno prema istoku na rijeku Bosut, nastavlja Bosutom prema jugoistoku do kanala Vodenica, prelazi Bosut te nastavlja prema istoku do granice Srbije i Crne Gore i šume Jasinje (odjel 21a). Istočna granica nastavlja granicom sa Republikom Srbijom prema istoku do kanala Đeram te kanalom do ruba šume Jasinje istočnom stranom prema jugu i jugozapadu te izlazi na cestu Podgrađe - Apševci. Južna granica polazi od ceste Podgrađe – Apševci, kod vage ide rubom šume Dubovica na zapad i granicom k.o. Apševci - Podgrađe, izlazi na rijeku Bosut - na početnu točku.

-Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Lipovca, oko mjesta Podgrađe, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 2.314 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.



- divlja svinja

38

- zec obični - fazan - trčka






divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 24 grla - divlja svinja 16 grla - zec obični 44 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

39

20. zajedničko otvoreno lovište XVI/120 «GRADINA»

1. Opis granice Istočna granica počinje od mjesnog groblja i ide prema jugu granicom k.o. Nijemci i k.o. D.N.Selo do šume (mjesta zvanog Pencov ribnjak) novoizgrađenim tvrdim putem do stare šume Narač u odjelu 3, odnosno do žičane ograde, gdje počinje južna granica lovišta. Južna granica od opisane točke ide prema zapadu žičanom ogradom u pravcu kanala Mašanj.

Zapadna granica polazi od kanala Mašanj sjeverno rubom šume g.j. Narač do odjela 51 g.j. Slavir, zatim prosjekom između odjela 51/54, sjeverno 50/51, zapadno 41/50, 40/49 do odjela 39, odnosno rubom šume i dalje sjeverno po katastarskoj granici do ceste Komletinci –Nijemci gdje završava zapadna, a počinje sjeverna granica .

Sjeverna granica ide cestom Komletinci - Nijemci do rudine Majur u smjeru istoka. Kod rudine Majur ide opet granicom između k.o. Nijemci i k.o. D.N.Selo do mjesnog groblja, tj. do početne točke.

- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Lipovca, oko Donjeg Novog Sela, na istočnom području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 1.428 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.

40

4. U lovištu od prirode obitavaju







divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 50 grla

41

- fazan – gnjetlovi 60 kljunova - trčka 40 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 21. zajedničko otvoreno lovište XVI/121 «DUBRAVA»

1. Opis granice Zapadna granica počinje na 9. prosjeci istok-zapad u šumi Narač između

odjela 2/5, zatim sjeveroistočno kroz odjel 3 granicom k.o. Donje Novo Selo i k.o. Nijemci, cestom kroz hrastik pored Pencovog ribnjaka, te dalje slijedi granicu k.o. Donje Novo Selo i k.o. Nijemci izlazi iza groblja od D.N.Sela prema Nijemcima, na asfaltnu cestu D.N.Selo-Nijemci. Prelazi cestu, ide kanalom prema zapadu tj. ponovo granicom k.o. D.N Selo i k.o. Nijemci, izlazi na asfaltnu cestu Nijemci-Komletinci (kod njive S. Kelčića). Granica cestom nastavlja prema Komletincima sve do kraja PIK-ovog zemljišta desno prema Bosutu i razdvaja Komletince i Nijemce. Produžava kanalom do šljunčane ceste u Bojarama, prelazi istu te ide dalje prema Bosutu. Sjeverna granica vraća se Bosutom nazad te razdvaja k.o. Đeletovci i k.o. Nijemci, sve do asfaltne ceste Nijemci - Đeletovci. Granica lovišta prelazi navedenu cestu, te nastavlja kanalom ispod Banovačke šumice, dalje kanalom ispod Hmeljarnika i dolazi do unke, tj. do puta Nijemci - Šidski Banovci. Nadalje slijedi kanal između posjeda PIK-a Nijemci i PIK-a Tovarnik, tj. ide starom međom ispod Podzidanog salaša, pa onda ispred Dizdarovog stana do Ivanačkog groblja (do šljunčane ceste Nijemci - Tovarnik). Prelazi cestu i ide dalje prema istoku granicom sa L.D. Ilača do dubokog kanala tj. do granice sa L.D. Ilinci (do granice sa Srbijom i Crnom Gorom). Istočna granica nastavlja tim kanalom tj. granicom na jug sve do šljunčane ceste Nijemci - Ilinci, prelazi istu i nastavlja dalje do kanala Vodenica, tj. do mjesta gdje se taj kanal ulijeva u Bosut.

Južna granica ide Bosutom na zapad prema selu Nijemci u rudinu Guštu gdje izlazi u Belajevu leniju. Navedenom lenijom ide do asfaltirane ceste Nijemci-Podgrađe, te dalje nastavlja asfaltom prema Podgrađu do teretne vage, obilazi je, te lenijom za Pabreže ide do prvog reda šljiva sa lijeve strane Rusinog stana. Linija lovišta se potom spušta sa njive na Bosut odakle ide Bosutom do 9. prosjeke, te s njom zapadno između odjela 4/8, 4/7 i 3/6 šume Narač do početne točke između odjela 2/5. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, oko mjesta Nijemci, sjeverno od Lipovca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

42


Ukupna površina lovišta iznosi 3.755 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju

a) glavne vrste divljači - srna obična - zec obični - fazan – gnjetlovi -trčka




43



divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 34 grla - zec obični 106 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 22. Zajedničko otvoreno lovište XVI/122 "BRADARICA"

1. Opis granice

Zapadna granica počinje na rijeci Bosut, ide na sjever zapadnim rubom šume Bradarica te granicom katastarske općine na sjever i dolazi do šume Aljmaš. Južnim rubom šume Aljmaš dolazi do asfaltne ceste Orolik-Đeletovci. Cestom ide na sjever, a rubom šume dolazi do pruge Vinkovci-Tovarnik, prelazi prugu i nastavlja dalje na sjever asfaltnom cestom do raskršća asfaltne ceste puta Vinkovci-Tovarnik, gdje završava zapadna, a počinje sjeverna granica lovišta. Sjeverna granica od raskršća navedenih cesta proteže se rubom šume Žirište u smjeru jugoistoka asfaltnom cestom do kraja odjela 46. Tu naglo skreće rubom šume na sjever do kraja odjela 41. Granica napušta šumu Žirište i jednim dijelom ide smjerom sjevera, kada naglo lomi prema istoku, a granicom k.o. Šidski Banovci dolazi do Ćirine pruge, gdje završava sjeverna granica, a počinje istočna granica. Istočna granica spušta se na jug Ćirinom prugom, presjeca asfaltnu cestu Vinkovci-Tovarnik i produžuje dalje na jug u izlomljenoj crti te dolazi do tromeđe k.o. Banovci, Ilača i Kunjevci. Tu završava istočna granica. Južna granica od navedene tromeđe sjeverozapadnom granicom s k.o. Nijemci dolazi do asfaltne ceste Nijemci-Đeletovci, prelazi cestu te se jugozapadno spušta na rijeku Bosut. Rijekom Bosut nastavlja se granica do šume Bradarica te južnim rubom šume i Bosutom dolazi do polazne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima,

44

mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, odnosno južno i zapadno od Đeletovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica

45

- divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 70 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 52 kljuna Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 23. Zajedničko otvoreno lovište XVI/123 "GLAZDOL"

1. Opis granice Zapadna granica polazi od asfaltne ceste Vinkovci - Tovarnik i ruba šume te nastavlja sjeverno, prelazi prugu Vinkovci - Tovarnik i rubom šume dolazi do puta za Cerić. Sjeverna granica kreće se rubom šume Dubrave do asfaltne ceste Jankovci - Petrovci, nastavlja dalje granicom između k.o. Petrovci i k.o. Stari Jankovci te dolazi do točke gdje se spaja s k.o. Svinjarevci. Istočna granica nastavlja granicom k.o. Stari Jankovci i k.o. Svinjarevci te dolazi na jug do granice k.o. Srijemske Laze. Južna granica nastavlja granicom između k.o. Stari Jankovci i Srijemske Laze, dolazi do asfaltne ceste Vinkovci - Tovarnik i nastavlja dalje prema zapadu do polazne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 106 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, odnosno oko Starih Jankovaca, na području Vukovarsko-srijemske

46

županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






U prolazu boravi divlja svinja.

47




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 36 grla - zec obični 35 grla - fazan – gnjetlovi 72 kljunova - trčka 50 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 24. Zajedničko otvoreno lovište XVI/124 "ŽIRIŠTE - BILILO"

1. Opis granice Zapadna granica počinje asfaltnom cestom Vinkovci-Tovarnik te ide sjeverno rubom šume Žirište do vrha odjela 35 i nastavlja dalje na sjeverozapad javnim zemljanim putem sve do potoka Savak. Nadalje ide u smjeru sjeveroistoka tokom potoka Savak te nadalje sredinom rita do Ćirine pruge, odnosno nekadašnje željezničke postaje Grabovo, gdje završava zapadna granica. Sjeverna granica počinje od željezničke postaje Grabovo pa nastavlja asfaltnom cestom do starog Grabovačkog groblja te nadalje ide u smjeru jugoistoka do Acina salaša i dalje ritom do asfaltne ceste Sotin-Tovarnik, gdje završava sjeverna granica. Istočna granica ide asfaltnom cestom u pravcu Tovarnika do početka šume Jelaš (državno lovište) te nastavlja zapadnim rubom šume do vrha odjela 26, gdje i završava. Južna granica počinje od vrha odjela 26 šume Jelaš te ide u smjeru zapada lenijom, tj. Bokšičkim putem u visini šume Bokšić, (odjel 51), gdje skreće lijevo na jug oko 300 m i nadalje u istom smjeru do Ćirine pruge. Granica dalje nastavlja jednim kraćim dijelom južnom granicom općine Tompojevci, gdje skreće južno uz rub šume Žirište, odnosno ide istočnim rubom odjela 41 i 46 do asfaltne ceste Vinkovci-Tovarnik, zatim cestom u pravcu Vinkovaca na zapad do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima,

48

mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko lovište nadmorske visine od 100 do 106 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Vukovara na zapadnim počecima obronaka Fruške Gore, oko mjesta Berak, Čakovci, Bokšić, Tompojevci i Mikluševci, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je brežuljkasti teren.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka

49

- prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta



U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 33 grla - zec obični 136 grla - fazan – gnjetlovi 240 kljunova - trčka 200 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 25. Zajedničko otvoreno lovište XVI/125 "PRIMA"

1. Opis granice Zapadna granica započinje od ceste Vinkovci-Tovarnik, ide prema sjeveru nekadašnjom prugom Ilača-Vukovar, pokraj rudine Vikiljevac do naselja Bokšić, gdje počinje sjeverna granica lovišta. Sjeverna granica ide istočno zemljanim putem od nekadašnje pruge Ilača-Vukovar, ispod naselja Bokšić, tj. ispod vrtova koji su od središta naselja udaljeni oko 400 m te dolazi do ruba šume Bokšić, nastavlja lijevo prema sjeveru i izbija na zemljani put (nekadašnji drvored oraha) te dalje na istok sve do puta Ilača-Tompojevci, kojim se spušta na jug do granice k.o. Tompojevci, nastavlja na istok lenijom što dijeli k.o. Ilača od k.o. Tompojevci, dolazi do ruba šume Jelaš te rubom šume do granice s k.o. Tovarnik. Istočna granica od šume Jelaš ide lenijom na jug do ceste Tovarnik-Vinkovci, zatim navedenom cestom u pravcu Tovarnika, oko 300 m do kanala Granični (Rudina-Kreket). Kanalom Granični prelazi preko pruge Zagreb-Tovarnik do kanala Boris, kanalom Boris u smjeru istoka oko 500 m ide do kanala Rubetinci 4, gdje se proteže uz navedeni kanal do ceste Tovarnik-Ivanci (ime bivšeg naselja u daljnjem tekstu). Navedenom cestom proteže se u smjeru istoka do 150 m do kanala Putni Anta 2, njime južno prema državnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom (rudina Cunjevo).

50

Južna granica započinje kanalom Anta 7, vraća se smjerom zapada sve do ceste Ilača-Nijemci. Kod nekadašnjeg groblja Ivanci kreće se južno od navedenog groblja u pravcu kanala Granični-Ivanci, i dalje kanalom sve do kanala Ivanci 4. Kanalom Ivanci 4 u smjeru sjevera proteže se do Ilačkoga kanala, gdje se uza nj proteže u smjeru zapada (oko 300 metara po k.o.). Od navedene točke ide u smjeru kanala Jezerac 2, i po njemu do kanala Boris i njime do presjecanja šljunčanom cestom Šidski Banovci-Nijemci. Od navedenog mjesta granica lovišta proteže se do željezničke pruge Zagreb-Tovarnik (150 metara od željezničke postaje Šidski Banovci u pravcu Ilače) i istim smjerom sve do mjesta gdje se presjeca cesta Tovarnik-Vinkovci s nekadašnjom prugom Ilača-Vukovar neposredno uz nogometno igralište u Šidskim Banovcima, gdje dolazimo na polaznu točku.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca i sjeverno od Lipovca, oko mjesta Ilača, na istoku Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica

51

- jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 22 grla - zec obični 50 grla - fazan – gnjetlovi 108 kljunova - trčka 60 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 26. Zajedničko otvoreno lovište XVI/126 "BAJIN DOL"

1. Opis granice Istočna i južna granica lovišta graniči cijelom svojom dužinom s državnom granicom Republike Srbije. Na istočnom dijelu presjeca magistralni put Tovarnik-Šid

52

iza tovarničkoga pravoslavnoga groblja te nastavlja prijelazom preko željezničke pruge Tovarnik-Šid. Daljnji nastavak granice omeđen je prirodnim kanalom Boris i dijelom kanala Cunjevo, koji je i prije dijelio taj dio bivših općina. Najveći dio sjeverne granice proteže se uz rub šume Jelaš, počevši s katastarskim dijelom puta od međe Ilače prema magistralnom putu Tovarnik-Vukovar. Od ruba šume, lovište se povlači prema jugu i Tovarniku u dužini 1250 metara te dalje nastavlja u smjeru istoka zemljanim putem u dužini 770 metara i spaja se s državnom granicom. Zapadna granica proteže se od ruba šume Jelaš prema jugu do magistralnoga puta Tovarnik-Ilača, a potom šljunčanim putem preko parcele Kundrovac. Dalje nastavlja magistralnim putem prema istoku u dužini oko 300 m do prirodnoga kanala, koji je i prije dijelio katastarske parcele dvaju sela te tim kanalom prema jugu presijeca željezničku prugu Tovarnik-Ilača do kanala Boris. Uz sam kanal Boris ide prema istoku u dužini oko 300 m te ponovno nastavlja prema jugu, gdje se spaja s kanalom Cunjevo i državnom granicom Srbije i Crne Gore.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske županije, oko mjesta Tovarnik. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



a) glavne vrste divljači - srna obična -zec obični -fazan – gnjetlovi -trčka

53






divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 26 grla - zec obični 70 grla - fazan – gnjetlovi 120 kljunova - trčka 100 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 27. Zajedničko otvoreno lovište XVI/127 "BADNJARA"

54

1. Opis granice

Istočnim dijelom graniči s atarom Bapska, jugoistočnim dijelom proteže se dijelom državne granice sa Republikom Srbijom, južnim dijelom graniči sa zajedničkim lovištem br. XVI/126 Bajin dol. Regionalna cesta Tovarnik-Vukovar zapadnom stranom dijeli lovište od državnog lovišta Jelaš. Put kroz ekonomiju i vrh vinograda Vupik-a do salaša Mate Šimundvara i prolaz zvani Manduša do Dunava na zapadu graniči s zajedničkim lovištem br. XVI/129 Vučedol. Dunavom do mohovskog rita graniči sa Republikom Srbijom. Sjevernim dijelom preko Mićinog salaša i gornjim dijelom (rubom) Badnjare graniči s Mohovom. Sjeveroistočnim dijelom i starom lenijom graniči s Bapskom.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Iloka, oko mjesta Opatovac i Lovas, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je brežuljkasti teren.






55





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 34 grla - zec obični 84 grla - fazan – gnjetlovi 132 kljuna - trčka 90 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 28. Zajedničko otvoreno lovište XVI/128 "VUKOVO-KORDOŠ"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Bapska, Lovas i Šid, ide na sjever, te sjeverozapad, pa ponovno na sjever do državne granice na rijeci Dunav, odnosno zapadna granica lovišta poklapa se s istočnom granicom općine Lovas.

56

Sjeverna granica ide državnom granicom po rijeci Dunav na istok do krajnje točke Republike Hrvatske na rijeci. Istočna granica proteže se od Dunava na jugoistok državnom granicom do šume Čukala u visini sela Vizić (koje se nalazi u Vojvodini). Južna granica nastavlja se dalje državnom granicom na zapad obuhvaćajući šumske predjele Maćer i Brizu, obilazi uzgajalište divljači Dugo Cerje - Česta - Voćin te dalje nastavlja državnom granicom na početnu točku, gdje završava južna, a počinje zapadna granica lovišta.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 95 do 125 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Iloka, oko mjesta Bapska, Ilok, Mohovo i Šarengrad, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je brežuljkasti teren.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala

57

- divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 90 grla - divlja svinja 24 grla - zec obični 226 grla - fazan – gnjetlovi 445 kljunova - trčka 196 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 29. Zajedničko otvoreno lovište XVI/129 "VUČEDOL"

1. Opis granice

Zapadna granica počinje na 26. odjelu šume Lipovača i ide prema sjeveroistoku rubom šume, od ruba šume prema sjeveroistoku do Bobotskog kanala, Bobotskim kanalom do ceste zvane Lipovački put, gdje granica skreće prema sjeveru do ceste Vukovar - Trpinja, prelazi cestu i ide do tromeđe k.o. Trpinja, k.o. Borovo i

58

grada Vukovara, potom prema istoku u cik-cak liniji, dolazi do ulaza u Borovo Selo, prelazi željezničku prugu Vinkovci - Dalj i produžuje do Dunava. Sjeverna granica produžuje rijekom Dunav iza sela Sotin (do tzv. Manduše). Istočna granica ide cestom Vukovar -Ilok, presjeca cestu i ide dalje prema jugozapadu asfaltnom cestom sve do ceste Vukovar - Tovarnik. Južna granica nastavlja od te točke 2,5 km sjevernim dijelom ceste Vukovar - Tovarnik, presjeca cestu i ide u cik-cak liniji do bare kod Grabova, nastavlja sjevernim dijelom bare prema jugozapadu do tromeđe k.o. Sotin, k.o. Negoslavci i k.o. Čakovci, nastavlja prema sjeveru do ulaza u Ovčaru te nastavlja cik-cak linijom do ceste Vukovar - Negoslavci, presjeca ju i ide prema zapadu do tromeđa k.o. Negoslavci, k.o. Petrovci i grada Vukovara. Od navedene tromeđe ide cik-cak linijom do ceste Vukovar - Stari Jankovci, koju presjeca na 500 m od bare zvane Trešnja, ide sjevernim dijelom do gradskoga smetlišta (Petrovačke dole). Od kraja Petrovačke dole ravnom linijom ide na sjever do ruba šume Đergaj, zatim južnim dijelom šume te njezinim zapadnim rubom do ceste Vukovar - Vinkovci, presijeca cestu i željezničku prugu Vinkovci - Vukovar, ide do Bobotskoga kanala, a Bobotskim kanalom na sjeverozapad. Napušta Bobotski kanal nakon 1500 m i ide izlomljenom linijom prema rubu šume Lipovača gdje je i polazna točka.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugozapadno i jugoistočno od Vukovara, oko mjesta Vukovar, Sotin i Lipovača, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



a) glavne vrste divljači

59

- srna obična - divlja svinja - zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka






divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 50 grla - divlja svinja 16 grla - zec obični 150 grla - fazan – gnjetlovi 400 kljunova

60

- trčka 180 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 30. Zajedničko otvoreno lovište XVI/130 "CREPOV DOL"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na mostu preko potoka što dolazi iz smjera Petrovaca i u svom daljnjem toku predstavlja granicu sa susjednim zajedničkim lovištem br. XVI/135 Grabik, do ušća u rijeku Vuku, što znači da je kompletna granica između zajedničkog lovišta br. XVI/130 Crepov dol sa susjednim lovištem Grabik omeđena navedenim potokom. Sjeverna granica lovišta nastavlja rijekom Vukom od ušća potoka, koji označava granicu prema lovištu Grabik, pa sve do završetka k.o. Bogdanovci prema Vukovaru. Sjeverni susjedi s druge strane Vuke su zajednička lovišta br. XVI/137 Jordan i br. XVI/ 129 Vučedol. Istočna granica počinje na rijeci Vuki i ide granicom k.o. Bogdanovci i Vukovar, te završava na tromeđi zajedničkih lovišta br. XVI/135 Crepov dol, br. XVI/129 Vučedol te zajedničkog lovišta br. XVI/141 Brestovo. Južna granica lovišta cijela je omeđena katastarskim granicama k.o. Bogdanovci i k.o. Petrovci te je južni susjed zajedničko lovište Brestovo.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, južno od Vukovara, oko mjesta Bogdanovci, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 1.687 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.

61








divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 16 grla - zec obični 60 grla

62

- fazan – gnjetlovi 120 kljunova - trčka 50 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 31. Zajedničko otvoreno lovište XVI/131 "ZVERINJAK"

1. Opis granice Zapadna granica počinje ispred ekonomije Žankovac, ide ravno sjeverno do asfaltne ceste Nuštar - Ostrovo, prelazi cestu lenijom ravno na sjever, potom ide sjeveroistočno i ponovo sjeverno kroz k.o. Ostrovo, izbija na rijeku Vuku, gdje završava zapadna granica. Sjeverna granica počinje od navedene točke rijekom Vukom do Bobotskoga kanala, ide kanalom sjeverno do šljunčane ceste Tordinci - Pačetin, šljunčanom cestom istočno do asfaltne ceste Pačetin - Vukovar, asfaltnom cestom u smjeru jugoistoka do pruge Vinkovci - Vukovar, prelazi prugu i dalje nastavlja asfaltnom cestom te izbija na magistralnu cestu Vinkovci – Vukovar - Osijek. U smjeru jugoistoka, nastavlja kanalom do rijeke Vuke, gdje završava sjeverna, a počinje istočna granica. Istočna granica ide od navedene točke na jug granicom k.o. Nuštar i k.o. Marinci do tromeđe k.o. Nuštar, Marinci i Cerić. Južna granica ide u smjeru jugozapada do kanala Ervenica, zatim šljunčanom cestom prelazi željezničku prugu te izbija na početnu točku ispred ekonomije Žankovac.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Vinkovaca, oko mjesta Nuštar, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 2.093 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100

63

m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Na području lovišta nalazi se dio (20 ha) značajnog krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju






64

U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 70 grla - fazan – gnjetlovi 90 kljunova - trčka 50 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 32. Zajedničko otvoreno lovište XVI/132 "ŠOMOĐ"

1. Opis granice Zapadna granica počinje od ruba šume Šomođ (druga brkljača), nastavlja tokom Vuke zapadno prema Mlaki do lenije, zatim nastavlja na sjever do ceste Antin-Tordinci te velikom lenijom kroz Agrar sjeverno prema Korođu do ceste Korođ-Tordinci. Nastavlja na sjeveroistok opisanom jugoistočnom granicom zajedničkog lovišta br. XVI/136 Dombok kanalom do granice s k.o. Ludvinci, zatim na sjever uz istočni rub šume Gunja, te nadalje granicom Vukovarsko-srijemske županije na sjever do Ćelija. Sjeverna granica nastavlja granicom s Osječko-baranjskom županijom (Bobotski kanal). Istočna granica nastavlja od Bobotskoga kanala istočnim dijelom do ušća kanala u rijeku Vuku. Južna granica nastavlja tokom rijeke Vuke do drugoga bunara, prelazi rijeku Vuku, produžuje kanalom do ceste Ostrovo-Tordinci, zatim od ceste Ostrovo-Tordinci do Vuke dalje tokom Vuke do početne točke (druge brkljače).


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Vinkovaca, sjeverno od Tordinaca i južno od Ćelija, na jugoistočnoj granici Osječko-baranjske županije, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



65

3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Na području lovišta nalazi se dio (275 ha) značajnog krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave.






se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar

66

- vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 70 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 33. Zajedničko otvoreno lovište XVI/133 "ASAĐ"

1. Opis granice Istočna granica lovišta počinje na rijeci Vuki i istočnom dijelu šume Budžak, ide sjeverno rijekom Vukom između šuma Budžak i Šomođ do kraja šume Šomođ, nadalje na sjever granicom k.o. Tordinci do asfaltne ceste Tordinci - Antin, prelazi ju te nastavlja poljskim putem sjeverozapadno tzv. "agrarnom lenijom" do tromeđe k.o. Antin, Korođ i Tordinci. Sjeverna granica polazi od navedene tromeđe, nastavlja kanalom koji se ulijeva u Antinski prokop i prokopom sve do željezničke pruge Osijek - Vinkovci. Zapadna granica nastavlja rijekom Vukom do sela Gaboš. Južna granica nastavlja rijekom Vukom ispod južnoga dijela šume Asađ te nastavlja tokom rijeke Vuke do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Vinkovaca, oko mjesta Antin, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. 2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 1.430 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi

67

za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Na području lovišta nalazi se dio (268 ha) značajnog krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju





se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja

68

- grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 10 grla - zec obični 42 grla - fazan – gnjetlovi 90 kljunova - trčka 44 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 34. Zajedničko otvoreno lovište XVI/134 "CERIĆ" 1. Opis granice Zapadna granica počinje kanalom Ervenica od pruge Vinkovci-Beograd te nastavlja kanalom preko ceste Cerić-Vinkovci i dalje do k.o. Nuštar. Sjeverna granica počinje od granice k.o. Nuštar i k.o. Cerić, ide na istok granicom k.o. do tromeđe k.o. Nuštar, k.o. Marinci i k.o. Cerić, do mjesta zvanoga Stara ribara. Istočna granica ide od Stare ribare na jug potokom Cerićke bare ispod rudine Plandište sve do tromeđe k.o. Cerić, k.o. Marinci i k.o. Petrovci, kod šume Otolinac, na mjestu zvanom Mali izvor. Granica nastavlja rubom šume na jug sve do šume Vidočevac te dalje do šljunčanoga puta Cerić - Stari Jankovci, prelazi put i granicom šume Dubrave na jug do lenije ispod Brizne do granice područja grada Vinkovaca. Južna granica proteže se u smjeru sjeverozapada rubnim područjem grada Vinkovaca, ne lomi prema sjeveru, nego nastavlja istim pravcem u naselje Mala Bosna te cestom prema Vinkovcima do pruge Vinkovci-Beograd te prugom u smjeru sjeverozapada do kanala Ervenica.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeveroistočno od Vinkovaca te istočno i jugoistočno od Cerića, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.



69






se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka

70

- siva čaplja - grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 52 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 35. Zajedničko otvoreno lovište XVI/135 "GRABIK"

1. Opis granice Zapadna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. Nuštar, Marinci i Bršadin. Spušta se prema jugu rudinom Henrikovci poljoprivrednoga dobra, onda Prvom, Drugom i Trećom ribarom nastavlja dalje na jug barama kojima teče izvorna voda. Dolaskom do šume Otolinac ide rubom šume, obilazi ju i ide dalje na istok i jug te dolazi do međe k.o. Marinci-Petrovci, gdje završava zapadna granica i počinje južna. Južna granica polazi od međe Marinci-Petrovci. Od ruba šume do vrha šume zvanoga Petrovačko mrcilište proteže se dalje do prve lenije koja istočno udara točno na tromeđu k.o. Marinci, Petrovci i Bogdanovci, gdje završava južna granica. Istočna granica počinje na tromeđi Marinci, Petrovci i Bogdanovci i depresijom Brođanka povlači se sjeverno barama, kroz koji teče Bogdanovački potok Savak. Granica ide potokom ispočetka sjeverno prema selu, a kasnije ide uz potok sjeveroistočno prema Seoskim livadama i Kervešu. Tu granica ide prema istoku i dolazi do rijeke Vuke gdje se potok ulijeva i završava istočna granica, točno na tromeđi Marinci, Bogdanovci i Bršadin. Sjeverna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. Marinci, Bogdanovci i Bršadin, ide rijekom Vukom na sjeverozapad. Daljnji tok rijeke skreće jugozapadno, a tako i granica i povlači se rijekom do tromeđe k.o. Marinci, Nuštar i Bršadin, gdje prirodni potok iz ribara utječe u Vuku. Tu se sastavljaju sjeverna i zapadna granica lovišta. Granice zajedničkog lovišta br. XVI/135 s tri strane, tj. s istočne, zapadne i sjeverne opasuju vodeni tokovi, a južno međa k.o. Marinci i Petrovci.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeveroistočno od Vinkovaca prema Vukovaru te južno od Marinaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.

71


Ukupna površina lovišta iznosi 1.217 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.





U prolazu boravi divlja svinja.

72




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 16 grla - zec obični 106 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 36. Zajedničko otvoreno lovište XVI/136 "DOMBOK"

1. Opis granice Zapadna granica lovišta počinje na rijeci Vuki, tj. tromeđi k.o. Antin, Korođ i Markušica te njome ide prema sjeverozapadu na krajnji zapadni dio lovišta, tromeđu k.o. Markušica, Korođ i Ada, gdje i završava zapadna granica. Sjeverna granica polazi od ove točke i ide na istok, odnosno sjeveroistok granicom k.o. Korođ i Laslovo, tj. granicom Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, rubom bivšega posjeda PIK-a iz Vinkovaca i rudinom Benefilo, potom se spušta na jug, pa na istok, a sve granicom k.o. Laslovo i Korođ. Nastavlja kroz šumu Gunja u k.o. Ludvinci, granicom Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a ujedno i oko rudine Sinor te stiže na krajnju istočnu točku lovišta na tromeđi k.o. Tordinci, Ludvinci, Korođ, gdje završava sjeverna i započinje jugoistočna granica. Jugoistočna granica produžuje od ove točke na jugozapad ispod rudine Dombok, prema zapadu do kanala Antinski prokop te njime na zapad do pruge Vinkovci-Osijek. Presjeca prugu i stiže na početnu granicu, tj. tromeđu Antina, Korođa i Markušice.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od

73

Vinkovaca, oko Korođa, na granici sa Osječko-baranjskom županijom, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača

74

- divlja guska lisasta U prolazu boravi divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima



divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 20 grla - zec obični 62 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 37. Zajedničko otvoreno lovište XVI/137 "JORDAN" 1. Opis granice Zapadna granica počinje na šljunčanoj cesti što vodi za Tordince izlomljenom linijom prema sjeverozapadu, odnosno kanalom, koji je ujedno i istočna granica zajedničkog lovišta br. XVI/132 Šomođ do Bobotskog kanala. Sjeverna granica počinje na Bobotskom kanalu, ide na sjeveroistok granicom Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, dolazi do asfaltne ceste Trpinja-Osijek, prelazi ju, pa nastavlja dalje županijskom granicom na sjeveroistok, a iznad sela Vera na jugoistoku izbija na željezničku prugu Vukovar-Dalj, gdje završava sjeverna granica. Istočna granica ide od navedene točke na željezničkoj pruzi u smjeru jugozapada granicom općine Trpinja, izbija na kanal uz voćnjak te u cik-cak liniji ide kanalom na jug i dalje granicom općine Trpinja do asfaltne ceste Vukovar-Osijek, prelazi cestu, zatim ide granicom gradskoga područja Vukovar, obuhvativši mjesto Lipovaču, dolazi ponovo na Bobotski kanal, spušta se na jug prelazeći željezničku prugu i asfaltnu cestu Vinkovci-Vukovar i dolazi na zapadni rub šume Đergaj. Rubom šume dolazi do rijeke Vuke, gdje završava istočna granica lovišta. Južna granica ide rijekom Vukom na zapad do tromeđe k.o. Nuštar, Marinci i Bršadin. Tu napušta rijeku Vuku, u smjeru sjeverozapada prelazi glavnu cestu Vinkovci-Vukovar. Od toga mjesta nastavlja asfaltnim odvojkom za Pačetin do pruge Vinkovci-Vukovar, prelazi prugu, dolazi do šljunčane ceste koja vodi za Tordince. Idući zapadno tom cestom dolazi se na početnu točku lovišta.

75


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Vukovara, oko mjesta Vera, Bobota, Bršadin, Pačetin i Trpinja, na južnoj granici Osječko-baranjske županije, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka

76

- čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 84 grla - zec obični 410 grla - fazan – gnjetlovi 490 kljunova - trčka 220 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 38. Zajedničko otvoreno lovište XVI/138 "BORINCI"

1. Opis granice Zapadna granica lovišta počinje na cesti Jarmina-Karadžićevo, na tromeđi k.o. Jarmina, Karadžićevo i Ivankovo, ide na sjever, potom na istok, pa ponovo na sjever granicom k.o. Karadžićevo, Jarmina i Gaboš, gdje i završava. Sjeverna granica prolazi kroz rudinu Jakovci i spušta se južnije rubom rudine Jakovci, odnosno nekadašnjih PIK-ovih tabli granicom k.o. Gaboš i k.o. Jarmina. Dolazi do asfaltne ceste Vinkovci-Osijek, njome se penje na sjever do prve lenije te nastavlja na istok, pa po završetku te lenije produžuje ponovno direkno na sjever do granice k.o. Gaboš i k.o. Jarmina. Istočna granica ide od ove točke ispod pruge i spušta se na jug, odnosno jugozapad pa na jugoistok do ruba voćnjaka Borinci i rubom voćnjaka do pruge Vinkovci-Osijek te prugom ide na jugoistok do Ratne pruge, gdje završava.

77

Južna granica ide na zapad ratnom prugom do ceste Vinkovci-Osijek i cestom prema sjeveru do naselja Jarmina zatim granicom državnog lovišta Durgutovica 1 do tromeđe k.o. Ivankovo, Karadžićevo i Jarmina.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, zapadno od Vinkovaca, oko Jarmine, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica - čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača

78

- šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 48 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 39. Zajedničko otvoreno lovište XVI/139 "RAVNA"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi Karadžićeva, Šodolovaca i Markušice, ide prema sjeveru do šume Tomin hrast, nastavlja rubom šume, odnosno putem Mrzović-Markušica prema sjeveroistoku do kraja šume (odjela 41), zatim nastavlja istim putem (putem za Markušicu) i južnom stranom rudine Livadski lug. Od te točke, tj. nekadašnjega pogona Čeretinci ide izlomljenom linijom prema sjeveru, a što je ujedno i granica državnog lovišta Tomin hrast do najsjevernije točke odjela 21, gdje je ujedno i granica Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Sjeverna granica počinje od navedene točke, ide granicom k.o. Ada i k.o. Markušica prema sjeveroistoku, prelazi cestu Markušica-Osijek te nastavlja na sjeveroistok rubom rudine Velike njive i Mađarsko polovlje te izbija na rijeku Vuku, gdje i završava sjeverna i počinje istočna granica.

79

Istočna granica ide rijekom Vukom, odnosno granicom k.o. Antin i Markušica pa sve zavijajući rijekom Vukom obilazi naselje Markušica i stiže na tromeđu k.o. Antin, Markušica i Gaboš, gdje i završava istočna granica i počinje južna granica. Od ove tromeđe ide na jugozapad kanalom presijecajući put Vinkovci-Osijek i rudinu Skela i Gaboško polje po sjevernom rubu rudine Miljac ide na zapad sve do kanala Vučica, kojim ide do tromeđe k.o. Markušica, Gaboš i Karadžićevo. Granica dalje ide istočnom stranom od Vučice granicom k.o. Gaboš i Karadžićevo uz rudinu Miljac i Pašnjak i tako stiže granicom do tromeđe k.o. Karadžićevo, Gaboš i Jarmina, produžavajući dalje na jugoistok granicom k.o. Karadžićevo i Jarmina, stiže na krajnji istočni dio lovišta, gdje i završava istočna granica. Južna granica ide na zapad granicom k.o. Jarmina i Karadžićevo, spušta se južno, potom istočno putem Karadžićevo-Jarmina, produžuje dalje na zapad granicom k.o. Karadžićevo i Ivankovo i dalje rubom šume do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Vinkovaca, oko mjesta Markušica, Podrinje i Karadžićevo na granici sa Osječko-baranjskom županijom, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.




80







81

40. Zajedničko otvoreno lovište XVI/140 "TRAVNJAK"

1. Opis granice Zapadna granica počinje u visini naselja Mala Bosna, prelazi prugu Zagreb-Tovarnik, odakle kreće na jug i izlazi na cestu Vinkovci-Mirkovci, a zatim prugom za Brčko dolazi do željezničke postaje Vrapčana. Južna granica počinje od željezničke postaje Vrapčana i kamenom cestom nastavlja prema istoku, dolazi do naselja Bare pa prema jugoistoku rubom šume do puta Mirkovci-Privlaka. Granica se nastavlja dalje putem za Privlaku sve do početka šume Vrapčana B, a zatim istočno rubom šume i atara Rudina-Malet i izlazi na kanal Vidor i nastavlja njime na istok sve do granice k.o. Mirkovci i k.o. Jankovci. Istočna granica počinje granicom k.o. Mirkovci i k.o. Jankovci, nastavlja na sjever cijelom dužinom njive PZ Jankovci do lenije, što skreće na sjeverozapad i obuhvaća cijelu površinu njive PZ Jankovci i tako dolazi do crkve Vodice. Granica zatim kreće lenijom prema sjeveru i izlazi na asfaltnu cestu Mirkovci-Jankovci te nastavlja sjeverno rubom šume Dubrava i atara, prelazi prugu Zagreb-Tovarnik i ponovno nastavlja prema sjeveru rubom šume sve do granice sa zajedničkim lovištem XVI/134 Cerić. Sjeverna granica ide na zapad rubom gradskog područja u visini naselja Mala Bosna do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, oko Mirkovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 1.328 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između

poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju

82







divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 70 grla - fazan – gnjetlovi 126 kljunova - trčka 52 kljuna

83

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 41. Zajedničko otvoreno lovište XVI/141 "BRESTOVO"

1. Opis granice Lovište počinje od glavne ceste Petrovci-Jankovci. Južna strana lovišta graniči s k.o. Svinjarevci zaključno s k.č. 1364. Istočno se proteže poljskim putem s k.o. Negoslavci od k.č. 1364 zaključno s k.č. 931 (na rudini Brestovo). Sjeverno s k.o. Vukovar ima prirodnu granicu kanal Savak. Sjeverozapadno graniči s k.o. Bogdanovci, rudinom Poljica te preko Brođanke zapadno s k.o. Marinci sve do starog mrcilišta. Zatim se proteže do petrovačke šume Dubrava te rudinom Negar do sela Petrovci. Cijeli prostor lovišta "Brestovo" prostire se prirodnim poljskim putevima, kanalom Savak te petrovačkom šumom Dubrava.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Petrovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.




84

- trčka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno






85

42. Zajedničko otvoreno lovište XVI/142 "PASJAK"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Svinjarevci, Petrovci i Negoslavci, ide kanalom ravno na sjever te skreće poljskim putem na istok, a potom na sjever. Sjeverna i istočna granica produžuju se granicom grada Vukovara do tromeđe k.o. Berak, Negoslavci i Svinjarevci. Južna granica počinje od navedene točke i proteže se prirodnom granicom (rit koji razdvaja lovišta u Berku i Negoslavcima). Ostali dio južne granice predstavlja granica k.o. Svinjarevci i k.o. Negoslavci do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Negoslavaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






86





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 12 grla - zec obični 72 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 43. Zajedničko otvoreno lovište XVI/143 "GRADAC"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Borovo, k.o. Trpinja i područja grada Vukovara, ide kanalom na sjever u cik-cak liniji te sjeveroistok do granice k.o. Borovo i k.o. Trpinja, produžuje na sjeveroistok kanalom do željezničke pruge Borovo-Dalj.

87

Sjeverna granica produžuje istim kanalom na istok do asfaltne ceste Borovo-Dalj, nadalje na jugoistok, pa sjeveroistok na rijeku Dunav. Sjeverna granica lovišta je ujedno i granica Županije. Istočna granica nastavlja rijekom Dunav, koja je ujedno i državna granica, do granice između k.o. Borovo i granice grada Vukovara. Tu završava istočna granica. Južna granica ide od navedene točke ravno na zapad pored naselja Crepulja, pa zemljanim putem u cik-cak liniji prema sjeverozapadu dolazi na početnu točku.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Vukovara, kod Borova, na području Vukovarsko-srijemske županije, na granici sa Osječko-baranjskom županijom. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






88


U prolazu boravi divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se

ne gospodari po Zakonu o lovstvu. - veliki (sivi) puh - bjeloprsni jež - kobac - škanjac - jastreb kokošar - vjetruša klikavka - siva čaplja - grlica - zelena žuna


divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 24 grla - zec obični 58 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 44. Zajedničko otvoreno lovište XVI/144 "MEĐE"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Srijemske Laze, Slakovci i Svinjarevci, spušta se u slomljenoj liniji na jugozapad granicom k.o. Srijemske Laze i Slakovci na cestu Vinkovci-Tovarnik. Prelazi cestu, u slomljenoj liniji prelazi željezničku prugu Zagreb-Tovarnik, pa se spušta na jug granicom k.o. Slakovci i Srijemske Laze do ruba šume Dionica.

89

Južna granica ide od ove tromeđe na rubu šume Dionica na jugoistok rubom šume Dionica do tromeđe k.o. Slakovci, Orolik i Dionica. Istočna granica od ove tromeđe ide u slomljenoj liniji prema sjeveru između rudina Velike livade i Zrnac granicom k.o. Slakovci i Orolik, izlazi na željezničku prugu Zagreb-Tovarnik, prelazi ju, a zatim preko ceste Vinkovci-Tovarnik na sjeveru izlazi na tromeđu k.o. Slakovci, Orolik i Svinjarevci, gdje završava. Sjeverna granica od ove tromeđe ide rubom k.o. Svinjarevci i Slakovci prema sjeverozapadu sve do tromeđe k.o. Slakovci, Srijemske Laze i Svinjarevci, odnosno do početne točke zapadne granice.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, oko Slakovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






90





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 60 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 45. Zajedničko otvoreno lovište XVI/145 "PANJIK"

1. Opis granice Zapadna granica graniči sa zajedničkim lovištem br. XVI/140 Travnjak, a proteže se po granici općine Stari Jankovci, tj. po poljskom putu koji vodi od ceste Vinkovci-Tovarnik kod pravoslavnog svetišta Vodica, južno od kanala Vidor, tj. granice s državnim lovištem Vrapčana.

91

Sjeverna granica lovišta je cesta Vinkovci-Tovarnik, koja dijeli lovište od zajedničkog lovišta br. XVI/123 Glazdol. Istočna granica je granica sa zajedničkim lovištem br. XVI/146 Revenica, a proteže se 500 m istočno od bivše granice lovišta po poljskom putu do kanala Vidor i južno od Vidora, također 500 m istočno od bivše granice, poljskim putem (kanalom) zapadnog dijela predjela Vrtlog do nasutog puta (ceste) od Srijemskih Laza prema Privlaci do ceste između odsjeka 4 i 5 šume Dionica. Južna granica nastavlja zapadno cestom između odjela 4 i 5 te dalje do mosta na rijeci Bosut. Rijekom Bosut (uzvodno) sjeverozapadno se proteže do mosta na rijeci Bosut. Dolazi do ceste Mirkovci-Privlaka i nastavlja cestom do ceste Stari Jankovci-Privlaka. Istom cestom sjeveroistočno nastavlja do ruba odjela 28 šume Vrapčana te vanjskim rubom odjela 28, 26 i 27 šume Vrapčana dolazi na početnu točku opisa granice.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, oko Novih Jankovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





92






93

46. Zajedničko otvoreno lovište XVI/146 "REVENICA"

1. Opis granice Lovište Revenica prostire se u granicama k.o. Srijemske Laze, umanjeno za dio površina koje se nalaze u državnom lovištu Dionica i umanjeno za 120 ha poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u zajedničkom lovištu br. XVI/ 145 Panjik, a što ujedno predstavlja vidljivu i zaokruženu cjelinu.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca, oko Srijemskih Laza, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





- kuna zlatica - jazavac - tvor - lasica mala - divlja mačka - lisica

94

- čagalj - vrana siva - vrana gačac - svraka - čavka zlogodnjača - šojka kreštalica - divlja patka gluhara - divlja patka kržulja - liska crna - golub divlji - šljuka - prepelica - divlja guska glogovnjača - divlja guska lisasta




divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 36 grla - fazan – gnjetlovi 93 kljunova - trčka 34 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 47. Zajedničko otvoreno lovište XVI/147 "ALJMAŠ"

1. Opis granice Zapadna granica polazi od rijeke Bosut rubom šume Dionica k.o. Slakovci, Komletinci i Orolik, ide prema sjeveru u slomljenoj liniji između rudina Crnac i Velike livade, prelazi željezničku prugu Zagreb-Tovarnik, pa granicom k.o. Orolik-Slakovci prelazi cestu Vinkovci-Tovarnik i ide do tromeđe k.o. Slakovci, Svinjarevci i Orolik.

95

Sjeverna granica polazi od tromeđe k.o. Slakovci, Svinjarevci i Orolik ide sjeveroistočno, presjeca put Orolik-Negoslavci te se spušta u rit, prelazi potok Savak uspinje se ritom i ide granicom k.o. Berak (zemljanim putem) do uvale šume Žirište. Istočna granica kreće od uvale šume Žirište i ide prema jugu rubom šume do ceste Vinkovci-Tovarnik, prema istoku prati cestu do ceste Đeletovci-Nijemci, prema jugu prati cestu Đeletovci-Nijemci do kraja šume Aljmaš, rubom šume Aljmaš ide prema zapadu do potoka Savak, potom njime na jug sve do ruba šume Bradarica, zatim njezinim rubom kreće na zapad do kraja šume, te se prema jugu rubom šume Bradarica spušta do rijeke Bosut. Južna granica lovišta je određena Bosutom od k.o. Đeletovci do k.o. Slakovci.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca i zapadno od Tovarnika, oko Orolika, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






96





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 18 grla - zec obični 58 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova - trčka 70 kljunova Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 48. Zajedničko otvoreno lovište XVI/148 "MILJAC" 1. Opis granice Zapadna granica lovišta počinje na tromeđi k.o. Markušica, Karadžićevo i Gaboš, na kanalu Vučica, spušta se rubom rudine Miljac na jugoistok granicom k.o.

97

Karadžićevo i Gaboš, stiže do tromeđe k.o. Karadžićevo, Jarmina i Gaboš, gdje i završava zapadna, a počinje južna granica. Južna granica polazi kroz rudinu Jakovci spušta se južnije i rubom rudine Jakovci, odnosno nekadašnjih PIK-ovih tabli granicom k.o. Gaboš i k.o. Jarmina dolazi do asfaltne ceste Vinkovci-Osijek. Njome se penje na sjever do prve lenije i nastavlja na istok, pa po završetku te lenije produžuje ponovo direktno na sjever do granice k.o. Gaboš i k.o. Jarmina. Na taj način, zemljišna parcela (41 ha) koja pripada k.o. Gaboš ulazi u zajedničko lovište XVI/138 Borinci. Granica lovišta produžuje granicom k.o. Gaboš i k.o. Jarmina na istok, sve do tromeđe k.o. Jarmina, k.o. Gaboš i k.o. Ostrovo, gdje završava južna, a počinje istočna granica. Istočna granica polazi od tromeđe k.o. Jarmina, Gaboš i Ostrovo, ide u smjeru sjevera kroz rudinu Vidraš, presjeca prugu Vinkovci-Osijek i stiže do kanala Savak, kanalom jugoistočno, pa sjeverno, presjeca put Ostrovo-Gaboš i produžuje na rijeku Vuku, gdje završava istočna, a počinje sjeverna granica. Sjeverna granica ide rijekom Vukom obuhvaćajući šumu Budžak, nastavlja rijekom Vukom do pruge Vinkovci-Osijek, iznad sela Gaboš te dalje Vukom na tromeđu k.o. Gaboš, Markušica i Antin i dalje na jugozapad preko rudine Skela kanalom na početnu točku.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverozapadno od Vinkovaca, kod Gaboša, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.


Ukupna površina lovišta iznosi 1.499 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između

poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Na području lovišta nalazi se dio (130 ha) značajnog krajobraza Vuka, s tim da lov nije zabranjen, a dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju

98




U prolazu boravi divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se



divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 14 grla - zec obični 44 grla - fazan – gnjetlovi 150 kljunova

- trčka 70 kljunova

99

Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom. 49. Zajedničko otvoreno lovište XVI/149 "SVETINJE"

1. Opis granice Zapadna granica počinje na tromeđi k.o. Slakovci, Srijemske Laze i Svinjarevci, nastavlja prema sjeveru kanalom Španski dol te lenijom koja predstavlja granicu između k.o. Stari Jankovci i k.o. Srijemske Laze. Sjeverna granica nastavlja granicom s k.o. Petrovci i k.o. Negoslavci do tromeđe k.o. Negoslavci, k.o. Berak i k.o. Svinjarevci do potoka Savak. Istočna granica nastavlja potokom Savak do tromeđe k.o. Berak, k.o. Orolik i k.o. Svinjarevci. Južna granica nastavlja od navedene tromeđe lenijom prema zapadu (granica s k.o. Orolik i k.o. Slakovci) te dolazi do početne točke.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, istočno od Vinkovaca i južno od Vukovara, oko Svinjarevaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima. 2. Površina lovišta Ukupna površina lovišta iznosi 1.282 ha. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1. 3. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Dio površina je sumnjiv na minsko-eksplozivne naprave. 4. U lovištu od prirode obitavaju


100

- trčka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno






101

50. Zajedničko otvoreno lovište XVI/150 "VIDRAŠ" 1. Opis granice Zapadna granica ide od sjevernoga dijela voćnjaka Borinci izlomljenom linijom na sjever, prelazi željezničku prugu Vinkovci-Osijek, zatim asfaltnom cestom Nuštar-Osijek, a sve granicom k.o. Ostrovo i dolazi na rijeku Vuku, gdje završava zapadna granica. Sjeverna granica ide rijekom Vukom na istok do prvoga kanala koji se ulijeva u Vuku, zatim se strogo odvaja kanalom u pravcu jugoistoka prelazeći cestu Ostrovo-Tordinci i izbija ponovo na Vuku. Od mjesta gdje kanal ulazi u rijeku Vuku prema istoku do zadnje lenije prije nuštarskog Zverinjaka završava sjeverna granica lovišta. Istočna granica zajedničkog lovišta Vidraš poklapa se sa zapadnom granicom zajedničkog lovišta br. XVI/131 Zverinjak te u izlomljenoj liniji prema jugu dolazi na asfaltnu cestu Nuštar-Ostrovo. Od mjesta gdje je nekad bilo uzletište poljoprivrednog zrakoplovstva, strogo ide na jug u pravcu upravne zgrade ekonomije Žankovac. Južna granica ide na zapad šljunčanim putem do pruge, pa ispred voćnjaka Borinci dolazi na početnu točku.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, sjeverno od Vinkovaca, oko Ostrova, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.




102

- zec obični - fazan – gnjetlovi - trčka







103

51. zajedničko otvoreno lovište XVI/151 «ŠIŠKOVKA» 1. Opis granice Zapadna granica počinje na potoku Bitulja uz južni rub šume Šiškovka (odjel

33), nastavlja rubom šume na sjever pa sjeverozapad i dolazi do odjela 24 kod ceste Prkovci-naselje Kladavac.

Sjeverna granica polazi od ruba šume G. j. Krivsko ostrvo (odjel 16/24), cestom u smjeru istok ide do Prkovaca, zatim potokom Biđ do granice k. o. Šiškovci i tom granicom sjeveroistočno do poljskog puta Retkovci-Cerna.

Istočna granica ide poljskim putem prema Cerni, izlazi na asfaltnu cestu te njome na zapad do potoka Biđ gdje završava istočna i počinje južna granica.

Južna granica ide Biđom do ušća Bitulje, nastavlja potokom Bitulja u smjeru jugozapada do šume Šiškovka, tj. južnoga dijela odjela 33, što predstavlja i početnu točku granice lovišta.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugozapadno od Vinkovaca, oko Šiškovaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






104





divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 10 grla - zec obični 25 grla - fazan – gnjetlovi 40 kljunova - trčka 24 kljuna Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.

105

52. zajedničko otvoreno lovište XVI/152 «UGLJARA»

1. Opis granice Zapadna granica počinje od ušća Spačve u rijeku Bosut, pa nazad prema

zapadu uzvodno rijekom Bosut do šume Dubovice, mjesto zvano Cripara, rubom šume Dubovice idući na sjever, pa u oštrom luku na istok do asfaltne ceste Lipovac-Apševci.

Sjeverna granica proteže se od asfaltne ceste rubom šume Jasinje do kanala Đeram te s njim do državne granice sa Republikom Srbijom.

Istočna granica se proteže državnom granicom na jugoistok do šume Ugljara, nadalje lovište ide kroz šumu Ugljara i graniči sa k.o. Vašica u Republici Srbiji i izbija na rijeku Bosut.

Južna granica se proteže uzvodno sredinom rijeke Bosut do početne točke. -Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na

vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.

-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Vinkovaca, sjeverno od Lipovca, oko Apševaca, na području Vukovarsko-srijemske županije. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.






106


U prolazu boravi divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njimase




107

53. zajedničko otvoreno lovište XVI/153 «LIPICE» 1. Opis granice Početak opisa granice lovišta je točka na sjeveru prometnice Vrbanja –

Drenovci, koja je ujedno i sjeverna granica općine Drenovci. Dalje nastavlja kanalom Pričica u smjeru istoka, ide i dalje kanalom Pričica u smjeru juga do ceste Drenovci- Soljani, prelazi ju i nastavlja do kanala Božula, kojim u smjeru istoka ide do kanala Drenovača i njime se nastavlja u smjeru istoka do Spojnog kanala, kojim u smjeru juga ide do kanala Obošnica. Nastavlja se kanalom Obošnica u smjeru zapada do kanala Grbavi Jelas 1 te njime do Klarinog kanala i s njime zapadno do kanala Grbavi Jelas 2 te njime prema cesti Drenovci-Đurići, prelazi ju i nastavlja kanalom Jelas do ruba šume Rastovo, a dalje se nastavlja rubom šume G.j. Trizlovi-Rastovo u smjeru zapada do ceste Gunja-Drenovci (odjel 32/36). Prometnicom Gunja – Drenovci dolazi u centar Drenovaca i nastavlja dalje u pravcu sjevera prometnicom Drenovci-Vrbanja do početne točke opisa granice lovišta.


-Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost) ovo lovište spada u panonsko i nizinsko lovište nadmorske visine od 80 do 100 metara, smješteno u istočnoj Slavoniji, jugoistočno od Županje na jugu Vukovarsko-srijemske županije, oko Drenovaca. Karakteristika čitave površine je ravničarski teren sa vrlo blagim uzvisinama na pojedinim mjestima.





108



U prolazu boravi jelen obični i divlja svinja. c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima




109

III. MJERE ZA SPRJEČAVANJE ŠTETA OD DIVLJAČI

Članak 4.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači : • donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za

sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.);

• nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata);

• pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanja uputa za njihovu upotrebu;

• održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog kapaciteta divljači propisanog lovnogospodarskom osnovom, provođenje mjera prehrane i prihrane, očuvanje i poboljšanje staništa propisanih lovnogospodarskom osnovom te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za ovo područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu.

Članak 5. Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode izdaje mjere i uvjete zaštite prirode na zahtjev lovoovlaštenika, a isti se moraju ugraditi u lovnogospodarsku osnovu. Članak 6. Lovnogospodarske osnove za lovišta koja su ustanovljena u zaštićenim područjima lovoovlaštenik donosi na odobrenje uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode. Članak 7. Sastavni dio ove Odluke su karte lovišta u mjerilu 1: 25 000 za pojedino lovište.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta od 30. 1. 1997. godine (Klasa: 323-02/97-01/01; Urbroj: 2188/1-03-97-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju zajedničkog lovišta broj 1 – Brezovice od 14. 12. 2000. godine (Klasa: 323-01/00-01/03, Urbroj: 2188/1-03-00-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju zajedničkog lovišta broj 16 – Stara Sela od 14. 12. 2000. godine (Klasa: 323-01/00-01/04, Urbroj: 2188/1-03-00-1); Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta na reintegriranom području Vukovarsko-srijemske županije od 21. 12. 1999. godine (Klasa: 323-01/99-01/02, Urbroj: 2188/1-03-99-1); Odluka o ustanovljenju zajedničkog lovišta broj 51 – Šiškovka od 08. 02. 2001. godine (Klasa: 323-01/01-01/01, Urbroj: 2188/1-03-01-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta na

110

111

reintegriranom području Vukovarsko-srijemske županije od 08. 07. 2004. godine (Klasa: 323-02/04-01/05, Urbroj: 2196/1-03-04-1); Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta na reintegriranom području Vukovarsko-srijemske županije od 18. 07. 2005. godine (Klasa: 323-02/05-01/04, Urbroj: 2196/1-03-05-3), te Odluka o ustanovljenju zajedničkog lovišta broj 52 – Ugljara od 18. 07. 2005. godine (Klasa: 323-02/05-01/05, Urbroj: 2196/1-03-05-3).

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Mato Stojanović

Documents

REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA … · 2016-01-22 · 2 . zajedničko otvoreno lovište XVI/102 «DRENOVA» 1. Opis granice . Granica polazi od čuvarnice Topola