of 54 /54
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Renato Škudar ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU HIDROREGUALCIJA D.D. DIPLOMSKI RAD Rijeka 2014.

Renato Škudar ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆUoliver.efri.hr/zavrsni/531.B.pdf · poslovanja. Izravni standardni troškovi po jedinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih normativa

  • Author
    dotu

  • View
    221

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Renato Škudar ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆUoliver.efri.hr/zavrsni/531.B.pdf · poslovanja. Izravni...

  • SVEUILITE U RIJECI

    EKONOMSKI FAKULTET

    Renato kudar

    ANALIZA TROKOVA U PODUZEU

    HIDROREGUALCIJA D.D.

    DIPLOMSKI RAD

    Rijeka 2014.

  • SVEUILITE U RIJECI

    EKONOMSKI FAKULTET

    ANALIZA TROKOVA U PODUZEU

    HIDROREGULACIJA D.D.

    DIPLOMSKI RAD

    Predmet: Ekonomika poduzetnitva

    Mentor: prof.dr.sc. Branka Crnkovi-Stumpf

    Student: Renato kudar

    Studijski smjer: Poduzetnitvo

    JMBAG: 0081120712

    Rijeka, lipanj, 2014.

  • SADRAJ 1. UVOD ........................................................................................................................... 1

    1.1. Predmet i problem istraivanja .............................................................................. 1

    1.2. Svrha i cilj istraivanja .......................................................................................... 1

    1.3. Znanstvene metode istraivanja ............................................................................. 1

    1.4. Struktura rada ........................................................................................................ 1

    2. POJAM I PODJELA TROKOVA .............................................................................. 3

    2.1. Trokovi s obzirom na promjenu opsega aktivnosti .............................................. 4

    2.2. Trokovi s gledita njihove usporedbe i predvianja ............................................ 6

    2.3. Trokovi sa stajalita donoenja specifinih menaderskih odluka....................... 7

    2.4. Trokovi prema prirodnim svojstvima .................................................................. 8

    2.5. Trokovi prema mjestima i nositeljima ................................................................. 9

    3. PODUZEE HIDROREGULACIJA D.D. ................................................................ 10

    3.1. Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. ........................................................... 14

    4. ANALIZA TROKOVA U PODUZEU HIDROREGULACIJA D.D. .................. 18

    4.1. Analiza poslovnih rashoda................................................................................... 20

    4.1.1. Analiza materijalnih trokova ....................................................................... 21

    4.1.2. Analiza trokova osoblja .............................................................................. 23

    4.1.3. Analiza trokova amortizacije ...................................................................... 24

    4.1.4. Analiza ostalih trokova ............................................................................... 27

    4.1.5. Analiza ostalih poslovnih rashoda ................................................................ 28

    4.2. Analiza financijskih rashoda ............................................................................... 28

    4.3. Analiza izvanrednih ostalih rashoda ................................................................. 29

    4.4. Analiza prihoda.................................................................................................... 30

    4.4.1. Analiza poslovnih prihoda ............................................................................ 31

    4.4.2. Analiza financijskih prihoda ......................................................................... 32

    4.4.3. Analiza izvanrednih ostalih prihoda .......................................................... 32

    4.5. Analiza poslovnog rezultata ................................................................................ 33

    4.6. Financijski pokazatelji poslovanja poduzea Hidroregulacija d.d. .................... 36

    4.6.1. Pokazatelji likvidnosti .................................................................................. 36

    4.6.2. Pokazatelji zaduenosti................................................................................. 38

    4.6.3. Pokazatelji aktivnosti .................................................................................... 39

  • 4.6.4. Pokazatelji ekonominosti ............................................................................ 42

    4.6.5. Pokazatelji profitabilnosti ............................................................................. 42

    5. ZAKLJUAK ............................................................................................................. 44

    LITERATURA ............................................................................................................... 48

    POPIS TABLICA ........................................................................................................... 48

    POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 49

    POPIS SLIKA ................................................................................................................ 49

  • 1

    1. UVOD

    U ovom radu e bit provedena analiza trokova, kao teorijska cjelina i kao analiza

    podataka dobivenih iz rauna dobiti i gubitka poduzea Hidroregulacija d.d.

    1.1. Predmet i problem istraivanja

    Ovaj rad zapoinje teorijskim djelom openito o pojmu trokova, podjeli trokova i

    razlozima takve klasifikacije, vanostima analize i praenja trokova u poduzeu.

    U nastavku se djelo bavi prikazivanjem osnovnih podataka o Hidroregulaciji d.d,

    povijesti razvoja poduzea, temeljnoj djelatnosti kojom se poduzee bavi, misiji i viziji

    poduzea. U ovom poglavlju e se govoriti o vlasnikoj strukturi poduzea, broju

    zaposlenika.

    Takoer e bit prikazana detaljna analiza prihoda i rashoda, te naposljetku i dobiti ili

    gubitka kojeg je ostvarilo poduzee Hidroregulacija d.d. u razdoblju od 2010.-2012.g.

    Analizom e se utvrditi kretanje trokova kroz navedeno razdoblje, odnosno poveanje

    ili smanjenje trokova. Takoer e se utvrditi razlozi nastalih trokova i u konanici

    kako njihov nastanak utjee na uspjenost poslovanja u poduzeu Hidroregulacija d.d.

    1.2. Svrha i cilj istraivanja

    Svrha ovog rada je analizirati kretanje trokove, prikazati u indeksima to kretanje,

    utvrditi razloge njihove pojave te na koji nain ih eventualno smanjiti i poboljati

    uspjenost poslovanja u Hidroregulaciji d.d.

    1.3. Znanstvene metode istraivanja

    Analiza trokova e bit provedena metodom verinih indeksa. Ta metoda bit e

    primijenjena i u analizi prihoda i poslovnog rezultata. Istraivanje e se provesti

    promatranjem i usporedbom indeksa promjene trokova.

    1.4. Struktura rada

    Nakon analize trokova u poduzeu, slijedi analiza poslovanja poduzea pomou

    financijskih pokazatelja, na temelju kojih e se izvesti zakljuci o tome, u kojim

  • 2

    podrujima poslovanja poduzee ostvaruje dobre rezultate, i one u kojima ima

    potekoe. Analiza se provodi s ciljem rjeavanja tih potekoa i predlaganja poteza koji

    bi omoguili da poduzee postane uspjenije. U analizi e bit upotrjebljeni pokazatelji

    likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti.

  • 3

    2. POJAM I PODJELA TROKOVA

    Trokovi su vrijednosni (novani) izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje, koja

    nastaju radi ostvarivanja novih uinaka i stjecanja (ostvarivanja) dobitka.

    (Kari,2009,str.60) U raunovodstvu se izraavaju i mjere u monetarnim jedinicama

    koje su bile ili trebaju biti plaene za dobra ili usluge. Troenje elemenata proizvodnje

    je tehniki i ekonomski proces. Kod tehnikog procesa opseg troenja se izraava u

    fizikim jedinicama mjere, dok se kod ekonomskog procesa izraava u novanoj

    vrijednosti. (Kari,2009,str.60)

    Trokovi imaju dvije sastavnice: 1) koliina potroenih elemenata proizvodnje (utroak

    ili potroak) i 2) nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje. (Kari,2009, str.60)

    Dakle, troak se moe matematiki postaviti kao umnoak koliine i cijene, koja je

    izraena po jedinici koliine proizvoda ili resursa.

    Postoje bliske kategorije pojmu trokova, kao to su termini utroak, izdatak, rashod,

    ulaganje i gubitak. Utroak se definira kao fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti i

    dobara u stvaranju uinaka. (Belak,1995,str.130) Izdaci su smanjenja novanih

    sredstava u blagajni i na raunima u bankama. Dakle, to su novana davanja za nabavu

    sredstava za proizvodnju, plaanje usluga i razliitih drugih isplata, te materijalna

    izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje.(Kari, 2009,str.130) Izdaci i trokovi se

    rijetko vremenski podudaraju, te svaki izdatak ne mora biti istovremeno i troak.

    Primjer situacije kada troak moe nastati prije izdatka, kad je nabavljeni materijal

    utroen u proizvodnji, a jo nije plaen dobavljau.

    Rashod je iri pojam od troka, te se definira kao negativna stavka rauna dobiti

    gubitka, odnosno kao svako smanjenje vrijednosti imovine poduzea neovisno o razlogu

    smanjenja. Svi trokovi nisu istodobno i rashodi. Rashodi mogu biti redoviti i

    izvanredni. Redoviti rashod je troak ija je namjena stvaranje novih proizvoda, a

    izvanredni rashod je neoekivano i neplanirano smanjenje vrijednosti imovine

    poduzea, kao npr. manjkovi u blagajni, prekomjerne tete materijala, tete na usjevima

    zbog vremenskih nepogoda. (Kari,2009,str.60)

    Upravljanje trokovima je postizanje menaderskih ciljeva na temelju optimalnog

    angairanja trokova. (Belak,1995,130) Glavni cilj upravljanja trokovima je kako

  • 4

    postii to veu dugoronu korist od nastalog troka ili postii odreeni menaderski cilj

    uz to nie trokove bez dugoronih negativnih posljedica na rezultat poslovanja i

    konkurentnu poziciju. Upravljanje trokovima se temelji na COST-BENEFIT analizi,

    odnosno promatranju odnosa izmeu kotanja i koristi. Definirana je na nain, da se

    svaki troak isplati ako donosi veu dugoronu korist od vrijednosti rtvovanih resursa.

    (Belak,1999,str.131) Dakle, osnovni cilj upravljanja trokovima je postii to veu

    dugoronu korist od uinjenog troka.

    Upravljanje trokovima obuhvaa predvianje, planiranje, budetiranje i kontrolu

    trokova te analize koje pokazuju ponaanja trokova ovisno o promjeni okolnosti i

    uzroke odstupanja od predvienih trokova s ciljem njihova zadravanja u prihvatljivim

    granicama te osiguranja informacija menaderima za izbor izmeu alternativa koje

    omoguuju promjene smjerova aktivnosti radi postizanja optimalnih ekonomskih

    rezultata. (Belak, 1995,str.131)

    Teorija trokova prouava ponaanje trokova, vrste trokova, rasporeivanje na

    nositelje, ovisnost trokova o stupnjevima iskoritenosti kapaciteta, ali i odnose izmeu

    trokova i cijena, prihoda te poslovnog rezultata poduzea. (Jelavi,1995,str.184)

    2.1. Trokovi s obzirom na promjenu opsega aktivnosti

    Trokovi s obzirom na promjenu razine aktivnosti se dijele na: 1) fiksne, 2) varijabilne,

    3) mijeane i 4) diskrecijske trokove. (Belak,1995,str.154)

    Na stalne (fiksne) trokove ne utjee promjena obujma poslovanja, oni se mijenjaju

    promjenom veliine kapaciteta i pripravnosti za obavljanje poslova.

    (Jelavi,1995,str.190)

    U fiksne trokove ubrajaju se : trokovi amortizacije ( utvreni vremenskom metodom),

    kamata na kredite za nabavku stalnih sredstava, najamnina za koritenje opreme ili

    poslovnog prostora, premije osiguranja, trokovi smjetaja strojeva i ureaja.

    (Kari,2009,str.87)

  • 5

    Fiksni trokovi se mogu podijeliti na: apsolutno i relativno fiksne trokove.

    (Belak,1995,str.155) Apsolutni fiksni trokovi se ne mijenjaju promjenom opsega

    proizvodnje, dok se relativni mijenjaju, i to skokovito u sluaju promjene potrebnog

    stupnja pripravnosti za poveani opseg proizvodnje, nakon ega se u odreenoj zoni

    ponovno ponaaju kao fiksni trokovi neovisni o poveanju opsega proizvodnje u

    zadanim granicama. (Belak,1995,str.155) Primjer relativno fiksnih trokova su:

    deprecijacija, trokovi investicijskog odravanja, najamnine i zakupnine.

    Promjenjivi (varijabilni) trokovi mijenjaju se ovisno o promjenama razine aktivnosti.

    Dijele se na: proporcionalne i neproporcionalne varijabilne trokove. Proporcionalni

    varijabilni trokovi po jedinici outputa su konstantni. Neproporcionalni varijabilni

    trokovi mogu rasti ili padati, bre ili sporije u odnosu na razinu aktivnosti, te se stoga

    dijele na: progresivne i degresivne. (Belak,1995,str.156)

    Progresivni neproporcionalni varijabilni trokovi se javljaju, kada svaka dodatna

    jedinica outputa poveava varijabilne trokove vie nego da su proporcionalni.

    Degresivni se pojavljuju, kad se svaka dodatna jedinica outputa poveava varijabilne

    trokove manje nego da su proporcionalni. (Belak,1995,str.157)

    Mijeani trokovi nisu strogo varijabilni niti fiksni nego posjeduju obje komponente, te

    ih se stoga esto naziva fiksno-varijabilnim ili varijabilno-fiksnim trokova.

    Za razliku od relativno fiksnih trokova koji se nakon njihova porasta pri prelasku u vii

    stupanj pripravnosti ponovno ponaaju kao fiksni trokovi, mijeani trokovi se do

    odreenog stupnja ponaaju kao fiksni, a nakon toga kao varijabilni, ili se do odreenog

    stupnja ponaaju kao varijabilni, a nakon toga kao fiksni. (Belak,1995,str.158) Primjeri

    mijeanih trokova su: trokovi telefoniranja, trokovi elektrine energije.

    Diskrecijski trokovi nisu ni fiksni ni varijabilni ni mijeani, nego nastaju kao posljedica

    diskrecijskih menaderskih odluka. Diskrecijski se trokovi najee promatraju kao

    fiksni, no postoje odreene razlike. Primjeri diskrecijskih trokova su: trokovi za

    oglase, reklame, trokovi uenja. (Belak,1995,str.158)

  • 6

    2.2. Trokovi s gledita njihove usporedbe i predvianja

    Podjela trokova s gledita njihove usporedbe i predvianja na: stvarne trokove

    (povijesni i tekui), planski, standardni, marginalni i prosjeni trokovi.

    (Belak,1995,str.159)

    Stvarni trokovi su stvarno nastala troenja u odreenom razdoblju, te se dijeli na

    povijesne i tekue. Povijesni su oni koji su nastali u nekom proteklom razdoblju dok su

    tekui trokovi oni koji su ostvareni u tekuem razdoblju.

    Evidentiranje i obraun stvarnih trokova nuni su za sastavljanje godinjih obrauna

    radi utvrivanja stvarno postignutih financijskih rezultata koji su temelj za obraun

    poreza, ostvarene dobiti i donoenja odluka o isplati dividendi. Evidentiranje stvarnih

    trokova zbog toga formalizirano u dijelu koji se odnosi na pozicije rauna dobiti i

    gubitka i bilance. Oni su temelj za planiranje, budetiranje i analizu svih vrsta trokova,

    te su temelj za kontrolu efikasnosti menadmenta u smislu zadravanja trokova u

    prihvatljivim granicama. Kontrola trokova se realizira usporedbom stvarnih trokova s

    budetiranim i standardnim trokovima ili usporedbom stvarnih trokova iz razliitih

    razdoblja. (Belak,1995,str.159)

    Planski trokovi su trokovi koji se definiraju za odreeno budue razdoblje. Oni su

    temelj za dugorone, srednjorone i kratkorone planove. Planski trokovi najee se

    odreuju na temelju stvarnih trokova iz prolih razdoblja i standardnih trokova.

    (Belak,1995,str.160)

    Razlika izmeu planskih i stvarnih trokova sastoji se u tome to planski trokovi

    uzimaju u obzir i predvianja o ponaanju trokova s obzirom na promjene uvjeta. To se

    odnosi na promjene u opsegu proizvodnje, promjene tehnologije, menaderske politike i

    promjene u cijenama resursa. Planski trokovi mogu biti efikasno mjerilo troenja samo

    ako su dobro procijenjeni, a to ovisi o mogunostima predvianja uvjeta nastajanja

    trokova. (Belak,1995,str.160)

    Standardni trokovi su trokovi proraunani za realizaciju odreenog uinka pod

    uvjetima koji se prosjeno pojavljuju. Utvruju se po jedinici odreenog uinka

    koritenjem znanstvenih metoda procjene i na temelju iskustvenih podataka.

    (Belak,1995,161) Na temelju njihove procjene se odreuju stvarni trokovi izravnog

  • 7

    materijala, izravnog rada i reijski trokovi u normalnim uvjetima proizvodnje i

    poslovanja.

    Izravni standardni trokovi po jedinici uinka utvruju se na temelju tehnikih

    normativa i standardnih cijena. Neizravni standardni trokovi po jedinici uinka

    utvruju se tijekom procesa budetiranja, a revidiraju se povremeno u sluaju znaajnih

    promjena tehnologije rada ili cijena koje treba platiti za materijal, rad ili ostale trokove.

    (Belak,1995,str.161)

    2.3. Trokovi sa stajalita donoenja specifinih menaderskih odluka

    Trokovi s aspekta donoenja specifinih menaderskih odluka mogu se podijeliti na: 1)

    opravdane i neopravdane, 2) izbjeive i neizbjeive, 3) oportunitetne, 4) transakcijske

    trokove, 5) interne cijene u ulozi trokova, 6) trokovi konkurentnosti.

    (Belak,1995,str.164)

    1) Opravdani trokovi su svi trokovi poslovanja predvieni proraunom, kao i trokovi

    iznad tog iznosa koji su nastali kao posljedica opravdanog poveanja proizvodnje iznad

    planirane.

    Neopravdani trokovi su trokovi koji su nastali zbog pogrenih poslovnih odluka ili

    proputanja potrebnih koraka u prethodnoj kontroli trokova.

    2) Izbjeivi trokovi su svi trokovi koji prekorauju minimalne trokove za odranje

    odreenog opsega proizvodnje.

    Neizbjeivi trokovi su minimalni trokovi za odranje odreenog opsega proizvodnje

    ukljuivi i trokove koji nastaju na temelju zakonskih propisa i neovisni su o opsegu

    proizvodnje.

    3) Oportunitetni trokovi predstavljaju usporednu mjeru pokria fiksnih trokova i

    ostvarenja eventualnog dobitka (nakon pokria varijabilnih trokova) u sluaju

    alternativne mogunosti zarade.(Belak,1995,164) Oportunitetni troak ima nultu

    vrijednost, u situaciji kada nema mogunosti za angairanje kapaciteta na nekoj

    alternativnoj aktivnosti.

  • 8

    Ako alternativna aktivnost pokriva vii iznos fiksnih trokova ili ostvaruje veu dobit,

    tada se isplati kapacitete ili dio kapaciteta angairati na alternativnoj mogunosti.

    4) Transakcijski trokovi su trokovi trine razmjene koji obuhvaaju: informacijske

    trokove pronalaska potencijalnih partnera, trokove pregovaranja i izrade ugovora,

    trokove kontrole provedbe ugovora, trokove koji nastaju eventualnim raskidom

    ugovora.(Belak,1995,str.165)

    5) Interne cijene u ulozi trokova predstavljaju specifine trokove odreenog centra

    odgovornosti kojim ga se tereti za interno nabavljene inpute. Specifinost im je u tome,

    to su istodobno interni prihodi i interni trokovi iste tvrtke, a razliitih podjedinica te

    tvrtke.

    Smisao dovoenja internih cijena u ulogu trokova, je u tome da odreeni centar

    odgovornosti koji predstavlja internog kupca kroz proces bilateralne kontrole

    razmjenskih odnosa izmeu njega i dobavnog centra odgovornosti nastoji sniziti internu

    cijenu, ime se sniavaju i ukupni trokovi cijelog drutva. (Belak,195,str.165)

    6) Trokovi konkurentnosti su trokovi odravanja konkurentnog poloaja tvrtke. U

    trokove konkurentnosti mogu se svrstati: trokovi proizvodnje na temelju kojih se

    odreuje prodajna cijena prema kupcima, trokovi nuni za odravanje kvalitete i

    dizajna proizvoda na konkurentnoj razini, trokovi koji mogu utjecati na visinu prodaje

    kao to su trokovi reklame, trokovi poveanja uporabne vrijednosti proizvoda ili

    usluge koja kupcima daje veu vrijednost za istu cijenu. (Belak,1995,str.165)

    2.4. Trokovi prema prirodnim svojstvima

    Podjela trokova prema prirodnim svojstvima temelji se na porijeklu njihova nastanka.

    Takva podjela omoguuje utvrivanje svrhe zbog koje su odreeni trokovi nastali.

    Takoer, osigurava jednoobrazno evidentiranje i praenje trokova te njihovo

    oblikovanje u bilanci i raunu dobiti i gubitka. Smatra se temeljnom podjelom trokova.

    (Belak,1995,str.144)

    U raunskom planu, glavne stavke trokova prema prirodnim vrstama su: 1) trokovi

    sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara, 2) trokovi usluga,

  • 9

    3) trokovi osoblja, 4) trokovi dugotrajne imovine, 5) nematerijalni trokovi, 6)

    trokovi financiranja. (Belak,1995,str.146)

    2.5. Trokovi prema mjestima i nositeljima

    Podjela trokova prema mjestima njihova nastanka u menaderskom raunovodstvu

    uobiajena je podjela na proizvodne i neproizvodne trokove. Proizvodni trokovi

    nastaju u proizvodnim centrima odgovornosti, te obuhvaaju: trokove materijala,

    trokove rada i trokove proizvodne reije. (Belak,1995,str.149)

    Proizvodni trokovi se dijele na primarne trokove proizvodnje i trokove proizvodne

    reije. Primarni trokovi su po pravilu, izravni trokovi, a trokovi proizvodne reije su

    neizravni trokovi. (Belak,1995,str.149)

    Primarni trokovi proizvodnje ukljuuju trokove koji nastaju kao izravna posljedica

    aktivnosti proizvodnog centra odgovornosti, a to su: trokovi materijala neposredno

    utroenog u proizvodnji, trokovi proizvodnog rada i drugi specifini trokovi

    neposredno vezani za proizvodnju. Trokovi proizvodne reije su trokovi koji su

    posljedica prateih aktivnosti vezanih za proizvodnju ili trokovi koji se ne mogu

    izravno povezati s odreenim proizvodom ili uslugom. (Belak,1995,str.149)

    Raspored trokova po nositeljima pripada podruju trokovnog raunovodstva. Nositelji

    trokova su proizvodi i usluge koji trebaju trokove apsorbirati kroz prodajnu cijenu. Za

    raspored trokova na nositelje potrebno ih je najprije podijeliti na: izravne i neizravne

    trokove proizvoda ili usluga. (Belak,1995,str.150)

    Izravni trokovi su oni koji nastaju u neposrednoj proizvodnji, te oni koji se mogu

    izravno povezati s odreenim proizvodom ili uslugom. U izravne trokove spadaju:

    izravni materijal izrade proizvoda, plae proizvodnih radnika koja se izravno mogu

    povezati s odreenim proizvodom i eventualni posebni izravni trokovi kao to su

    usluge drugih na izradi proizvoda ili slini trokovi. (Belak,1995,151)

    Neizravni trokovi koji se rasporeuju na proizvode mogu biti neizravni proizvodni

    trokovi i neizravni neproizvodni trokovi. To su oni trokovi koji nastaju u neposrednoj

    proizvodnji, ali se ne mogu izravno povezati s odreenim proizvodom ili uslugom nego

    se moraju dodati izravnim trokovima. (Belak,1995,150)

  • 10

    Neizravni neproizvodni trokovi koji se rasporeuju na proizvod, ne prate proizvod

    tijekom procesa izrade niti se pojavljuju u okviru cijene gotovih proizvoda. Oni se

    tretiraju kao trokovi razdoblja koji se na kraju dodaju proizvodnim trokovima

    prilikom oblikovanja prodajne cijene. (Belak,1995,150)

    3. PODUZEE HIDROREGULACIJA D.D.

    Poduzee Hidroregulacija je dioniko drutvo koje je osnovano 1954. godine. Sjedite

    drutva je u Bjelovaru, Vatroslav Lisinski 4b. Direktor zastupa drutvo samostalno i

    bez ogranienja. U sastavu nadzornog odbora drutva je pet lanova predstavnika

    vlasnika i radnika.

    Slika 1.: Organizacijske jedinice Hidroregulacije d.d.

    Izvor:http://www.hidroregulacija.hr/index.php/o-organizaciji/organizacijske-

    jedinice.html, 17.3.2014.

    Osnovna registrirana djelatnost tvrtke je graenje hidrograevinskih objekata,

    graditeljstvo, projektiranje, geodetsko premjeravanje te proizvodnja i prodaja betona.

    Istaknuta je djelatnost vodoprivrede odnosno zatite od tetnog djelovanja voda,

    koritenja voda, zatite voda od zagaivanja i s tim u vezi gradnju i odravanje

    hidrotehnikih objekata (nasipi, brane, regulacije vodotoka, kanalizacijski kolektori,

    vodoopskrbni sustavi). Sa 133 zaposlenika (rasporeenih u tri ispostave Bjelovar,

    azma i Krievci) i graevinskim strojevima s kojima raspolae, poduzee izvodi i

    druge radove primjerene registraciji i opremljenosti drutva. Tvrtka u svom sastavu ima

  • 11

    projektni ured, te tvornicu za proizvodnju betona (betonara). Drutvo prodaje svoje

    usluge i proizvode iskljuivo na domaem tritu i kontinuirano ulae znatna sredstva u

    razvoj i usavravanje procesa rada.

    Takoer, vodstvo Hidroregulacije d.d. je svjesno da je upravljanje kvalitetom i okoliem

    vaan segment sveobuhvatnog upravljanja organizacijom, pa zato tee ka postignuu i

    odravanju to vee razine kvalitete proizvoda i usluga, kako bi time uvrstiti poloaj,

    konkurentnost i ugled na tritu. Pritom posebnu pozornost posveuju vanosti zatite

    okolia, odnosno svih njegovih sastavnica (vodu, zrak i tlo). U sreditu panje su

    zahtjevi i oekivanja kupaca koje nastoje u potpunosti ispuniti. Nastoje da poslovanje

    bude uinkovito, sistematiko i transparentno, uz potivanje svih relevantnih propisa.

    Tvrtka Hidroregulacija d.d. je osnovana 1954. godine pod imenom Vodna zajednica

    ''esma-Glogovnica'' Bjelovar, koja je bila specijalizirana za izvoenje vodoprivrednih

    radova. Poduzee je do 30.06.1996. godine poslovalo pod nazivom JVP

    ''Hidroregulacija'' te kao drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o), sve do 1999.

    godine. U 1999. godini, provedena je pretvorba drutva te su utvreni novi vlasnici;

    Hrvatske vode Zagreb, Bjelovarsko bilogorska upanija, mali dioniari, sadanji i

    bivi radnici te ostali dravljani Republike Hrvatske, a nakon zavretka procesa

    privatizacije tvrtka postaje dioniko drutvo (d.d.).

    Tablica 1.: Struktura vlasnitva dionica u Hidroregulaciji d.d. na dan 31.12.2012.

    Redni

    broj Vlasnici

    Struktura

    vlasnitva u %

    Broj dionica u

    vlasnitvu

    Iznos temeljnog

    kapitala u

    vlasnitvu u kn

    1. Mali dioniari 52,43 20,428 8.171.200

    2.

    upanija

    bjelovarsko -

    bilogorska

    34,46 13,425 5.370.000

    3. Trezorske dionice 13,11 5,107 2.042.800

    UKUPNO 100,00 38,960 15.584.000

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. 2012.g.

  • 12

    Prema stanju strukture vlasnitva Hidroregulacije d.d. na dan 31.12.2012.g., mali

    dioniari posjeduju najvie dionica poduzea, te sa 52,43% u vlasnitvu imaju 20 428

    dionica.

    Osnovna djelatnost drutva je gradnja hidrograevinskih objekata, no osim toga drutvo

    se bavi i nizom drugih djelatnosti, kao to su : projektiranje, odravanje i popravak

    motornih vozila, opi mehaniki radovi, prijevoz tereta, proizvodnja i prijevoz betona,

    tehniki radovi provoenja obrane od poplave, geodetsko premjeravanje, usluge

    parkiralita, skladitenje, iznajmljivanje strojeva za graevinarstvo, kupnja i prodaja

    robe i dr.

    Poduzee se bavi projektiranjem: hidrograevinskih objekata, vodoopskrbnih i

    kanalizacijskih sustava, prometnica, objekata visokogradnje, mostova i ostalih objekata.

    Slika 2.: Projektiranje objekata

    Izvor: izradio student, na temelju podataka

    http://www.hidroregulacija.hr/index.php/projektiranje.html 17.3.2014.

    Misija poduzea je sustavna briga za funkcioniranje vodoprivrednih objekata, kao i

    cjelokupnog vodoprivrednog sustava kroz aktivnosti projektiranja, izgradnje i

    odravanja. Takoer poduzee pazi da svojom djelatnou ne naruava vrijednosti u

    prirodi, te tei ouvanju istog i zdravog okolia. Poduzee to ostvaruje kroz aktivnosti

  • 13

    izgradnje objekata komunalne infrastrukture: kanalizacijskih kolektora, vodoopskrbnih

    sustava, odlagalita otpada, te objekata niskogradnje: prometnica i mostova. Na taj

    nain poduzee nastoji omoguiti svim korisnicima usluga kvalitetniji i zdraviji ivot.

    Prihvaajui trenutnu poziciju tvrtke na tritu, zatim utjecaje i trendove u graditeljstvu

    i vodoprivredi, vizija Hidroregulacije d.d. je postati meu vodeim vodoprivrednim

    tvrtkama u Hrvatskoj, kao vodea tvrtka u izgradnji objekata komunalne infrastrukture i

    niskogradnje u regiji (upanije Bjelovarsko-bilogorska, Koprivniko-krievaka,

    Virovitika, te dio Zagrebake), kao tvrtku koja e u cijeloj Hrvatskoj biti

    prepoznatljiva po aktivnostima usmjerenim na ouvanje i zatitu istog i zdravog

    okolia. Hidroregulacija d.d. posjeduje certifikate kojima zadovoljava zahtjeve normi

    ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 za aktivnosti projektiranja, graenja i proizvodnje

    betona.

    Svi betoni koji su u ponudi izrauju se prema tehnikoj normi za kvalitetu betona HRN

    EN 206-1, te Hidroregulacija d.d. za njih izdaje Izjavu o sukladnosti. U ponudi su est

    certificiranih vrsta betona: 1) beton C16/20 S2 Dmax 16 mm, 2) beton C16/20 S2 Dmax

    32 mm, 3) beton C25/30 S3 Dmax 32 mm, 4) beton C25/30 S3 Dmax 32 mm VDP 2, 5)

    beton C25/30 S3 Dmax 16 mm i 6) beton C30/37 S3 Dmax 16 mm VDP 3.

    (www.hidroregulacija.hr) Betonara se nalazi pod kontrolom ispitnog laboratorija koji je

    ovlaten za kontrolu kvalitete gotovog certificiranog betona. Betonara je u potpunosti

    raunalno upravljana i automatizirana. Preko vizualizacije koja se odvija na monitoru

    raunala operater u svakom trenutku ima cjelokupni pregled stvarnog stanja: stadij

    mijeanja betona, prikaz ulaznih i izlaznih signala, koliina izmijeanog betona,

    podeavanje parametara, te eventualne greke.

    Hidroregulacija d.d u suvremeno opremljenom ispitnom laboratoriju obavlja ispitivanja

    graevinskih materijala i konstrukcija, te se obavljaju i ispitivanja na terenu: 1)

    ispitivanje tlane vrstoe betonskih kocaka, 2) ispitivanja modula stiljivosti metodom

    krune ploe i 3) ispitivanje cijevnih sustava na vodonepropusnost.

    Rad laboratorija pokriva sve segmente proizvodnje betona, od ulaznih materijala, same

    proizvodnje betona do ugradnje. Ispitivanje kvalitete betona vri se ispitivanjem tlane

    vrstoe betona, koja je glavni imbenik procjene kvalitete ovrsnulog betona. Tlana

  • 14

    vrstoa ovisi o: kakvoi cementa, kakvoi i granulometrijskom sastavu ispune,

    vodocementnom faktoru (manji v/c faktor - manja vrstoa betona, veliki v/c faktor -

    umanjuje ostala svojstva betona), konstrukciji smjese betona, prirodne primjese u ispuni

    i vodi, aditiva, naina pripreme, njege betona i starosti (vrstoa raste sa starenjem).

    (www.hidroregulacija.hr)

    Hidroregulacija d.d. na odjelu armiranice nudi usluge: 1) rezanja i savijanja armaturnih

    mrea i betonskog elika za objekte u visokogradnji i niskogradnji i 2) savijanje prema

    armaturnim nacrtima kupca. Hidroregulacija, uz sve navedeno takoer moe ponuditi

    sljedee usluge: 1) izradu eline konstrukcije, 2) izradu crne bravarije, 3) popravak i

    servisiranje strojeva i vozila, 4) konju trave, krenje raslinja, 5) prijevoz i ugradnju

    svih vrsta graevinskih materijala, 6) prijevoz specijalnih tereta 50-tonskom labudicom,

    7) usluge 12-tonske auto-dizalice, 8) kamionsko parkiranje, 9) vrimo usluge kopiranja

    velikog formata (do a0, c/b).

    3.1. Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d.

    Financijski izvjetaji pripremljeni su primjenom naela povijesnog troka, prezentirani

    su u hrvatskim kunama, a poslovni dogaaji koji su vezani uz stranu valutu iskazani su

    prema teaju.

    Financijski izvjetaji u Hidroregulaciji d.d. sastavljeni su prema odredbama HSFI

    (Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja), koje je objavio Odbor za standarde

    financijskog izvjetavanja objavljenim u Narodnim novinama, propisanim kao okvir

    financijskog izvjetavanja temeljem odredbi zakona o raunovodstvu.

    U sljedeoj tablici prikazana je bilanca Hidroregulacije d.d. za 2010., 2011., 2012.

    godinu.

    Prema stanju na dan 31.12.2012.g. najvei udio u aktivi poduzea ima dugotrajna

    imovina i iznosi 34.632.301 kn, odnosno 67,4%, dok materijalna imovina ini najvei

    udio u dugotrajnoj imovini i iznosi 98,28%. Najvei udio u kratkotrajnoj imovini ine

    potraivanja te iznose 82,66%. Najvei udio u pasivi imaju kratkorone obveze i ine

    41,25%.

  • 15

    Tablica 2.: Bilanca Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

    OPIS 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    AKTIVA

    DUGOTRAJNA

    IMOVINA 28.376.923 30.502.897 34.632.301 107,49 113,54

    Nematerijalna

    imovina 96.630 57.690 42.823 59,70 74,23

    Materijalna imovina 27.665.348 29.873.633 34.039.576 107,98 113,95

    Dugotrajna

    financijska imovina 109.802 109.802 129.802 100,00 118,21

    Potraivanja 505.143 461.772 420.100 91,41 90,98

    KRATKOTRAJNA

    IMOVINA 8.223.654 10.253.474 13.629.042 124,68 132,92

    Zalihe 1.842.585 1.777.934 2.362.981 96,49 132,91

    Potraivanja 5.512.448 8.461.081 11.266.061 153,49 133,15

    Kratkotrajna

    financijska imovina 0 0 0 0 0

    Novac u banci i

    blagajni 878.621 14.460 0 1,65 0

    PLAENI

    TROKOVI

    BUDUEG

    RAZDOBLJA I

    OBRAUNATI

    PRIHODI

    1.210.830 1.707.327 3.097.424 141,00 181,42

    UKUPNO

    AKTIVA 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

    IZVANBILANNI

    ZAPISI 3.583.185 2.771.138 2.587.607 77,34 93,38

    2. PASIVA

    KAPITAL I

    REZERVE 18.867.438 16.936.704 16.965.095 89,77 100,17

    Temeljni (upisani)

    kapital 15.584.000 15.584.000 15.584.000 100,00 100,00

  • 16

    Kapitalne rezerve 0 0 0 0 0

    Rezerve iz dobiti 121.866 1.234.371 1.233.888 1012,89 99,96

    Revalorizacijske

    rezerve 0 0 0 0 0

    Zadrana dobit ili

    preneseni gubitak 3.009.200 0 101.682 0,00 0

    Dobit ili gubitak

    poslovne godine 152.372 118.333 45.525 77,66 38,47

    REZERVIRANJA 0 0 0 0 0

    DUGORONE

    OBVEZE 6.454.964 9.994.237 13.189.998 154,83 131,98

    KRATKORONE

    OBVEZE 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

    ODGOENO

    PLAANJE

    TROKOVA I

    PRIHOD

    BUDUEG

    RAZDOBLJA

    1.100 0 19.338 0,00 0

    UKUPNO PASIVA 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

    IZVANBILANNI

    ZAPISI 3.583.185 2.771.138 2.587.607 77,34 93,38

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Sljedeom analizom bit e prikazano kretanje vrijednosti stavki u aktivi i pasivi u

    razdoblju od 2010.-2012.g. u Hidroregulaciji d.d.

    Na temelju bilance za razdoblje od 2010.-2012.g. poduzee je ostvarilo sljedee

    rezultate. Stanje ukupne aktive se je u 2011. u odnosu na prethodnu godinu povealo za

    12,27%, a na njeno poveanje je utjecalo poveanje vrijednosti potraivanja za 53,49%,

    to je najvee poveanje od svih stavki, dok je najvee smanjenje vrijednosti novca u

    blagajni za 98,35%. U tom razdoblju takoer je zabiljeen rast dugotrajne imovine za

    7,49% i kratkotrajne imovine za 24,68%.

    Stanje ukupne pasive je poveano za 12,27%, u odnosu na prethodnu godinu.

    Dugorone obveze su zabiljeile najvei rast vrijednosti za 54,83%, dok su kratkorone

    takoer ostvarile rast od 24,28%. Najvei pad vrijednosti ostvaren je u dobiti koja se

  • 17

    smanjila za od 22,34%, dok se je najvee poveanje pasive ostvarilo u rezervama iz

    dobiti za ak 912,89%.

    Stanje ukupne aktive u 2012. u odnosu na prethodnu godinu, ostvarilo je poveanje

    vrijednosti za 20,95%. Dugotrajna imovina ostvarila je poveanje vrijednosti za

    13,54%, a kratkotrajna imovina je takoer zabiljeila poveanje za 32,92%.

    Plaeni trokovi budueg razdoblja i obraunati prihodi ostvarili su najvee poveanje

    vrijednosti za 81,42%, dok je najvee smanjenje ostvareno u nematerijalnoj imovini za

    25,77%.

    Stanje ukupne pasive se je povealo za 20,95%. Dugorone obveze zabiljeile su

    poveanje vrijednosti za 31,98%, dok su se kratkorone obveze poveale za 36,38%.

    Najveu stopu promjene ostvarila je dobit, koja je zabiljeila smanjenje vrijednosti za

    61,53%.

    U sljedeoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi te financijski rezultat za

    razdoblje od 2010.-2012.g.

    Tablica 3.: Prikaz financijskog rezultata Hidroregulacije d.d. od 2010. - 2012.g.

    OPIS 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./2010.g.

    Indeks

    2012./2011.g.

    Ukupni prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Ukupni rashodi 38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

    Dobit prije

    oporezivanja 211.108 178.907 93.702 84,75 52,37

    Porez na dobit 58.736 60.574 48.177 103,13 79,53

    Dobit ili gubitak

    razdoblja 152.372 118.333 45.525

    77,66 38,47

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Na temelju financijskih izvjetaja iz 2010., 2011. i 2012.g. napravljena je analiza

    ukupnih prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u odnosu na prethodnu godinu. Na

    temelju te analize moe se uvidjeti kretanje navedenih stavki koje su promatrane i

    analizirane. Analiza se provodi metodom verinih indeksa.

  • 18

    Analizom je utvreno da su se ukupni prihodi u 2011.g. u odnosu na 2010.g. poveali za

    3,25%, zbog poveanja prihoda od prodaje, koji su ostvareni izvoenjem graenja

    hidrograevinskih objekata. Dok su se ukupni rashodi takoer poveali i to za 3,41%

    zbog poveanja materijalnih trokova, odnosno troka goriva. Poslovni rezultat se je u

    odnosu na prethodnu godinu smanjio za 32.201,00 kn ili za 15,25%, zbog vee stope

    rasta ukupnih rashoda naspram prihoda. Analizom je uoen porast ukupnih prihoda i

    rashoda, te smanjenje poslovnog rezultata.

    Ukupni prihodi u 2012.g. su se u odnosu na prethodnu godinu poveali za 6,88%, zbog

    poveanja prihoda od prodaje, koji su ostvareni izvoenjem radova na prometnicama.

    Ukupni rashodi su se poveali za 7,07%, zbog porasta materijalnih trokova, odnosno

    sirovina i materijala. Poslovni rezultat u 2012. se je u odnosu na prethodnu godinu

    smanjio za 85.205,00 kn ili 47,63%, zbog vee stope rasta ukupnih rashoda naspram

    prihoda.

    4. ANALIZA TROKOVA U PODUZEU HIDROREGULACIJA D.D.

    U uvodnom dijelu analize, bit e prikazana dinamika rashoda za razdoblje poslovanja

    poduzea u 2011. i 2012. te njihova usporedba sa ostvarenim vrijednostima u

    prethodnim godinama. Na poetku e biti prikazana osnovna analiza kako bi se stekao

    openiti pogled na poslovanje poduzea, a kasnije e biti provedena detaljna analiza

    svakog dijela zasebno.

    Tablica 4.: Dinamika rashoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Poslovni

    rashodi

    36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

    2. Financijski

    rashodi

    2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

    3. Izvanredni ostali rashodi

    3.771 10.283 84.332 272,69 820,11

    UKUPNI

    RASHODI

    38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

  • 19

    Prema navedenoj tablici poduzee je u 2011.g. ostvarilo ukupne rashode u iznosu od

    39.480.672,00 kn, to je u odnosu na 2010. poveanje za 3,41% zbog poveanja

    poslovnih i izvanrednih rashoda , dok su u 2012.g. iznosili 42.271.469,00 kn, te su se u

    odnosu na prethodnu godinu poveali za 7,07%, takoer zbog poveanja poslovnih i

    izvanrednih rashoda. Dakle, trend ukupnih rashoda je rastui. Najvei doprinos

    poveanju ukupnih rashoda imao je porast poslovnih rashoda za 5,44% u 2011., zbog

    poveanja trokova goriva i osoblja, te za 6,6% u 2012., zbog poveanja troka sirovina

    i materijala.

    Poslovni rashodi imaju najvei udio u ukupnim rashodima u iznosu od 96,6%. Budui

    da prevladavaju u strukturi ukupnih trokova, znatno je vanije njihovo promatranje i

    analiziranje, zbog njihovog utjecaja na konani financijski rezultat. Financijski rashodi

    su se smanjili za 34,51% u 2011., zbog smanjenja rashoda od negativne teajne razlike,

    dok su se u 2012. poveali za 16,8% zbog kamata kredita. Izvanredni ostali rashodi su

    ostvarili rastui trend u oba promatrana razdoblja te iako su ostvarili najvee poveanje

    vrijednosti, oni imaju najmanji utjecaj na poveanje ukupnih rashoda. Tako je u 2011.

    zabiljeen porast za 172,69% ili 6.512,00 kn zbog neamortizirane vrijednosti

    rashodovane imovine, dok je u 2012. zabiljeen rast vrijednosti za 720,11% ili

    74.049,00 kn takoer zbog neamortizirane vrijednosti rashodovane imovine.

    Na temelju ovih analiza, moe se utvrditi da je poduzee za oba promatrana razdoblja

    zabiljeilo kontinuirano poveanje vrijednosti ukupnih rashoda, odnosno da je trend

    rastui. Takoer je utvreno da je poveanje ukupnih rashoda u 2012./2011.g. za 3,66

    postotnih poena vee u odnosu na prethodno razdoblje. Ukupni trokovi ine fiksni i

    varijabilni trokovi. Fiksni trokovi u poduzeu ine: najamnina prostora, troak

    registracije vozila, trokovi naknadi i pristojbi, gradska komunalna naknada, HRT

    pretplata, lanarine udrugama i drutvima. Varijabilni trokovi u poduzeu su: trokovi

    elektrine energije, trokovi sirovina i materijala (graevinski, gorivo), trokovi

    grijanja, utroak vode, telefonske usluge. U promatranom razdoblju od 2010.-2012.g.

    najvea stopa promjene varijabilnih trokova, je ostvarena kroz poveanje trokova

    sirovina i materijala, i to poveanje troka goriva i graevinskog materijala, dok su

    ostale stavke varijabilnih trokova zadrale prilino jednake vrijednosti ili ne znatne

    promjene.

  • 20

    4.1. Analiza poslovnih rashoda

    U ovom poglavlju bit e prikazana analiza poslovnih rashoda u Hidroregulaciji d.d. za

    razdoblje od 2010.-2012.g.

    Na temelju podataka iz tablice analizirani su poslovni rashodi, koji se sastoje od

    materijalnih trokova, trokova osoblja, amortizacije, ostalih trokova vrijednosnog

    usklaivanja i ostalih poslovnih rashoda. Najvei udio u poslovnim rashodima ine

    materijalni trokovi sa 53,73%.

    Tablica 5.: Dinamika poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Poslovni

    rashodi

    36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

    1.1. Materijalni

    trokovi 18.920.141 20.492.524 23.491.923 108,31 114,64

    1.2. Trokovi osoblja

    12.700.278 13.113.029 13.024.457 103,25 99,32

    1.3. Amortizacija 991.234 933.461 964.077 94,17 103,28

    1.4. Ostali

    trokovi 3.352.730 3.271.099 2.943.031 97,57 89,97

    1.5. Vrijednosno

    usklaivanje 47.688 0 0 0,00 0,00

    1.6. Ostali

    poslovni

    rashodi

    159.105 327.090 229.885 205,58 70,28

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Poslovni rashodi su u 2011.g. iznosili 38.137.203,00 kn, te su se poveali za 5,44% u

    odnosu na prethodnu godinu, zbog poveanja trokova goriva i osoblja. Iako su najveu

    stopu rasta od 105,58% ostvarili ostali poslovni rashodi, oni nisu imali veliki utjecaj na

    ukupno poveanje poslovnih rashoda, dok su najvei utjecaj imali materijalni trokovi

    ija je stopa rasta iznosila 8,31%. Na rast materijalnih trokova u 2011. najvie je

    utjecalo poveanje trokova sirovina i materijala, dok su ostali poslovni rashodi porasli

    zbog nadoknade teta iz odtetne rente. Osim tih stavki, rasli su i trokovi osoblja za

    3,25% zbog zapoljavanja radnika, dok je smanjenje zabiljeeno kod amortizacije od

    5,83% i ostalih trokova za 2,43% zbog smanjenja naknada za tetu.

  • 21

    Poslovni rashodi su u 2012.g. iznosili 40.653.373,00 kn, to je u odnosu na 2011.

    poveanje za 6,6%. Najvei utjecaj na to poveanje, imalo je poveanje materijalnih

    trokova za 14,64%, zbog poveanja troka sirovina i materijala. U ovom razdoblju rast

    je jo zabiljeila amortizacija za 3,28%, dok su se vrijednosno gledajui najvie smanjili

    ostali trokovi, i to za 328.068,00 kn zbog otpremnina zaposlenika.

    Na temelju ovih analiza mogue je zakljuiti, da se poslovni rashodi kontinuirano

    poveavaju godinu za godinom, a bitni utjecaj na to ima poveanje materijalnih

    trokova, iji je rast u 2012./2011.g. vei za 6,33 postotnih poena u odnosu na

    prethodno promatrano razdoblje.

    4.1.1. Analiza materijalnih trokova

    U ovom poglavlju e biti prikazana detaljnija analiza materijalnih trokova u

    Hidroregulaciji za razdoblje od 2010.-2012.g. Materijalni trokovi se sastoje od

    trokova sirovina i materijala, trokova prodane robe te trokova usluga.

    Tablica 6.: Dinamika materijalnih trokova od 2010.-2012.g.

    NAZIV STAVKE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Materijalni

    trokovi 18.920.141 20.492.524 23.491.923 108,31 114,64

    1.1. Sirovine i

    materijal

    12.055.949 13.235.647 15.693.153 109,79 118,57

    a) Osnovni materijal 6.684.936 6.447.475 9.147.168 96,45 141,87

    b) Gorivo 3.689.766 5.150.890 5.113.053 139,60 99,27

    c) Rezervni dijelovi 835.390 757.149 593.568 90,63 78,40

    1.2. Trokovi prodane robe

    1.282.142 1.182.819 1.332.792 92,25 112,68

    1.3. Trokovi usluga

    5.582.050 6.074.058 6.465.978 108,81 106,45

    a) Prijevoznike usluge

    575.151 983.432 1.611.009 170,99 163,81

    b) Usluge

    kooperanata

    3.436.815 3.216.116 3.401.060 93,58 105,75

    c) Tekue odravanje

    471.539 455.041 361.529 96,50 79,45

    d) Najam 457.144 376.617 0 82,38 0,00

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

  • 22

    Materijalni trokovi su u 2011. iznosili 20.492.524,00 kn, to je za 8,31% poveanje u

    odnosu na prolu godinu. Njihovom poveanju je pridonio porast trokova sirovina i

    materijala za 9,79% te trokova usluga, koji su se poveali za 8,81% u odnosu na

    prethodnu godinu, dok su se trokovi prodane robe smanjili za 7,75%. Na porast

    trokova sirovina i materijala, najvie je utjecao porast trokova goriva, koji su porasli

    za 39,6%, zbog rasta maloprodajne cijena naftnih derivata, koja je rasla zbog porasta

    cijene nafte na svjetskom tritu. Na trokove usluga najvei utjecaj rasta su imale

    prijevoznike usluge, zbog poveanog opsega koritenja usluga putem cestovnog

    prijevoza. Trokovi osnovnoga materijala i rezervnih dijelova zabiljeili su smanjenje

    za 3,55% zbog nie cijene graevinskog materijala, odnosno 9,37% zbog smanjenja

    utroka rezervnih dijelova.

    Iako su u 2011.g. trokovi usluga kooperanata smanjeni za 6,42%, zbog smanjenog

    opsega usluga od kooperanata, oni i dalje ine najvei udio u trokovima usluga. Rast

    trokova prijevoznikih usluga od 70,99%, najvie je utjecalo na poveanje trokova

    usluga. Razlog porasta trokova prijevoznikih usluga je zbog poveanja usluga

    cestovnih prijevoznika. U ovom razdoblju trokovi odravanja su smanjeni za 3,50%

    zbog manjeg opsega odravanja osobnih automobila, kao i trokovi najma za 27,62%

    zbog isteka najma poslovnog prostora.

    Materijalni trokovi u 2012.g. iznosili su 23.491.923,00 kn, to je u odnosu na

    prethodnu godinu poveanje za 14,64%. Na njihov rast utjecalo je poveanje trokova

    sirovina i materijala, koji su zabiljeili rast za 18,57%. Najvei rast ostvaren je u

    trokovima osnovnog materijala koji se poveao za 41,87%, zbog vee proizvodnje

    betona, a time i utroka cementa, ljunka i pijeska. Dok su trokovi goriva smanjeni za

    0,73%, kao i trokovi rezervnih dijelova koji su smanjeni za 21,60% zbog manjeg

    utroka dijelova.

    Trokovi prodane robe su se u 2012.g. poveali za 12,68% u odnosu na prethodno

    razdoblje. Trokovi usluga su se poveali za 6,45%, a na taj ishod je najvie utjecao rast

    trokova prijevoznikih usluga od 63,81%, koji su rasli zbog poveanog cestovnog

    prijevoza materijala. Uz ta dva troka, porast je jo zabiljeen u trokovima usluga

    kooperanta za 5,75% koji su porasli zbog izvoenja radova na hidrograevinskim

    objektima. Trokovi tekueg odravanja su se smanjili za 20,55% zbog smanjenja

  • 23

    usluga tekueg odravanja, dok trokova najma u ovom razdoblju nema, jer se vie ne

    koristi unajmljeni prostor.

    4.1.2. Analiza trokova osoblja

    U sljedeem poglavlju bit e prikazana analiza trokova osoblja u Hidroregualciji d.d.

    za razdoblje od 2010.-2012.g.

    Tablica 7.: Dinamika trokova osoblja od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    1. Neto plae i nadnice

    7.600.166,80 7.887.817,40 7.804.674,20 103,78 98,95

    2. Trokovi poreza i

    doprinosa

    iz plaa

    2.921.063,94 3.015.996,67 2.990.625,11 103,24 99,16

    3. Doprinosi

    na plae 2.179.047,26 2.209.214,93 2.229.157,69 101,38 100,90

    Ukupni

    trokovi osoblja

    12.700.278 13.113.029 13.024.457 103,25 99,32

    Prosjena (mjesena) bruto

    plaa

    7.957,57 8.216,18 8.160,69 103,25 99,32

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Analizom trokova osoblja u 2011.g. utvren je rast trokova za 3,25% ili za 412.751,00

    kn, u odnosu na prethodnu godinu, zbog poveanje plaa radnicima na odreeno.

    Promatranjem stanja trokova osoblja u 2012.g., uoeno je smanjenje od 0,68% ili za

    88.572,00 kn. Razlog takvog kretanja je smanjenje plaa zaposlenika. Analizirajui

    promatrana razdoblja, moe se uoiti da su trokovi osoblja za razdoblje 2012./11.

    biljeila pad vrijednosti za 3,93 postotna poena u odnosu na prethodno razdoblje. Neto

    plaa je u 2011. zabiljeila rast od 3,78%, dok je u 2012. smanjena za 1,05%. Trokovi

    poreza i doprinosa iz plaa biljee jednak trend, odnosno poveanje za 3,24% u 2011. i

    smanjenje od 0,84% u 2012.g, dok su doprinosi na plae zabiljeili rast za 1,38% u

    2011. i 0,9% u 2012.g. Prosjena mjesena bruto plaa po zaposleniku u 2011. rasla je

  • 24

    za 3,25% te je iznosila 8.216,18 kn, dok je u 2012. iznosila 8.160,69 kn, to je pad za

    0,68% u odnosu na prethodno razdoblje. U sljedeem grafikonu je prikazano kretanje

    broja zaposlenih u Hidroregualciji d.d. od 2010.-2012.g.

    Grafikon 1.: Kretanje broja zaposlenih u Hidroregulaciji d.d. od 2009.-2012.g.

    Izvor: Izradio student

    U tablici se moe uoiti negativan trend kretanja broja zaposlenika, odnosno otputanja

    23 zaposlenika od 2009.-2011.g. Na takav trend je najvie utjecala ekonomska kriza u

    graevinskoj djelatnosti, te je zbog manjeg opsega posla poduzee moralo smanjiti broj

    radnika. U poduzeu je u 2012.g. bilo zaposleno 133 zaposlenika.

    4.1.3. Analiza trokova amortizacije

    U ovom poglavlju bit e provedena analiza trokova amortizacije u Hidroregulaciji d.d.

    od 2010.-2012.g.

    Tablica 8.: Dinamika trokova amortizacije od 2010.-2012.g.

    NAZIV STAVKE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    1. Amortizacija 991.234 933.461 964.077 94,17 103,28

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Amortizacije se obraunava linearnom metodom do zakonski porezno doputenim

    stopama otpisa. Zemljite ima neogranien vijek upotrebe te se ne amortizira.

    Za razdoblje od 2011.-2012.g. na graevinske objekte se primjenjuje amortizacijska

    stopa do 2%, na opremu i postrojenja od 3% do 50%, na alate, pogonski inventar i

    120

    130

    140

    150

    160

    2009. 2010. 2011. 2012.

    Broj zaposlenih od 2009.-2012.

    Broj zaposlenih

  • 25

    transportnu imovinu 5% do 40%. No od 2012. je dolo do promjene u obraunu

    amortizacije te se primjenjuju sljedee stope: na graevinske objekte 1% do 10%, na

    opremu i postrojenja 3% do 25%, na alate, pogonski inventar i transportnu imovinu 2%

    do 25%.

    Analizom trokova amortizacije u 2011.g. je utvreno njeno smanjenje za 5,83% u

    odnosu na prethodnu godinu. Razlog smanjenja oituje se zbog otpisa stroja. U 2012.g.

    nabavljena je nova oprema, a odnosi se na nabavu kamiona - mijealice i rovokopaa, te

    se je zbog toga poveao troak amortizacije za 3,28%.

    U sljedeoj tablici je prikazano stanje materijalne imovine, odnosno nabavna vrijednost,

    otpis vrijednosti i sadanja vrijednost materijalne imovine.

    Tablica 9.: Stanje materijalne imovine u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

    NAZIV STVAKE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    1. Nabavna

    vrijednost

    48.564.057,40 49.660.948,60 52.413.258,35 102,26 105,54

    1.1. Zemljite 3.051.680,35 3.253.580,35 3.253.580,35 106,62 100,00

    1.2. Graevinski

    objekti

    15.731.210,14 18.975.535,98 18.975.535,98 120,62 100,00

    1.3. Nekretnine u

    najmu

    1.319.171,70 542.550,00 3.236.553,85 41,13 596,54

    1.4. Postrojenje i

    oprema

    24.327.240,26 26.007.403,16 25.703.865,65 106,91 98,83

    1.5. Ostala materijalna

    imovina

    24.963,00 26.413,00 26.413,00 105,81 100,00

    1.6. Investicije u

    pripremi

    4.109.791,95 855.466,11 1.217.309,52 20,82 142,30

    2. Ispravak

    vrijednosti

    20.898.709,71 19.787.316,09 18.373.681,82 94,68 92,86

    2.1.Graevinski objekti 2.248.369,78 2.455.624,22 2.781.320,90 109,22 113,26

    2.2. Nekretnine u

    najmu

    140.752,30 99.319,19 121.652,75 70,56 122,49

  • 26

    2.3. Postrojenja i

    oprema

    18.485.087,63 17.207.872,68 15.446.208,17 93,09 89,76

    2.4. Ostala materijalna

    imovina

    24.500,00 24.500,00 24.500,00 100,00 100,00

    3. Sadanja

    vrijednost

    27.665.347,69 29.873.632,51 34.039.576,53 107,98 113,95

    3.1. Zemljita 3.051.680,35 3.253.580,35 3.253.580,35 106,62 100,00

    3.2. Graevinski

    objekti

    13.482.840,36 16.519.911,76 16.194.215,08 122,53 98,03

    3.3. Nekretnine u

    najmu

    1.178.419,40 443.230,81 3.114.901,10 37,61 702,77

    3.4. Postrojenja i

    oprema

    5.842.152,63 8.799.530,48 10.257.657,48 150,62 116,57

    3.5. Ostala materijalna

    imovina

    463,00 1.913,00 1.913,00 413,17 100,00

    3.6. Investicije u

    pripremi

    4.109.791,95 855.466,11 1.217.309,52 20,81 142,30

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Materijalnu imovinu u poduzeu ine: zemljite, graevinski objekti, postrojenja i

    oprema, alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportna sredstva.

    Nabavna vrijednost materijalne imovine se poveavala u oba promatrana razdoblja, sa

    stopom rasta od 2,26% u 2011. i 5,54% u 2012.g. Najveu stopu rasta zabiljeila je

    nabavna vrijednost graevinskih objekata za 20,62 % u 2011., te nekretnina u najmu za

    496,54% u 2012.g. Najveu stopa pada zabiljeila je nabavna vrijednost investicija u

    pripremi za 79,18% u 2011., te postrojenja i opreme za 1,17% u 2012.g.

    U 2011.g. je ostvaren pad ispravka vrijednosti materijalne imovine za 5,32%, te u 2012.

    takoer smanjenje za 7,14%. Najveu stopa promjene u 2011. je ostvarena u ispravku

    vrijednosti nekretnina u najmu, koja je smanjena za 29,44%, dok je najvee poveanje

    za 9,22% ostvareno u ispravku vrijednosti graevinskih objekata. Najvea stopa

    promjene u 2012.g. je ostvarena u ispravku vrijednosti nekretnina u najmu, iji je

  • 27

    ispravak vrijednosti povean za 22,49%, dok je u 2012.g. najvee smanjenje za 10,24%

    zabiljeilo postrojenje i oprema.

    Sadanja vrijednost materijalne imovine zabiljeila je poveanje u oba razdoblja, u

    2011. za 7,98%, te 2012.g. za 13,95%. Najvee poveanje u 2011.g. zabiljeila je

    vrijednost postrojenja i opreme koja se poveala za 50,62%, dok je najvei pad

    vrijednosti od 62,39% ostvaren na nekretninama u najmu. U 2012.g. najvee poveanje

    vrijednosti ostvareno je u investicijama u pripremi za 42,30%, dok je najvee smanjenje

    za 1,97% ostvaren na vrijednosti graevinskih objekata.

    4.1.4. Analiza ostalih trokova

    U ovom poglavlju bit e provedena analiza ostalih trokova u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

    Tablica 10.: Dinamika ostalih trokova od 2010.-2012.g.

    NAZIV STAVKE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    1. Ostali

    trokovi 3.352.730 3.271.099 2.943.031 97,57 89,97

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Pod stavku ostalih trokova ulaze: dnevnice, trokovi prijevoza na rad i sa rada, terenski

    dodatak, otpremnine, jubilarne nagrade, neoporezive ostale naknade radnicima,

    naknade nadzornom odboru, premije osiguranja, naknade bankama, struna

    usavravanja i dr. Najvei udio u ostalim trokovima ine naknade trokova prijevoza

    na posao, te terenski dodatak.

    Promatrajui razdoblja od 2010.-2012.g., uoeno je da je vrijednost ostalih trokova

    padala iz godine u godinu, odnosno u 2011. je ostvareno smanjenje za 2,43% zbog

    smanjenja troka otpremnina, dok je u 2012. bilo smanjenje za 10,03% zbog smanjenja

    naknada trokova prijevoza.

  • 28

    4.1.5. Analiza ostalih poslovnih rashoda

    U sljedeem poglavlju e bit provedena analiza ostalih poslovnih rashoda u

    Hidroregulaciji za razdoblje od 2010.-2012.g.

    Tablica 11.: Dinamika ostalih poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV STAVKE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10

    Indeks

    2012./11.

    1. Ostali poslovni

    rashodi

    159.105 327.090 229.885 205,58 70,28

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Analizom je utvreno da su se ostali poslovni rashodi u 2011.g. poveali za 105,58%

    zbog porasta trokova naknade teta i trokova strunog usavravanja, u odnosu na

    prethodnu godinu, dok su se u 2012. smanjili za 29,72% zbog smanjenja trokova

    nadoknade teta.

    4.2. Analiza financijskih rashoda

    U ovom poglavlju e bit prikazana analiza financijskih rashoda u Hidroregulaciji d.d. za

    razdoblje od 2010.-2012.g.

    Tablica 12.: Dinamika financijskih rashoda u 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Financijski

    rashodi

    2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

    1.1. Kamate po

    primljenim

    kreditima i

    prema

    dobavljaima

    760.843 1.045.626 1.403.843 137,43 134,26

    1.2. Negativne

    teajne razlike 1.075.087 267.560 92.194 24,89 34,46

    1.3. Ostali

    financijski

    rashodi

    169.367 0 37.727 0,00 100,00

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

  • 29

    Analizirajui podatke iz tablice, moe se zakljuiti da su se financijski rashodi u 2011.

    smanjili za 34,51%. Razlog takvog smanjenja je zato to su smanjeni rashodi negativne

    teajne razlike za 75,11%, te zbog toga to u ovom razdoblju nema ostvarenih ostalih

    financijskih rashoda to je smanjenje u iznosu od 169.367,00 kn. Poduzee je ostvarilo

    smanjenje negativne teajne razlike, zbog povoljnijeg teaja u trenutku poslovanja.

    Jedina stavka koja je ostvarila poveanje je kamata po primljenim kreditima i prema

    dobavljaima, te se poveala za 37,43% u 2011. u odnosu na prethodnu godinu, zbog

    uzimanja kredita kod banaka.

    Za razliku od prethodnog, financijski rashodi u ovom razdoblju biljee poveanje za

    16,8%. Glavni razlog takvog ishoda je, poveanje kamata po primljenim kreditima i

    prema dobavljaima za 34,26%, te poveanje ostalih financijskih rashoda za 37.727,00

    kn. Poveanje kredita je ostvareno zbog podizanja kredita kod banaka.

    Znaajno smanjenje ostvareno je na stavki negativne teajne razlike od 65,54%, zbog

    povoljnijeg teaja u trenutku poslovanja. Promatrajui stavku kamata od kredita, u

    2012. u odnosu na 2010. moe se uoiti poveanje za 84,51%, to ukazuje na znaajno

    ugovaranje kredita.

    4.3. Analiza izvanrednih ostalih rashoda

    Tablica 13.: Dinamika izvanrednih ostalih rashoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Izvanredni ostali rashodi

    3.771 10.283 84.332 272,69 820,11

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Na temelju podataka iz tablice, moe se zakljuiti da su izvanredni rashodi u 2011.

    poveali za 172,69% ili 6.512,00 kn zbog otpisa neamortizirane vrijednosti rashodovane

    imovine, dok su u 2012. zabiljeili rast od 720,11% ili 74.049,00 kn takoer zbog

    neamortizirane vrijednosti rashodovane imovine.

    Nakon provedene analize trokova u poduzeu Hidroregulacija d.d., mogu se donijeti

    zakljuci i prijedlozi na koji nain promatrati i upravljati trokovima u poduzeu, s

  • 30

    ciljem poboljanja uspjenosti poslovanja poduzea. U poduzeu bi se trebali smanjiti

    trokovi plaa reijskog osoblja, koji ine oko 40% trokova plaa, otputanjem dijela

    radnika koji su viak, te restrukturiranjem podjele posla s ciljem poveanja efikasnosti i

    efektivnosti poduzea. Radi uinkovitijeg praenja trokova trebao bi se izgraditi

    informatizacijski sustav upravljanja trokovima. Uz to bi se u raunovodstvu trebalo

    uvesti klasifikacija trokova prema obavljanju djelatnosti poduzea, kako bi se

    trokovima kvalitetnije i uinkovitije upravljalo. Takoer, bi se trebala smanjiti

    zaduenost poduzea i poveati likvidnost, s ciljem optimizacije poslovanja koja bi

    doprinijela povoljnijem poslovanju, jer bi poduzee ugovarajui nabavu materijala bilo

    u mogunosti ostvariti popuste na gotovinsko plaanje.

    4.4. Analiza prihoda

    U sljedeem poglavlju bit e prikazana analiza prihoda u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-

    2012.g.

    Tablica 14.: Dinamika prihoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Poslovni

    prihodi

    38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

    2. Financijski

    prihodi

    108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

    3. Izvanredni

    ostali prihodi

    62.716 284.546 38.663 453,71 13,59

    UKUPNI

    PRIHODI

    38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Analizirajui podatke iz tablice, moe se ustanoviti poveanje ukupnih prihoda u 2011.

    za 3,25%, u odnosu na prethodnu godinu. Najvei utjecaj na taj rast imao je rast

    poslovnih prihoda 2,4%, to u postotku nije mnogo, no to je porast za 916.434,00 kn.

    Rast poslovnih prihoda je ostvaren zbog poveanog posla graenja hidrograevnih

    objekata. Iako su najvei porast od ak 353,71% ostvarili ostali prihodi, vrijednosno

    nisu toliko utjecali na ukupno poveanje prihoda. Poveanje su ostvarili i financijski

  • 31

    prihodi za 101,56%. Zakljuak je da su sve vrste prihoda u ovom razdoblju ostvarile

    poveanje vrijednosti.

    Na temelju izraunatih indeksa, moe se utvrditi, rast ukupnih prihoda u 2012.g. po

    stopi od 6,88% u odnosu na prethodnu godinu. Trend rasta ostvaren je zahvaljujui

    poveanju poslovnih prihoda za 7,07%, koji su rasli zbog ostvarenja vee vrijednosti u

    obavljanju uslune djelatnosti poduzea. Takoer je ostvaren rast financijskih prihoda

    za 92,93%, dok su se izvanredni - ostali prihodi smanjili za 86,41%. Financijski prihodi

    su porasli zbog ostvarenja vee vrijednosti u teajnim razlikama.

    4.4.1. Analiza poslovnih prihoda

    U ovom poglavlju e biti analizirani poslovni prihodi u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-

    2012.g.

    Tablica 15.: Dinamika poslovnih prihoda 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Poslovni

    prihodi

    38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

    1.1.Prihodi

    od

    prodaje

    36.557.447 38.982.987 39.729.008 106,63 101,91

    1.2.Ostali

    poslovni

    prihodi

    1.662.911 153.805 2.176.441 9,25 1415,07

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Analizom je utvreno da su poslovni rashodi u oba razdoblja biljeili rast, od 2,4% u

    2011. i 7,07% u 2012., to je za 4,67 postotnih poena vee poveanje u odnosu na

    prethodni period. Na poveanje poslovnih prihoda bitno su utjecali prihodi od prodaje,

    koji takoer imaju rastui trend te su u 2011.g. ostvarili poveanje za 6,63%. Razlog

    tom poveanju je rast vrijednosti zbog poveanog opsega graenja hidrograevnih

    objekata. Pored njih, ostvareni su i ostali poslovni prihodi ija se vrijednost u 2011.

    naglo smanjila za 90,75% zbog toga to je u 2010.g. prodan stroj pa je bila vea

    vrijednost nego u ovom razdoblju., dok je u 2012. ostvareno poveanje za 1315,07%

  • 32

    zbog prodaje djela trajne imovine, odnosno poslovnog prostora, ime je bitno utjecalo

    na poveanje poslovnih prihoda.

    4.4.2. Analiza financijskih prihoda

    U ovom poglavlju bit e analizirani financijski prihodi u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

    Tablica 16.: Dinamika financijskih prihoda 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Financijski

    prihodi

    108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

    1.1.Prihodi od

    kamata i

    teajnih razlika

    108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

    Izvor: Financijski izvjetaji 2010.-2012.g.

    Na temelju provedene analize moe se zakljuiti, da su financijski prihodi u 2011.

    ostvarili veu stopu rasta od 101,56%, dok su u 2012. zabiljeili rast za 92,93%. Poto

    su prihodi od kamata i teajnih razlika, jedine stavke u financijskim prihodima, ti

    prihodi biljee jednake stope rasta od 101,56% u 2011., te 92,93% u 2012.g. Kao glavni

    razlog poveanja financijskih prihoda je ostvarenje pozitivne teajne razlike.

    4.4.3. Analiza izvanrednih ostalih prihoda

    U ovom poglavlju bit e prikazana analiza izvanrednih ostalih prihoda u

    Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

    Tablica 17.: Dinamika izvanrednih ostalih prihoda od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./2010.

    Indeks

    2012./2011.

    1. Izvanredni ostali prihodi

    62.716 284.546 38.663 453,71 13,59

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Na temelju analize moe se vidjeti da je u 2011. ostvareno poveanje izvanrednih

    prihoda za 353,71% zbog prodaje rashodovane imovine, dok su se u 2012. smanjili za

  • 33

    86,41% jer je u 2011. bilo veliko poveanje zbog prodaje imovine pa je to pridonijelo

    razlici u odnosu na 2012.g.

    4.5. Analiza poslovnog rezultata

    U ovom poglavlju e bit prikazana analiza poslovnog rezultata Hidroregulacije d.d. od

    2010.-2012.g.

    Tablica 18.: Analiza poslovnog rezultata od 2010.-2012.g.

    NAZIV

    STAVKE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./

    2010.

    Indeks

    2012./

    2011.

    1. Poslovni

    prihodi

    38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

    2. Poslovni

    rashodi

    36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

    3. Financijski

    prihodi

    108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

    4. Financijski

    rashodi

    2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

    5. Izvanredni ostali prihodi

    62.716 284.546 38.663 453,71 13,59

    6. Izvanredni ostali rashodi

    3.771 10.283 84.332 272,69 820,11

    7. UKUPNI

    PRIHODI

    38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    8. UKUPNI

    RASHODI

    38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

    9. Dobit ili

    gubitak prije

    oporezivanja

    211.108 178.907 93.702 84,75 52,37

    10. Porez na

    dobit

    58.736 60.574 48.177 103,13 79,53

    11. Dobit ili

    gubitak

    razdoblja

    152.372 118.333 45.525 77,66 38,47

    Izvor: Financijski izvjetaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

    Na temelju financijskih izvjetaja iz 2011.g. i 2012.g. napravljena je analiza ukupnih

    prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u odnosu na prethodne godine. Na temelju te

    analize moe se uvidjeti kretanje navedenih stavki koje su promatrane i analizirane.

    Analiza se provodi metodom verinih indeksa.

  • 34

    Analizom je utvreno da su se ukupni prihodi u 2011.g. u odnosu na 2010.g. poveali za

    3,25% zbog poveanja prihoda od graenja objekata, dok su se ukupni rashodi takoer

    poveali i to za 3,41%, zbog troka goriva. Dakle, stopa rasta ukupnih rashoda je bila

    vea od stope rasta prihoda za 0,16 postotnih poena, to je pokazatelj negativnog trenda

    poslovanja poduzea. Takav trend je u konanici utjecao i na poslovni rezultat koji se je

    u odnosu na prethodnu godinu smanjio za 32.201,00 kn ili za 15,25%.

    Temeljni zakljuak je da je poduzee loije poslovalo u 2011.g. i 2012.g. odnosu na

    2010.g. ali poslovanje poduzea je jo stabilno, jer poduzee i dalje ostvaruje dobit.

    No meutim, zabrinjava porast stope ukupnih rashoda koji su utjecali na smanjenje

    dobiti, te je iznimno bitno da se taj trend zaustavi, kako ne bi bio ugroen budui

    poslovni rezultat. Analizom financijskog izvjetaja 2012. u odnosu na prethodnu

    godinu, uoen je trend daljnjeg rasta ukupnih prihoda i rashoda, te smanjenje

    poslovnog rezultata. Ukupni prihodi u 2012.g. su se u odnosu na prethodnu godinu

    poveali za 6,88%, zbog prihoda od izgradnje prometnica, dok su se ukupni rashodi

    poveali za 7,07%, zbog poveanja cijene graevinskog materijala, te je poveanje

    ukupnih rashoda vee za 0,19 postotnih poena u odnosu na poveanje ukupnih prihoda.

    Analizom je utvreno da se nastavlja slian trend poslovanja poduzea kao i u

    prethodnom razdoblju, odnosno biljei se rast i ukupnih prihoda i rashoda, s time da je

    stopa rasta rashoda i u ovom razdoblju promatranja neto vea. Takav trend poslovanja

    je utjecao na poslovni rezultat koji se je u 2012. u odnosu na prethodnu godinu smanjio

    za 85.205,00 kn ili 47,63%, to je mnogo vee smanjenje u usporedbi 2011.sa 2010.g.

    Na temelju analize kretanja ukupnih prihoda i rashoda za razdoblje od 2010.-2012.g.,

    moe se zakljuiti da je poduzee iz godine u godinu ostvarivalo veu stopu porasta

    rashoda od prihoda, te je svake godine ostvarilo dobit, ija vrijednost godinu za

    godinom pada. Ako se nastavi ovakav trend poslovanja, poduzee e ostvarivati sve

    manju dobit te postoji prijetnja od ostvarivanja negativnog financijskog rezultata

    odnosno gubitka.

  • 35

    Sljedei grafikon prikazuje ukupne prihode, ukupne rashode i dobit prije oporezivanja.

    Grafikon 2.: Prikaz poslovanja Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

    Izvor: izradio student na temelju financijskih izvjetaja Hidroregulacije d.d. 2010.-

    2012.g.

    Ovaj grafikon prikazuje kontinuiran rast ukupnih prihoda i rashoda, s time da ukupni

    rashodi biljee neto veu stopu rasta te se pribliavaju vrijednosti ukupnih prihoda, to

    dovodi do smanjenja poslovnog rezultata.

    Grafikon 3.: Prikaz kretanja financijskog rezultata od 2010.-2012.g.

    Izvor: izradio student na temelju podataka iz financijskih izvjetaja od 2010.-2012.g.

    0

    5.000.000

    10.000.000

    15.000.000

    20.000.000

    25.000.000

    30.000.000

    35.000.000

    40.000.000

    45.000.000

    2010. 2011. 2012.

    Ukupni prihodi

    Ukupni rashodi

    Dobit prije oporezivanja

    0

    100.000

    200.000

    300.000

    2010. 2011. 2012.

    Dobit prije oporezivanja

    2010.

    2011.

    2012.

  • 36

    Ovaj dijagram prikazuje kretanje dobiti prije oporezivanja za razdoblje od 2010.-

    2012.g., na temelju kojeg se moe uoiti trend smanjivanja dobiti iz godine u godinu.

    Takav trend dovodi u pitanje uspjenosti poslovanja poduzea u buduem razdoblju, te

    postoji rizik od ostvarenja sve manje dobiti, pa ak i gubitka.

    4.6. Financijski pokazatelji poslovanja poduzea Hidroregulacija d.d.

    U sljedeim poglavljima bit e bit e prikazani pokazatelji likvidnosti, zaduenosti,

    aktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti.

    4.6.1. Pokazatelji likvidnosti

    U ovom poglavlju bit e analizirani pokazatelji ubrzane i tekue likvidnosti u

    Hidroregulaciji d.d.

    Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje ima li poduzee dovoljno kratkoronih

    sredstava da podmiri dospjele obveze. Izraunava se na nain da se zbroje novac i

    potraivanja te se podijele sa kratkoronim obvezama. Preporuena vrijednost

    koeficijenta mora biti minimalno 0,9.

    Tablica 19.: Koeficijent ubrzane likvidnosti

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Novac +

    potraivanja 6.391.069 8.475.541 11.266.061 132,62 132,92

    Kratkorone

    obveze 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

    Koeficijent

    ubrzane

    likvidnosti

    0,51

    0,55

    0,53

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Na temelju prethodno navedene formule izraunati su sljedei koeficijenti ubrzane

    likvidnosti za razdoblje od 2010.-2012. U 2010.g. koeficijent je iznosio 0,51, u 2011.

    0,55, te u 2012.g. 0,53. Takvim izraunima moe se zakljuiti da je poduzee u tom

  • 37

    razdoblju ostvarivalo sline koeficijente, u prosjeku od 0,53. Ostvarenjem takvih

    koeficijenata, poduzee nije zadovoljilo zadani kriterij od minimalno 0,9 vrijednosti

    koeficijenta, odnosno poduzee pokriva sa novcem i potraivanjima tek oko 50%

    kratkoronih obveza.

    Stoga bi poduzee trebalo smanjiti kratkorone obveze kako bi ostvarilo zadani

    minimum, odnosno kako bi uspostavili sigurnost poslovanja u buduem razdoblju.

    U nastavku e bit prikazan koeficijent tekue likvidnosti. Koeficijent tekue likvidnosti

    mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Trebao bi iznositi 2 ili

    vie, odnosno to bi znailo da poduzee ima dvostruko vie kratkotrajne imovine od

    kratkoronih obveza.

    Tablica 20.: Koeficijent tekue likvidnosti

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Kratkotrajna

    imovina 8.233.654 10.253.474 13.629.042 124,53 133,92

    Kratkorone

    obveze 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

    Koeficijent

    tekue

    likvidnosti

    0,658

    0,660

    0,64

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Na temelju podataka iz tablice dobiveni su sljedei koeficijenti. U 2010.g. koeficijent

    tekue likvidnosti iznosio je 0,658, u 2011.g. je bio 0,66, a 2012.g. 0,64.

    Iz tih izrauna moe se uoiti da je poduzee u kontinuitetu ostvarilo koeficijente oko

    0,65, s time da je u posljednjem razdoblju zabiljeilo pad sa 0,66, na 0,64 i time je

    smanjilo sposobnost likvidnosti. Ako uzmemo u obzir da je optimalan koeficijent

    likvidnosti u vrijednosti od 2, odnosno dvostruko vea vrijednost kratkotrajne imovine

    od kratkoronih obveza, moe se zakljuiti da poduzee ima potekoa s likvidnosti.

  • 38

    Dakle, da bi poduzee postalo likvidnije mora smanjiti svoje kratkorone obveze, jer bi

    u protivnom mogli imati potekoa u poslovanju.

    4.6.2. Pokazatelji zaduenosti

    Pokazatelji zaduenosti prikazuju stupanj zaduenosti poduzea, te omjer izmeu tuih i

    vlastitih izvora financiranja. Koeficijent zaduenosti se izraava kao omjer ukupnih

    obveza i ukupne imovine. Optimalan koeficijent zaduenosti je 0,5 ili manji, jer je time

    zaduenost manja. to je stupanj zaduenosti manji, to je vea sposobnost poduzea da

    podmiri svoje obveze. to je stupanj zaduenosti vei, to je manja vjerojatnost da e

    poduzee moi podmiriti svoje obveze prema vjerovnicima, to je i rizik poslovanja s tim

    poduzeem vei.(krti,2011,str.229)

    Tablica 21.: Koeficijent zaduenosti

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Ukupne

    obveze 18.952.869 25.526.995 34.374.334 134,69 134,66

    Ukupna

    imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

    Koeficijent

    zaduenosti 0,5 0,6 0,67

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Izraunom je utvreno da je koeficijent zaduenosti u 2010.g. iznosio 0,5, u 2011. je bio

    0,6, a 2012.g. je iznosio 0,67. Na temelju tih koeficijenata moe se zakljuiti da je

    koeficijent zaduenosti u 2010.g. bio na krajnjoj granici optimalne zaduenosti, te se je

    iz godine u godinu poveavao. Razlog trenda rasta koeficijenata, je zbog vee stope

    rasta ukupnih obveza, od ukupne imovine.

    S obzirom da je koeficijent kontinuirano rastao, to znai da se je i zaduenost

    poveavala. Budui da je koeficijent zaduenosti u 2012.g. bio 0,67, to je iznad

    optimalnog praga od 0,5, moe se ustvrditi da je poduzee prezadueno.

  • 39

    Dakle, potrebno je smanjiti zaduenost poduzea i poveati likvidnost, s ciljem

    optimizacije poslovanja koja bi doprinijela povoljnijem poslovanju, jer bi poduzee

    ugovarajui nabavu materijala bilo u mogunosti ostvariti popuste na gotovinsko

    plaanje.

    Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje udio vlastitih izvora u ukupnom

    financiranju. Izraunava se dijeljenjem izmeu kapitala i ukupne imovine. Preporuen

    koeficijent vlastitog financiranja je 0,5 i vei, to bi znailo da je vei dio imovine

    financiran iz vlastitih sredstava.

    Tablica 22.: Koeficijent vlastitog financiranja

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Kapital 18.867.438 16.936.704 16.965.095 89,77 100,17

    Ukupna

    imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

    Koeficijent

    vlastitog

    financiranja

    0,5 0,4 0,33

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Koeficijent vlastitog financiranja u 2010.g. je iznosio 0,5, u 2011. 0,4, a u 2012.g. je

    bio 0,33, te se moe zakljuiti da ima opadajui trend.

    Analizirajui koeficijente moe se doi do zakljuka, da se udio vlastitog financiranja

    kontinuirano smanjuje, te da je koeficijent pao ispod optimalne vrijednosti od 0,5 na

    0,33, to moe stvoriti potekoe u poslovanju poduzea.

    4.6.3. Pokazatelji aktivnosti

    Pokazatelji aktivnosti upuuju na to kako uspjeno poduzee rabi svoju imovinu u

    stvaranju prihoda.(krti,2011,str.230) Pokazatelji aktivnosti ukljuuju: koeficijent

    obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja zaliha, koeficijent obrtaja kratkotrajne

    imovine, koeficijent obrtaja potraivanja od kupaca i trajanje naplate potraivanja u

    danima.

  • 40

    Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novane

    jedinice imovine. to je koeficijent obrtaja vei, to je vea i aktivnost poduzea.

    Tablica 23.: Koeficijent obrtaja ukupne imovine

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Ukupni

    prihod 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Ukupna

    imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

    Koeficijent

    obrtaja

    ukupne

    imovine

    1,02 0,93 0,83

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Na temelju podataka iz tablice, moe se vidjeti, da se koeficijent obrtaja ukupne

    imovine kretao oko 1 i ispod 1. Trend koeficijenta je opadajui, to znai da se ukupna

    imovina u razdoblju od 2010.-2012. sve manje obrnula.

    Tablica 24.: Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Ukupni

    prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Kratkotrajna

    imovina 8.233.654 10.253.474 13.629.042 124,53 133,92

    Koeficijent

    obrtaja

    kratkotrajne

    imovine

    4,66 3,87 3,11

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

  • 41

    Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine, takoer biljei opadajui trend, s time da je

    ovaj koeficijent neto vei, te se je kratkotrajna imovina obrnula u 2012.g. vie od 3

    puta.

    Tablica 25.: Koeficijent obrtaja potraivanja

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Prihodi od

    prodaje 36.557.447 38.982.987 39.729.008 118,62 101,91

    Potraivanja 5.036.007 7.663.827 9.988.119 152,18 130,33

    Koeficijent

    obrtaja

    potraivanja

    7,26 5,09 3,98

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Ovaj koeficijent pokazuje koliko se puta potraivanja od kupaca obrnu tijekom godine.

    Vei obrtaj potraivanja od kupaca smatra se boljim jer je tada poduzeu potrebno

    manje financijskih sredstava za financiranje kredita odobrenih kupcima dobara i usluga.

    Na temelju tablice moe se uoiti, da je koeficijent obrtaja potraivanja u 2010.g. visok,

    no ima opadajui trend, te u 2012. biljei 3,98, to znai da se potraivanja obrnu vie

    od 3 puta tijekom godine.

    Tablica 26.: Koeficijent naplate potraivanja u danima

    NAZIV POZICIJE 2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Broja dana u godini 365 365 366 - -

    Koeficijent obrtaja

    potraivanja 7,26 5,09 3,98 70,11 78,19

    Koeficijent naplate

    potraivanja u

    danima

    50,28 71,71 91,96

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

  • 42

    Na temelju podataka iz tablice moe se vidjeti, da je poduzee u 2010. naplaivalo svoja

    potraivanja u 50 dana, u 2011. 71 dan, a u 2012. 91 dan. Dakle, trend je rastui, te

    poduzee sve kasnije naplauje svoja potraivanja, to nije dobro za budue poslovanje

    poduzea.

    4.6.4. Pokazatelji ekonominosti

    Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda te pokazuju koliko se prihoda

    ostvari po jedinici rashoda. Koeficijent mora biti vei od 1 da bi poslovanje bilo

    ekonomino.

    Tablica 27.: Ekonominost poslovanja

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Ukupni prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Ukupni rashodi 38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

    Ekonominost

    poslovanja 1,006 1,004 1,002

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, usporeeni su ukupni prihodi i rashodi,

    te je poduzee u razdoblju od 2010.-2012.g., ostvarila koeficijente vee od 1, ime je

    ispunjen uvjet ekonominosti. Iako je poduzee poslovalo ekonomino, trend rashoda je

    neto bre rastui od prihoda, te postoji rizik od ostvarenja ekonominog poslovanja u

    budunosti.

    4.6.5. Pokazatelji profitabilnosti

    Pokazatelji profitabilnosti mjere efikasnost menadmenta stavljajui u odnos ostvarenu

    dobit i uloena sredstva (imovine, kapitala, prihoda). Oni pokazuju koliko se uspjeno

    poduzee koristi svojim sredstvima i pokazuju uspjenost upravljanja poduzea.

    Profitna mara pokazuje koliko jedinica dobiti poduzee ostvaruje po jedinici

    ostvarenog prihoda. (krti,2011,str.234) to je vea mara to poduzee bolje upravlja

    trokovima.

  • 43

    Tablica 28.: Neto profitna mara

    NAZIV

    POZICIJE

    2010. 2011. 2012. Indeks

    2011./10.

    Indeks

    2012./11.

    Dobit

    poslije

    poreza

    152.372 118.333 45.525 77,66 38,47

    Ukupni

    prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

    Profitna

    mara

    (neto)

    0,004

    0,003

    0,001

    Izvor: Financijski izvjetaj 2010.-2012.

    Na temelju izrauna moe se uoiti da je poduzee ostvarilo minimalnu neto profitnu

    maru. U 2010.g., zabiljeena je najvea mara, koja iz godine u godinu ima sve manju

    vrijednost.

  • 44

    5. ZAKLJUAK

    U ovom radu je obavljena detaljna analiza poslovanja u poduzeu Hidroregulaciji d.d.,

    sa naglaskom na analizu trokova. Na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka za

    razdoblje od 2010-2012.g., utvren je trend rasta trokova, odnosno ukupnih rashoda.

    Iako je utvren i rastui trend ukupnih prihoda, bitno je napomenuti da su rashodi rasli

    neto veom stopom. Takav ishod je bitno utjecao i na financijski rezultat, koji se

    godinu za godinom smanjivao, zbog pribliavanja vrijednosti ukupnih rashoda prema

    vrijednosti prihoda. Takav trend ozbiljno zabrinjava, jer ukoliko se nastavi rast ukupnih

    rashoda naspram prihoda, to moe u budunosti utjecati na poslovanje i poslovni

    rezultat, ija je vrijednost sve manja, te u konanici postoji rizik od gubitka na kraju

    poslovne godine.

    Analizom je utvreno da najvei udio u ukupnim prihodima i rashodima ine poslovni

    prihodi i rashodi. Poslovni rashodi se sastoje od materijalnih trokova, trokova osoblja,

    amortizacije, ostalih trokova, vrijednosnog usklaivanja i ostalih poslovnih rashoda.

    Na temelju promatranja poslovnih rashoda, moe se vidjeti njihovo kontinuirano

    poveanje u oba razdoblja.

    U poslovnim rashodima najvie ine materijalni trokovi te trokovi osoblja, koji

    zajedno ine gotovo 90% poslovnih rashoda. Materijalni trokovi ine najvei udio u

    poslovnim rashodima, te biljee daljnje poveanje koje najvie utjee na poveanje

    poslovnih rashoda. U materijalne trokove spadaju: sirovine i materijal, trokovi

    prodane robe i trokovi usluga. Najvee poveanje trokova sirovina i materijala je

    zabiljeili su trokovi goriva za 39,6% u 2011.g., a u 2012. trokovi osnovnog

    materijala su porasli za 41,87%.

    Takoer je zabiljeen rast trokova usluga, od ega najvie prijevoznike usluge za

    70,99% u 2011.g., te za 63,81% u 2012.g., dok su ostale stavke ostvarile smanjenje, to

    ukazuje na to da poduzee nastoji smanjiti trokove, kako bi bilo to uspjenije.

    Trokovi osoblja biljeili su promjenjiv trend kretanja vrijednosti, pri tome su u 2011.

    ostvarili rast za 3,25%, dok je u 2012. zabiljeen minimalan pad za 0,68%. Poduzee

    prati stanje na tritu, te se prilagoava smanjenjem kako ukupnih trokova, tako i

    trokova osoblja kako bi zadralo pozitivan financijski rezultat na kraju razdoblja.

  • 45

    Stoga je u 2012.g. izvreno smanjenje trokova osoblja za 0,68%, na cijeloj razini

    poduzea, kako bi se sprijeila mogua otputanja radnika.

    Trokovi amortizacije, takoer su ostvarili promjenjiv trend kretanja, te je u 2011.g. bio

    pad za 5,83%, dok je u 2012. bio rast za 3,28%. Do smanjenja amortizacije u 2011.g. je

    dolo zbog otpisa stroja, dok su 2012. nabavljeni novi kamion-mijealica i rovokopa,

    koji su utjecali na poveanje u tom razdoblju.

    Amortizacije se obraunava linearnom metodom do zakonski porezno doputenim

    stopama otpisa. Materijalnu imovinu u poduzeu ine: zemljite, graevinski objekti,

    postrojenja i oprema, alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportna sredstva.

    Financijski rashodi nemaju preveliku ulogu u ukupnim rashod